Autor Tema: LR košnica sa polunastavcima  (Pročitano 92061 puta)

0 Članovi i 2 gostiju pregledaju ovu temu.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
LR košnica sa polunastavcima
« poslato: Avgust 25, 2011, 23:43:18 »
LR košnica sa polunastavcima olakšava rad u svim uslovima. Ovakav način je pčelarenje sa dva plodišta. Osnovno plodište je LR nastavak, a pomoćno polumedište (PM). Koliko će legla biti u polumedištu zavisi od položaja nastavaka i unosa i skladištenja meda. Takođe zavisi i od starosti saća. To daje mogućnost da se utiče na radno raspoloženje košnice umetanjem PM između ova dva plodišta i omogućava stalno prisustvo određene količine hrane, kao rezerve. Kasnije se uzimanjem medišnih nastavaka košnica svodi na konfiguraciju LR i PM. Položaj nastavaka određuje pčelar. Najbolji položaj za zimovanje je da je polumedište na podnjači, a LR iznad.
Postoji i mogućnost vrlo lakog zazimljavanja dvojnih društava, kao na slici 2.

Ako nekoga zanima ovaj sistem rada, slede odgovori.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Lazovic Zivojin

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 436
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Skakavci, Kosjerić oko 620 m/NV
Odg: LR košnica sa polunastavcima
« Odgovor #1 poslato: Avgust 26, 2011, 00:00:19 »
Šole, očekujem nastavak tvojeg pisanja. Ti naravno znaš da nemam LR košnice, ali me tvoja tehnologija rada LR sa PM veoma zanima, jer mi se čini da se analogno može koristiti kombinacija RV i EV. E sad, da li sam u pravu....ne znam
A onima koji pčelare sa LR košnicom , tvoje pisanje će biti, siguran sam, pravi biser
Veliki pozdrav

Van mreže sirka pavel

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 283
  • Pol: Muškarac
Odg: LR košnica sa polunastavcima
« Odgovor #2 poslato: Avgust 26, 2011, 09:15:45 »
Šole, očekujem nastavak tvojeg pisanja. Ti naravno znaš da nemam LR košnice, ali me tvoja tehnologija rada LR sa PM veoma zanima, jer mi se čini da se analogno može koristiti kombinacija RV i EV. E sad, da li sam u pravu....ne znam
A onima koji pčelare sa LR košnicom , tvoje pisanje će biti, siguran sam, pravi biser
Veliki pozdrav
Posto i ja imam i LR i RV, a napravio sam i nastavke EV, kao i prelazni nastavak za EV/LR, koji izmedju ostalog mogao koristiti kao polu-nastavak za LR.
 Takodje mislim da napravim i prelazni nastavak RV/LR koji bi mozda takodje mogao da sluzi kako kao medisni nastavak, tako i kao "polu-nastavak"ispod LR za zazimljavanje,tako da imam  iste ramove kako za RV,LR, tako da se mogu praviti razne kombinacije (i ja hocu da malo eksperimentisem na svoj rizik)
Svakako da bi i ja voleo da procitam korisna iskustva,da imam manje rizika.
« Poslednja izmena: Septembar 04, 2011, 18:46:20 od strane Global Moderator 1 »

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: LR košnica sa polunastavcima
« Odgovor #3 poslato: Avgust 26, 2011, 10:37:07 »
Kolega Dragane, kolika je visina polunastavaka? Ja kao polunastavke koristim Farar 19  i 17. Pozdrav.

Van mreže Željko Vučković

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 175
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: sela Radoinja, Miševići
Odg: LR košnica sa polunastavcima
« Odgovor #4 poslato: Avgust 26, 2011, 22:34:56 »
Odlična tema kolega Dragane. Svakako nastavi sa pisanjem. Iako ja imam DB i RV, imam neke nagoveštaje da bi mogao dobiti određeni broj LR košnica, pa bi mi naravno prava znanja i iskustva bila od koristi. Mada se baš i ne radujem toliko, jer sam već zaokupljen savladavanjem tehnika oko RV, pa da mi ne bude malo mnogo, pogotovo sa tri vrste košnica na pčelinjaku.
Pozdrav

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: LR košnica sa polunastavcima
« Odgovor #5 poslato: Avgust 26, 2011, 23:08:58 »
Kolega Dragane, kolika je visina polunastavaka? Ja kao polunastavke koristim Farar 19  i 17. Pozdrav.

Visina polunastavka je 162 mm. Već sam objašnjavao da je to visina koja nam je odgovarala iz nekih, čisto naših praktičnih razloga. U okolini Obrenovca je to prihvaćeno kao visina polumedišta kod LR košnice. Sveto, 170 je dobra visina. 190 već malo problematična, ali može da posluži.

Ne verujem da ću imati vremena za neki duži tekst. Suština ovakvog načina rada je  već poznati i prihvaćen pristup pčelarenju nastavcima. Postoje i periodi godine kada se radi samo ramovima, ali je to zbog prisustva samo jednog LR tela i to je najveći problem ovog načina rada. Prednost je mogućnost dvomatičnog pčelarenja, sa jednostavnim zazimljavanjem.
Kada se postavi u formaciju za zimovanje, donje društvo se ne dira do proleća, a gornje se odmah po podeli obavezno prihranjuje. Ne želim uopšte da ulazim u svrsishodnost prihranjivanja kao "ekološkog"  ili nekog drugog problema, kako ga je predstavio jedan kolega koji pčelari u apsolutno neekološkim uslovima. Na takva pitanja neću odgovarati i izbegavaću rasprave po tom pitanju, kao suvišne.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Rajko Dulovic

  • Gost
  • *
  • Poruke: 1
  • Pol: Muškarac
Odg: LR košnica sa polunastavcima
« Odgovor #6 poslato: Avgust 27, 2011, 22:01:13 »
Јa сам  пре неколико година експериментисао  ЛР и фарар као плодиште и одустао, смањује ми могућности за маневрисање у пролећној припреми за багрем. Мој пријатељ, добар пчелар има фарар на подњачи па на њега ЛР па матичну решетку.Његово искуство је да у оваквој кошници најбоље зимују.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: LR košnica sa polunastavcima
« Odgovor #7 poslato: Avgust 28, 2011, 00:34:34 »
Јa сам  пре неколико година експериментисао  ЛР и фарар као плодиште и одустао, смањује ми могућности за маневрисање у пролећној припреми за багрем. Мој пријатељ, добар пчелар има фарар на подњачи па на њега ЛР па матичну решетку.Његово искуство је да у оваквој кошници најбоље зимују.

Zavisi kakav raspored ste koristili. LR+PM kao plodište je samo do pripreme košnice za bagremovu pašu. Baš to olakšava pripremu za pašu. Bilo koliko legla, pa i uskladištenog meda omogućava da se društvo „razvuče“ u prostoru i teži da kontroliše taj prostor. Morate prvo napisati kako ste radili da bi se to valjano prokomentarisalo.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Naste Kitani

  • Mladi član foruma
  • **
  • Poruke: 10
  • Pol: Muškarac
Odg: LR košnica sa polunastavcima
« Odgovor #8 poslato: Avgust 28, 2011, 20:43:04 »
Zdravo Dragane, moze li da opises kako pcelaris dvomaticno.

Pozdrav!

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: LR košnica sa polunastavcima
« Odgovor #9 poslato: Avgust 30, 2011, 13:15:26 »
Od dodatne opreme je potrebno imati dve matične rešetke, razdvojnu tablu sa jednim (ili više) leta ili uramljenu  jednostruku žičanu mrežu uramljenu sa letom i dovoljan broj polumedišta. S obzirom da je kod ove kombinacije najveći problem izmena saća u LR nastavku, bilo bi dobro imati i još jedan LR nastavak koji bi se koristio za formiranje roja iz jedne ili dve košnice. Tako da je poterebno minimum jedan nastavak na dve košnice koji ima sve što je potrebni roju (krov, poklopna daska...).
Uzmimo kao početni momenat posmatranja izlazak iz zime. Najbolji raspored nastavaka je onaj prikazan na slici u prvoj poruci teme: dva polumedišta, donje društvo i LR nastavak za gornje. Praktično je nemoguće da donje društvo na dva polumedišta ne prezimi. Gornje društvo, takođe bezbedno zimuje u jednom telu. Iz gornjeg društva se pri zazimljavanju uklanjaju dva bočna rama i to može imati višestruku namenu. Mogu se koristiti kao zamena za pogaču (postavljanje položenog rama na satonoše), u funkciji su izmene saća u LR telu ili mogu poslužiti kao rezerva hrane kada se odvoje rani rojevi.
Izlaskom iz zime, donje društvo ima dobar deo legla u gornjem polumedištu. Do tada, društva zimuju fizički podeljena. Vrlo rano pristupam procesu izjednačavanju mirisa gornjeg i donjeg društva postavljanjem pregrade sa žičanom mrežom mrežom. To je najbolje uraditi rano, dok se ne proširi leglo do te mere, da donje društvo ima problem da ga dobro neguje. Ovo radim nešto pre početka burnog razvoja i to je pre početka paše džanarike (bele šljive). Tada je donje društvo „ohlađeno“ i ima gubitak toplote i nešto sporije se razvija. Gornje društvo obično ima više vlage i ne sme se „gušiti“. Dovoljna je poklopna daska sa dva kružna otvora, prečnika 30 mm i iznad nje zbeg. Sve važi za uslove u kojima ja pčelarim.
Kada se mirisi izjednače za oko 7-10 dana se umesto zamrežene pregrade postavlja matična rešetka i prelazi na dvomatični režim. Ta procena je proizvoljna i određuje je pčelar, a takođe jako zavisi od promera površine, kojom se društva izjednačavaju po mirisu. Bolje je kada je površina mreže nešto veća jer se lakše izjednačavaju mirisi, ali je veći gubitak toplote donjeg društva. Zato je dobro postaviti najlonsku foliju čija površina ostvaruje kompromis: i da pomogne donjem društvu da manje gubi toplotu i da doprinese izjednačavanju mirisa. Od 1994 nisam koristio najlonske folije, ali sam ove godine počeo da je koristim kod nešto slabijih društava. Kod jakih ne. Dimenzije folije su takve da zadovoljava sve kriterijume i trebalo bi da su ivica nastavaka udaljene od  stranica košnice minimum 20 mm.
Prelazak na dvomatični režim se obavezno uradi kada ima nekog unosa jer manja je opasnost da dođe do bilo kakvog sukoba pčela ili gubitka jedne matice.
Gornje društvo se bolje razvija, jer ima povoljniju mikroklimu. Ono bi pre ušlo u rojevi nagon. Prema njegovoj snazi se planira zamena mesta nastavaka. Ako društva nisu baš snažna i ne postoji opasnost od rojevog nagona, može se sve uraditi i na oko 20-0 dana pre bagremove paše. Kada će se to uraditi, zavisi od svih uslova i nema preciznije preporuke. Neka društva presložim i na samom početku bagremove paše.
Pri preslaganju LR nastavak ide na podnjaču, kao osnovno plodište i tu ostaje do završetka suncokretove paše. Uz ovaj posao se formiraju i vrlo rani rojevi tako što se uzima 2 rama legla (na LR ramovima) i formiraju zbirni rojevi na 4 rama. Iz dve košnice se formira jedan roj sa 4 rama legla. Njima se mogu pridodati ranije odstranjeni ramovi iz osnovnih društava i ostalo satne osnove.
Košnica se postavlja sa rasporedom: prvi nastavak LR sa gornjom maticom, matična rešetka, polumedište sa leglom, druga matična rešetka i drugo polumedište sa leglom (SL 1). Nakon tri dana se određuje u kojem polumedištu je gornja matica. Ako je ispod druge rešetke (u donjem polumedištu), može se odmah dodati prvo polumedište sa satnim osnovama ili izgrađenim saćem (SL 1a). Bolje je naravno da se dodaju satne osnove. Ukoliko je matica iznad druge rešetke, pronađe se i prebaci njeno plodište, koje je na samo jednom polumedištu.
Matice sada imaju na raspolaganju 1 LR nastavak i jedan PM nastavak. U tom rasporedu, pčele teže da skladište med i iznad legla, ali i da povežu sa drugim polumedištem i delom legla u njemu. To drugo polumedište se svakim dodavanjem novog polumedišta udaljava od matice (uvek je pri vrhu košnice).
Završetkom bagremove paše se uklanjaju polumedišta sa medom, ono polumedište koje je bilo gnezdo priključuje gornjoj matici uklanja druga matična rešetka i ostavlja još jedno polumedište ako nije spremno za vrcanje. Društvo ostaje i sa dovoljnom rezervom hrane.
Dalje, posle bagrema nema puno rada oko tih košnica. Vrate se izvrcani PM nastavci i to što je pre moguće, da društva ne budu u skučenom prostoru. Tada bi ušla u rojevi nagon. Eventualni ulazak u rojevi nagon se proverava samo kod gornje matice. Samo se polumedište-plodište odvoji od rešetke i pogleda odozdo. Ako kojim slučajem ima matičnjaka, u ovom plodištu, ima ih i u donjem.
Druga varijanta udvajanje je sa formiranjem ranog i stvaranje snage za kasnije paše.


Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže aca peric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 331
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Obronak Deli Jovan planine
Odg: LR košnica sa polunastavcima
« Odgovor #10 poslato: Septembar 04, 2011, 12:36:48 »
Pozdrav svima,evo par snimaka sa mog pcelinjaka,pokusaj da sa LR ramova pcele nasele prelazne EV nastavke.Nisam uspeo da ih ovakvim rasporedom navedem da napuste glavno LR plodiste,ali je rezultat dobar,u smislu meda,jer su bez problema pcele u bagremu izvlacile sace u novim plitkim EV prelaznim nastavcima i punile ih medom.S obzirom da na pcelinjaku imam 27 LR drustava i  11 DB drustava,odlucio sam se da od dogodine sva LR drustva budu komfiguracija polunastavak,visina 130mm,na podnjaci,pa standardni LR nastavak kao plodiste,pa opet plitki polunastavci 130mm visine,bar 3 komada iznad LR plodista,a vise po potrebi,u bagremu.Takodje,u DB drustvima uz standardne polunastavke koji su kod mene 160mm visine,planiram bar po 1 do 2 plitka polumedista,130 mm visina.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: LR košnica sa polunastavcima
« Odgovor #11 poslato: Septembar 05, 2011, 00:31:03 »
Aco, nije mi jasno šta dobijaš sa plitkim polunastavkom na podnjači ispod LR tela u bagremu. To može biti malo opasno, što se tiče rojevog nagona.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže aca peric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 331
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Obronak Deli Jovan planine
Odg: LR košnica sa polunastavcima
« Odgovor #12 poslato: Septembar 05, 2011, 09:14:37 »
Pozdrav Dragane,ove godine sam imao bar na 8 LR drustava takvu kombinaciju u nadi da ce od tog tela izvuci dodatak plodistu sa plodisnim sacem.Plodiste je bilo iznad njega,iznad plitkog polunastavka gde je ram EV.Stavio sam bio i po 3 SO u donji polunastavak.Rezultat je bio da su samo pomalo izvlacile donji polunastavak,a neke su ga potpuno ignorisale.
Dragane dobijaju se sledece stvari.Leglo nije na podnjaci,pa je varoe manje a u tretmanu AV se dobija da uz mrezastu podnjacu nema sanse da se bilo koja opala varoa vrati natrag u leglo.Dodatni prazan prostor ispod plodista je dodatno mesto za visak nezaposlenih pcela nakon pase,pa ove godine prakticno nije bilo nikakvih brada od pcela,iako je bilo vrlo vruce ,bar ne na takvim kosnicama,za razliku od 2 DB 12 koje su mi jos preostale i gde su pcele pravile brade tokom jula i avgusta.Situacija sa tim plitkim polunastavkom podseca na vrlo duboke podnjace od 10 cm visine,koje sam video kod nekih pcelara a preventiva su protiv rojevog nagona i dodatna pomoc protiv varoe.Jedan od razloga za pojavu rojevog nagona je nezaposlenost mladih pcela i nedovoljno prostora u kosnici,a taj polunastavak sa praznim ramovima,uz 3 SO im je bio signal da u kosnici ima jos posla,a i prostora.Za razliku od predhodnih godina ove godine nisam imao nijedno drustvo da je uslo u rojev nagon,od 40 drustava,iako mi ne bi smetalo da se to desilo da bih mogao formirati jos novih drustava.Mislim da su ti plitki nastavci kod LR,a i kod DB 10ki bili bitna pomoc,jer su pcele imale i prostora i posla.U bagremu mi je par drustava izvuklo po 3 takva polunastavka,koji su bili dodati iznad,i napunilo ih nektarom,a dodati su bili prazni,bez zica i SO,mada je u par sace prilicno nepravilno,pa ih nisam hteo razdvajati,vec takve polunastavke koristim za njih kao mednu rezervu od 12tak kg meda ,koju upravo planiram da podbacim pod LR plodista koja su sa malo meda.Siguran sam da ce pcele da isprazne polunastavak i prebace med u medne vence u LR plodistu.Inace sto se praznih plitkih nastavaka tice,mislim da je najbolje u sredinu ubacit i3 il 4 polurama sa SO,onda pcele i ostale prazne ramove bez zica i SO,pravilno izvuku .Vecina polunastavaka mi je OK,jer sam u sredinu stavljao po 2 ili 3 poluramova sa SO.Ali ko sto rekoh nekolicinu sam stavio potpuno praznih,bez zica i SO,da vidim sta ce se desiti i kako ce same izvuci sace. Po tom pitanju sam se uverio da je bolje dodati 2,3 SO u sredinu polunastavka,a ostale ramove ostaviti prazne,bez zice i SO.

Van mreže aca peric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 331
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Obronak Deli Jovan planine
Odg: LR košnica sa polunastavcima
« Odgovor #13 poslato: Septembar 05, 2011, 09:21:41 »
Inace par slika koje sam poslao gore su od pre 4 dana.Zbog dosta strseljna,osica,stavio sam nazad leta,a temperatura je bila plus 39 stepeni,pa jeste doslo do formiranja malih brada od pcela i kod nekih drustava sa polunastavkom dole.Ali dok nije bilo leta,do pre nedelju dana,brade su pravile samo DB 12 drustva.Leto je zaista bilo vrelo u Timockoj krajini,a negde od 10 jula nije pala kap kise.

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: LR košnica sa polunastavcima
« Odgovor #14 poslato: Septembar 18, 2011, 21:08:35 »

Dva pitanja:
1. Je li iko probao raditi sa samo polunastavcima i kakvi su rezultati?
2. Da li neko koristi prave LR polunastavke (visina pola od LR-a; 121 mm)

Ja jesam i sa DB-om i sa LR-om, ali sam zazimljavao tako što sam u centralu dodavao po 1, eventualno 2 standardna okvira. Ove godine matica me sama ponudila da nastavim samo sa polunastavcima, ali nisam. Naime, poslije sparivanja, zalegla je u polunastavku, umjesto u nastavku. Heh, vidio sam to i kao ponudu i kao poruku i samo sam trebao umjesto nastavka dodati 2 polunastavka, ali nisam, bilo je kasno, ustvar, mrsko mi bilo rasturati 3 društva da sve to skombinujem, a sad mi žao. Problem je smrtni prostor, ali se i to da riješiti. Kod nekih sam riješio: donja letvica debljine 5 mm i visine 15 mm, apreko nje ide s. osnova koju potpuno izgrade.
Pozdrav, svako dobro!
P.S. Zašto sam se javio. Dobio 3 p.p. sa ovog Foruma, a kad sam već bio tu, nisam odolio da malo ne pronjuškam i tako ovo i napisah.