Autor Tema: Pčelarenje DB košnicom  (Pročitano 152700 puta)

0 Članovi i 3 gostiju pregledaju ovu temu.

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Pčelarenje DB košnicom
« poslato: Januar 24, 2011, 23:58:51 »
DadanBlatova košnica je skoro do kraja prošlog veka bila najrasprostranjenija košnica na našim prostorima. U skoroj prošlosti po brojnosti pretekla je LR košnica inače najrasprostranjenija košnica na svetu.

Ovo ne znači da je DB košnica prevaziđena, zastarela i da je vreme pregazilo. A možda i jeste ko zna.

Možda je najatačnija davno izrečena pčelarska aksioma da med ne donosi košnica već pčele.

Dobre strane DB košnice su:

- pogodna za rad, naročito za početnike, jer su plodišni ramovi u jednom nastavku, lako se pregleda, laiko nalazi matica i sl.

- pogodna za prezimljavanje pčelinjih zajednica zbog dovoljno visokih ramova u plodištu gde može da se smesti medna kapa i klube, tako da su pčele stalno na saću i u kontaktu sa medom, pa nema takozvanog "smrtnog prostora", kao kod LR,

- plodišno i medišno saće različito po visini tako da ne može doći do mešanja ramova, te se med može vrcati isključivo iz medišnog nezaleganog i nezagađenog saća,

- može se neograničeno proširivati, dodavanjem nastavaka koliko god je potrebno tako da je moguće iskoristiti i najbolje paše.

- medišni nastavci su plitki, pa daju bolju mogućnost dobijanja sortnih medova, osim toga pčele pre poklope ramove te su spremni za vrcanje,

- zbog relativno velikog plodišta i stalno prisutne razarve meda smanjene su šanse da društvo u letnjem, bespašnom periodu strada od gladi ili rapidno padne u snazi zbog nedostatka hrane,

- pčelaru daje mogućnost da pčele zazimljuje na medu i da prihranu sirupom i pogačama svede na najnužniju meru ili da je čak potpuno izbaci.

- u našim uslovima, u dobrim godinama, pčelari sa društvima u DB košnicama ostvarivali su prinose i preko 100 kg izvrcanog meda, što  je u rangu prinosa sa najboljim poznatim košnicama. (Sa RV i EV još  nisu rađena poređenja).

- o nedostacima ovaj put neću.

 Za sada toliko. pozdrav.

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #1 poslato: Januar 26, 2011, 11:55:35 »
Велики број пчелара мисли да су ДБ кошнице погодне за почетнике и за пчеларење са малим бројем кошница.

          Наредна слика врсног ужичког пчелара Др Борка Тановића, који тренутно има 200 друштава у ДБ кошницама а и даље повећава свој пчелињак, показује супротно.
          Борко је пчеларство учио од Фараровца Бранка Милете, али каже да нема намеру да мења тим који побеђује, а за сада је више него задовољан приносима које остварује са ДБ кошницама.
          Ево неколико слика које то показују.

Van mreže Vojko Aleksic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 538
  • Pol: Muškarac
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #2 poslato: Januar 26, 2011, 17:15:51 »
Čini mi se da je u pitanju DB 12.

Kako moćno deluje.  ;)  :D

Van mreže momamilosevic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 337
  • Pol: Muškarac
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #3 poslato: Januar 26, 2011, 21:14:43 »
     Napisaću par reči kako sam sprečavao rojenje dok sam pčelario sa DB košnicom.
  Sprečvanje pojave rojevskog nagona izvodi se kod nje dodavanjem polumedišta neposredno iznad plodišta.Ako se i pored toga javi nagon
za rojenjem,što se ispoljava u pojavi većeg broja matičnjaka na periferiji plodišnih okvira i mase pčela koje nisu angažovane u sakupljanju
nektara,on se može sprečiti na taj način što se potpuno prazno polumedište(bez okvira)doda ispod plodišta.Na taj način se stvori velika praznina neposredno ispod legla,što pčele ne trpe i nastoje da je otklone produžavanjem izrade saća na svakom plodišnom okviru.To dovodi
do angažovanja u izradi saća svih onih pčela u košnici koje se pripremaju za taj posao u novoj sredini posle rojenja.
   Uskoro zatim dođe na taj način i do likvidacije rojevskog nagona u celom društvu.U takvom stanju ono pretstavlja izvanrednu snagu za
sakupljanje nektara i izradu saća.Za nekoliko dana ono produži sve okvire plodišta do podnjače,najčešće s trutovskim ćelijama,koje pčelar može nekoliko puta sasecati i dobiti u dobrim prilikama do kilogram voska.
   Kad je nagon za rojenjem likvidiran.okviri plodišta očiste se od voska odozdo,prazno polumedište se skloni i time je društvo dovedeno u normalne uslove koje pruža ovaj tip košnice.
Učite teoriju,da ne bi bili šeprtlje u pčelarstvu.
                                    Jan Đerzon 1811-1906 g.
Moje predstavljanje

Van mreže Vojko Aleksic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 538
  • Pol: Muškarac
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #4 poslato: Januar 26, 2011, 22:40:52 »
Na koliko ramova legla preti opasnost da dođe do rojenja u DB košnici?

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #5 poslato: Januar 26, 2011, 23:30:31 »
Citat
Vojko Aleksic
Umetnite citat
Čini mi se da je u pitanju DB 12.

Tačno u pitanju je DB - 12 original. Najveći problem kod nje što je zaista teška za utovar i istovar (i sama košnica je teža od drugih tipova). zato je sve više pčelara koji se opredeljuju za DB - 10 ili LR sa produbljenim plodištem, kako  više volite.

Inače na osnovu iskustva koje ja imam. Ako se na vreme proširi prostor u košnici za smeštaj nektara i zaposle mlade pčele na izgradnji saća i nezi legla do rojevog nagona u principu ne dolazi. Kad krene ozbiljan unos preovlada nagon za sakupljanje nektara  o rojenju nema brige, pod uslovom da uvek ima dovoljno prostora u košnici. Ako se okiša pa pčele lenjstvuju u košnici onda očekujte probleme sa rojevim nagonom.

A iskreno u rojev nagon uglavnom ulaze dobra društva, sirotinja se ne roji, ali sirotinja i ne donosi med, nego jaka društva. Vrhunski majstori drže društva na ivici noža, odnosno toliko jaka društva da samo još malo fali pa da odu u rojev nagon. Takva društva donose maksimalne prinose.

Uveren sam da pojavi rojevog nagona pogoduje i neravnoteža u količini mladih pčela hraniteljica i količine otvorenog legla. Ako hraniteljice nisu dovoljno zaposlene na nezi legla već lenstvuju eto uslova za rojenje u svakoj košnici pa i u DB. Drugo je pitanje što se u nekim tipovima taj problem lakše rešava nego u DB.

pozzz.

Van mreže Ivica Kuzmanovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 218
  • Pol: Muškarac
  • Blago onom kome um u srcu počiva.
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #6 poslato: Januar 26, 2011, 23:39:09 »
Gospodine Milicu,

Ako zelim da mi DB12 udje u rojevi nagon, radi dobijanja kvalitetnih maticnjaka, a da to bude pre bagremove pase. Sta da radim?
Mozda da prebacim ramove u DB10, da prihranjujem vecom kolicinom sirupa ili nesto trece, ili jos nesto trece? Kakve su sanse da to uspe?

Hvala i srdacan pozdrav,
Čovek je dat i zadat. Sloboda nije data već je zadata.

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #7 poslato: Januar 27, 2011, 00:48:40 »
Obično se desi kad želiš da uđe u rojev nagon, ono baš tad ne ide tako lako.

Ipak, dobro rešenje je kad je suziš na 8 - 10 ramova ili još bolje prebaciš u manju košnicu ili nukleus, šta imaš. Važno je da forsiraš hranom da bi matica što više zalegla. Kad joj postanje previše tesno skoro sigurno će krenuti sa izgradnjom rojevih matičnjaka. Proprati je pa kad matičnjaci dozre, iskoristi ih što više jer ćeš dobiti odlične matice.

Pozdrav.

Van mreže Ivica Kuzmanovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 218
  • Pol: Muškarac
  • Blago onom kome um u srcu počiva.
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #8 poslato: Januar 27, 2011, 11:01:22 »
Hvala Gosin Milicu,


pozzzzzzz
Čovek je dat i zadat. Sloboda nije data već je zadata.

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #9 poslato: Januar 27, 2011, 22:00:39 »
Nema na čemu Ivice, tu smo da razmenjujemo iskustva. Ja se trudim da u okviru svoga znanja i iskustva dam predlog koji bih primenio ili primenjujem i u mom pčelinjaku, krajnje dobronamerno.
pozdrav.

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #10 poslato: Januar 30, 2011, 00:18:48 »
DB košnice i to dvanaestoramne se mogu postaviti i na prikolicu šleperku. To je prošle godine uradio već pomenuti Dr Borko Tanović iz Užica. Već su jednom bile na suncokretovoj paši.

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #11 poslato: Januar 30, 2011, 00:34:40 »
Da li ih skida sa prikolice? Ako skida, kako ste ih posle pune podigli na prikolicu? Pozdrav.

Van mreže Petar Lukic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 38
  • Pol: Muškarac
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #12 poslato: Januar 30, 2011, 11:30:09 »
Ovako je ta prikolica izgledala u toku izrade.

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #13 poslato: Januar 30, 2011, 14:02:13 »
Citat
  sveto stevanovic: Da li ih skida sa prikolice? Ako skida, kako ste ih posle pune podigli na prikolicu? Pozdrav.


    Ne planira da ih skida, osim pojedinih (slabići, bezmatci, trutuše i sl.) Inače skidanje je jednako teško kao i svako podizanje košnica prilikom seobe. Formira strmu ravan i dva čoveka kolicima izađu na paviljon. Na gornji red košnicu dižu dva ili tri čoveka zavisno od težine, mada se pune nikad ne dižu ni spuštaju. Kada se ubace u svoje ležište profilom na šafljenje se fiksiraju za platformu. Po mom mišljenju objektivan problem predstavlja činjenica što je šleper vrlo nezgodan na vlažnoj zemlji i travi.

Pozdrav.


Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #14 poslato: Januar 30, 2011, 14:14:52 »
Sad mi je jasno. Mislio sam, pošto je šlepr da se košnice moraju skidati kad se odsele na pašu. Mora se uvek voditi računa gde parkirati, jer duža kiša raskvasi teren pa bi se ovaj šleper (kontejner) mogao zaglaviti (previše potonuti u zemlju). Zato je ono:"svima je med sladak, samo je pčelarima gorak". Pozdrav.