Autor Tema: Pčelinji vosak  (Pročitano 33951 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Pčelinji vosak
« poslato: Decembar 14, 2010, 21:27:35 »
 Vosak je pčelinji proizvod koji se luči iz voštanih žlezda pčela radilica. Služi kao materijal za izgradnju saća i pokriva hitinski omotač pčele da bi ga sačuvao od vlage. Dok je vosak u voštanoj žlezdi koja se nalazi na trbuhu pčele, on je u tečnom stanju. Pri izlasku iz voštane cevčice i dodiru sa vazduhom vosak se stvrdnjava u vidu providnih belih pločica. U trenutku izgradnje saća uvek je bele boje koja polako prelazi u krem boju. U tom trenutku saće sadrži 100% voska. Žuto saće sadrži oko 75% voska, tamnomrko oko 60%, a neprozirno oko40%. Promena boje izazvana je prisustvom primesa od cvetnog praha, propolisa i dr. Pčele proizvode vosak kada ima dovoljno meda i cvetnog praha. Ako se hrane šećernim sirupom i u njihovom meniju  nedostaje cvetni prah, one ne luče vosak.

FIZIČKA I HEMIJSKA SVOJSTVA
[/b]

 U trenutku lučenja iz žlezda pčela vosak je bele boje i u tečnom stanju. Odmah posle toga on se pretvara u čvrstu masu zrnaste građe. Bela boja prelazi od svetlo-žute do tamno-žute, ali postoji i vosak zelenkaste ili crvenkaste boje. To zavisi od prirode hrane pčela i pre svega od prirodnih boja koje se sadrže u propolisu i cvetnom prahu. Prirodni vosak ima prijatnu specifičnu aromu meda koja se najbolje oseća pri zagrevanju i topljenju. Vosak je bez ukusa  i s kristalnom strukturom koja zavisi od temperaturnog režima. Na sobnoj temperaturi je lomljiv i ima zbijenu strukturu. Gori svetlim plamenom i lako se meša sa mastima i uljima u homogenu masu. Topi se na temperaturi od 62-720C. Specifična težina na 150C se kreće  od 0,956 do 0,969. Pri povećanju temperature ona se smanjuje za 0,008 po svakom stepenu. Koeficijent tvrdoće  se menja u zavisnosti  od temperature - pri povećanju se smanjuje, na temperaturi od 200C taj koeficijent varira od 3 do 13. Koliko je koeficijent tvrdoće veći toliko je vosak kvalitetniji. Pri zagrevanju se pretvara u meku plastičnu masu koja se lepi za prste, na 320C postaje plastičan, na 46-470C se ruši njegova normalna struktura čvrstog tela, a na 62-720C počinje da se topi. Pri zagrevanju do 1050C na površini se formira pena, na 1400C se isparavaju lake frakcije, a na 340-3550C se destiliše veći deo voska s delimičnom razgradnjom. Pri destilaciji od voska se dobijaju ugljovodonici, propinska i palmitinska kiselina, etilen, propilen, butilen, ugljendioksid, sirćetna kiselina i dr. Koeficijent tvrdoće voska se povećava pri zagrevanju na temperaturi većoj od 1200C u toku 30 minuta, što je najverovatnije posledica izdvajanja vode. Ako vosak stoji dugo, po njemu se hvata sivkasto beličast prah čije poreklo nije poznato, ali je znak da je vosak čist...
 Ugljovodonici u pčelinjem vosku su 11-17%, esteri oko 70-75%, i slobodne masne kiseline 12-15%. Vosak sadrži vodu od 0,1-2,5%,karotinoide, obojene, aromatične i mineralne materije, kao i strane primese: propolis, cvetni prah, ostatke pčela i dr...
 Po svojoj hemijskoj prirodi pčelinji vosak je složena mešavina u kojoj učestvuju preko 300 različitih materija. Karakteristična za njega je velika otpornost u odnosu na okolinu zbog čega može da sačuva svoje osobine nepromenjene hiljadama godina. Jedina štetočina koja napada vosak je voštani moljac, ali prema čistom vosku je i on nemoćan.
 Vosakje koristan i skup pčelinji proizvod zbog čega je često predmet falsifikovanja koje oštećuje njegovu industrijsku i farmakološku vrednost. Najčešće se kao falsifikati voska koriste stearin, parafin, cerazin, životinjska i biljna ulja, ređe skrob, gips i glina, koji se lako otkrivaju jer su nerastvorljivi u rastvaračima voska i brzo se talože.

 Dr Stojmir Mladenov  Lečenje pčelinjim proizvodima - Apiterapija
« Poslednja izmena: Decembar 14, 2010, 21:56:10 od strane Global Moderator 1 »

Van mreže momamilosevic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 337
  • Pol: Muškarac
Odg: Pčelinji vosak
« Odgovor #1 poslato: Januar 14, 2011, 18:52:13 »
                                             PREPOZNAVANJE PRIRODNOG VOSKA
   Pri nabavci-kupovini voska,treba znati da,po kvalitetu,vosak može biti:
   -prvog kvaliteta,koji je bele ili svetložute boje,bez primesa,prijatnog mirisa na med,dobijen iz saća sa okvira građevnjaka,zaperaka i mednih
poklopčića.
   -drugog kvaliteta,koji je žute do svetlomrke boje,bez primesa.On može biti malo neujednačen po boji,tamniji u donjem delu do 1/3 debljine.
   -trćeg kvaliteta,koji je sive,mrke ili tamnomrke neujednačene boje,sa tamnim slojem do 1/2 debljine formata.To je vosak dobijen prilikom topljenja-prerade,oštećen vosak i presovan od voskovarine.
   Smatra se da je vosak kvalitetniji ukoliko je svetlije boje.Inače,prirodni vosak se poznaje po tome što pri zagrevanju u vodi ispliva na površinu,dok se primese talože na dno suda ili lebde u vodi.Zatim prirodni vosak(pčelinji)pri gnječenju pod prstima postaje elastičan ali ne i klizav,ne razmazuje se i pri razvlačenju se ne kida,pri žvakanju se ne lepi za zube,a pri struganju stvara spiralne listiće, ujednačene,
trnaste strukture i odgovarajuće je svetložute do mrke boje,bez primesa sa strane.Pri udaru sa čekićem,prirodni vosak sa rastroši,a pri  
hlađenju ima talasastu površinu i blago ispupčenje.Stavljen u vrelu peć,gori bez ostataka i odaje prijatan miris.Svako odstupanje od
navedenih osobina ukazuje na falsifikovan vosak
   Ako je vosak mešan s parafinom,pri gnječenju je sjajan i pogodan za mazanje,a njegove dve loptice se ne mogu prilepiti.Ukoliko vosak ima stearina,gubi plastičnost,dok pri dodatku kalafonijuma postaje lepljiv za prste.O svemu ovome treba voditi računa pri nabavci -kupovini voska.Do upotrebe-vosak se mora čuvati u prohladnim i suvim prostorijama.
                                                                                                                   Pčelinja apoteka 82/09.
« Poslednja izmena: Januar 15, 2011, 09:30:06 od strane Global Moderator 1 »
Učite teoriju,da ne bi bili šeprtlje u pčelarstvu.
                                    Jan Đerzon 1811-1906 g.
Moje predstavljanje

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Pčelinji vosak
« Odgovor #2 poslato: Januar 14, 2011, 20:39:21 »
  FARMAKOLOŠKA SVOJSTVA PČELINJEG VOSKA

 Još u stara vremena vosak se koristio u medicinske i kozmetičke svrhe. Rezultati proučavanja u poslednjim godinama u mnogimzemljama potvrdili su vosak kao lekovitu i kozmetičku materiju. To se utvrdilo na osnovu sledećih osobina voska:
 1. Sposobnost da pri zagrevanju prima veliku količinu toplote i pri stavljanju na bolesno mesto on je lući sporo i dugotrajno. Pri tome se postiže poboljšanje cirkulacije krvi u tretiranoj zoni i ishrane  odgovarajućih tkiva, rasejavanje upalnog procesa, adsorbcija toksičnih elemenata, tj. ove osobine određuju  izraziti protivupalni efekat pčelinjeg voska.
 2. Poseduje antibiotičko dejstvo - zaustavlja i poništava mikroorganizme - izazivače bolesti.
 3. Ima regenerativno dejstvo u odnosu na oštećene ćelije i tkiva u tretiranoj oblasti.
 4. Omekšava tvrda tkiva na koži, koja postaju meka i glatka, uklanja bore na koži i poboljšava izgled.
 Sve to određuje značajno mesto voska u kozmetici.

Dr Stojmir Mladenov  Lečenje pčelinjim proizvodima


Van mreže Ranko Vukovic

  • Mladi član foruma
  • **
  • Poruke: 7
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Fruska gora
Odg: Pčelinji vosak
« Odgovor #3 poslato: Januar 07, 2014, 22:37:27 »
Kolege da li je neko imao iskustva sa pravljenjem svece od cistog voska, vreme je slava pa bih pokusao da napravim svecu od prirodnog voska, ako neko ima dobar i jednostavan nacin izrade voleo bih da cujem

Van mreže Lazovic Zivojin

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 436
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Skakavci, Kosjerić oko 620 m/NV
Odg: Pčelinji vosak
« Odgovor #4 poslato: Januar 08, 2014, 13:18:14 »
Najjednostavniji način je, ako imaš satnu osnovu od čistog voska, da je polako saviješ oko "fitilja"-pamučnog konca, odgovarajuće debljine. Ako želiš dužu a tanju sveću savijaš po uzdužnoj osi i obrnuto. Sveća izgleda jako lepo. Vrlo bitno je odrediti debljinu konca (broj niti) jer ako je fitilj predebeo, brzo se topi vosak i dolazi do formiranja "suza" niz sveću, a ako je suviše tanak, onda je svetlost slaba i prigušen plamen.
Drugi način je da se oformi fitilj od pamučnog konca, donji kraj se optereti (recimo ekserom ili sl) i višestrukim uzdužnim umakanjem konca u duboku posudu sa rastopljenim voskom (sa odgovarajućim pauzama da se sloj ohladi), formira se odgovarajuća debljina sveće...
Mogu se praviti i ukrasni oblici sveća razlivanjem u silikonskim kalupima...
 Ima dosta toga na internetu, ali ovo bi bilo najkraće.

Veliki pozdrv

Van mreže Nemanja Ćojanović

  • Gost
  • *
  • Poruke: 1
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Bač
Odg: Pčelinji vosak
« Odgovor #5 poslato: April 07, 2014, 20:02:51 »
Da li neko zna gde bih mogao da kupim vosak za izradu satnih osnova. Počeo sam sa pčelarenjem pre tri godine, pa me interesuje kako doći do voska. Imam presu za izradu satnih osnova. Pozdrav svima.

Van mreže Saša Milojević

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 65
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Rečka
Odg: Pčelinji vosak
« Odgovor #6 poslato: Februar 01, 2015, 17:47:56 »
https://www.facebook.com/video.php?v=1526778600895204
Možda nekome ovo bude interesantno.

Van mreže Slavisa Petrovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 209
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Zvornik
Odg: Pčelinji vosak
« Odgovor #7 poslato: Mart 31, 2015, 00:32:23 »
https://www.facebook.com/video.php?v=1526778600895204
Možda nekome ovo bude interesantno.

Ovo sam isprobao sa domacom sljivovicom i definitivno radi. Hvala kolegi Sasi na ovom korisnom linku.
Razlika izmedju pčelinjeg i ljudskog društva je u odnosu broja radilica i trutova.

Van mreže Ice Kamceski

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 22
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Markova cesma Prilep
Odg: Pčelinji vosak
« Odgovor #8 poslato: Mart 31, 2015, 23:07:51 »
Izgleda interesno i korisno i ja cu sigurno da isprobam.

Van mreže slavica petrovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 135
  • Pol: Žena
  • Drvo se na drvo naslanja covek na coveka.
  • Lokacija pčelinjaka: Popinci tek zelim poceti pcelarenje
Odg: Pčelinji vosak
« Odgovor #9 poslato: Maj 04, 2015, 08:54:12 »
Zamolila bih kolege da opisu postupak topljenja saca. Apsolutni pocetnik sam imam starog saca iy kupljenih polovnih kosnica koga je moljac zaposeo treba da ga istopim a neznam postupak. Citala sam Todorovica gde bas nisam razumela najbolje postupak gde se stavlja slama izmedju vostine i sl. Da li postoji nekakav jednostavniji nacin. Hvala.

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Pčelinji vosak
« Odgovor #10 poslato: Maj 04, 2015, 10:21:31 »
Zamolila bih kolege da opisu postupak topljenja saca. Apsolutni pocetnik sam imam starog saca iy kupljenih polovnih kosnica koga je moljac zaposeo treba da ga istopim a neznam postupak. Citala sam Todorovica gde bas nisam razumela najbolje postupak gde se stavlja slama izmedju vostine i sl. Da li postoji nekakav jednostavniji nacin. Hvala.

Ma, gdje si ti? Kako si?

Ako je to moljac sredio, sumnjam da imaš šta pretapati, osim očistiti i spremiti za novu upotrebu. Nemoj se mučiti ako ćeš izvući 200-300 grama voska (pitanje da li je vosak) - očisti i opali, a ostalo u smeće.
Postoji parni topionik (imam ga), postoji sunčani, i njega imam i s njim si gospođa. Ako nemaš ništa, jednostavno u veći lonac naspeš vode, ubaciš staro saće i na vatru. Kad provrije, procijediš u drugu kantu i malo pritisneš tropinu na rešetu kroz koje cijediš da što više iscijediš  te pustiš da se ohladi. Kad se ohladi, na vrhu će biti vosak.
Ako nemaš sunčani topionik, napravi ga ili nabavi, ja ga s pravom zovem: gospodin topionik.

Pozdrav, svako dobro!

Van mreže slavica petrovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 135
  • Pol: Žena
  • Drvo se na drvo naslanja covek na coveka.
  • Lokacija pčelinjaka: Popinci tek zelim poceti pcelarenje
Odg: Pčelinji vosak
« Odgovor #11 poslato: Maj 04, 2015, 13:51:45 »
Hvala Esko zemljace moj. Eh odmarala ja malo i Nas domacin Vojo mi doneo jedno lepo drustvance sad se ne odvajam od njega usudila sam se i pregledati sve bez rukavica i prosla bez ujeda. Svaka mi cast bice od mene nesto. Esko vostine ima sa tridesetak ramova RV kosnice, meni zao da propadne, a za topionike procitah ali nemoze se sve odjednom nabaviti. Pa bih ja to prvo iskustvo oprobala peske onako na tezi nacin. Koliko to otprilike treba da vri- na tihoj ili jakoj vatri treba li kakva gaza dok se cedi. Jeli sud posle toga za upotrebu tj moze li se ocistiti.

Van mreže Miroslav Jovanović

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 699
  • Lokacija pčelinjaka: Sarbane Ub
Odg: Pčelinji vosak
« Odgovor #12 poslato: Maj 04, 2015, 20:17:41 »
Koliko to otprilike treba
da vri- na tihoj ili jakoj
vatri treba li kakva gaza
dok se cedi. Jeli sud posle
toga za upotrebu tj moze
li se ocistiti.
 * nema potrebe za dugim kuvanjem. A ako si nekad cedila čvarke postupak je isti.
Više može jedan koji hoće nego dva koji moraju. - Živojin Mišić

Van mreže slavica petrovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 135
  • Pol: Žena
  • Drvo se na drvo naslanja covek na coveka.
  • Lokacija pčelinjaka: Popinci tek zelim poceti pcelarenje
Odg: Pčelinji vosak
« Odgovor #13 poslato: Maj 05, 2015, 07:54:46 »
Hvala Miroslave.

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Pčelinji vosak
« Odgovor #14 poslato: Maj 05, 2015, 12:05:01 »
Hvala Esko zemljace moj. Eh odmarala ja malo i Nas domacin Vojo mi doneo jedno lepo drustvance sad se ne odvajam od njega usudila sam se i pregledati sve bez rukavica i prosla bez ujeda. Svaka mi cast bice od mene nesto. Esko vostine ima sa tridesetak ramova RV kosnice, meni zao da propadne, a za topionike procitah ali nemoze se sve odjednom nabaviti. Pa bih ja to prvo iskustvo oprobala peske onako na tezi nacin. Koliko to otprilike treba da vri- na tihoj ili jakoj vatri treba li kakva gaza dok se cedi. Jeli sud posle toga za upotrebu tj moze li se ocistiti.

Eh, eto te - pčelarka. Pčele i odmaraju i liječe, uvjerićeš se, a i ubodi su dobrodošli.

Eno, Miroslav ti je već odgovorio, no najsigurnije je da vrije 30-40 minuta.
Ja cijedim kroz metalnu mrežu, onu koju koristimo za hranilice.
Ne može i pare i jare: za pčele odredi 2-3 stare šerpe, 1-2 lonca manja ili veća, 1-2 kante, džezvu i lončić, nekakvo metalno burence ili sama od sebe ukradi onaj vešni lonac (ja sam od svoje žene ukrao). Uostalom, to ti je način da se ponoviš (kupiš novo): staro iz kuće ide za pčele, a novo u kuću. Znaš, kad hoću da ženu smirim što sam joj nešto ukrao iz kuće i uhelaćio, ja u prodavnici kupim, npr. paket čaša, dvije džezve (manju i veću), paket fildžana i sl. Naravno, žena odmah natrči, pitajući šta će mi to, a kad velim da ću nositi na pčelinjak, ona odmah počne rovariti po visećoj, govoreći: "Pa, evo, daću ti ja ove džezve, evo i čaše i fildžani, a ti to meni ostavi u kući" He-he, nisam ni ja baš toliko naivan, nekako joj doskočim. No, ti si u boljem položaju, ti ćeš sama od sebe "krasti".

Pozdrav, svako dobro!