Autor Tema: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada  (Pročitano 234131 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Mirko Bradić

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 108
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Čazma
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #15 poslato: April 13, 2011, 01:28:43 »
Hvala vam svima na pomoči. Probat ču kad se vrijeme stabilizira stavit cijeli nastavak satnih pa ču vidjet šta če biti, možda sam več i trebao jer su sve napunile medom cvale divlje trešnje a ima ih na stotine a počela lagano i repica pa bagrem bit če svega ako bude matičnjaka probat ču razrojavat jer ču teško lovit rojeve oko mene stara i visoka stabla a ni sam nisam više za penjanje -godina proizvodnje.Pozdrav svima.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #16 poslato: April 22, 2011, 23:00:58 »
Ovih dana se već mogu društva postaviti u položaj za pašu, bez straha da leglo može biti ugroženo, jer se izleže puno mladih pčela i jaka smena generacija je završena. Kod LR košnice, plodište se slobodno postavlja kao prvi nastavak (ko je selio na repicu je to već uradio i nadam se samo kod jakih društava). Ali sada se gotovo sva društva tako uređuju. Osim nešto slabijih. Iako po količini pčela deluju solidno, a imaju manje od 7 ramova legla i pri tom su bočni ramovi legla tek larvice, treba još malo sačekati. Jedne godine (mislim da je 1995, kada su i u Pčelaru objavljene površine pod repicom), na jednoj parceli koja nas je zanimala naišli smo na jedan pčelinjak od oko 20-30 košnica. I vlasnik je bio prisutan, pa smo na njegovu molbu malo pogledali te košnice. U prvom LR nastavku je bilo plodište i u njemu 4-5 ramova legla. Nije imao rešetku, a u drugom nastavku nije bilo pčele. Leglo je zvečalo kada se protrese ram. Tada je bilo još velike opasnosti od krečnog legla. Ne verujem da je išta od tih košnica opstalo, a ako jeste mora da su bile jad. Zato ne treba raditi ono što je rizično. Ili na paši repice ili za desetak dana (pred bagrem) se preurede i ta društva. Jedan kolega iz firme me je neki dan pitao šta da radi, jer mu je repica blizu i dobro medi. Dečko ima samo jednu košnicu. Dobio je savet da taj med odmah pred bagrem izvrca. Navodno med od repice ne valja jer je kiseo (ima stalno vrenje). To se upravo dešava kada se na brzinu izvrca nezreo med. Moj predlog mu je bio drugačiji. Sada ima dva nastavka i prilično su popunjeni i plaši se rojenja. Rekao sam mu da taj nastavak podigne kao treći, leglo koncetriše u prvom nastavku, a u drugi postavi 2 rama sa leglom i između njih satnu osnovu. Ostalo bi takođe bile osnove, jer nema izgrađenih ramova. Pčele u dobroj paši brzo izgrađuju osnove i bilo bi poželjno menjati im mesta. Na mesto izgrađenih postaviti one s boka, a izgrađene pomerati prema zidovima. Kada izgrade većinu osnova, ona dva na kojima je bilo leglo postaviti do zidova (ili neka druga dva starija ili više deformisana rama). Pčele će težiti da med od repice zatvaraju u ramovima u trećem telu, ali će nešto meda biti i u novoigrađenim. Time se može odložiti rojevi nagon, jer će pčele težiti da kontrolišu sav prostor u košnici. To bi bila varijanta za pčelare koji nemaju izgrađeno saće za sva tri nastavka. Treba obratiti pažnju na to da su pčele dok je trajalo zahlađenje već napravile vence iznad legla. Sve dok traje paša med se ne zatvara, ali po prestanku ( i privremenom, od nekoliko dana) deo meda se preradi i zatvori. Paziti da medna kapa ne otera pčele u rojevi nagon. Ne možemo predvideti vreme, a time ni ponašanje pčela koje od toga zavisi. Ovo je još važnije kada su u pitanju košnice sa visokim ramovima (npr. DB). Ako bagremova paša bude na vreme (pčele počnu sa unosom odmah prvih dana medenja i obilna), ništa loše se neće desiti. Međutim, treba pčele na vreme usmeriti da rade u gornjim telima. To se postiže dizanjem  jednog ili više ramova sa leglom u medišni prostor.
« Poslednja izmena: April 25, 2011, 00:41:23 od strane Moderator 2 »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Milan Miladinovic

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 26
  • Pol: Muškarac
  • skype ::: milan007miladinovic
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #17 poslato: April 24, 2011, 12:26:56 »
Alal vera Šole na uvek korisnim informacijama.
Samo da pitam za svaki slučaj : ''Međutim, treba pčele na vreme usmeriti da rade u gornjim telima. To se postiže dizanjem  jednog ili više ramova u medišni prostor.''
Da li se prevešavaju ramovi sa medom ili leglom ili je nebitno ,i da li to raditi i u paši ili samo pre paše??
Pozdrav.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #18 poslato: April 24, 2011, 20:01:09 »
Postoji greška u tekstu i zamolio sam  juče jednog od urednika da ispravi, ali je verovatno čovek zauzet i rečenica treba da glasi:
"To se postiže dizanjem  jednog ili više ramova sa leglom u medišni prostor."
Ali Milane, već si “jak” pčelar jer si uočio grešku i izveo dobar zaključak. Može i ram sa medom, ali je bolje puni ramovi sa leglom jer time izbegava mešanje bagremovog meda i to pre svega sa onim koji ima i “meda” nastalog prihranjivanjem.
Ovih vetrovitih dana, tamo gde se obim paše smanjuje (kraj voćne paše) treba malo opreznije raditi, jer promenljivi unos i uopšte smanjenje unosa već utiče da pčele malo agresivnije naleću na druge košnice. To je naročito važno ako se po malo prihranjuje. Pazite na vreme prihranjivanja. Neki pčelari su insistirali da je to ujutro. Ranije ujutro ne treba ni košnice otvarati, jer podstičete pčele da napadaju ramove. Posao se započinje nešto kasnije kada vidite da su pčele krenule za pašom. Tako da prihranjivanje ujutro može biti vrlo opasno sada. Ako pčelar mora da prihranjuje (moj savet je prihranjivati da pčele ne staju sa leglom) košnica se još ne postavlja u formaciju za bagrem (LR košnica), već se 2-3 rama sa otvorenim leglom spuste u donji nastavak. Tako da će veštački med ako ne bude utrošen biti u uskladišten u tom nastavku ili prostoru koji će pred bagrem biti plodište. U svakom slučaju količine koje se koriste za nužnu prihranu (prestanak paše) ili stimulaciju, treba da su male i to max. 200 gr. Zavisno od udaljenosti pčelinjaka i položaja plodišta i medišta, može i više ako se ne ide često na pčelinjak. Kasnije se mesta nastavcima menjaju, postavi rešetka (ko je koristi) i matica se ne traži. Nahveći broj matica će biti u nastavku gde je i većina legla. Ako se utvrdi da je matica iznad rešetke, nju je najlakše potražiti bez tresenja pčela. Tu neće biti velika gustina pčela jer će najveći broj pčela biti u plodištu. Pa i onih starijih i agresivnijih. Prisustvo matice se vidi posle tri dana i ako ima jaja, matica je tu. Ako nema, ne gubiti vreme proverom u plodištu.
Milane, približan odgovor bi bio pre paše ali mora se voditi računa da ne dođe do rojevog nagona i o tome mora li se prihranjivati. Sve zavisi od tipa košnice.
PS. S obzirom da imam puno obaveza i poruke brzo napišem može biti grešaka iako sve proveravam nađe se poneka. Još jednom hvala Milane.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Milan Miladinovic

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 26
  • Pol: Muškarac
  • skype ::: milan007miladinovic
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #19 poslato: April 24, 2011, 20:16:56 »
Hvala tebi Šole na uvek pravim savetima.

Van mreže Moderator 2

  • Moderatori
  • *****
  • Poruke: 9
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #20 poslato: April 25, 2011, 00:42:31 »
Ispravljeno.
Pozdrav.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #21 poslato: Januar 22, 2012, 19:10:28 »
Još uvek postoji mogućnost (u predelima gde nije zatrpano snegom) da se saniraju društava koja su problematična. Pri tome mislim na društva koja su u međuvremenu izgubila maticu ili su jako oslabila.

Kada društvo nema maticu, prvi deo zime provodi normalno (sa minimalnom uznemirenošću) i to je neki princip opstanka.
Ali kada već postoje uslovi da se krene sa nešto legla, nastaju problemi. Tada društvo postaje uznemireno, klube je uglavnom rastresito i pčele su u situaciji da troše nešto više hrane. Tako se opterećuje probavni trakt i takva društva redovno imaju isflekane ramove i oboljevaju od nozeme. Postoji realna mogućnost da se zaraze i obole još neka društva na pčelinjaku.

Jedna od mogućnosti spajanja takvih društava je prikazana ovde. Postoji i mogućnost spajanja celim nastavkom i tu preporučuju i novine i slično. Nisam baš za takvu opciju. Ako bi naglo zahladilo, pčele se okupe oko svog toplotnog centra i može se desiti da spajanje ne uspe. Mada se može podbaciti i ceo nastavak, ali bez novina.

Da bi se izbegao bilo kakav sukob pčela (a moguć je), društvo bez matice se pripremi i ograniči na samo jedan nastavak koji se podbacuje. Srednji ramovi treba da su bez meda, a bočno se ostavlja med. Pridodavanje odabranom društvu se vrši krajem dana (dok se još vidi), a nastavak sa pčelama koje nemaju maticu se drži par minuta otvoren. Pčele se tada skupe, jer je hladnije i mala verovatnoća je da bi naglo „jurnule“ ka pčelama koje već imaju maticu i time izazvale sukob.

Jako slaba društva imaju male šanse da nešto urade i bilo bi dobro i te pčele pridružiti (spojiti) nekom jačem društvu, ako su zdrave. Pre toga ukloniti maticu. Dalje je postupak sličan, samo što bi moralo da se reši pitanje legla, ako ga imaju. Ako imaju legla, neće prići glavnom klubetu (ili gnezdu) društva kojem se pridodaju.

Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Petrović Predrag

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 84
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Leskovac
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #22 poslato: Januar 26, 2012, 09:01:36 »
Momo negde sam pročitao Vaš tekst o dobijanju nove matice u istoj košnici,ali sada ne mogu da ga nađem. Ako možete pošaljite mi gde da ga potražim. Hvala

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #23 poslato: Februar 15, 2012, 21:38:00 »
Danas 15 februara 2012 prvo „jače“ otopljenje +3°C.

Potrebno je očistiti sneg sa krovova košnica, koji je svoje obavio tokom ovih 20 i više ledenih dana. Sada počinje da kliza po krovovima košnica, jer je u osnovi snežne „kape“ led. Tako da je moguće da sklizne na leto. Ne skidati led (ako ga ima) sa poletaljki struganjem, otopiće se relativno brzo. Struganje i obijanje tog leda može bespotrebno uznemiravati društvo. Uklanjanje leda bi bilo nužno kod nekog naglog otopljavanja, kada se očekuje izlet pčela. Sada trenutno nije takva situacija.

Opet je prilika da se na brzinu proceni stanje društava odizanjem poklopne daske (ali kada temperatura padne oko nule ili ode u blagi minus). Sada je središnji deo sa malo hrane. Ako je poznato po vođenju evidencije da su ramovi bili sa vencima, sada su možda već i prazni. Može se desiti da krene nešto legla i da pčele budu vezane za te prazne ramove i stradaju od gladi. Rešenje je medna pogača, a radikalnija mera je istresanje pčela sa tih ramova i primicanje bočnih ramova. Nikada se ne zna kakvo će vreme biti nadalje. Obična šećerna pogača (sa nešto malo meda) je prihvatljiva ako bude pročisnog izleta u narednim danima.

Mednu (ili šećernu) pogaču je najbolje dati pre podne, kada su pčele više u klubetu. Najbolje je ukloniti poklopnu dasku i malo sačekati da se pčele više zbiju i povuku prema saću i tako sklone sa satonoša. Sada je malo verovatno da ima legla i to im nije nikakav problem, neće se prehladiti. Kada se malo sačeka, pčele manje izleću. U suprotnom, mnoge će poleteti i stradati u snegu.

Na slikama se vidi stanje jakih ili slabih zajednica (sve su žive, za sada). Već i pri ovoj temperaturi se teško može zaključiti koliko ima meda na ramovima. Pčele su bile naviknute na niske temperature i sada je došlo do širenja klubeta (najviše prema gore).

Ima i malo zanimljivosti. Video sam na forumu konstataciju nekoga od kolega, koji kaže da bi pčara koji drži košnice nisko na postoljima trebalo kazniti (ili je nešto slično napisano).
Tlo ispod košnica je suvo i pretvara se u prašinu i naravno odaje nešto toplote. Kako je okolo bio sneg, stvorila se vazdušna komora koja je doprinosila da se sa leta topi sneg. Tako da baš i nije „kažnjivo“ držati košnice blizu tla. Ima i neke koristi. Na slikama (obeleženo strelicom se vidi to topljenje snega. I na osnovu postojanja tog svojevrsnog „procepa“, može se zaključiti jesu li pčele živi i čak i koliko su jake pojedine zajednice.

Na slikama je i jedno vrlo slabo društvo, koje nisam hteo da spojim jesenas. Iznad je „poklopna daska“ limena hranilica, sa otvorom 30X370 mm. Iznad još ima i zbeg. Lim je celom površinom preko ramova. Društvo je živo i zdravo, samo što je klube otišlo malo više bočno. Naravno, uslediće vraćanje u sredinu. Toliko o utopljavanju društava.

Takođe i slika otvora za koje se tvrdi da ga pčele obavezno zatvore propolisom. Pogrešna teorija. Kod mene se to uopšte ne dešava. Ili nemam pčele „genetski modifikovane“ da iznad glave imaju pogaču, što je kasnije uslovilo stvaranje generacija koje popunjavaju sve živo propolisom). Šalu na stranu, pčele popune sitne otvore, kroz koje ne mogu da prolaze. Ovakve skoro nikada.
« Poslednja izmena: Februar 15, 2012, 21:44:54 od strane Dragan Šošić »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže vojkan randjelović

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 84
  • Pol: Muškarac
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #24 poslato: Februar 16, 2012, 19:13:46 »
Vrlo poučne i korisne sličice koje govore više od hiljadu reči

Van mreže Radovic Dragan

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 325
  • Pol: Muškarac
    • www.parketarski-radovi.rs
  • Lokacija pčelinjaka: Bukulja
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #25 poslato: Februar 16, 2012, 19:45:00 »
Kada se ovako objasni u slici i reči nema šanse da zaboravim  ;D ;D,.. svaka cast. Dragane reci mi samo jel su kod tebe otvorene podnjace odozdo preko cele zime ( ako su uopste otvorene)?

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #26 poslato: Februar 17, 2012, 17:21:00 »

Vrlo poučne i korisne sličice koje govore više od hiljadu reči
Još ponešto se može zaključiti sa slika u mojoj prethodnoj poruci i mislim da nije suvišno da se dodatno obrazloži.
Ova zapažanja bi mogla biti i u temi o ponašanju pčela ili čak i onoj o zimskim gubicima.

Može se već pročitati da nekim kolegama i pri temperaturi od samo 2-3 °C, poneka pčela izleti van.
O tome sam već nešto pisao (od ove poruke i nekoliko narednih).
Pročisni izlet pčela će, ipak, uveliko zavisiti od stanja u kojem se pčele nalaze i od uslova zimovanja. Zato mislim da neke pojedinosti, koje su uočljive na slikama, treba objasniti.

Na slikama, na kojima je prikazano klube, jasno se vidi stanje koje proizilazi iz uslova zimovanja. Pčele nisu uznemirene i ni jedna se ne izdvaja, pokušavajući da uzleti. Kod društava koja moraju na pročisni let (lošiji uslovi zimovanja), pčele su uznemirene i odmah više njih uzleti.

Sledeće što se može zaključiti je da nema legla. Pri zimskom brzom pregledu, pčele bi bile gusto zbijene i gotovo bez prelaska u susedne ulice. Gotovo da nema pomeranja ni jedne pojedinačne pčele. Na slikama se vidi da to nije tako. Pčele su blago oslabile koru klubeta i vrlo su pokretljive, ali ne i uznemirene. Stomačići nisu otečeni (opterećenost usled lošijeg zimovanja).



Na slici (Slabo društvo u najtežim uslovima - poklopna daska je POCINKOVANI LIM), vidi se nešto kondezovane vode na jednoj satonoši. Međutim, jasno je vidljivo da u blizini klubeta, a ni okolo nema tragova kondenzata koji se obično ledi. To je takođe pokazatelj da još nema legla (i kod ovog društva se ne primećuje da pčele uzleću, iako je zimovalo naizgled nepovoljno i „neutopljeno“).
U ovoj poruci (a verovatno i još ponegde) sam preporučio da se malo prouče događaji i komentari, koji su usledili posle ove Vojkove poruke. Upečatljiva je ova poruka  U observaciji, nadalje, veliki pčelarski stručnjak govori o “padanju kiše na klube”.
Zanimljivo je kako ne pada kiša sa limene Milerove hranilice (na slici: Slabo društvo u najtežim uslovima - poklopna daska je POCINKOVANI LIM), iznad koje je još i zbeg u društvo koje takođe nije nešto snažno, a prezimilo je dobro.

Ova anliza će se shvatiti lično i to mi je poznato. Namera nije nikakav lični obračun, već se radi čisto o tehničkim detaljima iz pčelarstva. Ukoliko se naprave propusti, dolazi do gubitka ili pojave bolesti, što može biti opasno po ceo pčelinjak. Bez obzira na tvrdnje u ovoj poruci, kako nema nozeme i kako ramovi nisu neisflekani,  na slikama se ipak vide tragovi proliva po satonošama. Na slikama (može ih videti samo onaj ko je prijavljen na forum SPOS-a) se vrlo dobro vide tragovi proliva i to su slike koje se nalaze u linkovanoj poruci:
07 februar 2011 pročisni let DB Rodna 007.jpg (78.44 KB, 1024x768 - прегледано 98 пута.)
 07 februar 2011 pročisni let DB Rodna 008.jpg (77.85 KB, 1024x768 - прегледано 92 пута.)

Kao što rekoh, ništa lično. Jednostavno je napravljeno poređenje društva koje dobro zimuje (jer je jesenas dobro zazimljeno) i društva koje je loše zazimljeno i kakav je rezultat toga.

Procena prisustva legla posmatranjem postojanjem vlage se ne može vršiti pouzdano, ako u zbegu ima plastična hranilica, kao što je to kolega zaključio (videti prvu sliku u ovoj linkovanoj poruci).

Slika koja pokazuje onaj otvor na poklopnoj dasci, ima i jedan detalj, koji jasno pokazuje da iznad poklopne daske stoji još i zbeg. Na toj slici se može videti jedna uginula pčela koja je tu ostala. Da je krov bio direktno na poklopnoj dasci i da pčele nisu mogle ulaziti u taj prostor, spojile bi propolisom otvor sa krovom i zatvorile taj prostor. Tako da uopšte nije tačna tvrdnja da pčele zatvaraju propolisom sve otvore na košnici iznad klubeta. Zatvaraju one otvore, kroz koje ne mogu proći i održavati (kontrolisati) taj prostor iznad. I ovde se vidi o kakvom utopljavanju u prvom delu zime je reč. O nikakvom, čak suprotno od utopljavanja, prostor je malo izložen provetravanju. To ima velikog uticaja na zimovanje pčela.


Treba dobro razmisliti koliko je opravdano dopuniti zimnicu šećernim sirupom. Naročito tamo gde ima medljike.
 

Kada se ovako objasni u slici i reči nema šanse da zaboravim  ;D ;D,.. svaka cast. Dragane reci mi samo jel su kod tebe otvorene podnjace odozdo preko cele zime ( ako su uopste otvorene)?

Dragane, imam najveći deo žičanih podnjača i kao uvlaka je ubačen tanki lim. Uklanjam ga samo u toku seobe. Nisam baš za držanje žičanih podnjača otvorenim. To nije najbolje rešenje zbog vetra.

Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #27 poslato: Februar 23, 2012, 13:29:51 »
Već sam pisao da je moguće da su  središnji ramovi sa malo hrane. Količina meda u njima nije ista kod svih košnica. Neke imaju još prilično u zadnjem delu ramova ili čak i dobre medne „kape“, ali je moguće da su ih neka društva gotovo očistila do poslednje ćelije. To može biti i razlog gubitka društva (ili društava) u vreme kada se to može najmanje očekivati i kada je to nedopustivo. Bilo je ranijih godina stradanja društava od gladi i u polovinom aprila. To ne treba zaboraviti.

Razmatraću uglavnom lošiju situaciju u košnici, a to je sa središnjim delom u kojem je hrana uglavnom utrošena i smenjivanjem toplih i hladnih talasa – odnosno pojava jačeg zahlađenja (jer kada ima obilja dostupne hrane, nema nikakvih problema).

Može se postaviti pitanje kako se to stradanje društava dešava. Više uslova je bitno. Najvažniji je svakako promenljiva (ili siromašnija) ponuda iz prirode i postojanje bogatog unosa polena, ali sa malo nektara. Takođe može biti dužih perioda zahlađenja. Tada su pčele prinuđene da održavaju povoljne uslove gnezda i to ih vezuje samo za deo košnice (slabija je pokretljivost pčela i može biti onemogućena dostupnost hrani). Svi ovi uslovi često nadopunjuju jedan drugog u nekom realnom vremenu. To bi mogao biti presudni uslov opstanka pčelinje zajednice.
Pored snage pčelinjeg društva, važno je da središnji ramovi budu sa što manje trutovskih ćelija saća u gornjem delu rama.


Ne možemo tačno znati kada i u koliko društava će matice započeti zanošenje legla i nešto pre unosa prvog polena. Dosadašnji vremenski uslovi su bili takvi, da nije bilo nekog značajnijeg unosa polena (izuzimajući primorska područja, gde je bilo unosa polena sa badema ili polena i nešto nektara sa ruzmarina i drugih rano-cvetnih biljki). Tamo gde nije bilo unosa polena, legla je bilo nešto malo, početkom januara. Nastupanjem hladnog talasa je to leglo poizlazilo i teško da se ponovo pojavljivalo u nekom značajnijem broju pčelinjih zajednica. Tamo gde je bilo više polena, bilo je i više legla i to je uticalo i na veći utrošak zaliha hrane.

Sve dok ne krene unos polena, postoji mogućnost da se prazniji ramovi sa lošijim saćem (veća površina prelaznih ili trutovskih ćelija u gornjem delu rama) uklone iz košnice.

Razlog uklanjanja ovakvih ramova je da se izbegne prvo leglo vrlo nisko na ramovima. To bi bila linija toplotnog centra i leglo u ostalim ramovima bi bilo na istoj visini.
 Može se očekivati buran razvoj i veće površine sa leglom, jer će pčelinja paša verovatno biti prilično dobra i preklapaće jedna drugu (kod mene ni leska ni visibabe nisu cvetale, osim par struka na sunčanoj strani). Ako bi se smenjivali topli i hladni vremenski periodi, trošenje zaliha hrane će biti izraženo. Tako da se može desiti da te zalihe budu dalje od gnezda, što može biti vrlo neugodno, ako dođe do zahlađenja. Pčele bi morale biti u klubetu oko legla i hrana bi bila nedostupna. Upravo oni navedeni ramovi sa deformisanim saćem mogu doprineti da društvo strada.

Pčele do zaliha hrane na bokovima stižu preko gornje tople zone (preko satonoša). Ako zahladi, a leglo bude nisko na ramovima i klube će biti nisko, pa je otežan pristup bokovima koji su bogatiji hranom. Takođe je bitno i to da pčele neće skladištiti nektar u prelazne i trutovske ćelije iznad legla (mogu uskladištiti polen). Čak i kada su ćelije radiličke (a naročito ako u njima nije bilo legla, pčele jednostavno ne skladište med iznad legla već uglavnom polen. To se može objasniti onim gubitkom toplote, koji je uvećan ako ima meda. Pčele to osećaju. I u košnici je sve u redu dok ne zahladi.

Ista situacija može biti i kod slabih i kod jakih društava. Jaka društva takođe mogu biti ugrožena gladovanjem, ako je hrana po bokovima daleko. Treba znati da će jaka društva imati i znatno više legla i da će takođe biti snažno vezana oko legla, tako da ni ona ne mogu lako prići zalihama meda, bočno (naravno, zavisi od toga koliko bi hladno bilo pri eventualnom pogoršanju vremena). Ako su ramovi bez nekih deformacija u gornjem delu i leglo bude visoko postavljeno, jako društvo lakše može ostvariti pristup hrani koja je na bokovima, jer oslobađa više toplote i pčele se bez problema kreću u toj toploj zoni. Ali, ako je leglo niže na ramovima, pčele se teže kreću ispod donjih ivica saća i ramova jer je na toj visini hladnije. Tada stalno napuštanje klubeta pojedinih grupa pčela, koje se kreću prema bokovima za medom, može dovesti i do pojave nozeme ukoliko hladni talas potraje.


1) Uklanjanjem lošijih ramova, koji su prazniji, približava se hrana sa bokova središnjem delu i gnezdu („blokade“ matice polenom u ovo doba se ne treba plašiti, čak je i poželjna - podrazumeva se da je krenuo nešto jači unos polena ).
2) Stvara se prazan prostor da se, negde na polovini cvetanja džanarike do lgla dodaju satne osnove.
3) Onemogućava se prevremeno odgajanje trutovskog legla, koje će potrošiti više hrane.
4) Približavanjem bočnih ramova sa hranom, dodavanje pogače je suvišan posao. Pogača se dodaje tamo gde je to neophodno (gde su zalihe hrane u košnici slabe).
5) I dok traje ova brza radnja, izvršen je prvi pregled i dobijen uvid u stanje društava.

Dodao bih da je moj „pripravnik“ (pčelari manje od dve godine), kojeg sam sinoć opomenuo da bi ovo trebalo uraditi čim se ukaže prva prilika, ovaj posao uradio pre par dana (mislim u petak). Središnji ramovi su bili potpuno prazni. Inače on drži pčele u „hladnijem“ delu obrenovačke opštine i najniža temperatura u toku ovog hladnog talasa kod njega je bila -29,6 ºC (podaci sa zvanične automatske meteorološke stanice www.meteos.rs/ams/grabovac/data.php?p=8).

Bilo bi dobro (ako to vreme dozvoli), preurediti i prvi nastavak (kod LR košnice) i ramove sa koji imaju meda postaviti ispod klubeta, u cilju autoprihranjivanja.

Kod košnica sa plitkim telima ovi problemi su manje izraženi, ali samo pod uslovom da ima dovoljno pčela. Ako društva nisu jaka, postupak je sličan, samo što treba paziti da ne dođe do prekomerne blokade polenom. Tada bi matica previše rano silazila sa leglom u prvi nastavak. U svakom slučaju i kod ovakvih košnica treba ukloniti ramove koji imaju puno prelaznih i trutovskih ćelija.

Napravio sam neke „priručne“ šematske skice kako uglavnom izgleda klube ili gnezdo u situacijama o kojima je bilo reči, po izimljavanju, ako su središnji ramovi ostali bez zaliha meda. U naslovima slika je približni izgled klubeta ili gnezda u različitim vremenskim periodima i uslovima. Odrednica na slikama RANO PROLEĆE je uslovna i pre uzimam uslove paše i stanja društava, nego astronomske podatke.



« Poslednja izmena: Februar 23, 2012, 13:36:33 od strane Dragan Šošić »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Azem Tursić

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 87
  • Pol: Muškarac
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #28 poslato: Februar 23, 2012, 17:46:26 »
Izvanredan prikaz! Svaka čast kolega Dragane!

Van mreže Milan Miladinovic

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 26
  • Pol: Muškarac
  • skype ::: milan007miladinovic
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #29 poslato: Februar 23, 2012, 18:03:31 »
Svaka čast Šole,veliko hvala za ovo i pozdrav.