Radovi na pčelinjaku > Praktično pčelarstvo i metode pčelarenja
Pčelarenje sa pomoćnim društvima
Miroslav Jovanović:
Na mom terenu bagrem je jedina ozbiljna paša a tako je i za većinu pčelara južno od Save. Međutim to je veoma nestabilna paša koja traje kratko a pada u vreme kada pčele nisu dostigle gornju granicu razvoja. Dovijamo se na razne načine da ih što bolje razvijemo neki pogačama neko sirupom pa manipulacija ramovima. Ja lično nisam zadovoljan tim tehnikama jer po nekad znaju da izazovu kontra efekat što rezultira slabim prinosima. Zaključio sam da je najpouzdanije imati pomoćna društva. Pomoćna društva možda i nisu potrebna svake godine ali to nije problem jer mogu poslužiti kao proizvodna. Pitanje je za ili protiv?
Milos Obradovic:
Po meni pomocna drustva su veoma korisna na pcelinjaku, jer uvek nam treba ram viska za pojacavanje drustva, rojeva, formiranje oplodnjaka, cuvanje rezervnih matice itd...Takodje na pcelinjaku uvek imamo proizvodna drustva i pomocna hteli mi to ili ne drustva nikada nisu iste jacine...
Ukratko ZA
Bojan Šušnjar:
Miroslave slično je i kod mene što se tiče paše.
Ako sam dobro primjetio mnogi pčelari u takvim uslovima u rano proljeće dijele društva prema snazi na radna i pomoćna pa pred pašu radna društva pojačavaju iz pomoćnih kako bi povećali prinose.
To naravno zahtjeva dosta dodatne opreme, ulaganja, rada i truda jer pomoćna društva zahtjevaju pažnju i troše vrijeme i resurse a na kraju direktno ne učestvuju u paši. Samim tim se umanjuje ekonomska efikasnost kompletnog pčelinjaka ali ako je to sigurniji način da se ostvare bolji prinosi i prihodi svakako je ovaj način pčelarenja vrijedan pažnje.
U smislu smanjenja troškova opreme za formiranje pomoćnih društava možda oni moji nukleusi od stirodura nisu loša solucija jer je ulaganje u materijalu minimalno.
Ako bi se u periodu jun-jul formirali rojevi koji bi se zazimili u šestoramnim nukleusima na proljeće bi se takve zajednice vjerovatno brzo razvijale i iz njih bi se radna društva mogla pred pašu pojačati. Nakon završene paše ako je bagrem jedina ozbiljna paša iz radnih društava se mogu nazad uzeti okviri kako bi se formirali rojevi za prodaju a time i suzbilo prirodno rojenje radnih društava.
U nukleusima nakon toga ponovo formirati rojeve za narednu sezonu.
Ovo je samo neko moje "naglas" razmišljanje pa ga treba uzeti sa rezervom. :)
Pozdrav svima...
Vojo Brstina:
Пчеларење са помоћним друштвима некако се може прихватити код ЛР, ДБ и осталих дугорамних кошница са лошим распоредом хране али код РВ и ЕВ кошница не може никако.
У РВ и ЕВ кошницама због изузетно повољне брзине развоја код просечно зазимљених заједница још на 10-15 дана пре почетка багремове паше јавља се вишак пчела и легла који служе за појачавање евентуално слабијих заједница или формирање нових ројева.
Поздрав драгим пријатељима...
Milos Obradovic:
Mogu reci da se ne slazem sa time da kod RV nisu potrebna pomocna drustva, jer prolecni razvoj i njegova brzina zavise od mnogo faktora a kao glavni je unos polena nektara sve vise se srecemo sa losim godinama gde za vreme vocne pase dodje do izmrzavanja voca ( kod mene ove godine je kasni mraz odneo i dzanariku i jabuku tako da nisam imao prolecnu razvojnu pasu) ili uslede veoma hladni periodi sa kisom ( mislim da je 2014 god bila takva da je mesec dana bukvalno svaki dan bilo hladno i kisovito) a finansijska situacija kod mnogih pcelara u prolecnom periodu je toliko losa da vecina nebude u mogucstvu da prihranjuje i samim tim drustva ne uspeju da dostignu svoj maksimum tako da tada pojacavanjem leglom iz pomocnih zajednica povecavamo sanse za iskoriscenje pase..
takodje situacija kod mene je da se moj pcelinjak nalazi na lokaciji drugog bagrema i samim tim ja nemogu da spremim drustva za prvi bagrem ako zelim da ga iskoristim a koji krece i do 15 dana pre na lokaciji prvog bagrema tako da pomocna drustva opet mogu biti korisna ...
Situacija da imamo visak ramova sa pcelom i leglom 10-15 dana pred bagrem je san svakog pcelara ali realnost je drugacija mnogo sarenija i moramo biti spremni na najgore..pogotovo mi koji pcelarimo u brdsko planinskim predelima gde zime znaju da potraju ...
Tako da sam misljenja da su pomocna drustva potrebna pri pcelarenju svakim tipom kosnica jer njihovo iskoriscenje je mnogobrojno ne samo u iskoriscenju bagremove pase... a hteli mi ili ne slabija ili ti pomocna drustva uvek imamo na pcelinjaku i kao sto rece Bojan u prolece drustva se dele po snazi na jaka i slabija a ja bas ta slabija smatram kao pomocna i smatram da ih mogu po potrebi koristiti ako su mi potrebni oplodnjaci, ili leglo za pojacavanje rojeva cak se mnoga pomocna drustva u bagremu ili posle bagrema razviju u jaka drustva ...
Ovo je moje misljenje
Navigacija
[0] Indeks poruka
[#] Sledeća strana
Idi na punu verziju