Autor Tema: VELIKANI PČELARSTVA  (Pročitano 7225 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže momamilosevic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 337
  • Pol: Muškarac
VELIKANI PČELARSTVA
« poslato: Decembar 29, 2010, 00:07:46 »
                                                        JOVAN ĐERZON

   Jovan Đerzon rodio se 16.januara 1811 g.,u mestu Lepkovicu kojije posle propasti Poljske države potpalo pod Nemačku.Po narodnosti je bio Poljak,ali se školovao u Nemačkim školama,pa je i svoja dela pisao na nemačkom jeziku.Nemci ga zbog toga ubrajaju u nemačke učene pčelare.Po zanimanju Đerzon je bio sveštenik.
    Prvo pčelarsko znanje Đerzon je dobio od svog oca, koji je bio prost seoski pčelar.Kada je 1835.g.,postao sveštenik u Karlsmarku u Šleziji osnovao je svoj pčelinjak.Kada je već imao veliki pčelinjak napustio je svešteničku službu,pa se bavio isključivo pčelarstvom.
    Da bi mogao ispitivati život i razviće pčela Đerzon je napravio košnicu od dasaka,ali u njegovoj košnici nije bilo celih okvira od četiri daščice,kao što se sada prave okviri,već je u košnicu umetao samo gornje daščice,satonoše na kojima su pčele izgrađivale saće.Saće se moglo vaditi iz košnice i posmatrati.Kada je saće bilo potpuno izgrađeno pčele su ga utvrđivale za zidove,i zato je Đerzon morao nožem da odvaja od zidova košnice,da bi ga pregledao.No u takvim košnicama ipak se moglo vršiti ispitivanje pčela,mnogo lakše nego u vrškarama. Nezna se pozitivno dali su Đerzonu bila poznata Hubertova ispitivanja,ili ne,i dali je Đerzon svojim ispitivanjima samo proveravao njegove zaključke,ili je svoja ispitivanja vršio sasvim nezavisno.
    Đerzon je ispitivanja i zaključke o razviću i životu pčela počeo objavljivati 1845.g.,a tačnost svojih zaključaka dokazao je i utvrdio nešto kasnije pomoću italijanskih pčela 1853.g.dobio je dve košnice sa italijanskim pčelama,koje se po svojoj žutoj boji razlikuju od ostalih rasa pčela.Jedna košnica sa italijanskim pčelama i trutovima i zaleženim matičnjakom odnesena je bila u drugo mesto gde nije bilo italijanskih pčela.Posle izvesnog vremena primrćeno je da u toj košnici nije bilo ni jedne italijanske pčele,već melezi,koji su bili sličniji pčelama u tom mestu,a u košnicama sa lokalnim pčelama su se izvoditi melezi, koji su bili sličniji italijanskim pčelama.To znači,da se italijanska matica sparila sa trutovima lokalnih pčela,a matice iz košnica sa lokalnim pčelama sa trutovoma italijanskih pčela.Tako je došao zaključak da je oplođena matica mogla biti samo van košnice.
    Pomoću italijanskih pčela Đerzon je "dokazao"i to,da se matica oplodi samo jednom u životu,a ne oplođava se svake godine,jer dokle god je u košnici sa italijanskim pčelama bila živa oplođena italijanska matica,dotle su se u toj košnici izvodile samo italijanske pčele.To nebi moglo biti kada bi se italijanska matica po drugi put oplpdila sa trutom lokalnih pčela.
    Svojim ispitivanjima Đerzon  je došao do zaključka da matica pri sparivanju s trutom dobije muško seme(sperma),koje ona drži u naročitoj kesici.Posle oplođena matica počne nositi jaja,ona po "volji"ili po potrebi nosi jaja i u pčelinje i u trutovske ćelije.Svako jaje koje matica snese u pčelinje ćelije ona "poprska"muškim semenom iz kesice,time se sneseno jaje oplodi,i iz njega se izvede pčela radilica a jaja, koja matica snese u trutovske ćelije,ostavlja bez muškog semena,zato ona ostaje neoplođena,i iz njih se izležu mužjaci ili trutovi.
    Ako matica kojim slučajem ostane neoplođena ona ipak može nositi jaja,ali pošto nema muškog semena ona u tom slučaju ne može oplođavati jaja,i zato se iz tih neoplođenih jaja izvode samo trutovi.To je nazvano partenogeneza,što znači devojačko rađanje,a to je otkrio Đerzon.Đerzon je svoja ispitivanja i svoje zaključke objavljivao prvo u poljoprivrednom listu Frauenderfer Blatter,a docnije u Nemačkom pčelarskom listu Eichstadter Bienen-Zeitung,koji je bio jedan od najboljih pčelarskih listova onoga vremena.U njemu je Đerzon objavio mnogo članaka i rasprava iz oblasti pčelarske nauke i praktičnog pčelarstva.Od njegovih Pčelarskih dela najznačajnija su:
"Teorie und Praxis","Der Bienenfreund aus Schlezien"(Racionalno pčelarstvo).
    Bilo da su Đerzonu bila poznata ispitivanja Fransois Hubera ili ne,Đerzonu se ne mogu poreći velike zasluge za unapređenje pčelarstva a naročito pčelarske nauke.On je svojim mnogobrojnim člancima i raspravama o životu i razviću pčela uspeo da izazove mnogo veće interesovanje za ova pitanja,i to ne samo kod pčelara,već i kod najvećih naučnika onoga vremena.
    Zbog njegovih velikih zasluga na polju pčelarske nauke Univerzitet u Minhenu dao je Đerzonu titulu doktora prirodnih nauka,od mnogih evropskih vladara odlikovan je visokim odlikovanjima,a pčelarisu ga nazvali ocem racionalnog pčelarstva.
    Đerzon je umro 13.oktobra 1906.g.,u 97.godini života.


Učite teoriju,da ne bi bili šeprtlje u pčelarstvu.
                                    Jan Đerzon 1811-1906 g.
Moje predstavljanje

Van mreže momamilosevic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 337
  • Pol: Muškarac
Odg: VELIKANI PČELARSTVA
« Odgovor #1 poslato: Decembar 30, 2010, 20:02:04 »
                                                         FRANSOA HUBER

   Fransoa Huber bio je Francuz-Švajcarac,rodio se 2.jula 1750 g.,u Ženevi,u Švajcarskoj.Još u mladosti pokazivao je veliku sklonost ka nauci.
   Zbog preteranog rada počeo je da slabi i poboljeva.Brižni roditelji potražili su savet od lekara,lekari su mu preporučili kretanje po čistom vazduhu.Zbog toga Huber napusti studije pa se posveti poslovima poljske ekonomije.Na svojoj ekonomiji osnovao je i pčelinjak,pa se odao pčelarstvu i ispitivanju pčela.Radi toga Huber je izgradio košnicu sa pokretnim saćem koja se mogla rasklopiti i u kojoj se moglo posmatrati sve što se radi u košnici.Život i rad pčela toliko ga je interesovao da se odao ispitivanju i proučavanju pčela,sa najvećom predanošću,a pošto je bio bogat,imao je dovoljno materijalnih sredstava za to.Ali baš kada se Huber bio tome odao sa neizmernom voljom,njega zadesi velika nesreća da je potpuno oslepeo.I ako potpuno slep produžio je ispitivanje i proučavanje pčela,a u tome su mu verni pomagači njegova žena Marija i njegov sluga oko pčela Burnans..Burnans je vršio posmareanja kod pčela po uputstvu Huberovom,a njegova žena Marija beležila je Burnansova opažanja,a Huber je izvodio zaključke.U tome je provodio sve vreme,tako da Huber nije ni osećao težinu svoje nesreće.Docnije je Huber kao oštrouman čovek izmislio neku mašinu za pisanje,pa je mogao sam pisati,i ako je bio slep.
   Pre Huberovih ispitivanja i proučavanja pčela nije se gotovo ništa znalo o životu i razviću pčela.Do tada se verovalo da pčele od cvetnog praška prave vosak,zato što su vosak i cvetni prašak manje više jedne boje,da se matica oplođava u košnici,ito svake godine,i u mnoge druge zablude i pogrešna verovanja.Huber je svojim ispitivanjima temeljno proučavao sav život i razviće pčela,pa sve to izložio u svojim znamenitim spisama.Huber je prvi dokazao nepobitnim dokazima,da samo matica razmnožava pčelinju zadrugu,da se pčele izvode iz jaja koja nosi matica,da se matica oplođava sa trutom van košnice,i to samo jednom u životu,da pčele kad ostanu bez matice moguniz jajeta izvesti sebi drugu maticu,da pčele spravljaju vosakod meda i praška,a od cvetnog praška,meda i vode spravljaju hranu s kojim se othranjuje leglo iz koga će se izvesti mlade pčele, i mnoge druge istine,koje su posle i dgugi ispitivači pčela potvrdili kao naučno dokazane.
Huberova dela pod naslovom:Les Nouvelles Observations (nova posmatranja ili ispitivanja) u kojima je Huber izložio svuja ispitivanja života i razvića pčela,objavljena su jedan deo 1792.g.,a drugi 1814.g.Pred kraj svog života Huber je napisao i nekoliko pčelarskih pisama svojoj prijatrljici g-đi Elzi de Port,u kojima je u obliku pisma izložio svoja opažanja i svoje zaključke o životu i razviću pčela.
   Huber je i ako slep, prvi odagnao tamu neznanja,koja je dotle pokrivala i najveće naučnike prirodnjake;on je svojim otkrićima učinio da se u punoj svetlosti vidi i upozna život i rad pčela,što je dotle bila jedna velika tajna,koju niko nije mogao dokučiti.
   Ali dela Huberova nisu uspela da izazovu nikakvo veliko interesovanje,zato su njegova dela za njegovog života malo zapažena.Veliko interesovanje za njegova dela nastalo je tek posle njegove smrti.
   Fransoa Huber umro je 22.decembra 1832.g.,u 82-goj godini života.
Učite teoriju,da ne bi bili šeprtlje u pčelarstvu.
                                    Jan Đerzon 1811-1906 g.
Moje predstavljanje

Van mreže Valon Mustafi

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 259
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija: Tetova, Macedonia, ~500m.n.v.
Odg: VELIKANI PČELARSTVA
« Odgovor #2 poslato: Decembar 30, 2010, 20:08:12 »
  F. Huber izradio je potpuno pokretan okvir. Svi ti okviri, sastavjeni, daju ujedno kosnicu. Ne jednoj, okomitoj, strani okviri su pricvrsceni jedan za drugi spojnicima a ostale si tri strane slobodne. Tako se sace moglo listati kao knjiga...

  Huberova kosnica:
"If thϵ bϵϵ disappϵars from thϵ surfacϵ of thϵ ϵarth, man would havϵ no morϵ than four yϵars to livϵ." - Albϵrt Ԑinstϵin
Moje predstavljanje

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: VELIKANI PČELARSTVA
« Odgovor #3 poslato: Januar 18, 2011, 00:06:34 »
  F. Huber izradio je potpuno pokretan okvir. Svi ti okviri, sastavjeni, daju ujedno kosnicu. Ne jednoj, okomitoj, strani okviri su pricvrsceni jedan za drugi spojnicima a ostale si tri strane slobodne. Tako se sace moglo listati kao knjiga...

  Huberova kosnica:

Da,
Okvirovi su "listani". Mislim da su Rodoljub Živadinović i još neki oformili po jednu takvu košnicu kao uspomenu na slijepog pčelara. To je i moja težnja.
Pozdrav.
Pozdrav.

Uzastopna Poruka: Januar 18, 2011, 00:31:42
Momo,
Svaka čast! Odlična tema! Nastavi s Prokopovičem, Vitviskijem, Warreom, Delonom... (ako ti nije teško). A još bi bilo ljepše kad bismo poredali i slike. Ja sam napravio Vitvitskijevu (piramidalnu).
Srdačan pozdrav.
« Poslednja izmena: Januar 18, 2011, 00:31:42 od strane admin »

Van mreže Boban Petrović

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 65
  • Pol: Muškarac
Odg: VELIKANI PČELARSTVA
« Odgovor #4 poslato: Januar 18, 2011, 00:20:18 »
 F. Huber izradio je potpuno pokretan okvir. Svi ti okviri, sastavjeni, daju ujedno kosnicu. Ne jednoj, okomitoj, strani okviri su pricvrsceni jedan za drugi spojnicima a ostale si tri strane slobodne. Tako se sace moglo listati kao knjiga...

  Huberova kosnica:

Da,
Okvirovi su "listani". Mislim da su Rodoljub Živadinović i još neki oformili po jednu takvu košnicu kao uspomenu na slijepog pčelara. To je i moja težnja.
Pozdrav.
Pozdrav.

Prva košnica sa pokretnim saćem koja se otvara kao knjiga je Iberova košnica. Taj tip košnice prvi je pčelama naselio Veroljub Umeljić pa zatim Rodoljub Živadinović i prošle godine Isidora Milosavljević, unuka Miloša Milosavljevića pčelara iz Baljevca na Ibru. Živadinović i Miloš su izradile Iberove košnice prema tehničkom ctrežu koji je uradio Veroljub Umeljić.
« Poslednja izmena: Januar 18, 2011, 01:05:47 od strane Boban Petrović »

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: VELIKANI PČELARSTVA
« Odgovor #5 poslato: Januar 18, 2011, 01:03:56 »
Tako je, Bobane,
Vidi se da si mlađi i da bolje pamtiš. Baš se sjećam da je ta Milosavljevićka i slike postavljala.
Pozdrav.

Van mreže momamilosevic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 337
  • Pol: Muškarac
Odg: VELIKANI PČELARSTVA
« Odgovor #6 poslato: Januar 21, 2011, 23:06:13 »
                                                             ANTON JANŠA

   Pčelarsko znanje Janša je stekao u svojoj Gorenjskoj(Breznici),gde se rodio 1734 god.i živeo do svoje 32.godine.Tada je otišao u Beč,gde
je pohađao bakrorezačku crtačku školu.Aprila 1770 god.posle ispita koji je uspešno položio,Janša je ukazom Marije Terezije postavljen za prvog učitelja pčelarstva na tek osnovanoj,prvoj na svetu,pčelarskoj školi u Augartenu,u Beču.Već 1771.god.je,iako "malo vešt pisanju"kako
je sam tvrdio,izašla njegova prva knjiga "Rasprava o rojenju pčela".Napisao je i knjigu "Potpune pouke o pčelarstvu"koja je štampana dve godine posle njegove smrti,1775.god.
   Janša je predavao da pčele mogu nositi jaja,razumljivo samo trutovska,da takva jaja nosi neoplođena matica (devičansko rađanje ili partenogeneza).Govorio je o veštačkim rojevima (o kojima se u Evropi tada mnogo pričalo),koji su u Kranjskoj bili odavno poznati.
U Janšinim knjigama nalazimo sva suštinska objašnjenja u organizaciji i uređenju pčelinjeg gnezda i o poretku u pčelinjem društvu (kasnije
Gerstungova teorija).Mlade matice se po Janši,oplode izvan košnice,u vazduhu-što je za tadašnji pčelarski svet bila potpuna novost.
Tvrdio je da trutovi nisu vodonoše niti da greju leglo,već su mužjaci koji imaju zadatak da oplode mlade matice.
   To su bile neke od tvrdnji A.Janše,sasvim nove za pčelarski svet Evrope,nailazile su na veliki otpor,tako da su neke potvrdu dobile
tek posle stotinak godina.
Učite teoriju,da ne bi bili šeprtlje u pčelarstvu.
                                    Jan Đerzon 1811-1906 g.
Moje predstavljanje