Autor Tema: Formiranje funkcionalnog roja metodom opstanka legla  (Pročitano 27702 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Formiranje funkcionalnog roja metodom opstanka legla
« poslato: Decembar 16, 2010, 14:24:42 »
Jedan način formiranja rojeva koji primenjujem od 2004 god. pripada, praktično formiranju zbirnog roja sa leglom i pčelom iz više košnica. Bitna razlika od uobičajene i to nisam nigde našao opisano kao metod, je naknadno pridruživanje pčela i legla (ako negde postoji neki sličan opis metoda molio bih da me uputite gde se to nalazi).

Način rada je sledeći.
Postavi se prazan nastavak na izabrano mesto. Može se raditi direktno na pčelinjaku a to je i preporučljivo. Funkcija ovakvog roja npr. može biti za prihvat ramova sa pčelom i leglom iz društava koja ulaze u rojevi nagon pa ih je potrebno dodatno zaposliti. Tako da se praktično isključivo koristi na pčelinjaku i ne prenosi se na udaljenu lokaciju. Iz neke košnice se prenosi ram legla sa maticom i ram meda zaposednut pčelom. Dalje se ništa više ne dodaje. Matica može biti i neka stara ili oštećena koju ste zatekli u postupku tohe izmene. Ako je u pitanju tiha izmena osnovnom društvu dodajem mladu maticu i pustam odmah direktno na ram sa leglom, jer one inače teže novoj matici. Postojeće matičnjake ne rušim. Ako prihvate novu matcu ona će to uraditi. Ostaju za slučaj da je eventualno ne prihvate a ne postignem da izvršim proveru.   
 Položaj ramova sam postavljao nelogično da bih zadržao pčele u roju. Ram sa medom stavljam do zida pa tek onda ram sa leglom. Brojnost pčela treba da je dovoljna da zaštiti leglo u svim uslovima. Pčele pri takvom položaju nastoje da zaštite leglo i ne vraćaju se u košnicu iz koje su prebačene. Bolje je ako ima različite starosti legla: i zatvoreno i otvoreno. Izvesna količina mladog legla je obavezna. Mada uspeva i sa zatvorenim leglom. I to je sve. Za dan dva se nastavlja sa pridruživanjem ramova sa pčelom i leglom iz nekih drugih košnica. Međutim, ne sme se prostor odmah popunjavati normalno do već postavljenih ramova. Na suprotnu stranu se doda 2-3 takva rama. Oni mogu biti iz različitih košnica. Pčele lagano isprskati vodom iz pumpica-raspršivača da bi bile mirnije dok se prenose i pridružuju ramu sa pčelom iz druge košnice. Pčele već sutradan u međuprostoru povlače zaperke i to može biti znak da se mogu novi ramovi približiti ramovima gde je matica. Ne treba žuriti da bi se starija pčela stabilisala i zadržala na novom mestu. Može se primetiti da istog dana izletnice rade i unose polen. Zato je i potrebno imati otvorenog legla da stabilizacija bude što uspešnija. Dešava se da se uhvati slabiji prirodni roj. Postupak pojačavanje se uspešno vrši po ovoj metodi. Tako da se relativno brzo dobije prilično dobro društvance. Može se desiti i to je uobičajeno, da ako se matica prenese sa vrlo mladim leglom ili zaleženim jajima spajanje bude vrlo brzo i spontano. Pčele sa maticom se pridruže pčelama koju su na zatvorenom leglu, a napušteni ram sa leglom isčiste. Tada se pojačava na isti način sa suprotne strane. Kada rastojanje bude manje (širine 3-4 rama), dobro je postaviti jednu ili dve satne osnove da bi se pčele postepeno ujedinile. Svrha satne osnove je tampon zona.
Može se pre bilo kakvog dodavanja zameniti matica ako je loša. Ako je matica koja je već u postupku tihe izmene može se kod pojave prvog zaleženog matičnjaka ukloniti i direktno na ram se pusta mlada matica. Lakše je takvu maticu izmeniti na početku, pre pojačavanja. Ako nešto slično niste radili pokušajte.

Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Formiranje funkcionalnog roja metodom opstanka legla
« Odgovor #1 poslato: Decembar 23, 2010, 23:26:56 »
Kolega Dragane, posle odnošenja ta dva rama, da li u osnovnom društvu prestaje rojevi nagon (ako je to bio slučaj) s obzirom da u tom društvu ima mnoštvo matičnjaka? Pozdrav.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Formiranje funkcionalnog roja metodom opstanka legla
« Odgovor #2 poslato: Decembar 25, 2010, 01:58:57 »
Društva u rojevom nagonu su uvek problem za pčelara (osim ako neko to ne koristi kao redovnu tehniku ili jednostavno voli da vidi roj okačen na drvo). Moje iskustvo sa takvim društvima je takvo, da uspeh prekidanja rojevog nagona zavisi od stepena nagona koji je postignut. Društva koja mi odgajaju matičnjake su uvek u takvom stanju da je samo pitanje, ne dana već sata, kada će sopstveni matičnjaci biti zaleženi. Držim ih pod kontrolom umerenim podizanjem legla iznad rešetke. Ako se ta granica pređe i podigne previše legla, pčele se ponašaju kao da imaju situaciju da je matica prestala da nosi. Tada je slabije hrane mlečom, ona zanosi matičnjake i povratka nazad nema. Vrlo teško i čak gotovo nemoguće je ponovo povratiti radni elan takvim zajednicama. Krajnji ishod je da vrlo često uklone staru maticu i čekaju momenat izlaska roja (rojeva) koje će povesti mlade matice. Jedino što se može uraditi je da pčelar ukloni staru maticu i to par dana pre no što se izvedu rojeve matice. Čak može uspeti i kada se desi da pčelar otvori košnicu u kojoj se rojeve matice izvode. Kada ima sreće i u tom momentu nađe staru maticu, može je premestiti sa nešto više ramova sa pčelom u nukleus (efikasnije je ako se celo plodište ukloni). Tada sprečavanju odlaska roja potpomaže i ponovna orijentacija, jer je promenjena nijansa ili čak boja plodišta (odnosi se na višekorpusne košnice). Pčelinje društvo (kao superorganizam) vrši procene i donosi odluke na osnovu stalne komunikacije feromonima (ili pokretima-ples pčela). Nedostatak komunikacije novoizleženih matica, ili  dok su još u matičnjaku sa starom maticom će donekle izmeniti situaciju. Potrebno je međutim ukloniti što više novoizleženih matica i sve matičnjake. Ne treba po svaku cenu težiti tome da ostane samo jedna mlada matica, jer će povratak pčela iz uklonjenog plodišta sigurno dovesti do toga da poneka i strada, ali je bolje da ih je što manje. Bilo bi poželjno dodati i ram-dva mladog legla. Zato se mora pratiti stanje narednih dana. Važno je napomenutu da nema efikasne metode koja će 100% sprečiti društva u poodmakloj fazi rojevog stanja da se roje. Efikasna metoda bi bila ona koja će omogućiti da društvo kojem se ukida rojevi nagon nastavi sa radom koji ima kao cilj viškove za vrcanje. 2004 godine, kada je došlo do nezapamćenog rojenja uspeo sam samo na jednom društvu da prekinem rojevu groznicu. Ne zato što ne umem, već zato što nisam imao vremena. Na kraju je to društvo ostalo sa 8 satnih osnova i samo dva tamnija rama do zidova. Matica je tek nakon par dana počela da nosi normalno. Ali čitav postupak je trajao nekoliko dana. Sklanjanje nekoliko ramova, ilio čak većeg broja sa pčelom je bilo beznačajno. Tako da sam nekoliko dana prenosio ramove sa pčelama (i leglom naravno). Tek kada sam uklonio sve osim ta dva rama i zajedno sa pčelom koje se vratila problem je bio rešen. Ali to je preveliki posao.
Upravo tada sam i počeo da primenjujem naslovljenu tehniku razrojavanja. Pojedini rojevi koje sam uhvatio su bili toliko snažni da su jedva stali u LR nastavak. Naravno logično je bilo staviti svih 10 satnih osnova. Međutim, sutradan je najveći deo pčela napustio roj jer su to verovatno bile razigrane pčele iz okoline koje su mu se pridružile. Kasnije smo i utvrdili da su to ponekad bili i rojčići iz društava koja su se već rojila. Morao sam ukloniti višak osnova i preostali deo pčela je zauzimao jedva tri rama. Došao sam na ideju da im u prazan prostor dodajem leglo i pčelu da sačuvam deo pčelinjaka koji se nije rojio. I uspelo je. Vrlo brzo su popunjena leglom i to od 6-8 ramova legla. Sve uhvaćene rojeve sam stavljao na već postojeća društva jer nije bilo dovoljno podnjača i krovova. Neke moje kolege su izgubile kontrolu nad situacijom i kada su iskorišćene raspoložive podnjače i krovovi pčelinjak je prepušten stihiji. Te godine sam 108 društava udvojio i na suncokretu su bila toliko jaka da su svi nastavci koje sam imao bili puni i zatvoreni.
Konkretan odgovor, iako već naveden, je da se kod društava koja imaju rojeve matičnjake u ranoj fazi može ukinuti rojevi nagon. Ali to može biti kratkog daha i vrlo je naporno, a rezultati (ekonomski) su loši. Sve zavisi od paše. Ako je slaba, rojevi nagon se vrlo brzo ponovo pojavi. Tada se može nastaviti sa umerenim uklanjanjem legla i pčela, koje se pridružuje već pripremljanim rojevima na navedeni način. Cilj formiranja takvih rojeva je sprečavanje pojave rojevog nagona u osnovnim društvima. Prednost je što se formiraju vrlo rani rojevi (pre bagrema) koji će služiti za prihvat ramova sa pčelom i leglom iz vrlo jakih društava, koja će raealno ući u rojevi nagon neko vreme posle paše. Kasnije se mogu iskoristiti i kao oplodnaci, ako im se u startu naprave dva ili više leta. Na taj način, sa korišćenjem jedne podnjače i jednog krova može se regulisati snaga osnovnog društva, dobije se veći broj izvučenih satnih osnova i to društvo (nastalo pridruživanjem legla) se može odmah po stabilizaciji tretirati timolom i to vrlo rano. Mislim da je mala verovatnoća da će doći do kasnijeg transfera varoe iz donjeg društva u gornje. Kada dođe do mogućnosti da su društva izjednačila miris zamene se mesta plodišnm telima. Tada je već i vreme za osnovni letnji tretman. Pri samoj zameni se donje plodište tretira timolom samo jednom da bi se uklonila varo sa pčela koje su pripadale donjem društvu. Tretman se nastavlja samo na gornjem plodištu. Pri ovim radnjama se mogu iseći građevnjaci ili konstatovati i zaopisati kada to uraditi.
Važna napomena. Na mesto uklonjenih ramova iz osnovnog društva se ne mogu stavljati satne osnove. Koristiti ramove koji su prebačeni u drugi nastavak prilikom demariranja i na njihovo mesto podići 1-2 rama sa mladim leglom i do njih staviti osnove. Time se zapošljava pčela da bilo šta korisno radi. U prvom nastavku ne seći leglo ako se spuštaju ramovi koji su svetliji! Pčele će u njih skladištiti polen i leglo se neće širiti. A cilj je zaposliti pčelu. Pa se tako ništa ne postiže osim što se gnezdo podeli i matica time usmeri  u jednu stranu gnezda koje će vrlo brzo biti zaleženo. Do tada je već došlo do blokade prostora sa druge strane ovih ramova i rojevi nagon teče nesmetano dalje i samo se pojačava.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Dalibor Milosavljevic

  • Mladi član foruma
  • **
  • Poruke: 6
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Martinići. Bjelopavlići. 60 mnv.
Odg: Formiranje funkcionalnog roja metodom opstanka legla
« Odgovor #3 poslato: Mart 08, 2013, 21:03:57 »
Pozdrav.

Da li bi ovu metodu preporucili u uslovima jake vocne pase i krajem aprila. Mislim na varijantu Djerzonovog metoda. Od dva jaka drustva uzeti maticu sa ramom iz jednog, dva rama mladog legla iz druge, zamijeniti ih ramovima sa SO a obezmaticenom drustvu dodati zreo maticnjak.

Dobija se jedno drustvo po Derzonu.  Jedno drustvo bez mladog legla i jedan nukleus prije bagrema.

Interesuje me Vase misljenje.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Formiranje funkcionalnog roja metodom opstanka legla
« Odgovor #4 poslato: Mart 08, 2013, 23:54:37 »
Dalibore, primenjivao sam Đerzona jako davno, još kao početnik i to samo na delu pčelinjaka (tada nisam ni znao da se tako zove taj način rada, a iskreno i sada sam morao pogledati šta je zamisao tog sistema :D). Međutim, tu je znalo biti i nekih nepredviđenih „radnji“ pčela. Dešavalo se da usred bagremove paše i pune košnice nektara i meda, gotovo sva pčela napusti košnicu, kao roj. Nisam odustao zbog toga da praktikujem sklanjanje matice. Izbegavam sve nepotrebne radnje traženja matice. Smatram nepotrebnim radnjama poslove oko traženja matice (ili preteranih radova na preslaganju društva), ako društvo nije u rojevom nagonu. Da ne govorimo da društvo ostaje nedovoljno razvijeno za sledeće paše.

Način koji sam opisao ne spada u neke metode koje se ne mogu raditi u nekom većem obimu na pčelinjaku (naročito na većem pčelinjaku). To je samo jedna mogućnost da se iskoristi stara matica koju pčele inače žele smeniti i dobije društvance, koje kasnije može imati različite namene. Ili, kao što sam napisao, iskoristiti i ustaliti (stabilizovati) uhvaćen slabiji roj koji bi praktično odmah bio nešto pojačan.

Već sam napisao u sledećoj poruci da je najbolje napraviti rojeve, po Peletovom sistemu (koji ja radim na svoj nešto bezbedniji način po roj, ranim otvaranjem gornjeg leta), jer se tu ne traži matica. Za tebe bi takav način formiranja rojeva bio jako zanimljiv, jer si u nešto toplijem pojasu nego mi, severnije (pretpostavljam).


Jednostavno se podiže jedan ili dva rama legla i dovoljno pčela. Ako se nađe matica, može se podići u taj gornji roj i dobijaš to što si naveo. Samo što nije namera da se traže matice, nego se to uradi ako slučajno nađeš maticu (da se ne gubi vreme).  Posao se radi u nizu i to je pri neposrednoj pripremi za bagrem. To i jeste neko vreme krajem voćne paše, kada se već postavljaju rešetke. Ako se tada naiđe na društvo koje je već u poodmaklom rojevom nagonu, može se uraditi ovo što si pitao. U slučaju da naiđeš na društvo koje može do bagrema ući u rojevi nagon (stvar procene), njemu uzmeš maticu nešto legla i pčele i pridružiš onom roju, koji je odvojen sa maticom, na opisani način. Time dobijaš jači roj i možeš uticati da ti se društvo ne izroji. Tako da samo na delu pčelinjaka primenjuješ ovaj način formiranja roja, ali u jednom bržem radu (bez namere traženja matica) ili ga primenjuješ u slučaju potrebe.

Inače, stavljanje SO nije baš najbolje rešenje, kada se društvu uzme matica. Te osnove mogu biti lošije izgrađene.

Nadam se da sam približno odgovorio na tvoje pitanje. Ako nisam, razjasnićemo dalje.


Verujem da ne zameraš što ne persiram :).
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Dalibor Milosavljevic

  • Mladi član foruma
  • **
  • Poruke: 6
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Martinići. Bjelopavlići. 60 mnv.
Odg: Formiranje funkcionalnog roja metodom opstanka legla
« Odgovor #5 poslato: Mart 09, 2013, 14:40:49 »
Naravo da ne zamjeram :)   Samo opusteno :D

Hvala na odgovoru.

Citao sam Vas tekst i samo pustio masti na volju.

Pozdrav  8)

Van mreže Jano Supek

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 394
  • Pol: Muškarac
  • Nije dovoljno znati, moramo to i primeniti.
  • Lokacija pčelinjaka: Jermenovci
Odg: Formiranje funkcionalnog roja metodom opstanka legla
« Odgovor #6 poslato: Jun 24, 2013, 21:35:31 »
Prijatelju Šole, ja sam uradio Peletov način razrojavanja i od 20 društava uspelo mi je samo 2 i to kada sam ugledao maticu odma sam stavio pregradnu dasku zbog straha da ne ubiju i te dve matice. Peletov sistem odradio sam po savetu jednog kolege, ustvari on mi je preko telefona iz neke starije knjige pročitao postupak. Uradio sam tako što sam našao maticu i sa jednim ramom otvorenog legla stavio na podnjaču a ostatak nastavka popunio sa praznim ramovima. U drugi nastavak stavio sam ramove sa medom i przne a u treći svo preostalo leglo.Sutradan u treći nastavak stvio sam matičnjak starosti 10 dana. 16-og dana, prilikom kontrole izleženosti matičnjaka, izleženost je bila 100% a 30-og dana totalno razočaranje, prenele samo 2 matice a kod ostalih društava ništa. Da dodam još da sam na prvi nastavak stavio matičnu rešetku a na trećem otvorio pomoćno leto. Gde sam pogrešio?

Van mreže Jano Supek

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 394
  • Pol: Muškarac
  • Nije dovoljno znati, moramo to i primeniti.
  • Lokacija pčelinjaka: Jermenovci
Odg: Formiranje funkcionalnog roja metodom opstanka legla
« Odgovor #7 poslato: Jun 24, 2013, 21:39:37 »
Kolega nebi pokretao ovu temu ali u jednoj poruci spomenuo si Peleta. pozdrav

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Formiranje funkcionalnog roja metodom opstanka legla
« Odgovor #8 poslato: Jun 25, 2013, 01:07:45 »
Jano, pisao sam o tome da sam Peletov sistem radio 1985, u drugoj godini pčelarskog staža i na taj način više nisam radio. Princip je da se roj stavi iznad društva i otvori leto (roj je fizički odvojen od društva, a možda ima varijanta pri kojoj su pčele u dodiru i to ne znam). Leto se čak otvara na drugoj strani košnice). To je bila propast: ostala samo tek izležena pčela. Brzo sam to sve spojio da očuvam leglo. A matice sam obeležio dok još nisu pronele i stric je jednu našao iznad rešetke, na svom pčelinjaku. Problemčić je što mu je uništila matičnjake na letvicama. Bilo mu malo čudno odakle je došla i još je obeležena 8).

Nisam siguran da sam dobro razumeo. Jesu li rojevi iznad odvojeni od društva? Ne razumem kakvo je to pomoćno leto. Leto koje se otvori roju nije pomoćno: ono je glavno, jer drugog nema s obzirom da je roj potpuno odvojen od donjeg društva. Ako su matičnjaci stari 10 dana, nije dobro dirati ih. Može se oštetiti matica. Može da se izleže, ali da bude sa nekim poremećajem. Sa dodavanjem matičnjaka je dobro sačekati dva-tri dana. Nastavio sam o dodavanju matičnjaka i ovde. Ali ima i ispravka o tom "desetom danu" starosti matičnjaka ovde.


S obzirom da kažeš da si stavio pregradnu dasku (razdvojnu) pretpostavljam da su pčele imale dodir sa donjim društvom. To je greška. Radim na sličan način. Ja ostavim malo više legla u plodište, ali najveći deo legla i pčela stavim iznad (npr. LR nastavak pun pčele sa nekoliko ramova legla i kao drugi nastavak polumedište puno pčela). Za par dana se to svede na oko 6-8 ulica pčela. Ako neko ne proverava često koliko ima pčela i to pogleda za desetak dana ima utisak da se zadržalo više pčela, ali nije tako. Obično se previdi da je deo legla izležen i to povećava broj pčela. Ostalo zavisi od uslova koji vladaju u toku oplodnje. Ali to ne može biti toliko loš procenat sparivanja kao što se tebi desilo. Znači, da ako su pčele imale dodir sa donjim društvom to je greška. Može i to uspeti, ali ako bih tako radio to bi bilo sa samo dva nastavka: prvi je osnovno plodište, a drugi odvojeni roj. Donje društvo mora imati zbeg i na njemu bi bila rešetka. Ali i tu može biti lošije sparivanje i bolje je fizički razdvojiti, a posle se udvaja. To je postupak koji traje nekoliko dana. Što više dana su pčele u dodiru preko mreže, sigurnije je stvaranje dvomatičnog društva. Prelazak u dvomatično stanje je siguran samo kada gore matica nosi i kada je zbeg donjeg društva pun pčela (kada grade saće u zbegu, može se smatrati da je društvo dvomatično i stavi se plodište na donje plodište preko rešetke). Pri tome je bezbednije ako ima više pčela u gornjem roju, ali ako bi to stajalo sa matičnom rešetkom preko zbega punog pčela donjeg društva, pčele se lako naviknu na obe matice i smatraju ih svojim.

Tu su polumedišta povoljnost- meni je donje društvo u LR plodištu, sledi matična rešetka i polumedište. Uspeh zavisi samo kada ih udvajam(koliko vremena provedu u dodiru preko mreže ili ima li neke vrlo obilne paše), a to opet zavisi koliko dobro (čitaj: na vreme) sam sve to uradio. Kada sve uradim po PS-u, uvek prihvate obe matice.

Spajanje bez vremena prilagođavanja pčela gornjeg i donjeg društva se može izvršiti odmah, samo kada krene jaka paša (npr. bagrem i suncokret su povoljne paše za prelazak na dvomatični rad odvojenih društava – nema sukoba pčela). Naravno, gornja matica mora da zaleže leglo (ili donja, ako je iz nekog razloga odgajana matica u osnovnom društvu).
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Jano Supek

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 394
  • Pol: Muškarac
  • Nije dovoljno znati, moramo to i primeniti.
  • Lokacija pčelinjaka: Jermenovci
Odg: Formiranje funkcionalnog roja metodom opstanka legla
« Odgovor #9 poslato: Jun 25, 2013, 22:32:19 »
Prijatelju Šole, pokušaću da citiram šta je pisalo o Peletovom razrojavanju. Košnica se skloni sa postolja a na njeno mesto stavlja se podnjača pa prazan nastavak. U društvu se nađe matica i stavi se u taj prazan nastavak sa ramom gde je nađena, ostalo se popuni sa praznim ramovima. Na prvi nastavak ide matična  rešetka, pa stavi se drugi nastavak i u njega ramovi bez legla iz tog društva a u treći nastavak svo preostalo leglo i ramovi ako ih ima. Na trećem nastavku otvara se leto obavezno a poželjno je leto otpozadi. Ako se to odradi pre podne, poslepodne se dodaje matičnjak a ako posle podne onda matičnjak se dodaje sutra pre podne. U gornjem društvu dobijamo novu maticu a stara ispod matične rešetke celo vreme normalno radi i do suncokreta dobijamo super društvo koje radi sa dve matice. Kasnije možemo gornju maticu skloniti sa nastavkom radi proširenja pčelinjaka ili ostaviti da pčele do jeseni same odaberu maticu koja će da ostane. Nadam se da sam bar donekle citirao tekst iz knjige. Mogu ti reći da sam bio oduševljen ovim načinom jer silom prilija razrojavanje radim na pčelinjaku i dosta mi se pčela vrati u svoje košnice. Međutim doživeo sam razočaranje. Što se tiče starosti matičnjaka, presađujem ih kada su stari 10 dana od dana presađivanja larvh ili 14 dan od početka rada sa Jenterom. Kada ih te starosti presađujem u petoramne nukleuse, izleženost matica je skoro 100% samo što imam taj problem vraćanja pčela . Pozdrav

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Formiranje funkcionalnog roja metodom opstanka legla
« Odgovor #10 poslato: Jun 27, 2013, 01:02:41 »
Jano, problem jeste to udaljeno leto. Lakše je raditi ako se koristi matična rešetka sa letom ili postoji kružni otvor na nastavku. A društvo se svede na dva nastavka. Stara matica je u donjem i mora se staviti zbeg, zbog mase pčela. I u tom slučaju će deo pčela „sići“ kod matice. Ali uglavnom pčele znaju svoje leto i manje je problema. Uslov je da nema rojevog nagona. Vraćanje pčela osnovnom društvu jeste problem. Naročito kada se gornje leto udalji. Može se videti da se pčele „zbune“ i kada se postavi zbeg između dva nastavka. Tih 6-7 cm je dovoljno da silaze niz nastavak na donje leto. Rešenje može biti okretanje nastavka za 180° i da je zbeg u boji donjeg nastavka. Takođe, dobro je donji nastavak podići za roj (ali bez okretanja za 180°). Ne sumnjam da si imao teškoća, ali nemoj da se razočaraš potpuno. Jeste ova godina malo „nezgodna“.




Inače, taj metod (Peletov) je najbolje koristiti rano u proleće (pre bagrema). Pisao sam o tome par poruka unazad, ali da opet podsetim (baš zato da se ne razočaraš i odustaneš). Održavaš društvo u radnom raspoloženju i imaš rani roj. Ako je društvo prejako, može se naknadno uzeti još ram ili dva legla i prebaciti u roj. Takođe, ima dovoljno vremena da se roj dobro razvije. Uglavnom pčelarima smeta vrlo rano otvaranje gornjeg leta, koje ja preporučujem. Za to vreme uglavnom (pre)utopljavaju društva. Nedavno sam o tome razgovarao sa mojim bratom, koji je profesionalni pčelar. Ima oko 200 i kusur košnica, a trenutno je napunio oko 130 sedmoramnih društava. Planira da ih dogodine ima oko 400 (pored osnovnog pčelinjaka od oko 250 košnica). On koristi paletni sistem (5 košnica na paleti koje podiže hidrauličnom dizalicom). I njemu je smetalo to rano otvaranje. Kada sam ga pitao šta mu je najveći problem, kaže rojenje. Posle relativno kratke rasprave, zaključio je da ima logike otvaranje gornjeg leta i da neće štetiti društvima.

Pisao sam o tom načinu i u ovoj temi. Tu se pripremi izletnica za gornji roj. U proleće je sigurnije sparivanje matica (ovaj problem postoji kod mnogih pčelara ove godine). Ako je osnovno društvo prejako, može mu se oduzeti ram ili dva zatvorenog legla. Bolje i to nego da se roji (kada se roji nema prinosa, ali ima problema). Posle prve paše se društvo sređuje kao dvomatično.

Kada završi suncokret (ili kasna paša), društvo se ponovo razdvaja i zimuje kao dvojno. Po jedan LR nastavak je dovoljan, ali može biti potrebe za prihranjivanjem i to ne zato što je uzet med, već zato što plodišta nemaju dobar raspored hrane (taj slučaj je bio prethodne dve godine, kada je suncokret dobro medio i morao sam rasteretiti plodišta dvojnih društava i dati im prostor za leglo). Bolje je da ostane udvojeno društvo preko zime. U proleće lako proširiš pčelinjak kada krene bagrem ali još lakše ponovo formiraš roj iznad. Potrebno je imati razdvojne sa više leta ili višak matičnih rešetki sa letom. Kada krene bagrem, u jednom danu je moguće na novo postolje skloniti vrlo veliki broj gornjih društava i koristiti izletnice, naletom pčela. Kada završi paša, deo pčela i dalje koristi to leto. Pregradi se ponovo i iz sklonjenog gornjeg društva premesti nešto legla, zajedno sa pčelom. Iako koristim polumedišta, mogu ovo uraditi korišćenjem dva građevnjaka u gornjem društvu. Pored toga što se može skloniti i dosta varoe, imam ta dva polurama sa leglom koje mogu vratiti i ako nemam LR nastavaka, a imam polunastavaka.

Naravno, stoji ono što sam skoro napisao: od finansijskih mogućnosti često zavisi koliko smo dobri pčelari. Čovek mora biti spreman da sve to dobro odradi i imati dovoljno nastavaka i ostalog.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Jano Supek

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 394
  • Pol: Muškarac
  • Nije dovoljno znati, moramo to i primeniti.
  • Lokacija pčelinjaka: Jermenovci
Odg: Formiranje funkcionalnog roja metodom opstanka legla
« Odgovor #11 poslato: Jun 27, 2013, 14:57:25 »
Prijatelju, hvala ti što mi daješ volje i znanja. Ove godine sa Peletom sam završio a dogodine, ako nešto ostane od pčela, probam ponovo. Kažem da ako nešto ostane jer ovako lošu godinu ja još nisam doživeo. Oplodnja matica je i dalje katastrofa. Ono malo nektara što donesu to se i potroši kada se sloši vreme a što se tiče rojenja pčela, i pored razrojavanja one su uporne da se roje. Evo ove godine mi se opet roje i nukleusi koje sam pravio od društva koje je u rojevom nagonu. Odradio sam tako kako si napisao pa ipak, kada se matica izlegne izađe mali rojčić. Ma da nisu pčele takve kakve su, nebi tako dugo opstale. Čudna su to bića. Pozdrav prijatelju