JOVAN ĐERZON
Jovan Đerzon rodio se 16.januara 1811 g.,u mestu Lepkovicu kojije posle propasti Poljske države potpalo pod Nemačku.Po narodnosti je bio Poljak,ali se školovao u Nemačkim školama,pa je i svoja dela pisao na nemačkom jeziku.Nemci ga zbog toga ubrajaju u nemačke učene pčelare.Po zanimanju Đerzon je bio sveštenik.
Prvo pčelarsko znanje Đerzon je dobio od svog oca, koji je bio prost seoski pčelar.Kada je 1835.g.,postao sveštenik u Karlsmarku u Šleziji osnovao je svoj pčelinjak.Kada je već imao veliki pčelinjak napustio je svešteničku službu,pa se bavio isključivo pčelarstvom.
Da bi mogao ispitivati život i razviće pčela Đerzon je napravio košnicu od dasaka,ali u njegovoj košnici nije bilo celih okvira od četiri daščice,kao što se sada prave okviri,već je u košnicu umetao samo gornje daščice,satonoše na kojima su pčele izgrađivale saće.Saće se moglo vaditi iz košnice i posmatrati.Kada je saće bilo potpuno izgrađeno pčele su ga utvrđivale za zidove,i zato je Đerzon morao nožem da odvaja od zidova košnice,da bi ga pregledao.No u takvim košnicama ipak se moglo vršiti ispitivanje pčela,mnogo lakše nego u vrškarama. Nezna se pozitivno dali su Đerzonu bila poznata Hubertova ispitivanja,ili ne,i dali je Đerzon svojim ispitivanjima samo proveravao njegove zaključke,ili je svoja ispitivanja vršio sasvim nezavisno.
Đerzon je ispitivanja i zaključke o razviću i životu pčela počeo objavljivati 1845.g.,a tačnost svojih zaključaka dokazao je i utvrdio nešto kasnije pomoću italijanskih pčela 1853.g.dobio je dve košnice sa italijanskim pčelama,koje se po svojoj žutoj boji razlikuju od ostalih rasa pčela.Jedna košnica sa italijanskim pčelama i trutovima i zaleženim matičnjakom odnesena je bila u drugo mesto gde nije bilo italijanskih pčela.Posle izvesnog vremena primrćeno je da u toj košnici nije bilo ni jedne italijanske pčele,već melezi,koji su bili sličniji pčelama u tom mestu,a u košnicama sa lokalnim pčelama su se izvoditi melezi, koji su bili sličniji italijanskim pčelama.To znači,da se italijanska matica sparila sa trutovima lokalnih pčela,a matice iz košnica sa lokalnim pčelama sa trutovoma italijanskih pčela.Tako je došao zaključak da je oplođena matica mogla biti samo van košnice.
Pomoću italijanskih pčela Đerzon je "dokazao"i to,da se matica oplodi samo jednom u životu,a ne oplođava se svake godine,jer dokle god je u košnici sa italijanskim pčelama bila živa oplođena italijanska matica,dotle su se u toj košnici izvodile samo italijanske pčele.To nebi moglo biti kada bi se italijanska matica po drugi put oplpdila sa trutom lokalnih pčela.
Svojim ispitivanjima Đerzon je došao do zaključka da matica pri sparivanju s trutom dobije muško seme(sperma),koje ona drži u naročitoj kesici.Posle oplođena matica počne nositi jaja,ona po "volji"ili po potrebi nosi jaja i u pčelinje i u trutovske ćelije.Svako jaje koje matica snese u pčelinje ćelije ona "poprska"muškim semenom iz kesice,time se sneseno jaje oplodi,i iz njega se izvede pčela radilica a jaja, koja matica snese u trutovske ćelije,ostavlja bez muškog semena,zato ona ostaje neoplođena,i iz njih se izležu mužjaci ili trutovi.
Ako matica kojim slučajem ostane neoplođena ona ipak može nositi jaja,ali pošto nema muškog semena ona u tom slučaju ne može oplođavati jaja,i zato se iz tih neoplođenih jaja izvode samo trutovi.To je nazvano partenogeneza,što znači devojačko rađanje,a to je otkrio Đerzon.Đerzon je svoja ispitivanja i svoje zaključke objavljivao prvo u poljoprivrednom listu Frauenderfer Blatter,a docnije u Nemačkom pčelarskom listu Eichstadter Bienen-Zeitung,koji je bio jedan od najboljih pčelarskih listova onoga vremena.U njemu je Đerzon objavio mnogo članaka i rasprava iz oblasti pčelarske nauke i praktičnog pčelarstva.Od njegovih Pčelarskih dela najznačajnija su:
"Teorie und Praxis","Der Bienenfreund aus Schlezien"(Racionalno pčelarstvo).
Bilo da su Đerzonu bila poznata ispitivanja Fransois Hubera ili ne,Đerzonu se ne mogu poreći velike zasluge za unapređenje pčelarstva a naročito pčelarske nauke.On je svojim mnogobrojnim člancima i raspravama o životu i razviću pčela uspeo da izazove mnogo veće interesovanje za ova pitanja,i to ne samo kod pčelara,već i kod najvećih naučnika onoga vremena.
Zbog njegovih velikih zasluga na polju pčelarske nauke Univerzitet u Minhenu dao je Đerzonu titulu doktora prirodnih nauka,od mnogih evropskih vladara odlikovan je visokim odlikovanjima,a pčelarisu ga nazvali ocem racionalnog pčelarstva.
Đerzon je umro 13.oktobra 1906.g.,u 97.godini života.