Autor Tema: Odvajanje prirodnog pčelinjeg voska od nečistoća i primjesa  (Pročitano 5650 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Bojan Šušnjar

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 967
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Banja Luka
Odvajanje prirodnog pčelinjeg voska od nečistoća i primjesa
« poslato: April 01, 2018, 11:50:01 »
Inspirisan nedavnim predavanjem Rajka Radivojca pokrećem temu kako bismo mogli prodiskutovati o ovoj problematici.

Na početku upozoravam kolege na malo duži tekst...

Poznato je da je danas jako teško ako ne gotovo i nemoguće kupiti satne osnove od čistog voska. Isto tako vjerujem da malo koji pčelar nije osjetio probleme koji nastaju upotrebom satnih osnova u kojima je veliki procenat raznih primjesa kao što je parafin, cerazin i ko zna kakve još materije. U principu poznato je da je parafin primjesa koja je najprisutnija u satnim osnovama. U dosta slučajeva je odnos vosak/parafin takav da bi se prije moglo reći da je vosak primjesa jer parafin količinom dominira.

Ja kao početnik sam već imao probleme zbog satnih osnova lošeg kvaliteta i kao jedino rješenje problema mi se čini sakupljanje vlastitog voska te izrada satnih osnova od istog da li u vlastitoj režiji ili kod nekog proizvođača satnih osnova.
Kako se od nečega mora početi tako sam i ja počeo sa satnim osnovama sumnjivog kvaliteta i taj materijal se sada nalazi u saću koje će ove godine da se pretapa.
Postavlja se pitanje da li je i kako moguće bar djelimično odvojiti prirodni vosak od nečistoća i primjesa tako da se na neki način dobije vosak ako ne bez, ono bar sa manjim udjelom nepoželjnih materija, ili da budemo konkretni u našem slučaju bez parafina koji je dominantna nepoželjna materija?

Prije svega par riječi o nekim tehničkim svojstvima voska i parafina koji po meni mogu biti od značaja u ovoj temi.

Vosak:
Specifična masa: 0,958 - 0,975
Tačka topljenja: 62 - 64 °C

Parafin:
Specifična masa: 0,76 - 0,80
Tačka topljenja: 37 - 40 °C

Poređenjem gornjih podataka jasno je vidljivo da je parafin materija sa nižom tačkom topljenja i da ima manju specifičnu masu od prirodnog voska pa se postavlja pitanje kako nam ovo može pomoći da se ove dvije materije odvoje jedna od druge i kao konačan rezultat dobije čistiji vosak.

Standardan postupak koji većina pčelara koristi prilikom "reciklaže" oštećenog i tamnog saća je pretapanje na razne načine. Tom prilikom se vosak zajedno sa svim primjesama podvrgava termičkom tretmanu uslijed čega vosak kao i druge primjese sa relativno niskom tačkom topljenja iz čvrstog prelaze u tečno stanje dok ostali sadržaj ostaje u čvrstom stanju. Krupnije čvrste nečistoće se lako odvajaju filtracijom kroz razna sita. Na kraju poslije više ponovljenih postupaka filtracije sa sitima različitih promjera otvora preostaju materije u tečnom stanju kao i mikronske čvrste čestice koje nisu mogle da se zaustave filtracijom.

U poslednjoj fazi postupku kao našeg saveznika koristimo gravitaciju i mislim da je upravo ova faza za nas najkritičnija i najvažnija.
Obično se sada filtrirani tečni sadržaj sipa u nekakve posude kako bi se ohladio. Tom prilikom se dešava taloženje čvrstih materija kao i raslojavanje materija sa različitom specifičnom masom. Najčešće se sadržaj sipa u nekakve široke posude kako vi se što prije ohladio i na kraju, iz tih posuda kao čvrsta materija što lakše izvadio.

Moje mišljenje je da je ovo greška i da upravo ovdje leži jedan od načina kako da se bar djelimično vosak očisti od nepoželjnih materija.
Naime, kako je taloženje i raslojavanje relativno spor proces po meni je poželjno, a na ovo pažnju skreće i pomenuti predavač, da se što duže sadržaj održava u tečnom stanju pa je neophodno posude u kojima se sadržaj hladi dobro izolovati kako bi se usporio proces hlađenja i time produžilo vrijeme taloženja i raslojavanja.

Pored navedenog, mišljenja sam da bi bilo mnogo bolje da se umjesto u kante i slične široke posude sadržaj sipa u uske visoke posude. Na ovaj način bi se dobila manja kontaktna površina između slojeva različitih materija koje se kasnije poslije hlađenja mehaničkim putem jednostavno odvoje.

Razmišljajući kakvu posudu upotrijebiti za ovakav posao na pamet mi je pala odvodna cijev prečnika 110mm ili slična, koju je potrebno prije upotrebe uzdužno sa jedne strane razrezati pilom ili sličnim pogodnim alatom kako bi se kasnije olakšalo vađenje ohlađenog sadržaja.
Rez koji je napravljen se mora uzdužno zalijepiti ljepljivom trakom da se spriječi curenje te na par mjesta u krug takođe fiksirati trakom kako bi se spriječilo otvaranje cijevi uslijed zagrijavanja. Dno se može zatvoriti sa odgovarajućim čepom za odvodne cijevi.
Prednost ovakvog rješenja je to što je cijev jeftina. Jedino nisam potpuno siguran kako cijev podnosi temperature više od 100°C.

Cijev je prije ulivanja potrebno izolovati nekim utopljavajućim materijalom, staro ćebe ili sl., te bi bilo dobro unutrašnju stijenku namazati jestivim uljem radi lakšeg odvajanja. Poslije ulivanja poklopiti kartonom ili sličnim materijalom kako bi se usporilo hlađenje i samim tim produžilo taloženje i raslojavanje.

Nakon hlađenja materijal, u čvrstom stanju nebi trebalo da bude problem izvaditi iz ovog kalupa. Isti kalup se može ponovo koristiti uz prethodno opisanu pripremu.

Izvađeni sadržaj kalupa u čvrstom stanju bi na donjem dijelu trebalo da je uglavnom sačinjen od vode i taloga cvrstih čestica iznad čega bi trebalo da se nalazi vosak koji je teži od parafina a iznad voska bi trebalo da je parafin. Na samom vrhu bi mogle da se nađu čestice koje su laganije od parafina i eventualno pjena nastala ulivanjem.
Granična linija između sloja parafina i voska bi trebalo da se prepozna po razlici u boji.
Presjecanjem komada u zoni linije raslojavanja bi trebalo da se odvoje vosak i parafin.
Vosak ostavljamo sebi i od njega izrađujemo satne osnove dok sa parafinom postupamo prema vlastitoj želji. Npr. mogu se od njega praviti svijeće ili slično, ili u krajnjem slučaju možemo da ga vratimo tamo gdje smo ga i dobili te ga ponovo zamjenimo za satne osnove.

Čak i ako linija raslojavanja nije jasno prepoznatljiva po promjenama u boji, cijenim da donji dio sadrži značajno veći procenat voska u odnosu na gornji pa se prostim presjecanjem na pola može odvojiti čistiji vosak od onog manje čistog.

Prethodna priča je bazirana na skromnom ličnom iskustviu a većim dijelom na teoretskom viđenju pa je moguće da negdje griješim u postupku i donosim pogrešne zaključke, te s toga molim kolege da budu slobodni i ukažu na takve propuste.
Ako mi slobodno vrijeme to dozvoli probaću ovaj postupak u malom formatu kako bih i sam izvukao neki zaključak ili pouku.

Eto toliko.

P.S. Nadam se da nije bilo previše dosadno čitati ovu poruku a kome jeste taj je vjerovatno svakako odustao prije ove rečenice...  ;)

Pozdrav svima...


Van mreže Milos Obradovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 273
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kasevar 18420 Blace
Odg: Odvajanje prirodnog pčelinjeg voska od nečistoća i primjesa
« Odgovor #1 poslato: April 01, 2018, 15:59:55 »
Vidim ja brat da si ti pokupio od Soleta i nacin pisanja postova mislim na ove produzene  :) aprilili  ;D
a sad ozbiljno

Lepo si objasnio druze sve i sam nacin tj sam postupak je veoma lak mozda bi ta duboka cev pomogla prilikom odvajanja jer obicno koristimo siroke posude dubine nekih 15 cm pa i ne uocavamo presek izmedju parafina i voska ...e sada sto se tice cevi ja mislim da ako se presece po duzini izgubila bi sva svoja svojstva i da bi prilikom sipanja vrcu  tecnosti tecnost procurela na mestima gde je presecena tj na spojevima jer bi visoka temperatura oslabila spoj i verujem da bi procurelo   (ali i to se da proveriti )  e sada ja bih koristio celu cev koju bi sa jedne strane zatvori cepom i sipao tecnost e sada kada bi se tecnost ohladila i presla u cvrsto stanje izvadio bih cep i time ispustio vodu i necistocu koja se nalazi u donjem delu e sada preostaje kako izvaditi vosak i parafin koji su sada u cevi verujem da se to moze resiti povrsinskim zagrevanjem cevi gde bi se veoma lako izvadio sadrzaj iz cevi...

E sada da li ce se videti presek izmedju voska i parafina i to ostaje da se proveri...

Inace veoma interesantna tema ...
Brat je mio ma koje vere bio...

http://prvisvetskirat.rs/licnosti/ucesnici-ratova/

na ovom sajtu se nalaze mnogobrojne price ucesnika rata od 1912-1918 price koje govore mnogo vise nego sve one istorijske knjige koje nam serviraju u skolama

Van mreže Bojan Šušnjar

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 967
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Banja Luka
Odg: Odvajanje prirodnog pčelinjeg voska od nečistoća i primjesa
« Odgovor #2 poslato: April 01, 2018, 17:37:35 »
Eto vidiš nisam ni skontao da se poklopilo sa prvim aprilom. ;D
Ja to dok nema Šoleta da se ne opuštate previše.  8)  ;)

Moguće da si u pravu što se tiče curenja. Ja sam ranije pravio betonske stubove tako što sam ulivao beton u ovakve cijevi većeg prečnika i jedini način da se kasnije skine cijev je da se razreže uzdužno.  Naravno beton nije vruć kada se sipa u cijev.   :)

Što se tiče linije razdvajanja voska i parafina to je nešto što i mene zanima a trenutno nemam uslove da to provjerim.
Mislim da ako boja nije dovoljno jasan pokazatelj onda može da se uzme nekoliko uzoraka na različitim mjestima po visini i da se uradi test sa vodom i alkoholom kako bi se odredila zona razdvajanja parafina i voska.

Kako sam rekao sve je bazirano na teoriji pa bi praktični eksperiment bio jako koristan.

Pozdrav svima...




Van mreže Bojan Šušnjar

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 967
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Banja Luka
Odg: Odvajanje prirodnog pčelinjeg voska od nečistoća i primjesa
« Odgovor #3 poslato: April 07, 2018, 00:06:30 »
Evo da ne ostane samo u teoriji i "mrtvo slov na papiru" ja sam na brzinu napravio jedan eksperiment kako bih gore napisano provjerio praktičnim primjerom. Žurba čini svoje pa ne treba prerao donositi zaključke ali ono što sam dobio kao rezultat eksperimenta za sada potvrđuje teoriju.

Evo šta sam uradio:

Uzeo sam jedan komad satne osnove za koji bez sumnje može da se kaže da sadrži veliki procenat parafina i istopio ga u posudi u koju sam prethodno sipao vrlo malo vode.
U istu posudu sam dodao vosak od saća koje je izgrađeno u EV košnici na okviru bez satne osnove odnosno samo sa trakicom satne osnove od 2-3cm. Ovakvo saće sadrži većinski čist vosak.

Prethodno sam jednu plastičnu cjev unutrašnjeg prečnika 1,6cm dužine 25cm zatvorio sa jedne strane te je umotao prvo sa alu folijom a onda sa ručnikom kako bih napravio izolacioni sloj. U tako pripremljenu cijev sam sipao istopljeni vosak i parafin te cijev postavio u vertikalni položaj i prekrio je pamučnim platnom i ostavio da se ohladi. Kada se sadržaj cijevi dovoljno ohladio cijev sam uzdužno razrezao skalpelom i izvadio sadržaj koji se može vidleti na prvoj slici ispod.
Mogla se primjetiti izvjesna razlika u boji na vrhu i na dnu cilindra ali nije bilo jasne linije razdvajanja pa sam pristupio drugom metodu.
Cilindar koji sam dobio sam izrezao na parčiće približne dužine 1cm. Dobio sam 19 uzoraka koji se vide na drugoj slici. Uzorci su uredno numerisani.

U jednu čašu sam sipao običnu vodu sa česme a u drugu 96% etanol tj. etil alkohol.
Uradio sam test sa prvim i poslednjim parčetom tako što sam oba parčeta ubacio prvo u vodu pa onda u alkohol. Rezultat se vidi na trećoj slici. Oba parčeta plutaju u vodi a tonu u etanolu.

Nakon ovoga testa u pola čaše vode sam ubacio uzorke br. 1 i br. 19 te sipao alkohol dok se uzorci nisu razdvojili tako da je br. 19 ostao na dnu a br. 1 ispliva na površini. Nakon toga sam u mješavini alkohola i vode ostavio uzorak br. 19 a naizmjenično stavljao ostale uzorke. Četvrta slika prikazuje rezultate.

Ovdje je već jasno da nisu svi uzorci iste težine i da negdje postoji granica koja ih dijeli pa sam sve uzorke istovremen ubacio u čašu sa mješavinom oklopio i dobro promučkao te ostavio na stolu da se sve smiri. Nakon toga sam vadio jedan po jedan uzorak te ih odlagao na njegovo mjesto na kartonu. Uzorci sa rednim brojevima 1, 3, 5, 6, 7, 8, 9 i 10 su plutali dok su uzorci 2, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18 i 19 potonuli. Uzorak br. 2 mi je bio čudan jer se nije uklapao u šemu ali se kasnije ispostavilo da je bio zaglavljen na dnu jer je i on isplivao prilikom vađenja uzoraka tako da su uzorci 1 - 10 plutali a 11 - 19 tonuli u mješavini. Sve se vidi na petoj slici.

Iako ovaj eksperiment ništa u potpunosti ne potvrđuje jer nije urađen onako kako bi trebalo i kako bih ja to volio, ipak da se naslutiti da bi se ovim metodom moglo doći do znatno čistijeg voska a samim tim i do satnih osnova, ako ne u potpunosti očišćenih od primjesa, ono bar sa znatno manjom količinom istih.

Eto nadam se da sam ovaj put pobudio interesovanje jer svakako mislim da je jedan od velikih problema u pčelarstvu i velika glavobolja mnogim pčelarima kako doći do satnih osnova sa što manje parafina odnosno od čistog voska.

Pozdrav svima...
 



Van mreže Andreja Anđelković

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 114
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kruševac - Sebečevac (nv: 229 m)
Odg: Odvajanje prirodnog pčelinjeg voska od nečistoća i primjesa
« Odgovor #4 poslato: April 07, 2018, 07:50:33 »
Bojane koji je pocetni odnos satne osnove i voska, koliko si ubacio satne osnove a koliko voštanog saća na pretapanje. Ako imaš vremena da ponoviš eksperiment uradi na sledeći način pa da ksnije komentarišemo rezultate. izmeri nekako jednake mase (težine) satne osnove i saća i ubaci na pretapanje. Odvoj frakcije različitih gustina kako si već to radio, seci ove komadiće što kraće. Ostavi da se osuše razdvojeni komadići pa izvrši merenje jedne i druge frakcije.
Andra
062 31 00 13

Van mreže Bojan Šušnjar

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 967
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Banja Luka
Odg: Odvajanje prirodnog pčelinjeg voska od nečistoća i primjesa
« Odgovor #5 poslato: April 07, 2018, 08:02:44 »
Bojane koji je pocetni odnos satne osnove i voska, koliko si ubacio satne osnove a koliko voštanog saća na pretapanje. Ako imaš vremena da ponoviš eksperiment uradi na sledeći način pa da ksnije komentarišemo rezultate. izmeri nekako jednake mase (težine) satne osnove i saća i ubaci na pretapanje. Odvoj frakcije različitih gustina kako si već to radio, seci ove komadiće što kraće. Ostavi da se osuše razdvojeni komadići pa izvrši merenje jedne i druge frakcije.

Andeja odnos je odokativno 1:1. Teško je reći koliko je tu čega jer je nepoznato koliko je voska u SO ali smatram da je vrlo malo. Već sam rekao da postupak nije urađen kako bih volio ali daje naslutiti da bi mogao da funkcioniše i u većem formatu. Trenutno nemam dovoljno vremena za ponovljeni eksperiment a volio bih ponoviti. Prava stvar bi bila kada bi se mogla uraditi analiza uzoraka da se utvrdi sastav ali...o tom po tom...

Pozdrav svima...