Radovi na pčelinjaku > Medonosna pčela (Apis mellifera)
Rani uzgoj matica
Dragan Šošić:
Iskoristio sam priliku pri pripremi košnice za naredno presađivanje da fotografišem zatvorene matičnjake.
Nažalost, fotografija je malo mutna, ali se može videti kakvi su matičnjaci.
Dragan Šošić:
Uopšte, kod dodavanja matičnjaka u oplodnjak je važno da se ne prehladi. Neizležene matice zbog poslednjih nekoliko sati provedenih u nepovoljnim uslovima mogu biti odličnog izgleda, a problematičnih karakteristika.
Zato mi pri dodavanju matičnjaka kontrolišemo stanje mlade matice i dodaju se matice koje se već kreću u matičnjaku. To je naročito važno sada kada je hladno, ali i leti pri visokim temperaturama, jer mlada matica može zamreti u matičnjaku usled toplotnog udara. To se dešava jer je pčelaru naravno lakše da matičnjak stavi između dve satonoše i time smatra da je posao uspešno obavljen.
I kada su oplodnjaci vrlo jaki, pri jakom zahlađenju, pčele se spuštaju u donji deo oplodnjaka odakle dolazi hladan vazduh. To rade sa ciljem da zaštite leglo. Matičnjak ostaje gotovo nezaštićen. Sve, naravno zavisi od toga koliko je hladni i vetrovito.
Da bi se izbeglo “lutrijsko” ponašanje sa matičnjacima, najbolje je znati u kakvom su stanju i bezbedno ih dodati oplodnjaku.
Na snimku je matica koja će se izvesti za, najkasnije pola sata. One koje se u matičnjaku još ne mrdaju usađujemo u leglo. Ili se jednostavno sačeka da ožive i postanu “nemirne” u matičnjaku. Tada se odnose u oplodnjak.
Marko Kek:
Dragane, dali ima još nešto mleča u ovim matičnjacima kada matice izađu ?
Pozdrav svima.
Dragan Šošić:
U dobro odgajenim matičnjacima uvek ostane velika količina mleča. Zablude koje pronose neki nazovi stručnjaci, kako su matice odgajene presađivanjem larvica loše su odraz njihovog neznanja. Ne bih da upotrebim pravu reč, pa potvrđujem uobičajenu reč: neznanja.
Kod ljudi koji nisu savladali tehniku odgoja matica, najbolje je da pročitaju nešto (što je opet verovatno prepisano) i pronose priče kako je uzrok stradanja, slabljenja, pojave bolesti matica koja nije odgajena “prirodno”. Kao što sam u jednoj poruci zaključio, posle niza neuspeha (neznanja) odlučuju se na sistem zoološkog vrta. To je posmatranje pčela kako “same sve urade”. Ima i izdavača kultnih knjiga o odgoju matica, a da pri tom praktično pisac nije ni gledao kako se dobro odgajaju matice (ili je samo gledao :D).
Oni su ponos našeg pčelarstva.
Posle kraćeg “uvodnog teksta” na slikama se može videti koliko su matice u inkubatoru (koje su nažalost “tehnološki” višak) snažne i koliko su oštetile matičnjak u potrazi za hranom. Mleč koji se vidi na dnu matičnjaka je starosti oko 30 sati i naravno da se pretvara u čvrstu i neupotrebljivu masu. Mlada matica ga je koristila par prvih sati dok je imao odlike mleča koji ona može da koristi.
Dragan Šošić:
Matičnjaci koji će za par sati biti zatvoreni su puni mleča. To se najbolje može videti na fotografijama koje su pod određenim uglom.
Pčele ne posustaju u negovanju matičnjaka iako su „naopako“ okrenuti. To je najizraženije na šestoj slici.
Idealan oblik je upravo ovaj kao na slikama i to je oblik „burenceta“. Kasnije se vide blago izduženi, kada ih pčele poklope voštanim poklopcem.
I naravno, još jedana dopuna odgovoru na Markovo pitanje, ostaje li mleča u matičnjacima kada matica izađe: sa ovako dobrom količinom mleča, mora biti dobra matica i mora ostati mleča po njenom izleganju.
Dobro pripremljena odgajivačka društva u svim uslovima odgaje dobre matičnjake, a time i dobre matice.
Navigacija
[0] Indeks poruka
[#] Sledeća strana
[*] Prethodna strana
Idi na punu verziju