Autor Tema: Zanimljivosti iz literature  (Pročitano 7536 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Dragan Stantić

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 266
  • Pol: Muškarac
Zanimljivosti iz literature
« poslato: Maj 23, 2012, 00:57:24 »
Ne tako davno na forumu SPOSa je bilo žučnih rasprava oko toga, da li je bitno sa kojom vrstom košnica se pčelari. Preovlađujući stav većine forumaša je tada bio da to nije bitno jer pčele donose med a ne košnice, jer je pčelar taj koji je bitan tj "u rukama Mandušića Vuka svaka je puška ubojita", jer kad je paša dobra sve su košnice dobre i slično. Pčelari koji su imali drugačiji stav po ovom pitanju često su bili izvrgnuti podsmehu. Moje je mišljenje, da je vrsta košnice bitna i da je trebamo izabrati u zavisnosti od mnoštva faktora kao što su npr primarni, rasa pčela i klimatski i pašni uslovi, i sekundarni, udaljenost pčelinjaka, pristup pčelarstvu (hobi ili profesija), vreme koje se želi i može odvojiti za pčelarstvo, godine i zdravstveno stanje pčelara i slično.
Ono što me je nateralo na razmišljanje i dovelo do stava da nisu sve košnice iste je utisak da se pčele brže razvijaju u nukleusima nego u velikim košnicama kao i moje zapažanje da mi je razvoj bolji u RV nego u AŽ košnicama. Naravno da to nisam mogao dokazati, to je bilo samo zapažanje, ali sam tada imao ideju da bi se razvoj društva mogao matematički modelirati u funkciji zapremine košnice (verovatno i nekih drugih parametara), pa sam tragao za nekim takvim eventualnim podacima na Internetu, ali nisam ništa našao. Podstrek ovoj ideji je i pisanje Ivana Brndušića o njegovom nukleusu i "moći pčela u malim košnicama" kako on kaže.
Zato sam bio iznenađen, kad sam u zborniku radova sa simpozijuma Apimondije video rad Instituta za zoologiju Akademije nauka Moldavije pod nazivom "Praćenje uspešnosti pčela tokom godine u različitim tipovima košnica", gde su upoređivali horizontalne i vertikalne košnice sa istim ramovima, konkretno radi se o pološkama sa DB ramovima i DB nastavljačama. Upoređivano je prezimljavanje (gde je rezultat identičan), zatim količina legla (razlika 3,5%), brojnost društva (tj snaga i razlika je 6 %) i proizvodnja meda (razlika 19,1 %) i svi rezultati su bili u korist nastavljača i da ne dužim, krajnji efekat je ekonomska efikasnost od 23,8 evra po društvu u korist nastavljača jer je to razlika u količini proizvedenog meda tj njen ekvivalent u novcu po cenama u Moldaviji.
Dakle, nije svejedno.

Mario Ratancic

  • Gost
Odg: Zanimljivosti iz literature
« Odgovor #1 poslato: Maj 23, 2012, 07:36:04 »

Van mreže Dejan Stepanovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 89
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kovacevac 200m
Odg: Zanimljivosti iz literature
« Odgovor #2 poslato: Maj 23, 2012, 08:09:53 »
Dragane slicnu temu sa skoro istom tematikom sam i ja pokrejuo na forumu brdsko-planinsko pcelarenje
i dobio slicne komentare koje ti ovde navodis.Razlike su prisutne ali postoji jedan problem iz kog se racva niz
nelogicnosti a to je da mi nemamo instituciju koja se bavi edukacijom i naucnim istrazivanje.Sva znanja i prenosenja istih su licni izbor predavaca
koji poo svom izboru mogu da prezentuju odabranu tematiku.Postoji par izuzetnih poznavaoca zivota pcelinje zajednice koji na izuzetan nacin
prenose svoja iskustva i svoje znanje medjutim zadnjih godina smo svedoci da svako moze biti predavac.
 Jednom sam od Miljka Sljivica bio prozvan da nepostujem predavace i da ostro kritikujem njihov lik i delo.
Vracam se na poentu teme a nadovezujem mnoga predavanja kojima sam prisustvovao su kopirana ,prepisana i bukvalno su iznosenje tudjeg misljenja u licnoj izvodbi predavaca..E tu sad lezi zec ako je prepiska prava i predavanje je dobro i obrnuto.
Pokradosmo sve zivo a najcesca meta su Belcic,Lebedev,Taranov i da ne nabrajam dalje..
 Imamo i par likova kojima cela Srbija skida kapu koji impresioniraju pcelarsku javnost a ustvari su pcelari koji nisu proizveli KILO meda ni za licnu
upotrebu a kamoli prodali kome.Zato paradiraju Srbijom sa raznoraznim aparatima za varenje(bez elektroda)za snimanje(ultrazvuk)valjda
i zamucuju plitku vodu.A plitke vode posle kise koliko hoces.Postavljamo nestabilne temelje uz podrsku rukovodstva koje zauzvrat dobija podrsku i proklamuje iste kao nezamenljive.
Dokle god budemo ovako funkcionisali imacemo slicne teme i svako ko pokusa da prezentuje javnosti svoj stav,svoje misljenje,bice ismejan.
ZASTO.
Odgovor jednostavan neuklapa se u celinu koju NEKO sastavlja jer njemu i njegovim licnim prohtevima tako odgovara.
Ako smo dosledni i verni sledbenici sadasnjeg rukovodstva onda imamo odlicnu priliku za avanzovanje i napredak i svojoj kampanji
na sta god se ona odnosila.A to i jeste srz problema,bitnije je uz koga si nego sta znas i ko si.
Pa eto delom odgovora zasto nas obasipaju raznoraznim neproverenim informacijama.
Mi u Srbiji imamo nekolicinu velepcelara koji itekako imaju sta da kazu i iznesu svoj nacin rada i tehniku pcelarenja a priznacete da tu uglavnom lezi
i veci deo pitanja na sve nase odgovore.NMedjutim prostor se obicno popunjava sa urednicima Foruma koji su uglavnom
anonimusi koje je neko odabrao jer su mu dosledni pratioci a za uzvrat oni sada vod glavnu rec i prenose svoja OGROMNA znanja i poducavaju
pola SRbije.Da nije smesno bilo bi tuzno.Gledam coveka kako vadi ram iz kosnice i kao da nije pcelar barata sa njime .
Jedan od urednika medju najvernijima postade i predavac od ove godine a prvo predavanje u S Palanci zimus bas kod isto tako jednog logisticara.
Paukova mreza koja nas je oplela je odgovor na ove procente i sve cemu navodi ova tema koju si pokrenuo.
Najveci problem je kad se pojavi neko sa ispravnim stavom on u vecini slucajeva bude napadnut pa ismejan.ZASTO i KAKO se to radi? ???
Zasto pretpostavite i sami a kako ?Pa imate jjasnu podelu uloga medju 20-setak najvernijih vernika od kojih jedni brisu poruke i banuju a drugi posto ste izbaceni i uskraceni za odgovor se po mehanizmu javljaju da vas ismeju.
U ocima onih koji neznaju za ovakve akcije postajete ismejani i potcenjeni.
Planski rad na nivou.
Nisam odstupio od teme vec sveobuhvatno pokusavam da iznesem zasto imamo oprecne podatke i oprecna misljenja po pitanju npr.paralele izmedju
nacina pcelarenja i dobrobiti zavisno od tipa kosnice kojom pcelarimo.
Pojava novih foruma je takodjer protiv teza koja je vise nego potreba usmerena ka iznosenju drugacijeg ustvari ispravijeg vidjenja i nacina
pcelarenja.
Najteze je biti covek medju ljudima.

Mario Ratancic

  • Gost
Odg: Zanimljivosti iz literature
« Odgovor #3 poslato: Maj 23, 2012, 08:58:02 »
Dakle, nije svejedno.

U potpunosti sam saglasan i to 100% sa navodima kolege Stantića.

Čitajući knjige, tematske prikaze i publikacije, raznih autora, stalno se navodi podatak da u prirodnima uslovima naših krajeva, u duplji drveta,
maksimalna širina satnih osnova iznosi do 360mm, a maksimalna dužina i do 700mm. Drugi podatak, koji se navodi, da se pčelinja društva uobičajeno nalaze na visini
od 4-8 metara iznad zemlje, zavisno do lokaliteta.

U svojim razmišljanjima, postojano pokušavam da pronadjem odredjene sličnosti, korelacije ali i paralele pčelinjih društava sa okruženjem.
Napraviću malu digresiju i pokušati da navedem neka poredjenja.
Svi mi, kada smo bili mladi, živeli smo sa roditeljima. Formirajući svoje porodice, nastojimo da se odvojimo i da imamo sopstveni "krov nad glavom".
Generalno i ne ulazeći u ekonomske aspekte trenutne situacije kod nas, svi planiramo potreban prostor za komforan i udoban život porodice
pokušavajući da nadjemo "zlatnu sredinu" po veličini prostora, načinu grejanja, energetskim troškovima kao i ukupnim troškovima života u
takvom prostoru. Kako se kaže: "Radio - ne radio, svira mi radio", odnosno fiksni troškovi su jednaki za život bili mi u tom prostoru ili ne.
Treba platiti porez, priključak za struju, telefon, kanalizaciju, smeće i slično.

Varijabilni deo troškova dolazi onda kada smo u tom prostoru:
grejanje/hladjenje, utošena količina energije, vode, troškovi održavanja prostora, itd., a direktno zavisi od broja članova porodice.

Za porodicu, dok smo svi zajedno i na okupu, treba nam odredjeni prostor koji omogućava noramlan život. Uobičajeno je da imamo zajednički prostor
koji svi zajedno koristimo (kuhinja, dnevni boravak) i prostorije za lično korištenje (spavaće sobe i dečije sobe). U skladu sa tim taj prostor zimi grejemo,
održavamo, a i trošimo finansijska sredstva ekonomišući da sve bude racionalno i efikasno, a da svi članovi porodice budu podjednako opterećeni sa
unutrašnjim poslovima.

Kada odemo u penziju, toliki prostor nam više ne treba i nije ekonomski isplativ. Zadovoljavamo se sa mnogo manjim prostorom jer veći, od primanja, ne možemo da
servisiramo, a bili bi i bačeni novci. Na kraju, sve to treba i održavati (krečiti, čistiti i slično).

Po sličnim principima funkcionišu i pčelinja društva.
Tokom svog razvoja, ponašaju se tačno po matematičkom modelu (prikazati ga možemo u raznim oblicima, ali i preko grafičkih shema, napr. sinusoide).
Kod ljudi novac je raspoloživa količina unosa sredstava za potrebe života i funkcionisanja porodice, a kod pčela je to med, polen, propolis.
Svi nastojimo da obezbedimo maksimalnu količinu novca i da stvorimo neke rezerve za funkcionisanje porodice i nas samih. Identično to rade i pčele.

Kada formiramo svoje porodice i odvojimo se od roditelja, dobijamo odredjenu materijalnu podršku za lakši nastavak života. Roj koji izlazi, odnosi sa
sobom odredjenu količinu zaliha meda.

Rešavamo pitanje gde će nam biti novi dom, kako ćemo ga izgraditi i naravno svi radimo do krajnjih granica svojih mogućnosti da povećamo kvalitet
života, a sve u skladu sa našim planovima. Niko do nas ne gradi kuću ili obezbedjuje stan koji prevazilazi finansijske mogućnosti servisiranja troškova
životnog prostora kao i troškova života u njemu. Kako se kaže: "Pokrivamo se onoliko koliki nam je jorgan".

Niko ne planira da gradi kuću od 20 ili više soba za porodicu od 4 člana jer materijalno neće moći da podrži takvu dinamiku troškova.

Identična situacija je kod pčela. Unos nektara, stvaranje zaliha meda je u direktnoj korelaciji sa unutrašnjim prostorom i brojem jedinki.
Od količine pčela zavisi: mikroklima u košnici, količina zaliha meda, ukupna potrošnja meda i polena za razvoj društva, za grejanje ili hladjenje (provetravanje).
Ako imamo malo društvo, neadekvatno razvijeno, vrlo teško će se tokom proleća razvijati u velikoj košnici jer potreban energetski bilans ima negativnu (matematičku) funkciju.
Identična situacija je u zimskim uslovima sa malim društvom. Svojom aktivnošću, pčelar prati razvoj društva i uskladjuje ukupan raspoloživi prostor u odnosu
na veličinu društva dodajući nove nastavke na košnicu. U pološci su to pregrade, a u nastavljačama koristimo nove nestavke.

Pitanje: da li je iko video ili čuo, u prirodnim uslovima, da je pčelinje društvo na satnim osnovama rasporedjeno horizontalno i da je to princip na kojem
pčele grade svoje gnezdo. Iskreno, ja do sada nisam pročitao tako nešto. Svi navodi govore da je pčelinje društvo rasporedjeno vertikalno.

Pitanje je zašto pčele grade vertikalno saće i od čega to zavisi?
Odgovor treba tražiti u prirodnim zakonitostima fizike: zagrejan vazduh, kao lakši, se diže u visinu i zato pčele imaju svoje gnezdo u poslednjem nastavku
tokom prolećnog razvoja. Rastom temperature okruženja, potrebno je manje energetike da bi se održala mikroklima u košnici a time je omogućeno
ravnomerno zaleganje matice, naravno pod uslovom da količina pčela to može opsluži.

Kao što znate, mnogo drugih faktora (pored zapremine, količine meda i količine pčela) kao što su: vlaga, temperatura, količina ugljen-dioksida i sl., utiče na mikroklimu u košnici.
Ali o tome, nekom drugom prilikom.



Van mreže Savo Tadić

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 76
  • Pol: Muškarac
  • ...samo vas posmatram ....
  • Lokacija pčelinjaka: Stanisic
Odg: Zanimljivosti iz literature
« Odgovor #4 poslato: Maj 23, 2012, 09:08:40 »
Svakako da je svaka kosnica Alat , alat kao takav prilagodjen poslu kojim se bavite i ciljevima koje zelite da postignete , Da li zelite sigurno prezimljenje , proizvodnju matica , laku selidbu , prodaju rojeva. Po mom iskustvu , a radio sam sa vise tipova kosnica , vidim da cela prica stoji na vise stubova ,
 1.pasa
 2. znanje pcelarevo
3.
4.
 5.vrsta kosnica
mada kosnica , kao i svaki "alat" sa nekim je lakse a sa nekim teze raditi , mora se znati sta zelite i znati kako do toga dodjete
domacin ovog foruma je osmislio tip kosnice i tehniku pcelarenja , ko ima vere i zelje neka proba i neka radi . Prakticna upustva Vojina ce vam pomoci dok ne steknete 2.(znanje) ,ali i to vam je dzabe ako nemate 1(pasa) mada se iz kosnice sa manjim ramovima moze uvek vise meda izvaditi jer nema mesta za med i leglo na jednom ramu.....
3 i 4 sam ostavio prazno za sve ono nepredvidjeno sto se moze desiti sto rekose ljudi BOLJE SE RODITI BEZ ONE STVARI NEGO BEZ SRECE
Sad videh da sam masio temu , ponela me prica....

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Zanimljivosti iz literature
« Odgovor #5 poslato: Maj 23, 2012, 09:53:19 »
1.pasa
 2. znanje pcelarevo
3.
4.
 5.vrsta kosnica


Znanje





PS
I to je sve :D. Rešio sam da ovo bude istorijski trenutak. Moja najkraća poruka (ovo objašnjanje svrstano u PS se ne računa).
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Dragan Stantić

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 266
  • Pol: Muškarac
Odg: Zanimljivosti iz literature
« Odgovor #6 poslato: Maj 24, 2012, 01:38:30 »
Niko ne spori da je znanje čoveka ključni faktor u bilo kojoj delatnosti, kojom se bavi, ali moram malo da pojasnim stvari, izgleda da sam dao suviše šturo objašnjenje. Naime, eksperiment je tako osmišljen, da isključi sve druge faktore koji bi eventualno mogli uticati na rezultat a da je jedina razlika u vrsti košnica. Formirane su dve grupe pčelinjih zajednica, 20 kom u pološkama i 25 kom u nastavljačama sa istim formatom rama (DB), rađeno sa istom rasom pčela Apis mellifera Carpatica, sve košnice naseljene u jesen 2010 god sa društvima težine 1,78 kg, debljina zida košnica 22mm za obe vrste, obe grupe smeštene u stacionarnom pčelinjaku Zoološkog instituta, znači pašne i klimatske prilike iste, isti ljudi radili i sa jednom i sa drugom grupom, znači isto znanje, razmak između košnica isti i uvek 2m, sva leta obe grupe okrenuta ka jugu, jedino tipovi košnica bi mogli uticati na eventualno različite rezultate, koji su kasnije i dobijeni.
Prvo je ispitivano prezimljavanje tokom zime 2010/2011 i tu su dobijeni identični rezultati, zatim su tokom aktivne sezone ispitivane plodnost matica, snaga društva tj brojnost, pa preživljavanje larvi, otpornost na bolesti, i ukupna količina meda.
Na kraju rada su izneti zaključci koje citiram:
1. Vertikalne košnice nude udobnije biološke uslove, u poređenju sa horizontalnim košnicama.
2. Održavanje zajednica u vertikalnim košnicama garantuje povećanje plodnosti matica sa 3,5 % i prosečnom snagom zajednica sa 6 %, u poređenju sa horizontalnim košnicama.
3.Upotreba vertikalnih košnica za održavanje zajednica pčela doprinosi povećanju proizvodnje meda za 19,1 % u poređenju sa horizontalnim košnicama.
4. Eksploatacija zajednica pčela u vertikalnim košnicama obezbeđuje ekonomsku efikasnost od najmanje 23.8 evra (u uslovima Moldavije- moja primedba) po društvu pčela, u poređenju sa horizontalnim košnicama.
kraj citata

Možda se ovo nekom ne čini značajno, ali je ovo prvi put, koliko ja znam, publikovano istraživanje efikasnosti dvaju različitih košnica, a budućnost će verovatno doneti još ispitivanja, jer je logično pretpostaviti da postoje razlike i među drugim tipovima košnica.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Zanimljivosti iz literature
« Odgovor #7 poslato: Maj 24, 2012, 13:47:03 »
Nisam neozbiljno shvatio temu koji si otvorio. Znanje pčelaru daje mogućnost da se snađe sa svakom košnicom. Ali i da zapazi da se sa nekim tipom košnica može efikasnije raditi. I da ima stalni i siguran prinos meda i u lošijim pašnim uslovima.
Protivteža ovakvom razmišljanju je u stvari samo opravdavanje neuspeha i glasi mora se pčelama nešto ostaviti. I ispadne da se u godinama kakva je ova (na nekim terenima) pčelama ostavi sve. Uvažavam situaciju da su na nekim terena imali vrlo mali unos. Ali tamo gde je bio takav da i pčelar može imati koristi, medišta imaju malo meda, a plodišta „zakucana“ medom i pčele hoće da se roje.
I taj „prirodnjački“ princip – treba pčeli se pretvori u protivrečnost i onda se malo više „potražuje“ po plodištu (naročito kod DB košnice).
Zanima me hoće li zagovornici nediranja meda iz plodišta malo „zaviriti“ i u taj „nedodirljivi“ prostor u potrazi za viškovima meda ovog puta. I napustiti sveti postulat koji javno propagiraju i vrcati iz „nedevičanskog“ saća i iz plodišta.

Znanje podrazumeva i prilagođavanje i promenu načina pčelarenja (pa i vrste košnice sakojom se po navici radi).
Na osnovu znanja se određuje pouzdana košnica sa kojom se mogu ostvariti prinosi u skoro svim uslovima.



Tip košnice sa manjim telima je prihvatljiviji po mnogim parametrima. Međutim, neki majstori kažu da samo oni imaju meda k’o šaše i to samo iz devičanskih ramova (DB) i samo sortni med. Pa jeste, bilo je prošle godine svuda i na svakom mestu. Ne stvara se strategija i tehnika pčelarenja samo na osnovu jako izdašnih (ili boljih godina) godina. Imamo i majstora koji su se gotovo kleli da neće ni pogledati LR košnicu i da će raditi samo sa DB. A onda se pokazalo da je to prazna priča i pojave se odjednom i LR košnice i to sa polunastavkom. Dobra (laž) poruka početnicima koje savetuju da pčelare sa DB. Košnice sa manjim nastavcima su vrlo pouzdane. I naravno, kod njih je izražen princip vertikalnog zauzimanja prostora, kako si naveo. Takav je uvek povoljniji i uvek više odgovara pčeli (ali i pčelaru).

Problem je što su neki „jaki“ protivnici košnica sa malim ili plitkim telima nastupali vrlo neprincipijelno. Ili nemaju dovoljno staža (ne računa se staž u drugim firmama :D :D) i iskustva ili se ne bave proizvodnjom meda ili su hobisti ili im ne zavisi porodica od toga šta će doneti njihove pčele...ili imaju lični motiv.

Ne može se u jednoj poruci sve obraditi ni približno, ali treba imati u vidu i mogućnosti pčelara. Ima ljudi u poznim godinama koji ne napustaju i ne zapostavljaju svoje pčele. Oni teško rade sa nastavljačama. Pološka je tu dobra.
Nedavno sam gledao video snimak kako jedan naš poznati pčelar pakuje košnicu DB, za bagrem, koja i kao medište koristi duboko DB telo. I tu je bilo prilično meda (starog, koji će verovatno završiti u kantama kao „novi“). Podiže ga bez problema i nabacuje na plodište. Mislim da je ranije sam rekao da je 70% invalid (valjda problemi sa kičmom). Nisu svi u situaciji da budu toliko fizički spremni pri takvom zdravstvenom stanju (ili neoprezni da snime kako „frljaju“ poteži nastavak kao perce a imaju problem sa kičmom). Mislim, tu nije problem ako je čovek otišao u redovnu penziju, ali jeste ako je na osnovu toga otišao u invalidsku 8).

Inače „moć pčela u malim košnicama“ je diskutabilna sa stanovišta obima proizvodnje, ako se pod ti podrazumevaju vrlo mali nastavci tipa oplodnjaka. I još mnogih drugih stvari. Da je to dobro, zaživelo bi u praksi, a nije. Ali se može vrlo dobro iskoristiti i pčelarenje sa takvim košnicama u slučaju navedenih ili sličnih problema sa zdravljem ili godinama. Ako se pri tome misli na stvarno zapreminski mala tela. Tip košnica Farar (i F10) ili Rodna Voja su odlične košnice. I LR se može pokazati problematičnim u uslovima slabijeg medenja. Problem je kontrolisati rojevi nagon i očuvati proivodni potencijal za narednu pašu. Može se to u nekim tipovima košnica, ali se mora preturati po košnici, vaditi ramovi i za to treba puno vremena. Ostale se mogu raditi samo nastavkom i na većem pčelinjaku se ne može pregledati ram po ram. Ako se pojavi rojevi nagon, mora se vrlo brzo intervenisati. Sa manjim telima je to moguće i lakše. I sa gledišta fizičkog napora. Zamislite da se mora premestati teško DB plodište (ima ko može, ali ne svi :D ima i video snimak).



Što se tiče pčelinje paše, potrebno je doseliti na pašu ako je nema u blizini.
Pre više od jednog veka su pčelari došli do zaključka da med na „osovini rađa“ (tada je bilo daleko teže seliti košnice). Nije više paša na prvom mestu. Paša neće doći, nego se na pašu seli, zahvaljujući savremenim „tehničkim mogućnostima“.

Tako da se, Dragane, u potpunosti slažem da je prednost u nastavljačama odnosno vertikalnim košnicama. Pri tome, ovo što navodiš da su radili eksperimente i pravili vertikalnu košnicu sa, ipak visokim ramom (DB) bi bilo neugodno u svakom pogledu.

Osim, kao što rekoh ako ne odem u invalidsku penziju zbog problema sa kičmom (i mene malo štreca) i pređem na vertikalne košnice gde su sva tela DB :D :D.
« Poslednja izmena: Maj 24, 2012, 13:53:23 od strane Dragan Šošić »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Savo Tadić

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 76
  • Pol: Muškarac
  • ...samo vas posmatram ....
  • Lokacija pčelinjaka: Stanisic
Odg: Zanimljivosti iz literature
« Odgovor #8 poslato: Maj 24, 2012, 22:52:25 »
u zavisnosti od prioriteta u proizvodnji menjaju se mesta na tabeli .... jedno bez drugog ne ide ... da pomenem ona dva neimenovana npr... dzabe vam sve znanje i pasa ako vam potruju pcele (pogledajte svezi pimer Dimitrijev) ili npr. imate u blizini  napusten pcelinjak zarazen kugom ..... A sto se tice samog eksperimenta , sve to stoji ali opet stoji i tu ona stavka znanje , to sto su isti ljudi radili sa dva tipa kosnica ne znaci da su imali potrebno znanje za rad sa poloskom..... pre par godina sam imao u blizini pcelinjak sa LR kosnicama ja sam sa mojim kljestarama uvek vadio duplo vise nego oni , cak i sad kad imam LR ne postizem iste prinose kao u kljestarama , isti pcelar , iste pcele , ista pasa .... kilometar dva od mene bio pcelar sa fararom i vadio 50-60 % u proseku vise od mene , i opet znanje ....ali nekad je sve znanje dzabe

Van mreže Dragan Stantić

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 266
  • Pol: Muškarac
Odg: Zanimljivosti iz literature
« Odgovor #9 poslato: Februar 06, 2013, 18:36:50 »
Evo još jedne zanimljivosti iz knjige Dr Jože Rihara "Pčelarenje nastavljačama" :

Poklopci od plastike kod prezimljavanja nastavljača.

U okviru pčelarskog laboratorija poljoprivrednog naučno-istraživačkog i pedagoškog odeljka Sveučilišta u Wisconsinu, SAD, u toku tri zime  1978-1980 upotrebljavali su prozračnu belu i žutu foliju (plastiku) za zaštitu košnica preko zime. Četvorougaoni omotač od plastike spuštao se do dna košnica. Pčele su imale izletište preko gornjeg leta kroz naročiti kanal. U toku tri zime bilo je u pokusu 18 odn. 12 odn. 90 pčelinjih zajednica. Košnice su bile pokrivene 18 odn. 20 odn. 21 nedelju. Kontrolne i ogledne košnice pre i posle ogleda su merili.
   Pokrivene košnice upotrebile su manje hrane i to za 25%  odn. 21%  odn 21 %. Poklopci su bili efikasniji u uobičajenim oštrim zimama no u blagoj zimi jedne sezone. Upotreba poklopca nije imala uticaja na pojavu nozemoze. Zajednice kod ogledne i kontrolne grupe počele su razvijati leglo istovremeno. U pogledu sniženja zimske hrane bio je efikasniji prozračni poklopac. U nepokrivenim košnicama zimsko klube bilo je zbijeno, u pokrivenim zajednice su bile jednakomerno proširene. Mada je bio poklopac hermetičan oko košnica, ni u kom slučaju nije bila problematična suvišna vlažnost, jer se vlaga kondenzovala na unutrašnjoj strani poklopca a ne u unutrašnjosti košnice. – Autori zaključuju, da poklopci od obične prozračne plastike smanjuju potrošnju zimske hrane i omogućavaju prezimljavanje i takvih zajednica koje nisu idealno spremljene za prezimljavanje (mala društvanca). Poklopci služe kao izolatori i sunčani kolektori. Razvoj zajednice u proleće, brži je.
  Detroy, B.F., Erickson, E.H.&Diehnelt, K.(1982), Am. Bee J., 8:583-587