Autor Tema: KAD SE I KAKO SPAJAJU PČELINJA DRUŠTVA  (Pročitano 76736 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže momamilosevic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 337
  • Pol: Muškarac
KAD SE I KAKO SPAJAJU PČELINJA DRUŠTVA
« poslato: Decembar 30, 2010, 23:41:09 »
   Pčelinja društva se mogu spajati u toku čitave sezone.Obično se spajaju u proleće, da bi se stvorila ili dala mogućnost da se stvore jaka društva u cilju boljeg iskorišćavanja paše,ili u jesen kad se društva pripremaju za zimu,da bi im se omogućilo što uspešnije i ekonomičnije zimovanje.Praksa je pokazala,da nije ekonomično spajanje slabog društva sa slabim i da se mnogo bolji rezultati dobijaju kad se slaba društva pripajaju jakim.
   Pčelinja društva se najuspešnije i naj jednostavnije spajaju pomoću novina.Ta se radnja obavlja ovako:skinu se krov,zbeg i unutrašnji prekrivač sa jačeg društva,pa se preko okvira,odnosno satonoša raširi list novina da potpuno prekrije plodište i malo izbuši viljuškom da se naprave sitne rupice.Zatim se preko novina stavi telo slabijeg društva sa saćem i pčelama i drugim delovima (zbeg,pokrivač i krov).Gornje telo,odnosno društvo ne sme imati svoje leto.Za jedan do dva dana pčele će progristi novine i izvršiti spajanje.Posle nekoliko dana (3-5) košnicu otvoriti i okvire s leglom grupisati a prazne i nepotrebne okvire otstraniti.Na ovaj način se spajanje obavlja sa uspehom čak i onda,kad obe matice ostanu u svojim gnezdima (same pčele likvidiraju slabiju maticu),ali je ipak bolje,da se pre spajanja oduzme lošija matica.
   Ovaj način spajanja može se primeniti i kod košnica sa zakovanom podnjačom,a i kod košnica pološki.Gnezdo jačeg društva pomeri se na jednu stranu,pošto se prethodno povade nepotrebni okviri.Zatim se ono jednostrukim novinama potpuno odvoji od ostalog dela košnice (krajevi novina se zalepe za pod i zidove),u koji se stave okviri sa pčelama slabijeg društva i pri tome,deo leta prema slabijem društvu zatvori.Za dan dva društva će progristi novine i izvršiti spajanje.Posle nekoliko dana otvoriti košnicu i gnezdo srediti.
Učite teoriju,da ne bi bili šeprtlje u pčelarstvu.
                                    Jan Đerzon 1811-1906 g.
Moje predstavljanje

Van mreže momamilosevic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 337
  • Pol: Muškarac
Odg: KAD SE I KAKO SPAJAJU PČELINJA DRUŠTVA
« Odgovor #1 poslato: Januar 20, 2011, 22:48:27 »
                                             SPAJANJE PČELA RANO U PROLEĆE

   Za vreme proletnjeg pregleda pčela nailazimo na normalno prezimela društva,na društva koja su ostala sa malim brojem pčela i na društva
čije su matice stradale u toku zime.Posle potpunog pregleda sviju košnica,a na osnovu beležaka,klasifikujemo društva u četiri kategorije.
   U PRVU kategoriju stavljamo jaka društva,koja će iziskivati našu stalnu pažnju sve do dolaska jedne obilnije paše,jer ona najčešće stradaju od gladi.U DRUGU kategoriju ulaze osrednja normalna društva.U TREĆU kategoriju stavljamo društva koja su ostala sa malim brojem pčela,i koja se samostalno i pored svih naših briga ne mogu da razviju do glavne paše.Na kraju u ČETVRTU kategoriju dolaze društva čije su matice u toku zime stradale.
   Društva bez matice spajamo isključivo sa jakim društvima i to ako se uverimo da su pčele zdrave i da matice nisu stradale zbog bolesti.
Spajanje vršimo pomoću novina,ako je vreme toplo i ako pčele izlaze iz košnice.Ako pčele zbog hladnoće ne izlaze onda ih spajamo pomoću
izjednačavajućeg mirisa.
   Za izbor društva koje treba da bude dole a koje gore prilikom spajanja držimo se ovog pravila:
   1.Društvo koje ostaje dole ne treba da se pomera sa svog postolja.
   2.Kada se slabo društvo spaja sa jakim onda se slabo društvo ostavlja gore.
   3.Kada se spajaju dva društva podjednake jačine,društvo koje se prenosi stavlja se gore.
   4.Kada se društvo bez matice spaja sa normalnim društvom onda se normalno društvo stavlja gore.Ovo zbog toga štopčele iz društva koje nemaju maticu prilikom izletanja ne dolaze prvih dana u dodir sa maticom nego se na nju postepeno navikavaju.
   5.Nikada ne spajamo slaba društva sa slabim,nego slaba sa jakim.
   Po planu u rano proleće spajamo sva slaba društva iz treće kategorije,koja imaju na okviru legla veličinu šake,sa jakim društvima na ovaj način:
   Bez dimljenja i uznemiravanja pčela stavljamo polako MR iznad jakog društva pa onda preko MR mećemo nastavak sa slabim društvom.Iznad nastavka stavljamo poklopnu dasku i košnicu zatvaramo.Sada oba društva imaju samo jedno leto i to leto jakog društva.
   Kada Naiđemo na sasvim slabo društvo sa možda šakom pčela i maticom,ali bez legla,prilazimo jednom jakom društvu sa kojim nameravamo da spojimo slabo društvo.Iz ovog društva uzimamo jedan okvir sa leglom i pčelama koje se na njemu malaze(naročitu pažnju
obraćamo da na njemu slučajno ne bude matica iz jakog društva).Onda na taj okvir stavljamo maticu slabog društva i prenosimo ga u slabu košnicu gde ostaje od prilike pola dana.Potom kaoi u ranijem slučaju iznad jakog društva stavljamo MR pa preko nje nastavak sa
ovim slabim društvom i košnicu zatvaramo.
   Od prilike posle 30-40 dana ako je matica u slabom društvu dobra nosilja,oba društva će imati dosta legla i pčela.Kada dođe vreme da se društva dele onda se donje društvo stavlja na novo postolje a gornje spušta na staro postolje.
   Do gubitka matice dolazivrlo retko.možda jedan slučaj u stotinu i to ako se pčele dime ili uznemiravaju prilikom manipulisanja.Ko hoće da bude sasvim siguran on treba prvo da podeli društva žičanom mrežom pa posle dva do tri dana žičanu mrežu da zameni matično rešetkom.

Učite teoriju,da ne bi bili šeprtlje u pčelarstvu.
                                    Jan Đerzon 1811-1906 g.
Moje predstavljanje

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: KAD SE I KAKO SPAJAJU PČELINJA DRUŠTVA
« Odgovor #2 poslato: Avgust 28, 2011, 10:16:34 »
Neka pčelinja društva su iz različitih razloga nespremna za zimu. To se već sada može proceniti. Ne treba žuriti sa spajanjem radi boljeg prezimljavanja, dok se ne odgaje zimske pčele. Spajanje obično vršim vrlo kasno i to krajem oktobra ili u novembru. Do tada su matice iz društava predviđenih za spajanje korisna rezerva, ako neko društvo izgubi maticu. Takođe, mnogo je lakše proceniti koja društva spojiti, jer se ne može napraviti greška kada brojnost  i pre svega raspoređenost pčela po košnici pri toplijem vremenu zavara pčelara.

Najbitnije je da su društva koja se spajaju zdrava. Tada je manje bitno pravilo da se dva slaba društva ne spajaju. Osim u slučaju da su baš vrlo slaba i da bi i spojena imala problem da prezime. Zato je i bolje kasno spajanje, da bi se izbegle greške u proceni stanja društava, ali i samom radu (eventualna grabež ili međusobni pokolj pčela). Kasno spajanje omogućava da se spoje i društva koja su međusobno udaljenija, ako pčelar tako odluči. Tada je bolje čekati i spajanje izvršiti kada je već svo cvetanje bilja završeno i izlet pčela bude minimalan- što kasnije to bolje.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: KAD SE I KAKO SPAJAJU PČELINJA DRUŠTVA
« Odgovor #3 poslato: Oktobar 29, 2011, 00:43:23 »
Način spajanja se razlikuje od uobičajenih i može se primeniti u svim godišnjim dobima. Kao što je poznato, nema 100% pozudanih zahvata koje je zamislio pčelar. Moja iskustva su takva da mi je ovaj način najpouzdaniji u jesenjem ili čak zimskom periodu.
Priprema se vrši odstranjivanjem ramova u društvo kojem se pridružuju pčele iz problematičnog (ali zdravog) društva – na skici je to društvo br 1, a problematično društvo je društvo br 2. Na mesto tih ramova se postavljaju ramovi sa pčelom iz društva br 2.
Drugi deo pripreme je uklanjanje najvećeg broja ramova iz društva br 2, tako da pčele  vrlo dobro i u velikom broju (kao brade) zaposedaju mali broj ramova. Tako da se pčela može podeliti i u dva ili više društava. Pre toga pčelar odlučuje o uklanjanju matice iz jednog od ta dva društva i traži je dok uklanja ramove. Maticu bi bilo dobro zadržati u kavezu sa desetak pčela, za svaki slučaj. Do sada mi se nikada nije desilo da tu rezervnu maticu iskoristim (ili je broj takvih slučajeva zanemarljiv, tako da ih se i ne sećam).
Pčele istresati unutar nastavka, da ne padaju mnogo na tlo oko košnice, naročito ako je hladno. To se postiže tako što se ram sa koga se stresaju pčele jednom bočnom letvicom rama nasloni na zid košnice. Kada se pčele istresaju sa rama, ta bočna letvica se ne odvaja od zida košnice, već klizne na dole sve vreme prljubljena uz zid. Prvo se napravi kratki trzaj a zatim drugim snažnijim trzajem, posle oko sekund-dva, istrese pčela. To se radi zbog toga što se pčele pri svakoj vibraciji zakače snažnije za saće i ostane ih puno na ramu. Nakon prvog trzaja ipak popuste, s obzirom da se ništa nije desilo. Posle istresenog prvog i najmnogobrojnijeg dela pčela, ram se lagano povlači na gore, takođe bez odvajanja od zida košnice. Preostale pčele na ramu se ponovo na isti način istresu i to kada one već istresene krenu ka bočno postavljenim ramovima. Inače one se brzo kreću ka bočnim ramovima i tu grupišu.
Kada se to uradi, sačeka se kasno popodne (u jesen kada je danju toplije, a zimi se sve obavlja relativno brzo). Tada se pčele smiruju i grupišu po ramovima. Pristupa se prenošenju ramova sa pčelama. Pre toga se običnom baštenskom pumpicom pčele društva 1 blago nakvase i to raspršenim sitnim kapima, a ne jakim mlazom (ovo se zimi, naravno, ne radi). Kada se donese ram sa pčelama i njega blago naprskati sa obe strane i lagano spustiti u pripremljeni prazan prostor. To se radi i sa ostalim ramovima. S obzirom da je već prilično pala temperatura, preostale pčele u društvu br 2 se brzo penju na saće, tako da tu skoro da i ne ostaje pčela.
Ramove ne približavati previše, da se nebi pritisnula i matica sa nekim ispupčenjem na ramu.

 
Pripremu ne treba započinjati previše rano, jer pčele mogu napadati košnice oko kojih se radi. Treba ih prvo pustiti da nađu nešto cvetova u prirodi, kojih još ima (npr. maslačak). Zimi se radi relativno brzo i ovo naravno ne važi.

Ako je košnica sa dva ili više tela, pridruživanje pčela je u nastavku gde se nalazi klube i ramovi na kojima se pčela pridružuje odgovaraju ramovima u tom nastavku. To znači da će biti sa vrlo malo (ili ništa) hrane ako se postavljaju u prvi nastavak, da klube nebi ostalo u tom nastavku, ili sa dovoljno hrane ako se ubacuju u gornji nastavak.

Ramove koji se dodaju ne stavljati po bokovima, jer tu može da ostane deo pčela i to je opasno, naročito kad je hladnije. Ovo kažem, jer sam ovakav postupak spajanja izvodio i zimi na temperaturama ispod nule.
Kontrola prisustva matice se vrši sutradan i to bez pregleda. Najsigurnije je takođe kasno posle podne pogledati leto i ako je pčela uznemirena na letu to bi mogao biti znak da nema matice (naveo sam da se to vrlo retko u ovom periodu dešava). Paziti da možda nije u pitanju borba sa osom. Kasnije proveriti osluškivanjem zvuka na letu sa crevom.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: KAD SE I KAKO SPAJAJU PČELINJA DRUŠTVA
« Odgovor #4 poslato: Oktobar 31, 2011, 20:20:36 »
Danas sam imao priliku da izvršim spajanje na način na kako sam to opisao i predstavio skicom. Dva roja su na jednoj podnjači zazimljena kao dvojno društvo. Iz gornjeg, nešto slabijeg roja (koji bi mogao samostalno da prezimi) sam podelio pčelu i med tamo gde je to potrebnije. Jedno društvo, koje je oslabilo mojom krivicom je dobilo više pčele i nešto hrane, a donjem roju koje je sada jednomatično društvo je dodato dva rama sa prilično hrane i nešto pčele iz gornjeg pomoćnog društva.

Matica je uklonjena oko 14 sati i urađena je priprema za kompletan posao. Uklonjeni su odgovarajući ramovi i napravljena prazna mesta gde će se dodati ramovi iz pomoćnog društva, koje prestaje da postoji. Bolje je ovako nešto raditi što kasnije (jesen, kada je već hladnije), kada prestaju orijentacioni letovi i kada je pčela odredila prostor za klube i uglavnom najveći deo pčela miruje. Tada se mogu bezbedno prenositi pčele iz udaljenijih košnica, sa vrlo malim povratkom pčela na staro mesto.

Inače, kada je u pitanju uklanjanje matice pri hladnijim danima od današnjeg sam pridruživao pčelu iz društva kojem je matica uklonjena samo pola sata ranije. Ni jedna pčela se nije stradala u borbi.

Kada se pristupa prebacivanju ramova, košnice se drže otvorene neko vreme, da bi se pčela grupisala na ramovima I TO JE JAKO VAŽNO. Ovo nema nikakvog rizika, jer iz ostalih košnica više ne izleću pčele. Čak pri svežoj večeri (kao što je bilo večeras) ni ose više ne napadaju.


Moram postaviti više slika, da bi bilo pregledno i videlo se koji ram se gde stavlja. Nadam se da brojnost slika ne remeti koncepciju i rad foruma.
« Poslednja izmena: Oktobar 31, 2011, 20:32:46 od strane Dragan Šošić »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: KAD SE I KAKO SPAJAJU PČELINJA DRUŠTVA
« Odgovor #5 poslato: Oktobar 31, 2011, 20:38:32 »
Brojnost slika ništa ne remeti. Ovo je kao film. Odlična prezentacija spajanja pčelinjih društava. Pozdrav.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: KAD SE I KAKO SPAJAJU PČELINJA DRUŠTVA
« Odgovor #6 poslato: Oktobar 31, 2011, 21:18:16 »
Nadam se, Sveto, da će ovo nekome koristiti (a ne može da škodi  :D).

Ostaje još da u temi Ponašanje pčela obrazložim zašto je ovo povoljan način spajanja, jer se izbegava sukob i stradanje pčela, što nije uobičajena pojava, ali zna često da neprijatno iznenadi. Naročito sada, kada je svaka pčela dragocena, a u tom pokolju najviše strada mlada zimska pčela.

Inače po sličnom principu je i formiranje roja koje sam ukratko opisao u temi: Formiranje funkcionalnog roja metodom opstanka legla.

Nastavio bih dalje sa par slika u novoj poruci, radi preglednosti, jer je ostalo još dva rama sa pčelom. Njih pridodajem donjem roju (koji je bio ispod rasformiranog roja). Tu nisam bio zadovoljan sa količinom hrane u središnjim ramovima.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Radovic Dragan

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 325
  • Pol: Muškarac
    • www.parketarski-radovi.rs
  • Lokacija pčelinjaka: Bukulja
Odg: KAD SE I KAKO SPAJAJU PČELINJA DRUŠTVA
« Odgovor #7 poslato: Oktobar 31, 2011, 22:49:50 »
 Bas imas strpljenja i volje da lepo objasnis sta se i kako radi. Svaka ti cast imenjace.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: KAD SE I KAKO SPAJAJU PČELINJA DRUŠTVA
« Odgovor #8 poslato: Novembar 01, 2011, 00:42:23 »
Dragane, tako je kad čovek ima sreće (slabo društvo) i onda je lako slikati sve po propisu :D.

Šalim se naravno. Ovo sam planirao da uradim, samo sam čekao povoljan momenat (a da je slabo jeste).

Što reče Sveto, liči na film ali nažalost nije. Voleo bih da sam mogao snimati, ali i ovako sam preko mere ulepio propolisom fotoaparat i nisam smeo u kuću dok deca nisu krenula u kafanu ;D ;D ;D.

I to je sreća u nesreći da sam imao love u novčaniku inače...Kad neko ima sreće, može mu se da radi šta hoće :P...
« Poslednja izmena: Novembar 01, 2011, 01:05:01 od strane Dragan Šošić »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: KAD SE I KAKO SPAJAJU PČELINJA DRUŠTVA
« Odgovor #9 poslato: Novembar 01, 2011, 11:53:10 »
Ponekad ima šta da se slika ili snima, ali kad čovek radi sam onda ne može sve da slika, a propolis je posebna priča. Pozdrav.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: KAD SE I KAKO SPAJAJU PČELINJA DRUŠTVA
« Odgovor #10 poslato: Oktobar 22, 2012, 20:56:16 »
Pre nekoliko dana sam spajao jedno društvo koje nema maticu. Nisam radio na način kako sam preporučivao i drugima i koji je prilično pouzdan. Čisto da proverim šta će se desiti. Puno pčela je stradalo u međusobnoj borbi. Pre nekih mesec dana sam podelio jedan bezmatak u dva društva umetanjem ramova sa pčelom. Iako je tada bilo prilično toplo, praktično da nije bilo borbe.

Ja naravno, ne koristim novine pri spajanju (nerviraju me oni ostaci novina svuda po košnici, a kasnije to treba ponovo prepakivati), ali je bilo više prepreka od spojenog društva prema plodištu i opet je bilo borbe. Ipak treba raditi onako kako je najbezbednije. Ako je neko već koristio način spajanja kako sam preporučio, imaće iskustvo više ako se ukaže potreba za neko kasno spajanje društava u ovom vremenskom razdoblju. A kakvi su uslovi bili za odgoj zimske pčele, može biti i potrebe za spajanjem. Bolje je spojiti nego da društva propadnu ili obole.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Mirko Maric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 100
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Pancevo
Odg: KAD SE I KAKO SPAJAJU PČELINJA DRUŠTVA
« Odgovor #11 poslato: Mart 23, 2015, 19:35:36 »
Sole,da li na isti nacin(gore spomenuti) spajas drustva i u prolece kada se pojavi bezmatak,trutuse?

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: KAD SE I KAKO SPAJAJU PČELINJA DRUŠTVA
« Odgovor #12 poslato: Mart 23, 2015, 22:27:00 »
Može reći da je slično. Primer je spajanje oplodnjaka. Najranije spajam trodelne oplodnjake u LR nastavcima. Danas se uzme višak matica, a sutradan spaja. Ako ja spajam, spajam odmah predveče, kada je matica uzeta prepodne. Biljana spaja sutradan i to može biti i spajanje posle nekoliko dana, što zavisi kada je pokupila poslednje matice. Tada uništava matičnjake.

I kod njih (trodelni LR oplodnjaci) je potrebno ujediniti i izmešati leglo, a time se meša i pčela. Ipak kod spajanja tokom leta maticu stavljamo u kavez (ne uvek - ako je složeno leglo, ramovi se vađenjem pregrade samo približe i matica u odeljku je slobodna; Biljana obavezno stavlja matice u kavez). Ne zato što su uvek ugrožene, nego što se dese pojedinačni slučajevi ubijanja matice, a nemamo vremena da ih proveravamo. I ovo zavisi vrlo često od uznemirenosti pčela. Odavno sa pisao da je ta uznemirenost opasna. Uznemirenost je i kada je dodavano društvo bez matice (pa i bez legla), a pčele pohrle prema matici. Domaće društvo to smatra napadom i sledi pokolj. Ako je dobra paša u toku, biće uglavnom sve u redu, ali nije uvek tako. I nije uvek ista uznemirenost pčela, a to zavisi od protoka vremena koliko se radi oko društva. Čak i ako je mnogo mladih pečela u osnovnom društvu sa maticom i bude jaka paša, mogu se mlade pčele toliko uznemiriti da dođe do oštećenja matice ili međusobne borbe iako nisu napadnute.

 

Spjanja sa nastavcima takođe zahtevaju mešanje legla i pčela ponekada. Kako god da spajam, ne koristim novine. Samo ipak leti može biti razlike u spajanju i svako spajanje se radi prema viđenom stanju, koje je stvar iskustva i procene. Ako je npr. bagrem u toku i unos je dobar stavljam plodište na plodište u odmah pravim dvomatično društvo bez ikakve pripreme (spajanje sa prisustvom matica je teže, ali kada je jaka paša uspeva vrlo sigurno).

Spajanje sa lažnim maticama se takođe često preporučuje kao spajanje sa novinom. Ostaje problem legla, jer pčele tvrdoglavo održavaju to leglo. Ako se sređuje i pripaja pčela društva koje ima lažne matice, najbolje je ono što zovu metodom "izgladnjavanja". Povadi se sve i ostane samo pčela. Ako pre toga same pčele ne pređu u susednu košnicu (što može da se desi), stave im se prazni ramovi i pčela na isti način prenese u društvo. Istresanje na ramove ili ispred leta, domaće pčele bi takođe smatrale napadom i to opet zavisi od doba godine i stanja paše. Istresanje nešto dalje od pčelinjaka je loše. To mi se nikako ne sviđa. Odavno tako ne radim, jer sam zapazio da ostaje puno mladih pčela i mislim da nisu sve lažne matice. Nekada ostane previše, ali nekada malo (što zavisi i od starosti pčela) i smatra se da je to uspešno.

Još od kada sam bio mlad pčelar, imao sam pristup koji su mi osporavali, ali su kasnije koristili kao svoju dosetku. Kada izađeš iz kuče i kreneš na pčelinjak prvo pogledaš u nebo i proceniš vreme – tako i radiš.



Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Miroslav Šugić

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 431
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kikinda
Odg: KAD SE I KAKO SPAJAJU PČELINJA DRUŠTVA
« Odgovor #13 poslato: Mart 24, 2015, 20:25:12 »
Sole,jedno drustvo koje mi je bilo veoma bolesno je prezivelo ali je ostalo na svega 1-2 rama pcela.Ima hrane ali je med vecinom useceren.Matica je pocela da polaze jaja pre nekoliko dana ali ima jako malo pcela.....Ja je ne bih spajao sa drugom zajednicom jer bi onda izgubio maticu.Vise sam za to da joj pomognem sa nekoliko ramova zatvorenog legla pred izleganje sa pcelama uzetih iz drugih zajednica .Na koji nacin je najbolje da joj pomognem,da li da radim po principu koji si objasnio u temi -Formiranje funkcionalnog roja metodom opstanka legla.I da li da joj povadim sve ramove sa usecerenim medom a da ostavim samo ona dva zaposednuta pcelama i da tako pridruzujem ramove kao u opisanoj temi..Ili da dodam ramove pored ovih postojecih sa leglom i da ih pospricam ili pospem secerom u prahu....da li je jos rano za to....

Van mreže Anto Dankić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 838
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Slavonski Brod, Jelas
Odg: KAD SE I KAKO SPAJAJU PČELINJA DRUŠTVA
« Odgovor #14 poslato: Mart 24, 2015, 21:21:11 »
Citat: Dragan Šošić
Istresanje na ramove ili ispred leta, domaće pčele bi takođe smatrale napadom i to opet zavisi od doba godine i stanja paše. Istresanje nešto dalje od pčelinjaka je loše. To mi se nikako ne sviđa. .....
Kod mene je bilo pčele na 3-4 okvira. Istresao ih 5-6 metara ispred košnica a staru košnicu sklonio sa pčelinjaka. Za 5 minuta većina pčela napravila bradu na letu susjedne košnice - nisam vidio nikakve borbe. Danas obišao pčelinjak - izgleda sve u redu. Ne vidi se mrtvih pčela ni na letu niti ispod košnice