Autor Tema: Ram gradjevnjak  (Pročitano 46811 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Mirko Bradić

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 108
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Čazma
Odg: Ram gradjevnjak
« Odgovor #15 poslato: Februar 03, 2012, 13:01:28 »
Bio na dva predavanja i oboje predavača kaže da su stručnjaci koji su tvrdili da treba trutovsko leglo izrezivat sve tiši a i da pčela nebi gradila trutovsko da joj ne treba pa joj tim izrezivanjem radimo veliku štetu, e sad kao početnik budi pametan.

Van mreže Nenad Nessa Markovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 105
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kumodraz
Odg: Ram gradjevnjak
« Odgovor #16 poslato: Februar 03, 2012, 21:04:27 »
ja prosle godine pokusao da primenim ovo i nekako nista nisam dobio, kasno izgradile sace zalegle samo par trutova i nista ni nalik onom sto sam do tada citao, pa ako neko zna kako to tacno i detaljno treba uraditi da ima efekta neka nas edukuje hvala i pozdrav

Van mreže sava mitic

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2942
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Aleksinac
Odg: Ram gradjevnjak
« Odgovor #17 poslato: Februar 04, 2012, 08:30:06 »
Kolege Nenade i Mirko

Imali smo priliku svi da pogledamo Rotacioni sistem nemačkog instituta IWF Getingen u kome ćete
videti kako oni rade sa gradjevnjacima. Film traje 51 minut pa ga treba odgledati natenane i više
puta. Ono što možete primeniti u našim uslovima iskoristite eksperimentalno na par košnica, a
nakon provere izaberite šta vama odgovara.


Pozdrav iz Aleksinca

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ram gradjevnjak
« Odgovor #18 poslato: Jun 02, 2013, 00:05:41 »
Približno optimalno vreme postavljanja rama građevnjaka u mnogim područjima je ovih dana. Mesto postavljanje ram građevnjaka je kao i mnogo toga, predmet rasprava, a time i često gubljenja vremena. Kao dodatak primerenom korišćenja rama građevnjaka i duskusiju po tom pitanju sam iskoristio mogućnost pregleda stava prof Zorana Stanimirovića i „samostalno osmišljene“ tekstove poznatog pčelara praktičara. To je u stvari jedan isti tekst samo se mora drugačije posmatrati. Moje viđenje ove tehnike uklanjanja dela varoe iz košnice je u ovoj poruci, a na fotografijama koje sam danas fotografisao je potvrda mog stava. Postavljanje rama građevnjaka pčelari određuju prema uslovima koji to nameću.

Momenat postavljanja rama građevnjaka se može upariti i sa odvajanjem nešto rojeva. Uzima se ram legla sa pčelom i napravi roj sa leglom iz više košnica, a na mesto oduzetog rama sa postavi građevnjak.


Nedoumice u postavljanju rama građevnjaka se javljaju usled pogrešnog tumačenja (odnosno „doslednih“ i nekritičkog prepisivanja) uputstava, npr. prof Zorana Stanimirivića. Rezultat takvog nekritičkog i neobjašnjenog stava je stalno i zamarajuće linkovanje „ka svojoj stručnoj“ temi, koja obiluje prepisivačkom delatnošću ili ka linku gde je to isto prepisano. Kada to neko odštampa, dobiće loš i nakaradni „udžbenik“ ili priručnik sa puno nejasnoća i nedoumica.

G. prof Stanimirović nastupa sa veterinarskog stanovišta. To bi podrazumevalo „lečenje“, ako bi se to tako moglo nazvati.

Pčelarska praksa je malo složenija i mora se naći neka sredina. Kada bi svi isecali trutovsko leglo, toliko priležno i uporno, „tokom čitave aktivne sezone“ od aprila do jula, postavlja se pitanje šta se dešava sa potrebama sparivanja matica. Takođe, razvoj varoe (i zaposedanje radiličkog legla i štete na njemu)  s proleća je zanemarljiv u odnosu na završetak svih paša i laganu pripremu pčela za zimu, kada pčele prestaju sa odgojem trutovskog legla i kada se sva varoa usmerava ka radiličkom leglu. Korišćenje građevnjaka samo u proleće, okarakterisano kao nedovoljno je tačno, ako se slepo prati teoretski grafikon razvoja varoe i poštuje samo teorija. Ako se u stvarnosti desi da je društvo (ili ceo pčelinjak) sa previše varoe, mora se raditi građevnjacima. Naročito kada se ima u vidu da će se time sačuvati dobar deo pčela jer varoa pre ulazi u trutovsko leglo. Još kada se ima u vidu nastupanje medobera, to je još jedan razlog da se varoa vrati u neke prihvatljivije brojne okvire baš u proleće ramom građevnjakom, a ne hemikalijama. Kasnije će pčele pre obnavljati radiličko nego trutovsko leglo i to daje mogućnost da varoa ošteti dodatni deo radilica.

Takođe, veterinarsko gledište vodi i računa o mogućoj pojavi krečnog legla.

Prepisivački (i nekritički) stav pčelara praktičara to prihvata kao ustaljenu i jedino ispravnu praksu sa samo jednom osnovom: rek'o profesor, a ne veterinarsku meru „lečanja“ (odnosno bezbednijeg smanjenja broja varoa) jako zaraženih društava. Neću komentarisati stav poznatog pčelara praktičara, jer nema blage veze sa životom i nije stav često proklamovanog iskustva, već pogodnost copy-paste mogućnosti. Nije vredno pažnje.


Ram građevnjak se koristi u proleće u slučaju sprečenosti da se obavi kasnojesenji tretman. Bez obzira što neki s proleća u košnice trpaju hemikalije koje zagađuju košnicu, upotreba građevnjaka je bolje rešenje. Bolje, ali teže. Ima i svojih prednosti. To je smanjenje rojevog nagona zbog odgajanja dodatne količine legla i gradnje saća za to leglo.

Gubitak vremena pri gradnji novog saća građevnjaka po isecanju, je povoljnost po svim osnovama. Zapošljava se više pčela i društvo zadržava radno raspoloženje i omogućava dugotrajniji prihvat varoe usled postupnog i višednevnog zaleganja. Pride, dobije se izvesna količina dobrog voska. Ako se uzima u obzir pojava krečnog legla, tu je opet bitnije da je saće sa trutovskim leglom na bokovima gnezda i da je u postupku gradnje. Već korišćeno i isprano trutovsko saće koje se stavlja u sredinu gnezda podstiče pčele da objedine gnezdo u jednu celinu i obavezno ovo trutovsko saće bude zaleženo. U uslovima zahlađenja, pčele često zapuste trutovsko leglo, ne samo na većoj i celovitoj i ujednačenoj površini sa ovim leglom, već i tamo gde ga ima manje i u neposrednoj je blizini radiličkih ćelija. Tada se javi krečno leglo, ali pčele vrlo brzo očiste tih nekoliko ćelija. U slučaju građevnjaka sa većom površinom legla, razvoj gljivica može uzeti maha i preneti se i na radiličko leglo.

Postavljanje rama na gradnju novog trutovskog saća na bokove (ili na jedan bok) gnezda, ovo ne da ublažava, već svodi na najmanju meru. Pčele inače nerado zaležu mlado saće koje se ubaci u oblast gnezda pri nepovoljnim uslovima. Novoizgrađeno trutovsko saće će biti zaleženo tek kada je društvo potpuno spremno za taj poduhvat i tada ga održava bez većih napora. U slučaju vrlo jakog zahlađenja pčele mogu vrlo brzo otklopiti dobar deo  tog građevnjak (ili ceo). Pri tome se odstrani i deo varoe, ali u svakom slučaju (i sasvim sigurno) se omete razvoj jer sve mlade jedinke budu uništene.

Što se tiče mogućnosti pojave krečnog legla na građevnjaku, sa gledišta borbe protiv varoe, to je i neka vrsta prednosti (sa gledišta veterinarske prakse, ovo je manje prihvatljivo i razumem stav prof Stanimirovića). Zato je bolje ne koristiti građevnjake velike površine. Građevnjaci manje površine daju slobodu raznovrsnijeg korišćenja, sa većim vremenskim razmacima postavljanja.


Objašnjenja zašto se to tako radi i zašto se ram stavlja na bokove legla podrazumeva kompletnije sagledavanje većine uslova u košnici i van nje. Može se staviti i do zida košnice. U tom slučaju je bolje da ram ne bude celom površinom građevnjak (trutovsko saće). Može biti podeljen na dva dela, tako da je u jednom delu (oko 2/3 gornje površine rama) radiličko saće, a u donjem delu trutovsko. Ukoliko postoje mogućnosti, najbolje je koristiti ram polumedišta, koji se stavlja u plodište sa većim ramovima.
Ne obeležavam posebno takve ramove, jer ih stavljam na desnu stranu plodišta (kao drugi ram ili do zida). Kada je mlado igraženo trutovsko saće na obodu gnezda, krajem aktivne sezone, pčele poklope to leglo, ali ga vrlo brzo i unište. Pri tome se puno odraslih varoa nađe na uvlaci mrežaste podnjače. Ovo sam imao prilike videti više puta i uočljivo je samo pri jakom napadu varoe. Pri tom kasnom uništavanju trutovskog legla od strane pčela potomstvo varoe (mlađe jedinke) bivaju sve uništene i to nije za podcenjivanje. Kasnijim jačanjem i obnovom društva, pčele ponovo usmere maticu da zaleže građevnjak, koji takođe po zatvaranju uglavnom bude ponovo uništen ili daje mogućnost pčelaru da ga odstrani iz košnice. Ram postavljen u sredinu gnezda ima mogućnost da opstane (naročito ako je u starijem saću) i time se dobija jaka i brojna generacija varoe, koja se potom preusmerava ka radiličkom leglu. Građevnjak koji pčele iznova grade daje mogućnost za višednevni prihvat varoe. To se može videti na jednom od detalja fotografije, po starosti legla (larvi).



Građevnjak na fotografijama je izgrađen i odgajan u uslovima oskudne paše ovih prohladnih dana. Obično se smatra da varoa ulazi neposredno pred poklapanje ćelije sa leglom. Ovo nije tačno i varoa može ući i u ćeliju sa trutovskim leglom dan (ili čak i duže) od momenta poklapanja. Pisao sam o tome da pčele krajem sezone nekoliko dana „kasne“ sa zaposedanjem radiličkog legla, kada je trutovsko leglo samo u tragovima (ima ga par ćelija). Sasvim je moguće i realno da je veća površina sa trutovskim ćelijama privlačnija za varou. Na svim ramovima ove košnice iz koje je građevnjak sa fotografija sam viljuškom razrušio oko stotinu ćelija sa trotovskim leglom koje je pri samom procesu poklapanja i našao sam samo 5 varoa. Svo to trutovsko leglo je razuđeno razbacano po ramovima u grupicama od par trutovskih ćelija, a ima i pojedinačnih. Na fotografijama se vidi da praktično nije otpočelo poklapanje ni jedne ćelije, a varoa se već naselila. Može se već videti i da ima dve varoe u jednoj ćeliji. Najprivlačnije ćelije „nakupe i tri do četiri, a bude ih i do 8 (toliko sam najviše do sada izbrojao) u tek poklopljenoj ćeliji (to znači da se nisu razmnožile unutar ćelije, već su zaposele ćeliju). Zanimljivo je da do vrlo zaraženih ćelija ima i onih koje su na raspolaganju i ima ih mnogo, ali se varoa natrpa samo u u poneke u većem broju.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Šuljagić Goran

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 35
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Banatski Karlovac 99m
Odg: Ram gradjevnjak
« Odgovor #19 poslato: Januar 17, 2014, 23:26:22 »
Dragane,
ono sto sam do sada procitao o gradjevnjaku je da varoa neposredno pred zatvaranje celije polaze jaja...na ovim ramovima nisu poklopljene celije a ako dobro vidim ima varoe...kada ti praktikujes da izvadis ram? ako moze detaljnije objasnjenje tvog nacina rada..unapred hvala
Pozdrav

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ram gradjevnjak
« Odgovor #20 poslato: Januar 18, 2014, 19:25:46 »
Za varou je bezbednije da na vreme izabere odabranu ćeliju. Dešava se da i pored više otvorenih ćelija, više varoa zaposedne neku ćeliju sa trutovskom larvom iako u neposrednom okruženju imaju ćeliju, takođe sa larvom sličnog uzrasta. Varoa još ne polaže jaja, jer trutovske larve to onemogućavaju. Kada se poklopi ćelija, larva se uspravlja i plete košuljicu. Tek kada se larva uspravi, postoji mogućnost da varoa zaleće prva jaja.

Građevnjake stavljam kao predzadnji ram (ako stavljam samo jedan poluram , to je uvek sa desne strane - tako da uvek znam gde se nalazi). Ubacijem ram polumedišta (LR polumedišta), visine 152 mm. Na ramu su radiličke ćelije, a pri dnu, pčele grade građevnjak sa trutovskim ćelijama. Građevnjak se ubacuje kada je društvo dobro razvijeno, jer se u suprotnom može desiti da deo građevnjaka budu radiličke ćelije ili da ceo građevnjak bude sa radiličkim ćelijama.

Ove godine ću ubacivati u jednom delu društava, jedan ili dva polurama do samog zida. Pisao sam zašto ubacujem građevnjake do zida. Razlog je taj što u nepovoljnim momentima pčele same uništavaju trutovsko leglo i tako izbace i prilično varoe. Ovo se može desiti (i dešava se) po završetku suncokretove paše. Samo što je potrebno da pčele imaju dovoljno prostora (ili da prostor bude prilagođen snazi društva), da se ne skladišti i poklopi med u građevnjaku.
Kada se oslanjate na to da pčele same uklone deo varoe, čišćenjem trutovskog legla, moraju ostali ramovi biti sa što manje tretovskih ćelija.


Nije dobro stavljati izgrađen ram građevnjak, zato što je bolje da matica više dana zaleže građevnjak i time se omogući da više varoa uđe u to leglo (više naraštaja varoe). Izgrađen građevnjak ove površine matica zaleže za jedan dan.

Na većem pčelinjaku je napornije raditi sa građevnjacima, ali se to može poklopiti i sa drugim poslovima. Npr. ove godine ću iz društava odvajati poluramove za formiranje oplodnjaka. Tako da pri formiranju oplodnjaka mogu da se isecaju građevnjaci.

Postoje saveti da se ram građevnjak koristi i u središnjem delu gnezda i da se to uradi rano u proleće. To nije dobro, jer nema potrebe rano preopteretiti društvo da odgaja trutove. Izuzetak je velika naseljenost varoe u tom društvu (ili na pčelinjaku).
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Šuljagić Goran

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 35
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Banatski Karlovac 99m
Odg: Ram gradjevnjak
« Odgovor #21 poslato: Januar 18, 2014, 20:09:30 »
Veliko Hvala na iscrpnom odgovoru!
Pozdrav

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ram gradjevnjak
« Odgovor #22 poslato: Januar 18, 2014, 21:19:47 »
Ništa kolega, nadam se da će ti koristiti. Možda nisam napisao ni u jednoj ranijoj poruci da se u slučaju jačeg napada varoe, stavljanje dva rama, na kojima pčele delimično izgrađuju trutovski građevnjak, treba staviti u košnicu u razmaku od 7 dana. Izuzetak su ramovi sa pregradama, gde ima 2 ili tri nezavisna građevnjaka.

Ako nije jak napad varoe, ipak treba imati u vidu da su trutovi važni za oplodnju matica i to raditi negde u junu. Što znači da nisam baš za ono od aprila pa do kraja sezone uništavati trutove bez mere.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Ram gradjevnjak
« Odgovor #23 poslato: Januar 20, 2014, 00:20:05 »
Ja sam građevnjake obično dodavao prilikom vrcanja bagremovog meda kada ujedno vršim i kontrolu plodišta. Kao što to i Šole radi građevnjak, zapravo porazan RV ram sa žicama dodajem na drugo mesto.

Pozdrav svima..
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Nebojša Stojićević

  • Gost
  • *
  • Poruke: 1
  • Pol: Muškarac
Odg: Ram gradjevnjak
« Odgovor #24 poslato: Februar 01, 2014, 20:23:27 »
Ako smem biti slobodan i reći da su ovi tekstovi Dragana Šošića odlični. Kao pčelaru početniku, ovaj tekst mi je rešio sve nedoumice oko gradjevnjaka.
Sve najbolje.

Van mreže Šuljagić Goran

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 35
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Banatski Karlovac 99m
Odg: Ram gradjevnjak
« Odgovor #25 poslato: Februar 01, 2014, 21:33:43 »
Ako smem biti slobodan i reći da su ovi tekstovi Dragana Šošića odlični. Kao pčelaru početniku, ovaj tekst mi je rešio sve nedoumice oko gradjevnjaka.
Sve najbolje.
Čovek tako lepo piše i objašnjava da je to za svaku pohvalu!
Svaka čast!
Pozdrav

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ram gradjevnjak
« Odgovor #26 poslato: Februar 01, 2014, 21:50:44 »
Hvala kolega, ako ti je koristilo, zadovoljstvo je moje.


Napisao sam nešto što bi moglo biti sporno. Napisao sam da varoa zaleže kada se larva uspravi.  Da ne bude sporno, ovo je samo uopšteno napisano, jer je kolegu zanimalo šta će varoa u nepoklopljenom leglu. Na neki način, larva je"uspravljena" kada počinje da plete košuljicu. Varoa ne polaže jaja odmah po poklapanju ćelije, ali se vrlo često piše da ulazi neposredno pred samo poklapanje legla. Tako da se može smatrati da su pčele već počele da poklapaju ćeliju. Slike pokazuju da to nije tako (ne samo ove slike, to će vam praksa pokazati-često ulaze ranije u ćeliju legla).


Momenat kada varoa počinje da zanosi prvo jaje je nekih 30 sati (ovo govorim po sećanju i nemojte zameriti ako baš nije tačno u “sekundu”). Izbegavanje zanošenja odmah po poklapanju saća je zato što se larva truta “kreće” pri pletenju kokona. Varoi treba mir i red u ćeliji legla. Tako da ona počinje da zanosi kada se i trutovska larva primiri i započne preobražaj.

 I varoa u ćeliji legla je “disciplinovana”, jer i one pri haotičnom kretanju mogu oštetiti jaja, koja se nalaze na zidu ćelije. Tako da je i njihovo “đubrište” ili na dnu ćelije ili se trude da nije razbacano svuda po ćeliji. I hranjenje je takvo da se naizmenično hrane, sa ciljem da što manje uznemire trutovsku larvu u preobražaju (ili lutku). Ako je uznemire, ona može oštetiti jaja,koja su na zidu ćelije.


O ovome je J. Kulinčević napisao jedan članak u Pčelaru. Mislim da su švajcarski naučnici pratili sve faze razvoja varoe u ćelijama i njihovo ponašanje. Tako da nema potrebe da prepričavam. U svakom slučaju, to je jedan od najboljih tekstovao varoi u leglu, sa dobrim ilustracijama.

Na prvoj slici u ovoj poruci se vidi ono što sam napisao, a to je da više varoa može odabrati neku ćeliju trutovskog legla (iako ima i dobrih poznavalaca pčela, koji tvrde da je varoa “dovoljno pametna” da tako nešto ne radi).



PS

Ljudi, izvinite što vrlo često i dugo menjam i sređujem poruku. Ne zamerite i ako ima spojenih reči ili zamenjenih č i ć. Ubi me ovaj laptop :D.

Sin me "oterao" sa kompjutera, a ova tastatura je previše meka. Više gledam da ne napravim greške u pisanju nego šta pišem. Pa ako ima "stilskih gluposti"  :D izvinjavamo se :D
« Poslednja izmena: Februar 01, 2014, 22:15:07 od strane Dragan Šošić »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže slobodan ilic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 236
  • Pol: Muškarac
Odg: Ram gradjevnjak
« Odgovor #27 poslato: Februar 02, 2014, 06:00:16 »
Hvala kolega, ako ti je koristilo, zadovoljstvo je moje.


Napisao sam nešto što bi moglo biti sporno. Napisao sam da varoa zaleže kada se larva uspravi.  Da ne bude sporno, ovo je samo uopšteno napisano, jer je kolegu zanimalo šta će varoa u nepoklopljenom leglu. Na neki način, larva je"uspravljena" kada počinje da plete košuljicu. Varoa ne polaže jaja odmah po poklapanju ćelije, ali se vrlo često piše da ulazi neposredno pred samo poklapanje legla. Tako da se može smatrati da su pčele već počele da poklapaju ćeliju. Slike pokazuju da to nije tako (ne samo ove slike, to će vam praksa pokazati-često ulaze ranije u ćeliju legla).

Ovo sto je napisao kolega Sosic se potpuno podudara sa misljenjem  najveci strucnjaka i istrazivaca zivota pcela a moze da se vidi na filmu koji je postavljen u temi varola od o6.50 do o8.00.
« Poslednja izmena: Februar 02, 2014, 17:45:28 od strane Moderator 1 »

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ram gradjevnjak
« Odgovor #28 poslato: Februar 02, 2014, 20:23:27 »
Pogledao sam sada snimak. Ulazak varoe u ćeliju je kompjuterski urađen, ali sa malom greškom. Premala je ta larva u ćeliji u koju varoa ulazi. Sam oblik varoe je takav, da se ona provlači između zida i larve. Tako je u potpunosti zaštićena. Ako je larva mlađa kao nasnimku, ipak postoji mogućnost da je pčele otkriju i izbace. Moj stav je da pčele još uvek imaju odnos prema varoi u leglu kao „nečistoći“ koju treba skloniti.


Naravno, razumem daje ta animcaija urađena da bi se videlo kako se varoa ponaša pri zaposedanju ćelije legla. Napisao sam zbog toga, da se ne pomisli da bi varoa zaposela ćeliju sa relativno mladom larvom. Može se desiti, ali je to vrlo retko.

U 15 min i 6 sec, vide se pojedine ćelije legla koje su otklopljene. Jedan majstor pčelarstva (N.I.) je tvrdio (naravno podrugljivo) da ne postoji mogućnost da varoa napusti ćeliju ako je ne iznese pčela koja se izleže. Postoji vrlo velika mogućnost da varoe izađu iz ćelije iako pčela više ne može da se izleže. Upravo zbog delimično otklopljenih ćelija puno zaraženog legla. Tada, već formirana mlada pčela može da daje znake pčelama da nešto nije u redu ili da ti znaci budu vrlo slabi (pčele zaključuju da larva nije živa). O ovome sam pisao ranije nakon posmatranja pri tretmanu timolom. Zaključak o razmeni određenih znakova sporazumevanja sam doneo na osnovu dešavanja u košnici pri tretmanu timolom. Snažnijim uznemiravanjem leglo daje jače znake, koji pokazuju da je leglo u nekoj nevolji i pčele mogu očistiti velike površine sa jače zaraženim leglo. Tada se pojačava i napuštanje košnice, koju napuštaju mlade pčele jer im uznemirena varoa nanosi bol na "ranama" kroz koje se hrani. To se takođe vidi na snimcima koje sam postavio u temi Nosema ceranae. Pojavljuju se pčele „pešaci“.

U 15. min i 45. sec snimka (u temi varoa), stoji komentar da će onako zaražena pčela poživeti (ako ima sreće), nekih 7 dana. Sa onakvim oštećenjima, može živeti par sati. Takvu mladu pčelu, druge pčele izbace i sa jedva primetnim znakovim života iz ćelije legla. Dešava se da mlada pčela izađe iz ćelije gde je bilo dve ili tri varoe i da napusta košnicu posle nekog vremena. Takav snimak sam posatvio u temi Nosema ceranae ovde i drugi deo snimka u narednoj mojoj poruci.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže dusan lazic

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 885
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: vojka
Odg: Ram gradjevnjak
« Odgovor #29 poslato: Februar 03, 2014, 11:32:48 »
Da li je neko video varou u matičnjaku?