Autor Tema: Toplo i hladno saće u tehnici pčelarenja  (Pročitano 40446 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Toplo i hladno saće u tehnici pčelarenja
« poslato: Decembar 30, 2010, 14:13:08 »
Pojam koji izgleda nije do kraja jasan pojedinim početnicima ali ni pojedinim majstorima pčelarstva, od kojih se neki 100% uvereni da tako nešto ne postoji. Postoji nejasnoća kako to saće utiče na pčelinje klube i kako ga to greje ili hladi. Ako kažem pojam, to bi moglo biti protumačeno kao posmatranje sa sociološkog stanovišta. Međutim ovde se ne radi o određivanju naziva već o jasnim i uočljivim činjenicama, koje prilično određuju ponašnje pčela ili pčelinjeg klubeta u savremenim košnicama. Osnovni deo strategije preživljavanja pčelinjeg društva čini ušteda i racionalno treošenje zaliha. Saće ne greje ni pčele ni klube ali može provoditi toplotu i time imati vrlo veliki uticaj, naročito tokom zimovanja. Koliki će biti gubici toplote zavisi od toga koliko izolacionog materijala saće sadrži u sebi ili suprotno, koliko ima materijala koji dodatno odvodi toplotu. Izolacioni materijal su slojevi košuljica izleženog legla i polen, a materijal koji odvodi toplotu je u stvari med. Prema tome se pčela određuje i formira klube. I jedno i drugo saće može imati uticaja na oblik gnezda u toku aktivne sezone. Postavljanjem određenih ramova na određena mesta može se uticati na ponašanje pčela. O ovome je u „Pčelaru“ objavljen članak, pa ako je neko pronašao neka napiše u kojem broju.
Ako imate neka saznanja  i podatke iznesite ih. Ne bi bilo dobro da tema ide u smeru korišćenja crnog saća koje nije dobro za pčelinju zajednicu.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Zika Stojanovic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 454
  • Pol: Muškarac
Odg: Toplo i hladno saće u tehnici pčelarenja
« Odgovor #1 poslato: Januar 05, 2011, 19:43:54 »
Evo i ja da "iznesem" nešto što mislim da mi je poznato na ovu temu.

Mnogo je češći i poznatiji termin "ramovi na hladno" ili "ramovi na toplo", ali to je verovatno svima nama
jasno i kako i zašto!

Hladno saće je mlado tkzv. devičansko, ali i tamno saće u kome su se izlegale mnoge generacije pčela.
Ako pridržimo u ruci ram sa devičanskim saćem i ram sa tamnim saćem primetićemo najpre značajnu razliku u
težini. Ram sa devičanskim saćem sadži samo vosak sa tanjim zidovima ćelija, a ram sa tamnim saćem sadrži
više voska, dosta kokona i ćelije su više propolizirane. Njegova struktura je nekako zbijenija, kao da ima veću gustinu i zato je hladniji - bolje propušta i provodi toplotu. Stoga hladno saće nije pogodno za zimovanje pčela.

Toplo saće je rumene boje u kome se izlegalo samo 2-3 generacije pčela. Srednje je težine i dobar izolator. To je razlog da je ovakvo saće najbolje za zimovanje pčela.

Obično se kaže da se naši pčelari slažu samo u tome da košnicama treba prilaziti otpozadi. Ja bih ovome dodao i da se uglavnom slažemo u pogledu tamnog saća, tj. da je ono mnogo češće izvor nekih pčelinjih bolesti, da ima manji prečnik ćelija (zbog zaostalih kokona) i da ga zbog toga treba menjati najkasnije za 3-4 godine!

Da li je to baš sasvim tako, da mi malo ne preterujemo u tome, pogotovo sa tvrdnjom oko smanjenja prečnika ćelija kod starog saća?

Umesto direktnog odgovara, evo jednog istinitog iskustva od pre 16-17 godina.
Jedan naš subotički pčelarski kolega (Zdravko Milković) se tada otisnuo u "svet beli" i otišao preko više "bara", čak na Novi Zeland i počeo tamo da radi kod jednog velepčelara koji radi sa 4.000 LR košnica.
Zdravko koji je diplomirao veterinu i završio pčelarsku specijalizaciju kod prof. Lolin, videvši kod svog poslodavca plodišno saće crno kao katran, započe poznatu našu priču o štetnosti tamng saća, o postepenom smanjivanju ćelija i izleganju sve manjih i slabijih pčela. Slušao njega gazda, uzeo digitron i sračuna da treba da kupi 4t voska da bi promenio plodišno saće, da to košta toliko i toliko, da je to za njega veliki novac i da mu to ne pada na pamet da uradi. A to da mu se rađaju sve slabije i tanje pčele, uopšte ne stoji! Pogledaj i reci da li su moje pčele tanje od tvojih u Srbiji gde si redovno menjao saće - uzvrati gazda!
I još gazda reče: da je tvoja teorija tačna, obzirom da 15 godina nisam menjao saće, moje pčele bi sada izgledale kao čačkalice!!!

Normalno, svako će za sebe izvući svoj zaključak!
Nisam ni ja pobornik tamnog saća i sam sam pristalica njegove zamene iz pre svega higijenskih razloga.
Ipak mislim da svi mi po malo u tome preterujemo, naročito tvrdnjom oko tog smanjenja prečnika ćelije i zaostataka kokona. Sigurno da dobar deo kokona pčele očiste, izgrizu ako treba i ponovo prošire ćelije, jer u protivnom onaj novozelanđanin bi zaista imao pčele kao čačkalice. I treba imati na umu činjenicu da van najaktivnijeg perioda godine, a pogotovu s jeseni matica uvek mnogo više preferira tamno od svetlijeg saća.

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Toplo i hladno saće u tehnici pčelarenja
« Odgovor #2 poslato: Januar 07, 2011, 21:30:14 »
Mislim da je izuzetno važno razumeti da je tamnije saće daleko, daleko bogatije propolisom od novog saća i što je starije to je koncentracija propolisa u njemu veća. Pa dolazimo do zaključka da je starije i tamnije saće zdravije i prihvatljivije za pčelinju zajednicu od novog saća.

Pošto pčelinja zajednica reaguje potpuno hemijski i med uvek najpre lageruje u tamnije saće moramo znati da svako pomeranje tamnih ramova iz centralnog dela može da ima negativne posledice.

Mislim da se treba bojati starosti saća i da to treba prepustiti pčelinjoj zajednici.
kada vidimo da pčele progrizaju staro saće u ramu ili ramovima i na njegovo mesto izgrađuju novo saće tada i mi možemo pomoći pčelinjoj zajednici pa joj zameniti stare satove.
A pošto to nikada niko nije video mislim da saće ne treba da menjamo.
Kada ga ne menja pčelinja zajednica zašto bismo mi to radili ???

Pa valjda to one znaju bolje od nas. A one ga nisu menjale tokom njihovog života od kada postoje. Za to ne postoje nikakvi dokazi.

Kao što reče kolega Dragan: "Postavljanjem određenih ramova na određena mesta može se uticati na ponašanje pčela.",
 moramo paziti da ne remetimo prirodan rad pčelinje zajednice i da toplo-tamno saće uvek ostavljamo-vraćamo tamo odakle smo ga i uzeli u središnjem delu pčelinjeg staništa.
 
Najveću štetu pčelinjoj zajednici prave mladi pčelari kada tamnije i toplije ramove posle ceđenja meda prebace do zida košnice sa jedne i druge strane a po sredini ostave svetle ramove ili novije saće iz kojeg je izašlo manje generacija legla-mladih pčela. Kasnije tokom zime pčelinja zajednica krene na dve strane za tolijim saćem u dva pravca. To jest u pravcu toplijih ramova. Vrlo često zajednica potroši hranu u jednoj strani i umre od gladi, dok druga strana preživi.
Uzrok ovih dešavanja UVEK je pčelar.

Pozdrav svima.....

 
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Toplo i hladno saće u tehnici pčelarenja
« Odgovor #3 poslato: Januar 07, 2011, 22:04:40 »
Vojo
A pošto to nikada niko nije video mislim da saće ne treba da menjamo.

Ja sam to video nekoliko puta. Nisam imao fotoaparat da slikam. Moje je mišljenje da svako saće starije od 4 godine pčele same grickaju do satne osnove i ponovo grade novo saće, a to se verovatno događa i u nekom prirodnom staništu (šuplje stablo). Pozdrav.

Van mreže Vojko Aleksic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 538
  • Pol: Muškarac
Odg: Toplo i hladno saće u tehnici pčelarenja
« Odgovor #4 poslato: Januar 09, 2011, 00:09:37 »
Kolega Dragane,
pojam je logička kategorija, a to da neki ljudi nemaju pojma (o nečemu, a možda je i bolje što je tako), može da se posmatra i sa sociološkog stanovišta.

Pozdrav

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Toplo i hladno saće u tehnici pčelarenja
« Odgovor #5 poslato: Januar 10, 2011, 11:27:36 »
Kolega Vojko, mislim da je jasnije ako se pažljivije pročita ceo tekst. To i jeste u suštini logička kategorija jer sam naglasio da se ne radi o određivanju naziva već o posledicama očigledne činjenice. A malo provokativniji uvod je posledica „sociološkog“ pristupa. „Sociološki“ pristup je rasprava formalnih i neformalnih grupa o nečemu, koja može biti filozofska, logička ali i čista konteplacija.
 ( „Konteplacija: Superlativ mudrovanja. Odsustvo svih drugih misli sem o pojmu o kojem mislimo i produbljujemo svoje misli. Simptomi prepoznavanja kod ljudi koji su zapali u kontemplirajući trans - slični facijalni izrazi kod pojave konstipacije i opstipacije. Inače pojmovi koji se često brkaju sa pojmom kontemlpacije tako da se ne preporučuje česta upotreba ovih izraza u javnim nastupima i govorima“. Definicija sa sajta Vukajlije, koje je po meni fantastična).
Konkretno, radi se o „neformalnoj“ grupi koja praktično stvara novu teoriju pčelarstva u nas (po sistemu copy-paste nečijih tekstova). Tako da je zanimljiva tema Voje Brstine o tamnom saću krivo usmerena ka crnom i totalno neupotrebljivom saću i upropašćena (videti na zvaničnom forumu SPOS-a). Koliko je dobro ako neko nema pojma je relativna stvar. Kada početnik nešto ne zna, to je normalna stvar. Naučiće. Ali ako uči od „majstora“ koji pojma nema e to je več problem. Naročito ako je majstor ambiciozan u literarnom smislu. Upravo takvi majstori forsiraju krilatice tipa: nije znanje znanje znati, već je znanje znanje dati. A onda okrenu ćurak naopako i pišu sve i svašta, što nema veze sa tehnikom pčelarenja, već je namera omalovažavanje kolega. Tako mnoge dovode u nedoumicu o jasnim i naučno dokazanim činjenicama. Ovaj odgovor je nije promeren temi ali mislim da treba odgovoriti, da bi bilo jasnije šta sam hteo reći, u svakom pogledu. U svakom slučaju, bolje je da se držimo teme.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Vojko Aleksic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 538
  • Pol: Muškarac
Odg: Toplo i hladno saće u tehnici pčelarenja
« Odgovor #6 poslato: Januar 12, 2011, 19:34:55 »
U pravu si Dragane. Ja ne verujem u tu teoriju o crnom saću. Tačno je da pčela radije zaleže tamno saće, ali kad nema gde, mora i u devičansko.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Toplo i hladno saće u tehnici pčelarenja
« Odgovor #7 poslato: Januar 12, 2011, 21:35:31 »
Ma crno saće je crno. O tome ne želim ni da diskutujem. Presađujem larvice 27 godina. Imao sam prilike da vidim kakve su ćelije vrlo starog saća, odnosno crnog. Ja sam tu raspravu u toj temi doživeo kao u onu narodnu pomažem im da se sprdaju. Tema dobro započeta, ali ekipa navalila sa crnim umesto tamnim saćem. Koliko sam pratio u uvodnoj poruci Voja govori o tamnom saću. Lično sam za mlado ili mlađe saće. I u medištu je sasvim drugačija situacija kada se stave sve osnove i pčele odmah pune i  ubrzo zatvaraju med. Drugačiji je ukus tog meda u odnosu na medišne ramove koji su izvučeni ranije i presvučeni propolisom. A što se tiče devičanskog saća i zaleganja to nije problem. Pa i u rano proleće dodajem dve osnove na mesta ranije uklonjenih ramova i pčele ih zaležu besprekorno. I ne prave razliku. Kako vreme odmiče nisu baš rade da zaležu mlade ramove ako ne moraju. Uzmimo primer bagremove paše. Ako se tada uklone 2 rama i ubace dve osnove, biće napunjene medom koji vrlo često zatvore i tako naprave blokadu legla. Ako su ramovi nešto tamniji biće legla u manjem obimu koje se, kako paša ide kraju proširuje na račun medne kape. Tu se može videti ono pravilo koje sam naučio na početku bavljenja pčelarstvom, da se pčela još u proleće priprema za zimu. Osnove koje sam naveo pripadaju tzv. hladnom saću i pčele hoće da ih “odstrane” iz kombinacije da budu u zoni gde će formirati klube puneći ih medom na kome neće formirati klube. Kada bi se simuliralo takvo stanje i krajem leta dodala takva dva mlada rama na pristojnom rastojanju klube bi bilo formirano o prostoru unutar ta dva mlada rama a deo praznih ćelija u donjem delu rama bio popunjen polenom, koji je dobar izolator. Klube bi se usmerilo ka drugom nastavku (za LR košnice).
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Toplo i hladno saće u tehnici pčelarenja
« Odgovor #8 poslato: Januar 12, 2011, 23:43:10 »
Evo i ja da "iznesem" nešto što mislim da mi je poznato na ovu temu.

Mnogo je češći i poznatiji termin "ramovi na hladno" ili "ramovi na toplo", ali to je verovatno svima nama
jasno i kako i zašto!

Hladno saće je mlado tkzv. devičansko, ali i tamno saće u kome su se izlegale mnoge generacije pčela.
Ako pridržimo u ruci ram sa devičanskim saćem i ram sa tamnim saćem primetićemo najpre značajnu razliku u
težini. Ram sa devičanskim saćem sadži samo vosak sa tanjim zidovima ćelija, a ram sa tamnim saćem sadrži
više voska, dosta kokona i ćelije su više propolizirane. Njegova struktura je nekako zbijenija, kao da ima veću gustinu i zato je hladniji - bolje propušta i provodi toplotu. Stoga hladno saće nije pogodno za zimovanje pčela.

Toplo saće je rumene boje u kome se izlegalo samo 2-3 generacije pčela. Srednje je težine i dobar izolator. To je razlog da je ovakvo saće najbolje za zimovanje pčela.

Obično se kaže da se naši pčelari slažu samo u tome da košnicama treba prilaziti otpozadi. Ja bih ovome dodao i da se uglavnom slažemo u pogledu tamnog saća, tj. da je ono mnogo češće izvor nekih pčelinjih bolesti, da ima manji prečnik ćelija (zbog zaostalih kokona) i da ga zbog toga treba menjati najkasnije za 3-4 godine!

Da li je to baš sasvim tako, da mi malo ne preterujemo u tome, pogotovo sa tvrdnjom oko smanjenja prečnika ćelija kod starog saća?

Umesto direktnog odgovara, evo jednog istinitog iskustva od pre 16-17 godina.
Jedan naš subotički pčelarski kolega (Zdravko Milković) se tada otisnuo u "svet beli" i otišao preko više "bara", čak na Novi Zeland i počeo tamo da radi kod jednog velepčelara koji radi sa 4.000 LR košnica.
Zdravko koji je diplomirao veterinu i završio pčelarsku specijalizaciju kod prof. Lolin, videvši kod svog poslodavca plodišno saće crno kao katran, započe poznatu našu priču o štetnosti tamng saća, o postepenom smanjivanju ćelija i izleganju sve manjih i slabijih pčela. Slušao njega gazda, uzeo digitron i sračuna da treba da kupi 4t voska da bi promenio plodišno saće, da to košta toliko i toliko, da je to za njega veliki novac i da mu to ne pada na pamet da uradi. A to da mu se rađaju sve slabije i tanje pčele, uopšte ne stoji! Pogledaj i reci da li su moje pčele tanje od tvojih u Srbiji gde si redovno menjao saće - uzvrati gazda!
I još gazda reče: da je tvoja teorija tačna, obzirom da 15 godina nisam menjao saće, moje pčele bi sada izgledale kao čačkalice!!!

Normalno, svako će za sebe izvući svoj zaključak!
Nisam ni ja pobornik tamnog saća i sam sam pristalica njegove zamene iz pre svega higijenskih razloga.
Ipak mislim da svi mi po malo u tome preterujemo, naročito tvrdnjom oko tog smanjenja prečnika ćelije i zaostataka kokona. Sigurno da dobar deo kokona pčele očiste, izgrizu ako treba i ponovo prošire ćelije, jer u protivnom onaj novozelanđanin bi zaista imao pčele kao čačkalice. I treba imati na umu činjenicu da van najaktivnijeg perioda godine, a pogotovu s jeseni matica uvek mnogo više preferira tamno od svetlijeg saća.

Poštovanje,
Ovo mogu potpisati. Otprilike bi se moglo reći ono što sam vrlo često spominjao, a to je da je u pčelarstvu skoro sve dvosjekli mač. Vidio sam kako pčele grizu staro saće, isijecao sam dijelove da provjerim šta će graditi (imam slike)... Pitam se šta je teže i gore pčelama: porušiti crno saće i izgraditi novo, ili ga izgraditi na dodatoj s. osnovi (uvažavati sve pluseve i minuse). Lično "vagam" između mijenjanja i nemijenjanja saća. I još nešto, pojmovi "natoplo" i "nahladno" i "toplo" i "hladno" saće ne bi trebalo da su isti. Griješim li?
Pozdrav, svako dobro.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Toplo i hladno saće u tehnici pčelarenja
« Odgovor #9 poslato: Januar 13, 2011, 00:24:55 »
Esade, malo uskačem preko reda. Koristim priliku, Žika zadremao. Moja iskustva govore da ne mora biti tragično ako je u plodištu tamnije saće a koriste se ekološkai prihvatljivija sredstva protiv varoe. Veći problem može biti prelazak klubeta kod nastavljača (tipa LR), a imao sam slučajeve kada su društva u polumedištima jednostavno „sišla“ u donji nastavak, krenula sa nešto više legla jer je bilo toplo i stradala jer su se kasnije temperature spustale do -20 i bilo je jako vetrovito. Drugi problem je to što mali voskov moljac napada saće (što je starije ima više prostora za njega). Tada strada leglo. U „Pčelaru“ je g. J. Kulinčević pisao o problemu smanjenih ćelija, ali se to odnosilo na tek izlivene osnove čiji je promer bio 4,9 mm. Kažu da im je to napravilo velike probleme jer su ti kalupi greškom upotrebljeni. Pišem po sećanju i iako obično navedem broj i godinu pa i stranicu, ovog puta ne mogu da se setim niti da pronađem. Naslov je „Jedna priča o saću iz Nemačke“. Ja sam pristalica izmene saća na vreme, pod uslovom da je vosak dobar. Godinama mi vosak prerađuje Karolji Laslo i zadovoljan sam.
   Pitanje „na toplo“ i „na hladno“ se odnosi na položaj ramova pri prezimljavanju društava. Kažem pri prezimljavanju jer taj sistem kao i ostalo ima svoje prednost i mane zavisno od vremenskog perioda (aktivna sezona ili prezimljavanje). Pčelar broj 4 1988  str 99  Topli i hladni položaj preimućstvo i nedostaci  Đ. Stanojčić. Đorđe Stanojčić ima osećaj za dobre tekstove i sve što u Pčelaru nađeš od njega pažljivo čitaj (a mnoge stvari se shvate tek posle nekoliko godina, jer nismo ni svesni koliko ne znamo i na šta treba obraćati pažnju). Kada navodim neke pisce tekstova iz Pčelara steći ćeš utisak da ih lično dobro poznajem, koliko sam i danas oduševljen tim radovima. U stvari ne poznajem nikog od njih (osim Jovana Kulinčevića) i nikada ih nisam ni video, a imam utisak da su mi članovi porodice i da su tu pored mene na pčelinjaku. Među njima je svakako i Zdravko Milković i trenutno mogu da se setim članka u Pčelaru u kojem je pisao o metil palmitatu.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Vojko Aleksic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 538
  • Pol: Muškarac
Odg: Toplo i hladno saće u tehnici pčelarenja
« Odgovor #10 poslato: Januar 13, 2011, 00:38:52 »
Dragane, potpuno si u pravu. Ali ti to govoriš i na osnovu iskustva i na osnovu saznana iz literature.

Šta će da radi početnik kome je prvi susret susret sa crnim saćem i dalje o toga ne vidi?

Ja samo iznesem svoj stav i praksu i dalje o tome ne polemišem, niti me interesuje. Vidim da se mnogi bespotrebno prepucavaju.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Toplo i hladno saće u tehnici pčelarenja
« Odgovor #11 poslato: Januar 13, 2011, 01:08:09 »
Postoji jaka veza teorije i prakse. Već sam rekao da mnoge stvari kasno shvatimo, jer se preko mnogih važnih članaka olako pređe. Zato što neki ništa nisu pročitali i lupaju iako imaju dug staž. Odgovorno sam upotrebio ovu reč jer je to lako dokazivo. Imam čitav niz takvih bisera. Vremenom ću ih komentarisati. Otvorena je i tema o pčelarskim nedoumicama. Kada je čovek postavio pitanje jer je izgovorena takva proizvoljnost zaradio je četvrtu ličnu i ubrzo zatim izbačen je sa foruma. Zato dajem i reference gde se nešto može i pročitati i naravno naučiti. Ja stvarno ne umem kratko da odgovorim na složena pitanja, a svako pitanje je takvo. Zašto je naizgled jednostavno pitanje složeno i ne može se dati telegramski odgovor? Moram ti dati primer. Neiskusan pčelar polovinom decembra postavlja pitanje šta da radi sa društvom koje očigledno nema maticu i dobije kratak i jasan odgovor: ne diraj ništa do marta?! Ako želiš čoveku pomoći mora mu se objasniti problem sa više gledišta. Mora se reći da će u tom slučaju društvo dobiti nozemu i ugroziti pčelinjak i obrazložiti zašto. Na dobar teoretski deo ga upućuješ jer “dok su majstori svirali nisu falširali”. Pogledaj dobro šta se sve piše i biće ti jasno zašto tako mislim (ne na ovom forumu).
Sa druge strane ako čoveka zanima gde i kako postaviti koji ram i kako u datom trenutku skiciraću mu. Malo podataka i kratak odgovor gde jedan kaže “Ništa ne diraj” (a onda na svom pčelinjaku uradi solidan pregled je obmana. Onda drugi kaže “Virni”, treći, neodlučno “Pa mogao bi možda”, a vreme prolazi. Naročito je neugodno kada se na jednoj temi kaže “Uradi ovako”, a na drugoj, po istom pitanju, nešto sasvim deseto. A toga ima. Predstaviću takve “raskorake” u mišljnju u skorije vreme. Dragi prijatelju prepucavanja vode ljudi vrlo loše namere. Kada neko tvrdi da ne zna šta je to pravilan oblik klubeta (pravilni prečnik, kako ga Voja naziva), a uz to piše za pčelar, član je redakcije i urednik foruma to je vrlo loše. On je autoritet pa mu treba verovati. Danas je npr. Saša Bauk lepo čoveku obrazložio šta je to i verujem da si pročitao. Šta onda reći za “autoritet”…ima li dobru nameru ili ponižava početnike i sve ostale svim ponašanjem. Prosudi sam. To sa dobrom pčelarskom praksom nema veze.
Ja drugačije ne umem. Ko ume ne osporavam ako je drugoj strani jasno i ako je tačno.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Toplo i hladno saće u tehnici pčelarenja
« Odgovor #12 poslato: Januar 13, 2011, 02:22:25 »
Dragane,
Ja volim lično iskustvo: svoje i tuđe. No, nezaobilazna je i literatura, i teorija, i pokušaji, i nagađanja, i greške, i uspjesi itd. Ako hoćeš da baš nijansiraš o čemu bi da govorimo, onda bi bilo više vrsta saća: djevičansko, boja vanilije, svijetlobraon, braon, tamnobraon, tamno, crno i sl. Naravno, znamo šta je neupotrebljivo saće. Nekoliko puta sam cijelu sezonu "trenirao" pčele u plodištu DB 12. Matica je zalegla, između ostalih, i 2 tamna saća. Povlačio sam ih ka krajevima pa su ubrzo dospjeli na prvo i zadnje mjesto. No, stalno ih je matica zalijegala. Jednostavno, ni pčele ni matica nisu dale to tamno saće iz plodišta. Sad se pitam, da li bolje znaju pčele ili ja šta im je bolje? Naravno, ovdje razmjenjujemo mišljenja, iskustva, pokušaje, želje, ideje..., a ne da namećemo mišljenja, pjenimo ili se svađom vrijeđamo. Ove godine se dvoumim da umjesto stavljanja s. osnova na mjesto starog saća, ostavim pčelama da sve riješe po svom ćeifu. Naravno, od starog saća ostaviću "vodilicu", tj. usmjerivač u vidu starog saća visine 5-10 mm. "Pčelar" ne čitam jer ga ne primam ovdje, a volio bih ga pratiti. No, ima i "BH pčelar".
Pozdrav.

Van mreže Vojko Aleksic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 538
  • Pol: Muškarac
Odg: Toplo i hladno saće u tehnici pčelarenja
« Odgovor #13 poslato: Januar 14, 2011, 22:55:04 »
Kolega Esade, da li je između tamnog saća na krajevima bilo punih ramova sa medom?

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Toplo i hladno saće u tehnici pčelarenja
« Odgovor #14 poslato: Januar 15, 2011, 01:31:37 »
Kolega Esade, da li je između tamnog saća na krajevima bilo punih ramova sa medom?

Da, i to me najviše i čudilo jer je ram s medom i pergom bio kao neka pregrada do zadnjeg rama, ali badava, opet leglo. Drugi put sam plodište slično tako našao "pregrađeno" na tri dijela.
Pozdrav, svako dobro.