Autor Tema: Zimski gubici 2012/2013  (Pročitano 19307 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Zimski gubici 2012/2013
« poslato: Decembar 18, 2012, 11:12:22 »
U prve "gubitke" se ne može na neki način svrstati i ono pčela što se nađe na podnjači ili u ćelijama saća. To predstavlja slabljenje prevremeno društava. Kod nekih društava ima više uginulih pčela, a kod nekih, skoro da ih i nema. Slabljenje društava (u smislu gubitaka) može biti uslovljeno postojanjem manjih površina sa leglom. Kako je zahlađenje došlo naglo, hrana je utrošena i pčele stradaju. Kada ima legla, pčele malo drugačije obrazuju klube, proširujući klube bočno, sa namerom da povećaju topli prostor prema bokovima. Pri uspostavljanju klubeta kada nema legla, poslednje ulice su brojnije, a samo klube, po broju ulica deluje manje (sve ulice su sa većim brojem pčela). Pri ovom delimičnom slabljenju, pčele budu primorane i da izvlače i iznose uginule pčele. To ih dodatno iscrpljuje. Ovo iznošenje se, naravno dešava pri nastupu toplijih dana. (Ne treba mešati gubitak pčela u nekoj ulici sa „redovnim padom“ pčela; nekim pčelama je jednostavno prirodno došao kraj i to nije ništa neuobičajeno).


Svrha otvaranja ove teme nije samo „brojanje“ gubitaka. Zato svako navođenje eventualnih gubitaka može poslužiti kao novo iskustvo. Treba na svaki način sprečiti da dođe do njih i ublažiti posledice delimičnih gubitaka. Takođe, u slučaju eventualnih gubitkaka kasnije iskoristiti preostalu hranu (med i polen) za razvoj drugih društava.

Godina za nama je bila sušna i to je, naravno, imalo svije posledice na pčelinja društva. Nedostatak polene ili nektara je uslovio dugotrajno odgajanje letnjih pčela. Ako se uz to dodaju i posledice delovanja varoe, možemo zaključiti da će biti izraženijeg slabljenja pčela. Moje lično mišljenje je da su i neki rojevi, koji su gradili mlado saće slabiji sa pčelom. Ne mislim pri tome na iscrpljivanje pčela usled lučenja voska.



I sada je moguće spečiti gubitke i posledice gubitaka i slabljenja.


Dodavanje pogače društvima koja su trpila delimične gubitke samo pogoršava stanje. Zato je bolje dodavati kristalisan med kao pogaču. To bi bio prvi način ublažavanja lošeg stanja.

Drugi bi mogao biti spajanje društava. Ako je pogrešno preocenjena snaga zajednice, mogu se i sada spojiti društva. Uslov je da do sada nije bilo pražnjenja pčela u košnici i da je varoa oborena.

Dalje, bilo bi dobro iskoristiti toplije (ili povoljnije) vreme da se uklone središnji ramovi ako su slabiji sa hranom i približe središtu klubeta bočni puniji ramovi. Najbolje je istresti pčele sa tih ramova. Ovo se uradi vrlo brzo i ne ostavlja nikakve trajnije posledice.

Najlošiji izbor je korišćenje šećernih pogača, ali i to je bolje nego da društva koja imaju manje hrane u središnjem delu, gde se nalazi klube stradaju od gladi.

Ukoliko je klube ostalo u prvom nastavku zbog različitih razloga, pčelar bi treba da premesti klube u gornji nastavak ili da prati situaciju i kasnije bude spreman da reaguje u svim uslovima da se klube premesti u gornji nastavak. Praćenje položaja klubeta nije loš izbor, ako vremenski uslovi nisu toliko loši da trajno „vežu“ klube za prvi nastavak. To su temperature oko nule i sa malo vetra. I ako u donjem nastavku ima legla, pčele po njegovovom izleganju lako prelaze u gornji nastavak sve dok ne bude previše hladno, da se klube mora previše zgušnjavati (sa ulaskom pčela u ćelije).

Iz društva (ili društava) stradalih od gladi, mogu se sačuvati ramovi i kasnije koristiti u proleće za razvoj drugih društava. I tu je jako važno da ramovi nisu „isflekani“. Društvo koje je uginulo od gladi je ostalo zbijeno u klubetu ili je deo pčela na podnjači. Isti slučaj je gubitak pčela koje je uništilo dejstvo varoe. I ramovi iz takvih društava se mogu koristiti za sređivanje stanja sa hranom kod drugih društava. Strah o eventualne pojave bolesti ne treba imati.

U svakom slučaju je bitan postupak sa sa društvima nakon prezimljavanja.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Mirko Bradić

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 108
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Čazma
Odg: Zimski gubici 2012/2013
« Odgovor #1 poslato: Decembar 18, 2012, 16:02:48 »
Jučer tretirao sa oksalnom i našao tri uginula društva bez trunke meda .Društva su ovogodišnja prvi put sam si ih formirao od rojevih matičnjaka-jedno mi je društvo bilo posebno jako sa jako puno pčela i njega mi je najviše žao. Negdje sam jako zabrljao vršio sam i prihranu sečernim sirupom sa dodatkom Vojinog lekića. Još par društva mi je na satonošama ,nisam puno kopao po njima jer je počela kiša pa sam im dodao šećerne pogače pa šta bude. Najvjerovatnije me ponijela želja za širenje pčelinjaka sa premalo znanja. Primjetio sam da inaće pčelari nerado priznaju gubitke .Nadam se da neće biti još puno uginulih al zima je tek počela pa čemo vidjet šta će biti.

Van mreže Azem Tursić

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 87
  • Pol: Muškarac
Odg: Zimski gubici 2012/2013
« Odgovor #2 poslato: Decembar 19, 2012, 22:49:57 »
U prve "gubitke" se ne može na neki način svrstati i ono pčela što se nađe na podnjači ili u ćelijama saća. To predstavlja slabljenje prevremeno društava. Kod nekih društava ima više uginulih pčela, a kod nekih, skoro da ih i nema. Slabljenje društava (u smislu gubitaka) može biti uslovljeno postojanjem manjih površina sa leglom. Kako je zahlađenje došlo naglo, hrana je utrošena i pčele stradaju. Kada ima legla, pčele malo drugačije obrazuju klube, proširujući klube bočno, sa namerom da povećaju topli prostor prema bokovima. Pri uspostavljanju klubeta kada nema legla, poslednje ulice su brojnije, a samo klube, po broju ulica deluje manje (sve ulice su sa većim brojem pčela). Pri ovom delimičnom slabljenju, pčele budu primorane i da izvlače i iznose uginule pčele. To ih dodatno iscrpljuje. Ovo iznošenje se, naravno dešava pri nastupu toplijih dana. (Ne treba mešati gubitak pčela u nekoj ulici sa „redovnim padom“ pčela; nekim pčelama je jednostavno prirodno došao kraj i to nije ništa neuobičajeno).


Svrha otvaranja ove teme nije samo „brojanje“ gubitaka. Zato svako navođenje eventualnih gubitaka može poslužiti kao novo iskustvo. Treba na svaki način sprečiti da dođe do njih i ublažiti posledice delimičnih gubitaka. Takođe, u slučaju eventualnih gubitkaka kasnije iskoristiti preostalu hranu (med i polen) za razvoj drugih društava.

Godina za nama je bila sušna i to je, naravno, imalo svije posledice na pčelinja društva. Nedostatak polene ili nektara je uslovio dugotrajno odgajanje letnjih pčela. Ako se uz to dodaju i posledice delovanja varoe, možemo zaključiti da će biti izraženijeg slabljenja pčela. Moje lično mišljenje je da su i neki rojevi, koji su gradili mlado saće slabiji sa pčelom. Ne mislim pri tome na iscrpljivanje pčela usled lučenja voska.



I sada je moguće spečiti gubitke i posledice gubitaka i slabljenja.


Dodavanje pogače društvima koja su trpila delimične gubitke samo pogoršava stanje. Zato je bolje dodavati kristalisan med kao pogaču. To bi bio prvi način ublažavanja lošeg stanja.

Drugi bi mogao biti spajanje društava. Ako je pogrešno preocenjena snaga zajednice, mogu se i sada spojiti društva. Uslov je da do sada nije bilo pražnjenja pčela u košnici i da je varoa oborena.

Dalje, bilo bi dobro iskoristiti toplije (ili povoljnije) vreme da se uklone središnji ramovi ako su slabiji sa hranom i približe središtu klubeta bočni puniji ramovi. Najbolje je istresti pčele sa tih ramova. Ovo se uradi vrlo brzo i ne ostavlja nikakve trajnije posledice.

Najlošiji izbor je korišćenje šećernih pogača, ali i to je bolje nego da društva koja imaju manje hrane u središnjem delu, gde se nalazi klube stradaju od gladi.

Ukoliko je klube ostalo u prvom nastavku zbog različitih razloga, pčelar bi treba da premesti klube u gornji nastavak ili da prati situaciju i kasnije bude spreman da reaguje u svim uslovima da se klube premesti u gornji nastavak. Praćenje položaja klubeta nije loš izbor, ako vremenski uslovi nisu toliko loši da trajno „vežu“ klube za prvi nastavak. To su temperature oko nule i sa malo vetra. I ako u donjem nastavku ima legla, pčele po njegovovom izleganju lako prelaze u gornji nastavak sve dok ne bude previše hladno, da se klube mora previše zgušnjavati (sa ulaskom pčela u ćelije).

Iz društva (ili društava) stradalih od gladi, mogu se sačuvati ramovi i kasnije koristiti u proleće za razvoj drugih društava. I tu je jako važno da ramovi nisu „isflekani“. Društvo koje je uginulo od gladi je ostalo zbijeno u klubetu ili je deo pčela na podnjači. Isti slučaj je gubitak pčela koje je uništilo dejstvo varoe. I ramovi iz takvih društava se mogu koristiti za sređivanje stanja sa hranom kod drugih društava. Strah o eventualne pojave bolesti ne treba imati.

U svakom slučaju je bitan postupak sa sa društvima nakon prezimljavanja.

Apsolutno se slažem sa svim konstatacijama navedenim u ovom postu.Kolega Dragan piše postove kojim se jednostavno nema šta oduzeti niti dodati.
Već nekoliko godina situacija je takva kako je kolega opisuje (dugotrajna suša) naročito juli august, što ostavlja posljedice na pčelinja društva.
Najčešće društva stradaju upravo iz ovih razloga (nedostatak zimske pčele), ali se krivac traži na drugoj strani (varoa, nozemoza, ....).
Lijep pozdrav i svako dobro!

Van mreže Dejan Stepanovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 89
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kovacevac 200m
Odg: Zimski gubici 2012/2013
« Odgovor #3 poslato: Decembar 20, 2012, 00:17:49 »
Dragane Sosicu ti jednostavno treba da napises knjigu i da ljudi
konacno mogu da na jednom  mestu nadju sta im treba a ne da trose struju i coradaju uz komp citajuci tvoje postove.
veliki pozdrav
Najteze je biti covek medju ljudima.

Van mreže Petrović Predrag

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 84
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Leskovac
Odg: Zimski gubici 2012/2013
« Odgovor #4 poslato: Decembar 20, 2012, 08:08:56 »
Šole ako možeš kratko tvoje mišljenje o mojim EV. Na temi pitajte pčelari početnici sam  napisao šta sam video  prilikom pregleda. Pozdrav i svako dobro.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Zimski gubici 2012/2013
« Odgovor #5 poslato: Januar 04, 2013, 16:16:23 »
Zaboravio sam da „prijavim“ prvi gubitak ove zime. Jedno društvo smo tako omlatili loptom, moj kućni ljubimac i ja da je to za priču. Podnjača je puna pčela, ali tako lepo i ravnomerno rasporećenih po celoj podnjači, da je to majstorija.

Gori od lopte je plastišni plovak koji se koristi na bazenima. E, on tek lepo udara u košnicu.


Bez obzira što ovo nije gubitak, nego čisto „ubistvo“ sledi 1 za neprimereno ponašanje na pčelinjaku. Znači -1.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Sinisa Mirovic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 438
  • Pol: Muškarac
Odg: Zimski gubici 2012/2013
« Odgovor #6 poslato: Januar 04, 2013, 17:36:02 »
Juce ja i ortak Drle radili ko pcele i napravili 30 okvira velicine LR i DB visine 3.5cm sa usecima za usi rama tako da smo danas ( Negotin 9C) na 15 drustava postavio po 1 LR ram zatvorenog meda preko klubeta da im se nadje.Vec sam prijavio da su mio  neka drustva otisla kad sam ih slusao 31.12 i 01.01. 2013 tako sto su u drugom nastavku probile mednu kapu ,a u nastavku na podnjaci koji sam podmetnuo u septembru ostalo 7 ramova meda koje su one trebale da prebace u gornji i povecaju mednu kapu ali izgleda da je i kod njih bila predizborna kampanja pa to nisu uradile i stardale su , sad mi je to dobro doslo i podelio sam drugim drustvima .Dodao sam i trima RV ne zato sto im je trebalo vec zato sto sam imao u trecem nastavku puno meda pa rekoh ajde da to dam i drugima po jedan ram odozgo kad sam napravio i za njih prsten.
Mislim da je to jako dobra stvar ako se stavi preko lesonit eto poklopna daska ,a ako imate rupu na nastavku eto i podnjaca za duplo drustvo ili oplodnjak.

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Zimski gubici 2012/2013
« Odgovor #7 poslato: Januar 04, 2013, 22:30:01 »
И код мене једна заједница мање. Остала без матице и јуче спојена са неком другом заједницом.
Надам се да ће се пчеле успешно спојити и да ће се у пролеће брже развијати.
Током пролеће мало раније ћемо направити другу заједницу и ако буде среће са парењем матица све ће бити надокнађено.
За сада једна заједница минус.

Поздрав свима.....
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Zimski gubici 2012/2013
« Odgovor #8 poslato: April 18, 2013, 10:17:26 »
„Zapustio“ sam temu. U stvari treba da je zaključim. Zimski gubici kod mene su tri društva. Pisao sam kako je stradalo jedno društvo. Još dva društva koja su na istom mestu su uništena. Samo to nije bio direktan „pogodak“, da se sva pčela sruči na podnjaču. Ove dve su sistematski „kljucane“ loptom i pčela se lagano gubila, napuštajući klube. Pčele su izletale na pročisni let. U jednom momentu, primetio sam da više ne izlaze. Praktično je ostalo u životu nešto pčela. Podnjača je bila isto puna pčela. To se desilo još u februaru.

Tako da gubitak društava iznosi tri kom.

Društva koja su izgubila maticu, ne mogu biti svrstana u gubitke, ako se to uoči na vreme. Pčela se pripoji drugoj zajednici (ili podeli na dve). Time se ta društva pojačaju sa mogućnošću da se odvoji rani roj (pre bagrema) ili se pojačaju do te mere da ona ne budu u „zoni ispadanja“, tj. ne budu ugrožena i mogući gubitak.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).