Autor Tema: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu  (Pročitano 88794 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže aca peric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 331
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Obronak Deli Jovan planine
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #15 poslato: Oktobar 18, 2011, 18:56:46 »
Esade,prijatelju,nadam se da ces nesto sigurno skontati,jer po mnogim tvojim tekstovima se vidi da imas dosta i iskustva i znanja kada je pcelarstvo u pitanju.Mora da ima neko resenje za situaciju tamo.Definitivno verujem da manja kosnica kao RV,sa 2 nastavka,to je plodiste u jednom i njihova medna rezerva u drugom,plus par EV polunastavaka pravo resenje kada je vrsta kosnice u pitanju.Takodje mozda se mozes orijentisati na plasman rojeva,matica,verujem da po jednom paketnom roju ili roju na 5 ramova mozes dobiti bar 30 do 40e.TRaznja raste sve vise i za rojevima i za maticama.Takodje mozda med mozes da prodajes jos skuplje kroz mesavine sa polenom,mlecom propolisom,recimo pakovanja po 250 gr 10KMova,mora da moze uz malo marketinga i objasnjenja sta dobijaju u smislu zdravlja.

Sto se mene tice pcelinjak mi je na nadmorskoj visini 400m na padinama planine Deli Jovan koji je visok 1155m u najvisa 2 vrha,a dugacak je negde 40tak,do 50tak km otprilike.Kod nas je situacija jednostavna,ako ima bagremove pase,ima i vrcanja,ako nema bagremove pase u toj godini,kao 2008 recimo onda nema ni vrcanja.
U dobrim godinama na bagremu ostvarujemo prinos i po 40tak kg po jakom drustvu za vrcanje,plus po 15tak do 20 kg bagrema za njih,ako smo spremni sa dovoljno prostora u jakim drustvima.Prosecna drustva u standardnim LR kosnicama tada donesu za sebe po 15tak do 20 kg i 10tak do 20tak kg za vadjenje,kako koje.Slaba drustva ne vredi cuvati,vec ih valja spajati sa jacim pred bagrem.Kada je bagrem prosecan,onda ima za njih a za vadjenje po 5 do 10 kg maximalno,ali cesto u njima nema prinosa tada za vadjenje u prosecnim, a po 15tak do 20 kg u jakim i spremnim drustvima.Ponekada se javi medljika i to cak vrlo obilno,pa se da izvaditi i po 10tak,15tak kg po drustvu,ali samo kod  jakih drustava.Suncokret ne medi bar zadnjih 20tak godina.Dodatna setva heljde na parcelama od po pola hektara do 2ipo koliko sam najvise sejao mi se isplatila,ali ne uvek.2005,2006 je bilo dobro,2007 malo,po koje kg za vadjenje,2008 nista za vadjenje,a ni za zetvu i gubitak uloga oko 600e, za 2i po ha ali zato je bilo dovoljno meda za njih pa nije stradao ni jedan jedini roj,a kamo li drustva.Bagrem je tad bio bez prinosa.Onda nije bilo para za setvu 2009 a ni 2010,tek ove al samo za 60ari,izvrcano 70kg odlicnog meda.Inace imam i oko 5 ari pod moracem,ali cu povecati bar na 50ari.

Sto se tice Djerzona,ovde kod nas pcelari ne koriste takvu metodu poodavno,sem ako hoce u nekom drustvu koje je jako i medonosno da promene maticu,a i da formiraju vise rojeva.Onda likvidiraju maticu pred bagrem,pa razroje kada su maticnjaci zreli na vise rojeva.Nisam cuo da su mi se hvalili sa velikim unosom meda u takvim situacijama.Licno ne radim na taj nacin i ne smatram takvo razrojavanje jako dobrim.Evo nesto slika,kao sto si zeleo,veliki pozdrav,drzi se,sve najbolje,Aca

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #16 poslato: Oktobar 18, 2011, 22:26:16 »
Aco, jarane,
Od prodaje rojeva nema ništa. Puno pčelara, malo interesanata, a najviše sirotinje. Ljudi prodaju cijele pčelinjake i to ne rijetko, i jeftino, a bolesti na sve strane.
 U najkraćem, evo kako ovdje prođe sezona, pa i ova: pčele uspiju posjetiti samo prve vijesnike proljeća, a onda - kiša, kiša, kiša, u kojoj odu behar, maslačak, bagrem i dogura tako do livade, kad odjednom preokrene na velike žege i sušu, a i to je isto kao i kiša.
Da nije kako jest, i ja bih drugu "pjesmu" pjevao. Nesporno je da je bolje kad je "majka" u kući, ali muka zakon mijenja, a svaki svoj pokušaj mjerio sam i upoređivao bar sa četvoricom pčelara.
Dobra ti je lokacija, nije velika visina. Reci mi,sa koliko društva deveraš i hoćeš li se proširivati?
Pozdrav, živ bio!

Van mreže aca peric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 331
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Obronak Deli Jovan planine
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #17 poslato: Oktobar 19, 2011, 10:03:21 »
Esade pozdrav.Ako su tako losi uslovi kao sto kazes onda ili da dislociras pcelinjak na neko povolnije mesto ili da krenes u selidbe,u smislu da selis tamo gde su uslovi dobri za bagremovu pasu,pa gde ima dosta lipe,mozda i na nju,a ako ima negde nekoliko ha heljde,ili suncokret koji medi,onda i tamo.Ako nemas bas nista od prin osa u godini,sem par drustava iz hobija,cemu trud i napori?Tako barem ja mislim,ne znam sta kazu drugi kolege?

Imam zazimljenih 29 LR drustava i 8 DB.Verovatno cu posle bagrema iduce godine da prodam sve DB,da bih nabavio nesto RV prelaznih nastavaka,kao i jos EV nastavaka,pa da nekako prevedem iz LR na RV plodista,a da EV koristim kao medista.Planiram da povecam na 50tak do 60tak jakih drustava,to je ok za zivot jedne 3clane porodice,skroman naravno,ali bolje je biti svoj gazda nego zavisiti od tudje milosti,tako ja razmisljam.Traznja za kvalitetnim bioeko medom raste sve vise,a i za rojevima.

Veliki pozdrav,drzi se prijatelju,ali mislim da treba da doneses neke organizaciono drugacije odluke ako ces dalje pcelarit,jer ti treba bar neki prosek od 15tak kg po drustvu redovno,da bi sve imalo smisla,kao biznis mislim.A za hobi 5 komada je sasvim dovoljno,pa ce mozda mali broj drustava moci nesto vise sakupit na tako izazovnom podrucju.

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #18 poslato: Oktobar 19, 2011, 17:56:25 »
Aco,
Mnogo šta sam probao. Opslušivao i po 100 društava (nekad i pokoje više) Znaš šta bih volio? Da se mojih 30-ak i više pčelara poznanika uključe ovdje i sami ti kažu vlastito mišljenje. Ali, nemaju kompjutere, a koji imaju, nema ih na forumima.
Snaći ću se ja nekako, ali još sve od mnogo čega zavisi.
U mnogim knjigama piše tako kako si ti otprilike rekao: profesionalac je onaj koji nagura na 50 i više društava i tvrde da od 50 društava može dobro živjeti četveročlana porodica. Taj zaključak je odavno već upitan. Naravno, kombinacije meda, mliječi, polena, propolisa, apiterapije, fitoterapije nešto bi popravile stvar.
Pozdrav, svako dobro!

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #19 poslato: Oktobar 25, 2011, 21:10:32 »
Vojo i Đerzon?
Vojo je sigurno dobar poznavalac pčelarstva kao kompletne branše. E, sad ću nešto primijetiti, a Vojo će reći svoje.
Mislim da je Vojo dobro sve uočio pa riješio da balansira između Đerzona i Živanovića, čiji su pogledi sasvim suprotni, tako da mogu reći najnoviji metod "Vojin Đerzon s maticom".
Uostalom, koliko vidim po prinosima i zadovljstvu kolega pčelara Vojinim košnicama, Vojo je oborio odavno prepisivačku tezu mnogih knjiga o pčelarstvu, a koja glasi: "Samo jaka društva donose med!"
Vojo je na redu.
Pozdrav, svako dobro!

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #20 poslato: Oktobar 25, 2011, 21:30:34 »
Esade, prijatelju moj dragi,
Moja matematika u pčelarstvu je jasna:

Količina pčela/količinu legla uz prisustvo matice = med
Prinos po jedinici pčele je isti bez obzira na to da li je zajednica sa 30.000 pčela 40.000 pčela ili 50.000 pčela.

Oduzimanje matice smatram (to jest Đerzonovo pravilo) velikom greškom. Ukoliko naiđe par dana lošeg vremena pčele kreću u rojevi nagon.

Mislim da je najvažnije naći plodište takve veličine koja će kroz duži period obezbeđivati stabilnu snagu jake pčelinje zajednice. Uveren sam da je to najoptimalnije plodište u jednom nastavku RV košnice.

Mada mislim da tu ima još dosta važnih faktora.


Pozdrav svima.....
« Poslednja izmena: Oktobar 25, 2011, 21:42:36 od strane Vojo Brstina »
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #21 poslato: Oktobar 25, 2011, 23:08:30 »
Esade, prijatelju moj dragi,
Moja matematika u pčelarstvu je jasna:

Količina pčela/količinu legla uz prisustvo matice = med
Prinos po jedinici pčele je isti bez obzira na to da li je zajednica sa 30.000 pčela 40.000 pčela ili 50.000 pčela.

Oduzimanje matice smatram (to jest Đerzonovo pravilo) velikom greškom. Ukoliko naiđe par dana lošeg vremena pčele kreću u rojevi nagon.

Mislim da je najvažnije naći plodište takve veličine koja će kroz duži period obezbeđivati stabilnu snagu jake pčelinje zajednice. Uveren sam da je to najoptimalnije plodište u jednom nastavku RV košnice.

Mada mislim da tu ima još dosta važnih faktora.


Pozdrav svima.....

Vojo,
Mislio sam na tvoj način ograničavanja matice na, npr. jednom plodištu EV. Zato sam spomenuo "Đerzona s maticom", moja slobodna fraza. Dakle: minimumom do maksimuma.
Nije prinos isti sa različitim brojem pčele, znaš ti to kao i ja: magična formula je omjer otvorenog i zatvorenog legla (što manje gladnih usta, više meda za pčelara). Znam da to znaš, ali se valjda nisi dobro izrazio.
Ako je za tebe najveća greška kod Đerzona nevrijeme i rojenje, mogu ti reći da sa tim nisam imao problema ni u DB 12 niti u LR-u (ostavljao samo 2 matičnjaka), naravno, izuzetaka uvijek i svugdje ima.
Ako je društvo od aprila do septembra stalno na P1 i u RV i u EV, nešto mi to ne liči baš na JAKU zajednicu, kako si rekao. Jer, na RV-u su još 3 nastavka pa i više, a na EV još 6-7 i tako skoro 5 mjeseci.
Pozdrav, svako dobro!

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #22 poslato: Oktobar 26, 2011, 00:29:50 »
Esade, prijatelju moj dragi,
Moja matematika u pčelarstvu je jasna:

Količina pčela/količinu legla uz prisustvo matice = med
Prinos po jedinici pčele je isti bez obzira na to da li je zajednica sa 30.000 pčela 40.000 pčela ili 50.000 pčela.

Oduzimanje matice smatram (to jest Đerzonovo pravilo) velikom greškom. Ukoliko naiđe par dana lošeg vremena pčele kreću u rojevi nagon.

Mislim da je najvažnije naći plodište takve veličine koja će kroz duži period obezbeđivati stabilnu snagu jake pčelinje zajednice. Uveren sam da je to najoptimalnije plodište u jednom nastavku RV košnice.

Mada mislim da tu ima još dosta važnih faktora.


Pozdrav svima.....

Vojo,
Mislio sam na tvoj način ograničavanja matice na, npr. jednom plodištu EV. Zato sam spomenuo "Đerzona s maticom", moja slobodna fraza. Dakle: minimumom do maksimuma.
Nije prinos isti sa različitim brojem pčele, znaš ti to kao i ja: magična formula je omjer otvorenog i zatvorenog legla (što manje gladnih usta, više meda za pčelara). Znam da to znaš, ali se valjda nisi dobro izrazio.
Ako je za tebe najveća greška kod Đerzona nevrijeme i rojenje, mogu ti reći da sa tim nisam imao problema ni u DB 12 niti u LR-u (ostavljao samo 2 matičnjaka), naravno, izuzetaka uvijek i svugdje ima.
Ako je društvo od aprila do septembra stalno na P1 i u RV i u EV, nešto mi to ne liči baš na JAKU zajednicu, kako si rekao. Jer, na RV-u su još 3 nastavka pa i više, a na EV još 6-7 i tako skoro 5 mjeseci.
Pozdrav, svako dobro!
Esade, sve sam dobro razumeo.
Naravno da je ograničavanje na jedan EV nastavak najbliže Đerzonovom pravilu ali po mom mišljenju u RV košnicama je takođe mala razlika u odnosu na EV zato što su to kratki ramovi i plodište kvadratnog oblika gde pčele prilikom prvog pašnog dana izblokiraju maticu i usmeravaju se na iskorišćavanje paše i zato imamo odličan prinos meda.
Takođe kod Đerzonovog pravila oduzimanjem matice dolazi do stresa pčela i smanjenja unosa u odnosu na zajednice koje su sa maticom.

Zajednice ograničene od aprila do septembra u samo jednom RV nastavku su zaista jake i nema potrebe proširivanja veličine plodišta. Svako proširenje vodi ka rojevom nagonu.
Kod EV košnica jedan nastavak je malo ako se zajednice ograniče na jedan plodišni nastavak tako da se mora ili podizati leglo ili podići rešetka na dva EV nastavka pa ponovo pred nailazak suncokretove paše ograničiti na jedan plodišni EV nastavak.
I tako se može ostaviti do druge polovine septembra.

Inače kod Đerzonovog pravila mislim da nikako nije dobro da se osnovna zajednica dovodi pod znak pitanja i da zavisi od parenja matice. Tu dolazi do dužeg prekida leženja i pada snage zajednice čak i kada se matica brzo spari i počne da zaleže.

Pozdrav svima......
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #23 poslato: Oktobar 26, 2011, 12:15:22 »
Vojo,
Važno je da smo se razumjeli, iako ne i usaglasili jer ima tu još priče. Ovim nikako ne diram u tvoj način tehnike pčelarenja, to mi nije ni nakraj pameti, posebno stoga što sam vidio da su neki ljudi pčelari riječju i slikom potkrijepili tvoju tehniku sa tvojim košnicama.
Mene samo zanima rad s društvima na stalnim tihim (čitaj siromašnim) pašama pa još isječenim nepredvidivim vremenskim prilikama. Sljedeće sezone baciću se samo na to. Možda da EV bude rješenje ili nešto slično.
Kad smo već kod toga, šta misliš o Hunjadijevoj metodi tzv.  "akumulatora"?
Pozdrav, svako dobro!

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #24 poslato: Oktobar 26, 2011, 18:29:58 »
Esade,
Za siromane paše bih ti preporučio upravo EV kako si i sam zamislio kao dobro rešenje.
Mislim da u siromašnim pašama EV košnica ograničena na samo jedan nastavak može da da zadovoljavajuće rezultate i da iskoristi te siromašne paše.
Ima dosta primera od kolega pčelera koji su i sa RV košnicama imali dobre prinose na tim lošim pašama.

 Hunjadijev sistem rada sam odslušao na jednom njegovom predavanju pre 4-5 godina i mogu reći da je veoma interesantan i da može dati dobre rezultate.

Takođe dobre rezultate može dati i dvomatično pčelarenje u DB košnicama ako je DB plodište podeljeno na dva dela i ograničeno matičnom rešetkom kako nam je odve kolega Sveto prikazao.
Malo smo skrenuli sa teme, pa ćemo polakjo da se vratimo.

Da li je neko od vas koristio Đerzonovo pravilo sa pološkama?

Pozdrav svima..... 
« Poslednja izmena: Oktobar 26, 2011, 18:41:07 od strane Vojo Brstina »
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #25 poslato: Oktobar 26, 2011, 19:39:59 »
      Naš narod kaže "ne jede se meso od svake ptice"
Pre 4-5 godina (možda i malo više) Vlado Hunjadi je držao predavanje na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu o svom načinu pčelarenja sa formiranjem "inkubatora" pred glavnu pašu.
      Dopalo se to mom pčelarskom učeniku. Pošto je bio u razvoju, poželeo "i jare i pare" tj da udvostruči broj društava i da dobije veće prinose meda primenom metoda koji je prezentiran.
Rezultat: Na bagremovoj paši prinos za vrcanje nula (njegov ortak koji je vozio pčele zajedno sa njim vrcao 25 kg po društvu)
      Tad mi je rekao da mu više ne pada na pamet da eksperimentiše. Drži se proverenog sistema sa kojim je veoma zadoviljan.
U čemu je bio problem ja nisam ulazio u suštinu. Ipak jedna je stvar pčelarenje sa AŽ košnicom a druga sa DB. Možda je    Hunjadijev metod dobar za AŽ za DB sigurno ima boljih tehnika pčelarenja koje su njoj primerenije.
Za Đerzonovo dijamantsko pravilo nemam šta da dodam onom što je Vojo već napisao.
Pozdrav svima.

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #26 poslato: Oktobar 26, 2011, 20:04:50 »
O, evo nam i Milića!
Vojo, i naumio sam EV na P1 pa H.R., i mogu vjerovati u uspjeh. Vidjećemo.
Probao sam Hunjadijev metod. Nisam zadovoljan. Duple muke. Kad bih morao birati, izabrao bih Đerzona.
Miliću, što do kraja nisi opisao spomenuti "primjereniji metod za DB? Od viška ne boli glava. Vjerujem ti i zato bih volio da se raspriačaš. Bio bih zahvalan slušalac, i pitac.
Pozdrav, svako dobro!

Van mreže aca peric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 331
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Obronak Deli Jovan planine
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #27 poslato: Oktobar 26, 2011, 20:58:53 »
Postovani kolege ja sam cini mi se 2005 ili 2006 prisustvovao predavanju kolege Hunjadija koje je odrzao u Zajecaru.Isprobao sam u vise sezona,ali samo na nekim drustvima i u nekim situacijama.Kod zajednica koje su vec usle u rojev nagon u par DB 12 drustava je uspelo,u smislu da sam pokupio sve sem jednog rama legla bez maticnjaka,na kome sam ostavio maticu u centru plodista.Okolo sam dodao ramove sa SO.Bagrem je bio osrednji i takva drustva su izvukla sve u plodistu i delom 1 polunastavak.Ukupno oko 20KG bagrema,ali to sam morao ostaviti njima,mozda sam po 2,3 kg uzeo od ponekih.Prinosa vise nije bilo u njima u toj godini,za vrcanje,a drustva su krajem lipe ,koja je ovde zanemarljiva,bila vrlo jaka i nisu se izrojila.Znaci dobra je mera kada je vec rojenje uzelo maha,velika je verovatnoca da se drustvo tako uposljeno nece rojiti.S druge strane od ostatka se formira dosta kvalitetnih matica i rojeva.

Kod vrlo jakih drustava je bilo dobrih rezultata,mada ja nisam bas uzeo sve,kao sto on kaze,ostavljao bih po u proseku 3 rama sa leglom u LRu.E sada ako je bagrem bio dobar bilo je dobro,ali kada je on bio slab,rezultat nije  dobar jer drustvo nije spremno za period nakon bagrema,koji je takodje jako bitan period u ovim krajevima.Kada upece sunce kasnije tokom jula,avgusta,nista sem nesto medljike.

Smatram da ovaj metod vredi imati u vidu kod vrlo jakih drustava,koja ce eventualno uci u rojev nagon ili su vec usla.Ali kod slabih ili osrednjih drustava ne bih ga preporucio nikako,sto ne preporucuje ni kolega Hunjadi ako se ne varam.Kod jakih drustava,kojima ne preti rojev nagon u bagremu,po mom misljenju i iskustvu,ako se ocekuje pasa i nakon bagrema,da bi drustvo bilo spremno,bolje je izrojene ramove legla dici kao 4 nastavak iznad druge maticne resetke ili pregradne daske,pa da ostanu na istoj lokaciji,zbog odrzavanja snage drustava.Onda se gore zapravo ako ima kvalitetnih maticnjaka,od prinudnih koje pcele krenu da vuku moze ostaviti najbolje 1 do 2 pa da se kasnije ili pred izlazak matice formira roj sa maticnjakom i odnese na drugo udaljeno mesto,a da se starom drustvu ostave ramovi sa zrelim leglom  i pcelama za tokom i nakon bagrema.Ili se mogu porusiti svi maticnjaci ako se zeli da drustvo ostane spremno kao jako odmah nakon bagrema.To je zapravo onda demariranje.Ovo se odnosi na LR kosnice.Kod DBa je bolje formirati akumulatore,ali mislim da je bolje ostaviti ne samo jedan ram sa leglom vec bar 3 DB rama u centru,cak 4.

No radije praktikujem da ako je moguce raznim kombinacijama zadrzim sve pcele u maticnoj kosnici,a da se ne izroje.Kada je drustvo jako,zdravo i dobrog radnog raspolozenja sa dovoljno dodatnog prostora za med,nekako mi je to najdraza kombinacija koja se pokazala najboljom varijantom u smislu prinosa meda.

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #28 poslato: Oktobar 26, 2011, 22:34:50 »
Aco,
Tu je to negdje. Samo, ovo zadnje što si naveo, to je Belčićev način, a nedostatak mu je što se pčele dezorijentišu, skroz slabo rade, a i neprirodan je položaj - gore leglo s maticom, a ispod med. Radio sam to. Kad to uradiš, moraš dolje dodati već pripremljeni matičnjak da se poboljša radno raspoloženje.
Pozdrav, svako dobro!

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: Đerzonovo pravilo i varijacije na temu
« Odgovor #29 poslato: Oktobar 26, 2011, 23:55:51 »
Esade,
Aco je rekao dosta toga. Ja nisam probao Hunjadijev način pa ne mogu govoriti o setnim detaljima. Činjenica je da je relativno veliki broj društava uređenih po metodi Hunjadija pred bagremovu pašu kod mog drugara pokazao mnogo lošiji reultat od društava pripremljenih za istu tu pašu na uslovno rečeno klasičan način. Rezultat medobranja me opredelio na ovakav stav, mada bi metodu trebalo proveravati više godina na različitim pašama ali ja za to nemam volje. Ja od pčela ostvarujem sredstva za život a eksperimenti i te kako koštaju.
Pozdrav svima.