Nemoj tako kolega Predraže. Ne treba nikome preterano biti naklonjen i stavljati ga u prvi plan.
Da budem iskren,očekivao sam odgovor baš od ovog čoveka. Šole,hvala na posvećenom vremenu.
Ovo me malo nasmejalo, jer mi odmah na um pade ono čuveno iz filma „Ko to tamo peva“
:
Desilo se slučajno da sam u to vreme imao malu pauzu i bio blizu kompjutera. Mislim da je puno kolega moglo da ti valjano odgovori na ovo pitanje.
U ovoj temi je bilo reči
(a u poslednjoj poruci sam uporedio slike tih pčela) o tamnijim pčelama, odnosno o crnim pčelama. Kao što vidiš,
nisam ni danas dao isključiv odgovor (u stilu jedna kratka "majstorska" rečenica), jer je pčela živo biće i može biti više uzroka koji izazivaju neku pojavu i odgovor pčela na tu pojavu.
Ponovo ću postaviti slike pčela na prezrelom voću, ali ne da se vidi kolika je suša bila, nego kako se pčele ponašaju u određenim uslovima i kako u još jednom slučaju postaju „tamnije“ ili „crne“ pčele. Sve se dešava u težnji da se „preživi“ i pčele u nedostatku nektara (ili medljike) jako posećuju oštećene zrele voćke. Dok ima prostora i hrane, nema otimanja i guranja. Ali kako se smanjuje količina sokova iz voća, pčele se sve više tiskaju i zavlače u slabo dostupne delove voćke. I može se videti da su prilično nakvašene. Nije isključeno da pri čišćenju doće do uklanjanja dela dlačica i da budu nešto tamnije od ostalih.
Može se desiti i da društvo (kao viši organizam – nadorganizam) prema nekim svojim jedinkama ispoljava neprijateljstvo ako je bila na drugoj paši od one na koju su je izviđačice uputile. Ovo se tiče uopšte određivanja sporazumevanja i pripadnosti svojoj košnici (orijentacije-francuska reč orentation, pa mi nemojte zameriti što pokušavam da neke pojmove drugačije nazivam). I kako za mene postoji mišljenje da volim da filozofiram, ovo nije filozofiranje nego nešto vrlo praktične prirode. Često sam navodio da je knjiga
„Praktično pčelarstvo“ Vojina Todorovića odlična knjiga. I pri tome sam mislio da sam je dobro čitao. Tek zimus u toku rasprave o utopljavanju pčelinjih društava sam pročitao nešto na šta nisam nikada obratio pažnju. A to je odeljak: Sporazumevanje i društveni život pčela (str 47 te knjige). Tu se navodi da nije specifični miris (feromon) isključivo bitan za pripadnost društvu (odnosno činilac raspoznavanja jedinki unutar društva). Pored bioaktivnih supstanci, bitna je i vrsta aktivnosti društva, a to je paša (ili neki drugi unos – polena, nektara, propolisa pa možda i vode). To se lako utvrdi po ponašanju pčela u obilju nektara i polena, kada su ravnodušne u radnjama spajanja društava, dodavanja matica i sl.
Tako da je moguće da je ta pčela koju su odbacivale i njihova pčela.
Čim nađem vremena da obradim slike, napisaću nešto i o vodi i „obeležavanju“ pojilišta od strane pčela. Letos sam primetio neke zanimljivosti i napravio niz fotografija.
PS
I u ovim porukama nisam naveo čiste informacije (naučno potvrđene ili „naučno potvrđene“),
kako kolega Jasmin reče. Naveo sam
moj zaključak koji se može proveravati.
Sve što pišem se može pratiti i zvoditi neki svoj lični zaključak. Pa kada se nešto čita, svako to može shvatiti ovako ili onako, ali je najbolje posmatrati pčele i doneti razuman sud i bolje ih upoznati. Nadam se da sam pravilno usmerio nekoga da posmatra neku pojavu u pčelinjem društvu i da se prema toj posmatranoj situaciji pravilno postavi i odgovori u slučaju potrebe ili zaključi da je sve dobro i uživa u zujanju pčela. I meni se desilo da sam pre par dana posumnjao na grabež iako je bila igra mladih pčela, ali
nešto drugačija od one koju sam snimio. Treba naravno, prvo zaključiti šta se dešava pa onda preduzeti mere ili kao što rekoh nakriviti kapu i uživati.
O Eko Voji imaš temu. Ona pripada košnicama niskih ramova i može biti vrlo dobra, naročito u ovakvim godinama. Mogu napisati zašto to mislim i sa gledišta ponašanja pčela u takvim košnicama (naravno, lični stav i šta bih ja uradio u situaciji da ih imam – naravno da bih izvrcao med pre no što ga pčele uzalud potroše jer to ima svoje opravdanje).