Matični mleč (Gelee royal)

[stevanovic sveto]

 Sveži matični mleč je gusta kašasta neprovidna materija beličaste boje koja polako dobija zagasito žućkastu nijansu. Ima specifičan miris i kiseo ukus sa slatkom nijansom. Specifična težina mleča je 1,1; ima dobru elektroprovodljivost koja zavisi od koncentracije rastvora i temperature, od mikroelemenata, organskih kiselina aminokiselina, belančevina i drugih sastojaka. Na 20⁰C matični mleč ima koeficijent refrakcije od 1,3997 do 1,3811; pH 1%-nog vodenog rastvora MM je od 3,6 do 4,8. Liofilizovani matični mleč je prah bele do svetlo krem boje, vrlo higroskopan. Njegovi vodeni rastvori poseduju fizička svojstva slična rastvorima nativnog (svežeg) mleča. Matični mleč sadrži sve osnovne materije potrebne za izgradnju i opstanak živog organizma: belančevine, masti, ugljene hidrate, vitamine, aminokiseline, fermente, hormonoidne materije, mikroelemente i dr. Sastav matičnog mleča u velikoj meri zavisi od starosti larvi i trenutka izvlačenja iz matičnjaka, od fiziološkog stanja i moći pčelinjeg društva, od sezone kada se dobija, od uslova u kojima se čuva, a verovatno i od drugih, za sada nepoznatih faktora.

 Dr Stojmir Mladenov  Lečenje pčelinjim proizvodima - Apiterapija

[Esad Jusić]

Ovo je dobra tema. Ja lično sam griješio, a mislim i još neki, zato što sam se BIO oslonio samo na med. A, malo reklame, malo traganja i dogovora, i jednostavno se maksimalno preorijentisati na mliječ. Jer 30-40 matičnjaka daje oko 10 g mliječi, a to je oko 20 eura. Dalje nije problem sve ostalo izračunati. Mislim da tu mnogi griješimo. Negdje sam gledao podnjaču za hvatanje otrova, autor Franjo Tomažin, a Brnda ga snima i propituje. Volio bih imati tu podnjaču. Zašto ne oduzimsti i otrov?! Godine su sve gore, a kad u bilo kojoj branši ne ide, dešava se preorijentacija. Ako mi svima plaćamo, zašto i mi farmaceutima ne bi malo uzeli mjeru? Volio bih da ova tema uznapreduje.
Pozdrav. 

[Zvonko Babić]

Sveži matični mleč je gusta kašasta neprovidna materija beličaste boje koja polako dobija zagasito žućkastu nijansu. Ima specifičan miris i kiseo ukus sa slatkom nijansom. Specifična težina mleča je 1,1; ima dobru elektroprovodljivost koja zavisi od koncentracije rastvora i temperature, od mikroelemenata, organskih kiselina aminokiselina, belančevina i drugih sastojaka. Na 20⁰C matični mleč ima koeficijent refrakcije od 1,3997 do 1,3811; pH 1%-nog vodenog rastvora MM je od 3,6 do 4,8. Liofilizovani matični mleč je prah bele do svetlo krem boje, vrlo higroskopan. Njegovi vodeni rastvori poseduju fizička svojstva slična rastvorima nativnog (svežeg) mleča. Matični mleč sadrži sve osnovne materije potrebne za izgradnju i opstanak živog organizma: belančevine, masti, ugljene hidrate, vitamine, aminokiseline, fermente, hormonoidne materije, mikroelemente i dr. Sastav matičnog mleča u velikoj meri zavisi od starosti larvi i trenutka izvlačenja iz matičnjaka, od fiziološkog stanja i moći pčelinjeg društva, od sezone kada se dobija, od uslova u kojima se čuva, a verovatno i od drugih, za sada nepoznatih faktora.

 Dr Stojmir Mladenov  Lečenje pčelinjim proizvodima - Apiterapija

Kako definirati specifičan miris? Vjerujem da je svima jasno. Ova teza jednostavno nije točna, kao i dosta drugih koje možemo naći u pčelarskoj literaturi. Rezultat je toga što o pojedinim temama pišu ili su pisali oni koji nemaju nikakvog ili vrlo malo praktičnog iskustva. Autori poslije jednostavno iz dostupnih izvora prepisuju neke stvari uzimajući ih kao neosporne činjenice.

Tako se provlači i ovo o specifičnom mirisu matične mliječi. Na miris matične mliječi utiču pašne prilike i on može biti vrlo različit. Ova tvrdnja je rezultat osobnog iskustva.
Uzastopna Poruka: Februar 02, 2011, 16:36:40

Ovo je dobra tema. Ja lično sam griješio, a mislim i još neki, zato što sam se BIO oslonio samo na med. A, malo reklame, malo traganja i dogovora, i jednostavno se maksimalno preorijentisati na mliječ. Jer 30-40 matičnjaka daje oko 10 g mliječi, a to je oko 20 eura. Dalje nije problem sve ostalo izračunati. Mislim da tu mnogi griješimo. Negdje sam gledao podnjaču za hvatanje otrova, autor Franjo Tomažin, a Brnda ga snima i propituje. Volio bih imati tu podnjaču. Zašto ne oduzimsti i otrov?! Godine su sve gore, a kad u bilo kojoj branši ne ide, dešava se preorijentacija. Ako mi svima plaćamo, zašto i mi farmaceutima ne bi malo uzeli mjeru? Volio bih da ova tema uznapreduje.
Pozdrav. 

Teško ćemo mi pčelari bilo kome uzeti mjeru, a posebno farmaceutima. Oni, a i oni drugi koji koriste matičnu mliječ u proizvodnji raznih pripravaka, po mojim spoznajama koriste liofiliziranu matičnu mliječ kineskog porijekla. Razlog tomu je vrlo niska cijena. Toj cijeni pčelari sa ovih prostora ne mogu konkurirati. Zbog toga uopće nema organiziranog otkupa matične mliječi. Ima pojedinačnih oglasa tvrtki koje se bave otkupom i plasmanom pčelinjih proizvoda, ali uz niske ponuđene cijene da vjerujem nisu otkupili ništa.

Što ostaje zainteresiranim za proizvodnju matične mliječi? Izravna prodaja korisnicima koji žele prirodnu matičnu mliječ domaćeg porijekla. Tu se javlja problem vrlo malog potencijala tog tržišta. Ukoliko već nema vrlo brzo može doći do viškova na tržištu. Posljedica toga je pad cijena koja je u ovom trenutku u Hrvatskoj niža od gore navedene. Ovo pišem ne da bih obeshrabrio potencijalne proizvođače nego da u svojim razmišljanjima o planovima za budućnost uzmu u obzir i ove činjenice.