Autor Tema: Medovina  (Pročitano 49230 puta)

0 Članovi i 2 gostiju pregledaju ovu temu.

Van mreže Bojan Jekovic

  • Mladi član foruma
  • **
  • Poruke: 12
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Pomoravlje
Odg: Medovina
« Odgovor #30 poslato: Oktobar 17, 2016, 11:59:44 »
Procitajte moje poruke jos jednom I videcete da autenticnost nisam spomenuo, rekao sam I tvrdim da se u Americi bave ovom plemenitim pice na visokom tehnoloskom I naucnom novou.
Gugl je sredstvo samo po sebi, koristimo ga da bi sebe obogatili znanjem a ne mrznjom.
Pozivam vas na moj pcelinjak na degustaciju moje medovine.Vi ponesite vasu I povedite dvojcu Kolega pcelara ja cu isto pa da degustacijom odagnamo svaku sumnju u autenticnost!?

Van mreže zoran drpljanin

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1042
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kula-planinarski dom
Odg: Medovina
« Odgovor #31 poslato: Oktobar 17, 2016, 12:27:45 »
Procitajte moje poruke jos jednom I videcete da autenticnost nisam spomenuo, rekao sam I tvrdim da se u Americi bave ovom plemenitim pice na visokom tehnoloskom I naucnom novou.
Gugl je sredstvo samo po sebi, koristimo ga da bi sebe obogatili znanjem a ne mrznjom.
Pozivam vas na moj pcelinjak na degustaciju moje medovine.Vi ponesite vasu I povedite dvojcu Kolega pcelara ja cu isto pa da degustacijom odagnamo svaku sumnju u autenticnost!?

Gde li vas stancaju.....Mozda u Bandstolu...

Van mreže Nenad Tucakov

  • Školovan pčelar sa uverenjem
  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1371
  • Pol: Muškarac
    • yu2m personal page
  • Lokacija pčelinjaka: Pančevo - Južni Banat
Odg: Medovina
« Odgovor #32 poslato: Oktobar 17, 2016, 12:28:46 »
Da, nisi...
Samo si oponirao tvrdnji da su oni šarlatani, a koju sam izneo upravo zbog njihovih recepata sa svime i svačim.
Pošto sam i sam pomalo pismen, a umem malo i engleski, citiraću taj članak sa Wikipedie, koji si koristio, ali jedan drugi pasus:

Historically, meads were fermented with wild yeasts and bacteria (as noted in the recipe quoted above) residing on the skins of the fruit or within the honey itself. Wild yeasts can produce inconsistent results. Yeast companies have isolated strains of yeast which produce consistently appealing products. Brewers, winemakers and mead makers commonly use them for fermentation, including yeast strains identified specifically for mead fermentation. These are strains that have been selected because of their characteristic of preserving delicate honey flavors and aromas.

Tvrdim da se u Americi bave spravljanjem ovog pića po svom uobičajenom cirkuzantskom principu, dodajući mu kojekakve arome i ukuse, koji mu autohtono definitivno ne pripadaju...

Nemam svoje medovine, jer je nisam pravio, a kad bude meda za tu namenu, biće spravljena, po najsavremenijim naučnim metodima, sa izvornim ukusom i mirisom meda, od kojeg potiče. Kad budem proizvodio vino od aronije, imaće ukus aronije, a ono od marakuje, imaće ukus i miris marakuje...
Imam svoga vina i tu sam tehnologiju solidno savladao. Kaže Wikipedia da su tehnologije spravljanja identične.

Vrlo rado bih probao vašu medovinu.
Volim sve da probam i volim sve što vole mladi.

Van mreže Драган Нешковић

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1406
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica 174м
Odg: Medovina
« Odgovor #33 poslato: Oktobar 17, 2016, 15:06:56 »
Поштоване колеге,
Ако вам није неки проблем, трудите се да очувате добар дух на овом форуму.
Нема потребе да прозивамо једни друге, због личног мишљења, или става. Кажите своје мишљење, и поштујте туђе.
Поздрав свима  :)




Van mreže Bojan Jekovic

  • Mladi član foruma
  • **
  • Poruke: 12
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Pomoravlje
Odg: Medovina
« Odgovor #34 poslato: Oktobar 17, 2016, 15:23:15 »
Kolega je izostavio: "A na dan Drzavne bezbednosti, mene ako se sete, sete se"! :)

Van mreže Nenad Tucakov

  • Školovan pčelar sa uverenjem
  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1371
  • Pol: Muškarac
    • yu2m personal page
  • Lokacija pčelinjaka: Pančevo - Južni Banat
Odg: Medovina
« Odgovor #35 poslato: Oktobar 17, 2016, 17:33:22 »
Поштоване колеге,
Ако вам није неки проблем, трудите се да очувате добар дух на овом форуму.
Нема потребе да прозивамо једни друге, због личног мишљења, или става. Кажите своје мишљење, и поштујте туђе.
Поздрав свима  :)
U stvari i bez veze, preneli smo diskusiju na to kakvi su oni preko bare, a to je već stvar ličnih afiniteta...
I to da li ćemo dodavati neki strani ukus je stvar ličnih afiniteta, a ja zapenio k'o u koridi.  :)
Na kraju krajeva, neko sipa colu u vino i uživa u tome, a ja to smatram zločinom.  ???
De gustibus...

Van mreže Драган Нешковић

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1406
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica 174м
Odg: Medovina
« Odgovor #36 poslato: Oktobar 17, 2016, 17:49:30 »
Na kraju krajeva, neko sipa colu u vino i uživa u tome, a ja to smatram zločinom.  ??? De gustibus...

Тачно тако. О укусима не треба расправљати ...  ;D
Само опуштено  :)

Van mreže Boris Salaj

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 721
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Sombor- Gradina
Odg: Medovina
« Odgovor #37 poslato: Oktobar 17, 2016, 21:46:39 »
Ima li neko da zna da uporedi kvasce koji se mogu pronaći za proizvodnju vina i preporuči neki ...
Pokušao sam izazvati fermentaciju prirodnim kvascima iz grožđanog mošta ali mi iz nekog razloga fermentacija još nije krenula ( vrenjača još ne grgoće iako se vidi da je pritisak u demižonu veći nego atmosferski pa mi to uliva nadu )...jedna od grešaka je mala količina ...


No, kako bilo, izučavajući literaturu preporučuje  se selekcionisani kvasac "Lalvin 71b-1122" ili ekvivalentan pa me zanima da li neko zna koji je ekvivalent moguće pronaći u bližoj okolini?

Van mreže Nenad Tucakov

  • Školovan pčelar sa uverenjem
  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1371
  • Pol: Muškarac
    • yu2m personal page
  • Lokacija pčelinjaka: Pančevo - Južni Banat
Odg: Medovina
« Odgovor #38 poslato: Oktobar 17, 2016, 23:55:07 »
Kvasci, koje navodiš, su za poluslatka bela vina...
Ne znam da li ih prodaju na manje količine, ali ovo su najistaknutiji prodavci:
http://www.revin.co.rs/proizvodi/enoloska-sredstva/sredstva-za-primarnu-preradu/kvasci/
Tu bi onaj Top essence možda mogao da utrči.

Ili pogledaj ovde:
http://www.enovitis.net/artikli/za-bela-vina/
Od njih sam kupovao i pakovanja od 100 grama, ali ne znam kakva je situacija ove sezone.

Da se vratimo na problem. Neki od razloga izostajanja, ili kašnjenja fermentacije mogu biti:
-Temperatura šire ( rastvora meda ) je ispod 15 celzijusa;
-Kvasac koji je pripremljen ( ukvasa od groždja ) je bio znatno više temperature od šire, kada je u nju umešan;
-Nedovoljna količina kvasaca ( optimalno 40 do 50 g na 100L šire ), pa se lagano razmnožavaju dok ne postignu
odgovarajuć broj ćelija po jedinici zapremine i pokrenu burnu fermentaciju.

Pretpostavljam da je ovo dovoljno da identifikuješ konkretan problem.

E sad, šta valja činiti?
Da bih dao neki konkretan predlog, morao bih da znam kada si startovao sa spravljanjem, kolika je koncentracija rastvora i kolika je njegova temperatura.

Lično, uradio bih sledeće, pogotovo, ukoliko je početak spravljanja 4 ili više dana unazad.

1. Probao bih rastvor da ustanovim da li je došlo do neke neželjene promene ukusa;
2. Ako je sa ukusom sve u redu, otišao bi u najbližu, opremljenu poljoapoteku i kupio potrebnu količinu vinobrana i univerzalnog kvasca za bela vina. Ako želiš polusuvu, ili poluslatku medovinu, bolje je da ne uzimaš prihranu za kvasce. Ukoliko želiš suvu, onda se uzima i prihrana;
3. Razmutio bih vinobran u malo vode i sipao u rastvor, a koncentracija da bude 10g na 100L šire. Time bih ubio eventualne bakterije i plesni, koje su mogle krenuti u razvoj, a svakako i one "divlje" kvasce, koje si razvio sa groždja.
4. Nakon 2 dana, inicirao bih kvasce po uputstvu sa pakovanja i uneo ih u širu, takodje po tom uputstvu. Rekosmo da bi optimalna količina bila oko 40 do 50 g na 100L šire.
5. Ukoliko ideš na suvu medovinu ( da sav šećer prevri ) prihranu za kvasce dodaješ u preporučenoj količini treći dan intenzivne fermentacije;
6. kad prestane da pućka ( predje u tihu fermentaciju ) sačekaš još desetak dana ( u medjuvremenu probaš, nego šta ), u malo vode rastvoriš vinobrana iste koncentracije, kao na početku i pratiš taloženje "mulja" na dnu posude i
7. Kad se medovina istaloži, vršiš otakanje u posudu u kojoj ćeš čuvati.
Kasnije vršiš pretakanja na 20 dana posle otakanja, a kasnije prema potrebi ( na dva, ili tri meseca )

Jako je važno da sve vreme držiš vinske mušice ( drozofile ) van domašaja šire. Ona je u toku vrenja zaštićena CO2 od kiseonika iz vazduha, najvećeg neprijatelja vina, a kasnije ti vodiš računa da do oksidacije ne dodje. No, otom - potom, kad napravimo medovinu...
Tada se ponovo pišemo oko tehnike otakanja tj. pretakanja.

pozdrav



Van mreže Nenad Tucakov

  • Školovan pčelar sa uverenjem
  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1371
  • Pol: Muškarac
    • yu2m personal page
  • Lokacija pčelinjaka: Pančevo - Južni Banat
Odg: Medovina
« Odgovor #39 poslato: Oktobar 17, 2016, 23:58:21 »
Zaboravih...
Neka temperatura šire ne ide ispod 15 astepeni i po mogućstvu, nek u vrenju ne prelazi 20 stepeni...

Van mreže Boris Salaj

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 721
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Sombor- Gradina
Odg: Medovina
« Odgovor #40 poslato: Oktobar 18, 2016, 00:53:57 »
Konačno zaokret u pravom smeru....
Hvala Nenade na konkretnim stvarima..


uzrok je mala (čitaj nedovoljna) količina kvasaca...


Početna ideja je bila da se stvori napitak uz korišćenje tehnologije dostupne vikinzima, na maloj količini čisto da ne bude velike štete ako ne uspe, ali je očito da imam još puno da učim o fermentaciji...Samo još razjasni kako da u vrenju temperatura ne prelazi 20 stepeni...Inače fermentaciju radim u podrumu zgrade, gde je temperature za sad prilično stabilna (al neizmerena)...


 Za cilj bi trebalo dobiti poluslatku ili slatku medovinu, ne nužno i bistru, od suncokretovog meda. Kako se navodi u meni dostupnoj literaturi medovina poreklom iz suncokretovog meda nema specifičan već neodređen ( ali ne neprijatan) ukus, u daljnjim pokušajima bi dodavao kojekakvo lekovito bilje kako bi krajnji rezultat bilo alkoholno piće malog procenta alkohola sa očuvanim svojstvima meda, pitko, prijatnog ukusa, bez oporosti i kiseline, pomalo "lekovito"...Sve pod formom najbolje iz prirode za odabrane prijatelje...

Van mreže Nenad Tucakov

  • Školovan pčelar sa uverenjem
  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1371
  • Pol: Muškarac
    • yu2m personal page
  • Lokacija pčelinjaka: Pančevo - Južni Banat
Odg: Medovina
« Odgovor #41 poslato: Oktobar 18, 2016, 09:08:56 »
Konačno zaokret u pravom smeru....
Hvala Nenade na konkretnim stvarima..
Ma da. Tu je bilo nepotrebnih sletanja s puta, a ja sam tome sklon, hahahaha.
Citat
uzrok je mala (čitaj nedovoljna) količina kvasaca...
Ljudi često nepotrebno strahuju od novotarija, poput selekcionisani kvasaca. Dakle, to su kvasci živi, zdravi i iz istog roda, kao i oni na ljusci groždja, samo što je, kao kod matica  ;), izvršena selekcija na odredjene karakteristike.
Kada se dodaju manje količine od optimalnih, dešava se upravo ono što i tebi. Kvasci se razmnožavaju, ali postizanje potrebne količine ćelija, da bi se pokrenula burna fermentacija, traje duže, što otvara put drugim mikroorganizmima da u toj, veoma hranjivoj sredini potraže svoju šansu. A čim se kvasci razmašu, onda oni drže banku...
Citat
Početna ideja je bila da se stvori napitak uz korišćenje tehnologije dostupne vikinzima, na maloj količini čisto da ne bude velike štete ako ne uspe, ali je očito da imam još puno da učim o fermentaciji...Samo još razjasni kako da u vrenju temperatura ne prelazi 20 stepeni...Inače fermentaciju radim u podrumu zgrade, gde je temperature za sad prilično stabilna (al neizmerena)...
E moj Borise, kad bi ti rekao kako da održavaš temperaturu, ti bi me istukao...
Upravo zbog tih muka, prestao sam da pravim bela vina. Poslednje što sam radio je bilo u prostoriji presvučenoj stiroporom iznutra i klima uredjajem uključenim na 14 celzijusa. I to je OK, ali velika zafrkancija za 100L vina, koliko za svoje potrebe spravljam. Kad je klima, zbog ušteda  >:( :'( premeštena na drugu prostoriju ja sam odustao od belog...
Vidi, možda neka viša temperatura neće škoditi medovini, a naročito jer imaš nameru da je začinjavaš. Naime, na višim temperaturama vrenja, estri ( mirisi ) iz groždja lakše isparavaju :'( i vino gubi neke mirisne note. Sa medovinom nemam iskustva.
Citat
Za cilj bi trebalo dobiti poluslatku ili slatku medovinu, ne nužno i bistru, od suncokretovog meda. Kako se navodi u meni dostupnoj literaturi medovina poreklom iz suncokretovog meda nema specifičan već neodređen ( ali ne neprijatan) ukus, u daljnjim pokušajima bi dodavao kojekakvo lekovito bilje kako bi krajnji rezultat bilo alkoholno piće malog procenta alkohola sa očuvanim svojstvima meda, pitko, prijatnog ukusa, bez oporosti i kiseline, pomalo "lekovito"...Sve pod formom najbolje iz prirode za odabrane prijatelje...
E sad, oko ovih "nesuvih" varijanti nemam mnogo iskustva, ali generalno gledano, tu se javlja problem čuvanja. Naime, često ćeš doći u opasnost da se preostali kvasci ( a uvek ih preostane ) probude i reše da malo ručkaju. Posledica uopšte ne mora biti sasvim loša. Loše može biti to što će se medovina zamutiti, a dobra strana često bude ta da postane "frizante", "proseco", ili što bi rekli, malo penušava. Krajnje nepovoljna posledica, ali ne mora biti česta, je da se probude neki drugi mikroorganizmi.
Šta tu možemo učiniti?
Prva je varijanta da pri spravljanju koristimo malo jaču koncentraciju meda u rastvoru. Većina kvasaca, pa mislim i ovih univerzalnih, će izvršiti samoubistvo alkoholom, čim njegov sadržaj u medovini dostigne 13 - 14%. Neprevreli "šećeri" će ostaviti sladak ukus medovine. Za to nam je sasvim dobar odnos 25:75 u korist vode. Ovaj procenat alkohola je sasvim dobar za čuvanje vina ( medovine ) od kvarenja.
Druga varijanta je da se prilikom flaširanja doda još malo vinobrana i time spreče dalji procesi fermentacije. Mnogi se plaše vinobrana, smatrajući ga štetnim sredstvom, koje izaziva glavobolju. Po prof. Dr Slobodanu Joviću ( sada u penziji, katedru nasledio prof. Dr Aca Petrović ) vinobran je potpuno neškodljiv, neophodan za spravljanje i održavanje vina i bez straha ga treba upotrebljavati, naravno u propisanim količinama. Glavobolju izazivaju neke druge materije u belom groždju ( jbg. ne sećam se sad naziva, a da ne tražim ), koje se otklanjaju bistrenjem bentonitom.
U svakom slučaju, ako se primenjuje metod br.1, ja bih svakako dodao i malo vinobrana na kraju tihe fermentacije i to 5 do 10 grama na 100L medovine.
Konzervans nikako!
Medovinu čuvaj u pet flašama od VODE ( nikako od gaziranih/negaziranih napitaka i sokova, jer će poprimiti te mirise ) i to tako što ćeš, prilikom punjenja istisnuti vazduh do čepa i onda ga zavrnuti. Nek flaša bude malo spljoštena - bože moj. Za manje količine, kako kažeš, ne isplati se čepiranje u buteljke, jer će i ovako brzo planuti... Naravno, pre upotrebe u frižider.

Kada je medovina gotova, treba je probati i onako laički, na ukus, videti da li ima dovoljno kiselina. Znamo da ih med poseduje, ali ja nemam osećaj ni iskustvo, koliko je to u medovini. Svako vino, koje nema dovoljno kiselina, naziva se tupim i ne ostavlja bog zna kakav doživljaj i utisak u ustima, na nepcima...
Ako proceniš da bi trebalo malo dodati, upotrebi limunsku ili askorbinsku ( vitamin C ), a tek u nuždi vinsku, koja je dosta "grublja" od navedenih.

Ako medovina ima miris meda, koji si upotrebio, uspeo si 200%. A ti dalje začinjavaj po volji...

Ako nisam pomogao, valjda nisam ni naškodio.
« Poslednja izmena: Oktobar 18, 2016, 09:33:12 od strane Nenad Tucakov »

Van mreže Nenad Tucakov

  • Školovan pčelar sa uverenjem
  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1371
  • Pol: Muškarac
    • yu2m personal page
  • Lokacija pčelinjaka: Pančevo - Južni Banat
Odg: Medovina
« Odgovor #42 poslato: Oktobar 18, 2016, 09:12:00 »
Zaboravio sam - medovinu ( vino ) uvek treba držati što je bistrije moguće i bez taloga ( osim nekih specijalnih varijanti odležavanja na talogu ), jer nataložene čestice - organske materije, umrtvljeni kvasci, mogu početi da se raspadaju i tako promeniti, pokvariti, pa čak i upropastiti ukus vina.
To sprečavamo pretakanjem. Ali, kažem, otom potom...

Van mreže Bojan Jekovic

  • Mladi član foruma
  • **
  • Poruke: 12
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Pomoravlje
Odg: Medovina
« Odgovor #43 poslato: Oktobar 18, 2016, 12:29:25 »
Ako u rastvoru imate previse secera fermentacija se moze zaglaviti.Koliki je udeo meda u rastvoru?
Temperaturu mozes kontrolisati:
Leti= najprakticnije fermentator stakleni balon ukopajte u zemlju (njen temperatura leti varies izmedju 13 I 20C u povrsinskim slojevima), predhodno stavite termometar koji se Koristi u akvaristici u unutrasnjost fermentatora time kontrolisati dubinu ukopa (licno iskustvo).
Zimi= Fermentator stavite u akvarijum sa sve grejacem (investicija od par hiljada din), standardnog grejaci su podeseni na odrzavanju konstantne temperature sami CE kontrolisati dogrevanje...Ako imate dobro ukopan podrum dovrsite fermentaciju do novembra ;)

Van mreže Boris Salaj

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 721
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Sombor- Gradina
Odg: Medovina
« Odgovor #44 poslato: Oktobar 18, 2016, 13:23:22 »
Malo odosmo daleko u pokušaju....


Ja rekoh napitak od vikinga, a vi udariste u strogo kontrolisane uslove...Još uvek sam u fazi intenzivnih priprema za pravljenje medovine, ali uglavnom su svi recepti  za medovinu odnose na količinu od 5 galona ( oko 20 litara), pa ću je tako i praviti (stalaža u podrumu idealna za zu veličinu balona)..Što se tiče ukusa, većina recepata koje imam kaže da je odležavanje ključ dobre medovine, što bi značilo da treba pustiti da se završi i tzv sekundarna, tiha fermentacija (da ne koristim izraze koje ne znam...)