Autor Tema: Praćenje cvetanja medonosnog bilja – pčelinje paše  (Pročitano 113813 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Рајко Борић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 394
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Прхово и Караш
Praćenje cvetanja medonosnog bilja – pčelinje paše
« Odgovor #45 poslato: April 30, 2013, 07:53:20 »
Ближе обали Саве и Дунава ће цветати пар дана касније, утиче температура воде која је 16°Ц.

Van mreže sirka pavel

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 283
  • Pol: Muškarac
Odg: Praćenje cvetanja medonosnog bilja – pčelinje paše
« Odgovor #46 poslato: April 30, 2013, 21:01:20 »
U mojoj bližoj okolini,ni približno ovakvo stanje bagrema.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Praćenje cvetanja medonosnog bilja – pčelinje paše
« Odgovor #47 poslato: April 30, 2013, 23:06:09 »
Već ima unosa bagrema iako je unaokolo sve zeleno. Idu dalje u susedna sela. Ako vreme posluži, kako je počelo, može biti više nego dobro. Rojevi nagon za sada nije problem, jer su se pčele više zanimale radom.

Pozdrav sa lepom sličicom matičnjaka koji su na svu sreću na letvicama, a ne na saću...

Srećno na bagremu
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Praćenje cvetanja medonosnog bilja – pčelinje paše
« Odgovor #48 poslato: Maj 03, 2013, 23:41:56 »
Bagrem osrednje poneo. Ima dosta starih stabala koja se suše godinama, a i na mladim stablima ima suvih grana. I dalje mi nije jasno kako je suša uticala na formiranje pupoljaka i bilo bi dobro da neko stručan to objasni. Suša je bila i kada je voće u pitanju, a sve je bilo okićeno cvetom. I još jedno moje viđenje i nagađanje: voće ima manje ili više sočan plod iz kojeg može koristiti deo vode za opstanak biljke. Bagrem to nema. Da je suša uticala, ne bi bilo cveta, gotovo uopšte. Još jedna slućajnost: u jednoj od emisija za poljoprivrednike, prof. dr Srbislav Denčić (nadam se da nisam pogrešio ime stručnjaka), je govorio o problemu oštećenja pšenice od mraza, ali smatra da će se pšenica obnoviti. I koliko sam zapamtio, kaže da se ovo ne dešava baš često.

Tako da ostaje nejasno, kako sam u obližnjem selu Jasenak video mlada stabla bagrema (prečnik stabla oko 6-7 cm) koja su okićena cvetom. List je mali i tamno zelen. Kod mene su mlada stabla sa vrlo velikim i bledozelenim listovima i malo cveta. Ostaje nedoumica: koliko je tačno da je suša uticala a koliko mrazevi, koji su jako neugodni jer je zima bila blaga.


01. maj     +0,4 kg
02. maj     +0,2 kg  (jaka košava)
03. maj     +1,7 kg  ("odokativno" sam promašio za 50 gr. Procenio sam 1,75 kg)
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Радоје Киперовић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 204
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Озрен
Odg: Praćenje cvetanja medonosnog bilja – pčelinje paše
« Odgovor #49 poslato: Maj 04, 2013, 00:35:53 »
Покушаћу дати неко своје виђење. Мислим да је у питању збир неколико различитих узрока. Многи су свједоци да је прошле године багрем закасњело цвјетао, код мене чак у јулу, негдје око Петровдана. Број стабала у цвијету уопште није био тако мали. Тај цвијет није мирисао и пчеле га нису посјећивале. То је класични показатељ поремећеног биоритма. Главни узрок су екстремно ниске температуре у фебруару 2012. и измрзавање како пупољака тако и слоја који је задужен за раст и опстанак биљке а зове се камбијум (прелазна зона између коре и дебла). Виталнија биљка је током прољећа 2012. неприродно убрзала диференцијацију пријевремено формираних цвјетних пупољака који су се формирали послије априлских мразева и стигла да исцвјета јако касно. То, као и суша која је дошла током љета прошле године додатно су исцрпиле стабла која су у зимско мировање ушла неприпремљена. Један пријатељ, инжењер шумарства ми је рекао да је багрем све више захваћен неким вирусним обољењем и да се велики број стабала суши. Заборавио сам како се тај вирус  зове. Познато је да вируси виталном, здравом организму који има јак имунитет не могу буквално ништа. Иста је ситуација и у биљном свијету. Окидач је пад имунитета изазваног стресним условима. Код мене се слична ситуација десила и са јабукама. Било је старих стабала која су цвјетала у септембру. Овог прољећа никада лошије цвјетање јабуке за разлику од трешње, шљиве  и крушке које су цвјетале надпросјечно добро . Не реагују сви организми и све врсте на стресне услове на исти начин. Код мене ће први багрем кренути за 2 до најдаље 3 дана. Чини ми се да цвјетних гроздића има много више на младим него на старим стаблима. И то је један од доказа поремећеног биоритма. Како ће медити, скроз је упитно. Мислим да би неопходан био један добар пљусак а кише није било већ дооста дуго. Добро је што температура у следећих 10 дана не би требала прећи 27 степени.

П.С. Да, професор се зове Србислав Денчић. Селекционар је великог броја сорти пшенице новосадског института и лаф је у сваком смислу  :) .

Van mreže Радоје Киперовић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 204
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Озрен
Odg: Praćenje cvetanja medonosnog bilja – pčelinje paše
« Odgovor #50 poslato: Maj 04, 2013, 23:56:27 »
Први багрем  у мом крају на јужним екпозицијама данас је био пред отварањем. По који цвијет се пред вече и отворио. Мирише врло интензивно. Иако сам био песимиста у вези интензитета цвјетања и бројности цвјетних пупољака, сада је јасно да је ипак у доста добром кондиционом стању.  Свим пријатељима форумашима православне вјероисповијести желим срећан и Богом благословен Васкрс. Христос Васкрсе!

Van mreže Никола Маодуш

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 616
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Лединци, 184 m n.v.
Odg: Praćenje cvetanja medonosnog bilja – pčelinje paše
« Odgovor #51 poslato: Maj 05, 2013, 00:14:21 »
Ваистину Васкрсе колега.

У мом крају приметио сам да је багрем био пред отварање првог маја, али је на њему толико мало цветова да је то за не поверовати. На стаблима тек неколико цветова.
Изгледа да је мраз и онај талас захлађења стао у крај багрему код нас.


Додуше, нисам ишао нешто далеко да разгледам нити на јужну страну Фрушке Горе, али код нашег воћњака и у ближој околини нисам видео бољу ситуацију.

Van mreže Радоје Киперовић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 204
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Озрен
Odg: Praćenje cvetanja medonosnog bilja – pčelinje paše
« Odgovor #52 poslato: Maj 06, 2013, 22:02:52 »
Написао сам да ми се чини да ће млада стабла багрема цвјетати значајно боље од старијих. То се данас, првог дана пуног цвјетања јасно види. Јуче и данас два три обилна пљуска. Пчеле су жестоко радиле између налета кише.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Praćenje cvetanja medonosnog bilja – pčelinje paše
« Odgovor #53 poslato: Maj 06, 2013, 23:20:19 »
Mladi bagrem skoro uvek više (i bolje cveta), ali slabije medi od starijeg. I pre počinje da vene. Ponekada nakon dva-tri dana od cvetanja.

Inače, vidim da bršljan  „napada“ bagrem. Kod mene je dosta stabala „ugušio“ i osušio.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Радоје Киперовић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 204
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Озрен
Odg: Praćenje cvetanja medonosnog bilja – pčelinje paše
« Odgovor #54 poslato: Maj 07, 2013, 22:53:52 »
Јесте, бршљана има поприлично. Крајем октобра ме изненадила велика активност пчела и унос који уопште није био за потцијенити. Теорија каже да бршљанов мед кристалише веома брзо и да није добар за зимовање. Ја то из свог скромног искуства не могу потврдити. Сигурно знам да крајем новембра није био кристалисао и брзо су га поклопиле. Зимовале су без проблема али опет прошла зима није била баш за неко доношење закључака по том питању јер су пчеле имале прилику да сваких 30-40 дана праве излет. Сигуран сам да колеге које дуже пчеларе имају јаснија искуства са бршљаном. Налазио сам податке да је бршљанов мед јако цијењен у Словенији, Аустрији... и да га сматрају изразито љековитим. Шумари тврде да је  он паразитска биљка и често узрочник сушења дрвећа и инсистирају на његовом уништавању. У близини овог старог багрема са фотографије кога је окупирао бршљан налази се и једна дивља трешња импозантног раста на којој је такође бршљан који ју је скоро потпуно прекрио. Међутим та трешња се уопште не суши и изразито је витална а отац каже да тако заједно егзистирају деценијама. Сличну или исту ситуацију сам виђао доста често по шумама. Међутим, што Шоле написа а и ја сам исто примијетио, када се бршљан дохвати багрема често га угуши. Е сада, да ли је бршљан главни узрочник, нисам потпуно сигуран.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Praćenje cvetanja medonosnog bilja – pčelinje paše
« Odgovor #55 poslato: Maj 09, 2013, 14:40:58 »
Koliko je bršljan uzročnik sušenja bagrema, nisam ni ja siguran i ono što sam napisao da je bršljan deo stabala ugušio i osušio je na osnovu utiska i viđenog, a ne saznanja. Sasvim si u pravu kada kažeš da nisi siguran koliko je baš bršljan razlog sušenja stabala bagrema.

Tako da bi nam trebalo više činjenica ili proučavanja suživota bršljana i drugih biljaka na kojima se on nalazi.

Bršljan je baš dugovečna i otporna biljka. Ali ima vrlo spor prirast i biće da sam  ja brzopleto napisao to što sam napisao. Koliko je štetan i koliko su dokazali štetnost mi je nepoznato. Moglo se ponegde pročitati da bršljan ne koristi svoje adventivne korenove u prometu materija, već samo za pričvršćivanje na druge površine. A ako delimično koristi, tada može uticati na oštećenje drveta koje je zaposeo u uslovima jakih suša, kakve smo imali. Opet, kažem da to ne znam jer nemam takva saznanja.


Takođe i odnos pčela prema medu bršljana koji se pojavljuje u javnosti može biti netačan. Piše se kako taj med pčele ne koriste i izbacuju i to može biti proizvoljnost. I deo kristala suncokretovog meda može biti povremeno izbačen. Kažem povremeno, jer ima godina kada se na uvlakam podnjače vidi malo izbačenih kristala. Mislim da to nije zbog toga što ih ne mogu preraditi i koristiti, već se to dešava u postupku čišćenja ćelija u uslovima pojačanog unosa nektara. Kada su godine sa siromašnijim unosom nektara, pčele sporije  i temeljnije troše kristale tog meda. Kada je unos vrlo jak, načete ćelije očiste od kristala i tu uskladište med. Već nakon ovih prvih prolećnih vrućina, može se videti koliko je kristalisani med „rastopljen“ u poklopljenim ćelijama (kako se vrućine pojačaju i ustale, gotovo sav stari suncokretov med se dekristališe). Slično je i sa medom od bršljana. Utisak o neiskorišćenim kristalima ovog meda se pojačava kada se to vidi u nastavljačama. Uglavnom je više tog meda u donjem nastavku, koji je dobar deo zime i proleća nezaposednut pčelama. U slučaju potrebe, pčele iskoriste ono što se može na brzinu iskoristiti, a ostatak odbace. Ovo treba pratiti i može se proveravati nekoliko godina. Pri sporoj potrošnji i slabijem unosu nektara, pčele bolje i uspešnije troše sve zalihe, sa što manje otpada. Koliko će kristala biti odbačeno, može zavisiti i od smera kretanja gnezda (kod nastavljača): ako društvo ima snage i prostora, prelazi u donji nastvaka sa leglom i ne otklapa više zalihe.


Ima društava kod kojih se vidi baš prilično odbačenih kristala, ali ima i onih kod kojih se vide samo voštani poklopci i tek malo kristala, a u sličnim su uslovima uzimljavanja i paše.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Praćenje cvetanja medonosnog bilja – pčelinje paše
« Odgovor #56 poslato: Maj 10, 2013, 10:30:15 »
Praćenje cvetanja medonosnog bilja je za pčelare značajno zbog koristi za pčele i pčelara. U tom smislu se vrši i merenje unosa koji pčele ostvaruju.

Zanimljiv i vredan podatak koji je naveo kolega ponekoga dovodi u nedoumicu. Podatak sam po sebi nije za neku širu raspravu, ali je još zanimljivije pitanje koje je usledilo (nije bitna priroda pitanja i razlog interesovanja).

Kod praćenja unosa sa bagrema (ili bilo koje druge paše), košnica stoji na vagi ili se meri na drugačiji način. Kako god da se meri, dnevni unos je razlika merene vrednosti u danu kada se merenje vrši i vrednosti očitane predhodnog dana, sa merenjem u istom momentu i to je uglavnom oko 20:00 sati, kada prestaje rad pčela, tako da odsustvo pčela ne utiče na izmerenu vrednost. Svaka izmena  se uzima u obzir pri merenju (npr dodavanje novog medišnog nastavka ili satnih osnova).



Ako je danas očitana vrednost 5 kg, sasvim normalno je da je ukupna težina košnice povećana za tih 5 kg. Tokom noći i pre podne dolazi do „pada vage“ i u određeno doba narednog dana dana do „ravnanja vage“. Time se nadoknadio gubitak usled delimične prerade nektara. Tog momenta počinje merenje dnevnog unosa u novom danu.

Po završetku paše može doći do pada vage usled prerade nektara u med i potrošnje na odgoj legla. Ali do toga ne mora doći. Može se pojaviti druga paša koja će vagu držati na nuli ili dovesti i do značajnog porasta. Samo ako naiđe duži talas hladnog vremena vaga će biti u stalnom (i ne baš malom) padu. U prvom slučaju (kada se nastavi unos nektara) količina meda za vrcanje može odgovarati i ukupno unesenoj količini na posmatranoj paši, pod uslovom da se koristi matična rešetka. Na količinu izvrcanog meda ne mora uticati popunjavanje plodišnog prostora i time gubitka značajnog dela meda za vrcanje.

Vaga se postavlja na društvo srednje jačine.

Ovo ne pišem zbog prepotencije ili drugih razloga s obzirom da smatram ovo opštepoznetim činjenicama. Samo iznosim svoje viđenje kako se prati vaga. Ne znam drugi način kako se može utvrditi dnevni unos. Motiv je upravo pitanje kolege koje ukazuje da možda ima drugih metoda praćenja dnevnog unosa koji mi nije poznat (kažem - povod postavljenom pitanju je predmet za drugu vrstu rasprave). Ako neko poznaje drugi način merenja, zamolio bih da predstavi taj način i metod.



Kako će pčelar delimično rešiti mešanje meda sa različitih paša je pitanje koje nema veze sa praćenjem unosa sa prethodne paše. Vagu čak može nakon završetka paše održavati i medenje iste biljke, koja može naknadno delimično cvetati.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Радоје Киперовић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 204
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Озрен
Odg: Praćenje cvetanja medonosnog bilja – pčelinje paše
« Odgovor #57 poslato: Maj 19, 2013, 15:31:13 »
Прије пар дана почео је да цвјета и шипак, дивља ружа, управо у вријеме када је изгледало да багрем јењава. Пчеле су један дан доносиле велике количине његовог полена да би одмах сутрадан поново навалиле на багрем. Нешто старог багрема је послије обилних пљускова накнадно процвјетало, доста је стабала на сјеверним странама на којима се цвијет касније отворио и по стању уноса у медиштима и карактеристичном брујању у крошњама јасно је да  меди добро. Отворили су се први цвјетови дивље купине али пчеле их још не посјећују. Ево и једна сличица матице која се лагодно шетка по раму са младим медом...

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Praćenje cvetanja medonosnog bilja – pčelinje paše
« Odgovor #58 poslato: Maj 19, 2013, 23:31:11 »
Kakav ti je ovo kobac  :D :D :D napao pčele? (na drugoj slici)



Pozdrav za kolegu i budućeg majstora pčelarstva iz Srpske
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Радоје Киперовић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 204
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Озрен
Odg: Praćenje cvetanja medonosnog bilja – pčelinje paše
« Odgovor #59 poslato: Maj 20, 2013, 22:03:23 »
Није кобац него соко сиви  ;) . За ово "будући мајстор" рачунај на пиће по избору и кило печења јарећег  :) . Учио сам и учим од највећих  ;) . Када долази из уста истинског мајстора, свакако да импонује.


Кренула и купина.