Autor Tema: Istina ili urbana legenda  (Pročitano 11360 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže aca peric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 331
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Obronak Deli Jovan planine
Odg: Istina ili urbana legenda
« Odgovor #15 poslato: Oktobar 12, 2016, 10:02:26 »
Poštovani kolega Nenade.Kolega  Dragan je dao odgovore sa kojima se i ja slažem.Dodao bih da moja praksa kaže da se krajem jula vrši dopuna neophodne zimnice sirupom sa nozevojem uz dodatak 1 ml sirćetne kiseline po 1 kg šećera.Sirup koj ja koristim je 1 kg šećera i 0,8 litara vode.Nekada kada je polena bilo malo,zbog suše,dodam 2 decilitra svežepomuzenog kravljeg mleka uz 0,6 litara vode na 1 kg šećera.Kada dajem mleko ne ide nikakva kiselina u rastvor !!!!!! Rezultati ovakve prakse  su dobri,ali to samo kad mora,kad nema dovoljno meda,tj kad krajem jula nemaju pun LR nastavak meda iznad plodišnog nastavka,u kome u to vreme obično nema rezervi  meda skoro uopšte,već samo leglo i polen.Praksa je pokazala da tokom avgusta i septembra normalno društvo kod nas od tih 25 kg potroši 8 do 10 kg obavezno,pa početak oktobra dočeka sa 15tak do 18 kg meda u rezervi.To je obično dovoljno i za prolećni dobar razvoj,jer obično bude tokom marta i aprila još svežeg nektara.

Kasnije prihrane troše zimsku pčelu i slabe društvo,imate knjigu od ruskih kolega i Taranova koji to detaljno objašnjavaju,a kolega Boris Salaj je to negde postavio,tj link.Tokom septembra ili oktobra se može intervenisati tamo gde je neophodno ramovima iz rezerve sa poklopljenim medom.Ja takve imam u par društava u rezervi,tj nekim društvima ne ostavljam samo za njih 25 kg poklopljenog meda krajem avgusta,već i dodatnih nekoliko ramova sa medom,pa intervenišem tamo gde treba po potrebi.Pogače ne koristim,a kad mora tokom februara,dodam kristalisani med umesto pogače .Ovakvu praksu ne mislim da menjam jer je do sada dala dobre rezultate i meni i kolegama koje znam a rade takođe na taj način.Tokom avgusta ,kad mora,ide stimulativna prihrana sa po 2 do 3 dl sirupa sa nozevojem i mlekom,svako drugo veče 7 do 8 puta.Mada obično to nije neophodno u većini godina.

Van mreže aca peric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 331
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Obronak Deli Jovan planine
Odg: Istina ili urbana legenda
« Odgovor #16 poslato: Oktobar 12, 2016, 11:55:01 »
Istina ili urbana legenda br. 4
Pčele će ostati na leglu ( preko zime ) i radije uginuti, nego krenuti put hrane.

A istovremeno, imamo i tvrdnju, ravnopravno zastupljenu, da će u nedostatku hrane pčele pojesti leglo.

Šta zaista kaže praksa? Je li ovo istina, ili još jedna legenda pčelarskog predanja?

Kolegama kojima se pcele moraju hraniti leglom bih preporucio da batale pcelarstvo,nije to posao za njih.U  12 godina koliko se bavim pcelarstvom nisam imao takav slucaj,niti sam cuo za takve slucajeve od starijih kolega.A  verujem da je moguce  da svojim nemarom  pojedinci dovedu svoje pcele i u takvu situaciju.I
Imao sam nazalost tokom ovih 12 zimskih sezona 2 gubitka u lr kosnicama da su pojele sve u plodistu i da leglo koje su imale nisu napustile iako je iznad u njihovom medisnom nastavku bilo jos dobrih 15tak kg poklopljenog meda.ZAto sam i uveo praksu da iznad lr plodista zazimljavam saplitkim polumedistem sa 12ev ramova i 10 do 12 kg meda unutar tog polunastavka,koji im je lakse dostupan,a tokom avgusta  im u plodiste iz medista ubacim bocno sa obe strane po 1 do 2 lr rama punih poklopljenog meda,naravno samo tamo gde fali,gde vec nemaju takvu situaciju sa obe strane po 2 rama dobro napunjena poklopljenim medom.OVakvom kombinacijom nisam imao gubitke u takvim  kosnicama sa tim rasporedom.

Van mreže Nenad Tucakov

  • Školovan pčelar sa uverenjem
  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1371
  • Pol: Muškarac
    • yu2m personal page
  • Lokacija pčelinjaka: Pančevo - Južni Banat
Odg: Istina ili urbana legenda
« Odgovor #17 poslato: Oktobar 12, 2016, 13:05:36 »
Poštovani kolega Nenade.Kolega  Dragan je dao odgovore sa kojima se i ja slažem.
I meni se dopadaju. Prvenstveno, zato što nisu tipa "prepisivanje iz knjige u knjigu, a odatle u forumske postove". A drugo, verovatno sam takve i priželjkivao. :)
Citat
Dodao bih da moja praksa kaže da se krajem jula vrši dopuna neophodne zimnice sirupom sa nozevojem uz dodatak 1 ml sirćetne kiseline po 1 kg šećera.
Ako je ovo sirće zbog invertovanja, onda se ne slažeš baš potpuno sa Draganom...  ;)
Citat
Sirup koj ja koristim je 1 kg šećera i 0,8 litara vode.Nekada kada je polena bilo malo,zbog suše,dodam 2 decilitra svežepomuzenog kravljeg mleka uz 0,6 litara vode na 1 kg šećera.Kada dajem mleko ne ide nikakva kiselina u rastvor !!!!!!
Ovo mleko (sveže pomuženo) nije baš dostupno većini pčelara. Negde sam pročitao ( ne smem reći gde, pošto nisam siguran - puno sam raznih stvari čitao i gledao) da se vodila polemika za i protiv mleka ( možda se čak radilo o mleku u pogači ). A baš ovakva informacija može biti zlata vredna, jer dolazi iz višegodišnje prakse i ne izveštava o negativnim posledicama.
Naravno, dodavanje kiseline bi od mleka odmah napravilo meze - sir.
Citat
Rezultati ovakve prakse  su dobri,ali to samo kad mora,kad nema dovoljno meda,tj kad krajem jula nemaju pun LR nastavak meda iznad plodišnog nastavka,u kome u to vreme obično nema rezervi  meda skoro uopšte,već samo leglo i polen.
Šta ćemo sa majskim rojevima, preuzetim sredinom juna na 5 LR ramova? Ne da nemaju pun nastavak meda, već jedva imaju krajem jula potpuno izgradjen plodišni nastavak, pa, ako imaju, tek dobijaju drugi nastavak sa postupnim dodavanjem ramova sa SO.
Citat
Praksa je pokazala da tokom avgusta i septembra normalno društvo kod nas od tih 25 kg potroši 8 do 10 kg obavezno,pa početak oktobra dočeka sa 15tak do 18 kg meda u rezervi.To je obično dovoljno i za prolećni dobar razvoj,jer obično bude tokom marta i aprila još svežeg nektara.
Da. I ja sam na svojim rojevima imao sličnu situaciju. I lagao bih, kada bih rekao da im nisam davao i šećerni 3:2 i invertovani sirup ( na tri košnice 20 kg čećera (plus voda ) i 12 L invertita... I opet, vizuelno ( ne smem reći "utisak je" - da me Nešković ne grdi ), kao da imaju manje zaliha nego početkom septembra.
Citat
Kasnije prihrane troše zimsku pčelu i slabe društvo,imate knjigu od ruskih kolega i Taranova koji to detaljno objašnjavaju,a kolega Boris Salaj je to negde postavio,tj link.
Ovo će, svakako, biti jedno od pitanja u ovoj temi. U stvari, ovu sam temu i postavio kako bih istisnuo ruske kolege iz srpskog pčelarstva.  :o Pri tome ne mislim na Taranovljev metod razrojavanja, koji je primenjiv svuda, već o drugim stvarima, kao recimo, "kasna prihrana". Pa mi ovde na rastojanjima od Pančeva do Novog Miloševa imamo različite klimatske i pašne uslove. O brdsko planinskim predelima da i ne pričamo. Ako je po ruskim kolegama 1. septembar poslednji dan prihrane radi pojačavanja rezervi, koji je to dan u Maloj Moštanici, Novom Miloševu, Zlataru, Radovanju ili Banatskom Brestovcu? Pa klimat i samim tim i pašni uslovi ni ne podsećaju, rekao bih ni u jednom delu te velike, bratske zemlje, u odenosu na naše. A da ne pričamo o Hrvatskoj, gde se možda obala i otoci razlikuju, a kamoli Zagorje i Panonska nizija.
Dakle, kad kažem istisnuo, mislim na čvrsto zadate rokove, koji se prenose sa kolena na koleno, a da u stvari ne odgovaraju istini u potpunosti. Ne kažem da će pridržavanje tih rokova izazvati štetu. Naprotiv. Ali isto tako, možemo utvrditi da nijedna PZ, koja 1. oktobra ima na zalihama 75 kg hrane, neće, u normalnim uslovima uginuti od gladi. I to je potpuno tačno.
Forum ne treba da citira proverene i dokazane stručnjake sa raznih udaljenih područja i podneblja. Tu literaturu može svako da nadje. Moje vidjenje foruma je na prenošenju ličnih iskustava iz komšiluka. Jedan od dobrih primera je sa SPOS foruma ( parafraziraću, da ne tražim na 100+ strana) po temi stvaranja 10 društava od jednog. Čovek na osnovu svog ličnog iskustva napisa ovakvo nešto:
"Ja sam sa svoje LR košnice dobio 7 rojeva u toku jedne sezone, ali dobiti 10 rojeva sa RV košnice je naučna fantastika..." :D
Imamo mi dovoljno pčelara praktičara, vrhunskih znalaca, potkovanih iskustvom i praksom, da bi smo se oslanjali na literaturu od "pre sto godina", zasnovanu na ispitivanjima u nekim drugim klimatskim uslovima i sa nekim drugim rasama pčela.

Da li je iznurivanje zimskih pčela istina ili urbana legenda. Ne interesuju me ni Rusi, ni ostali Amerikanci. Šta kaže naša praksa? Kakve su posledice zimske prihrane društava, koja nisu nakupila dovoljno hrane do 01.09. iz ma kojeg razloga? Ponavljam, ne šta je ko pročitao, jer i sam sam to uradio.
Kako PZ uspeva da "zabrani" zimskim pčelama unos i preradu prirodne hrane u poznim jesenjim danima, kada ima opštenja sa prirodom i prikupljanja iz iste, a ne uspeva da im zabrani prčkanje oko prihrane?
Citat
Tokom septembra ili oktobra se može intervenisati tamo gde je neophodno ramovima iz rezerve sa poklopljenim medom.Ja takve imam u par društava u rezervi,tj nekim društvima ne ostavljam samo za njih 25 kg poklopljenog meda krajem avgusta,već i dodatnih nekoliko ramova sa medom,pa intervenišem tamo gde treba po potrebi.
Može - ko ima. Nisam uzeo ove godine ni liz, a prošle ih nisam ni imao. Gde su moji ramovi meda iz rezerve? Kad kažem moji, mislim na sve one, koji su "pčelari jednogodci" i nisu oduzimali med svojim tek nabavljenim rojevima. A takvima su ovakvi forumi najkorisniji izvori informacija. Ili bi trebalo da budu.
Citat
Pogače ne koristim,a kad mora tokom februara,dodam kristalisani med umesto pogače .Ovakvu praksu ne mislim da menjam jer je do sada dala dobre rezultate i meni i kolegama koje znam a rade takođe na taj način.Tokom avgusta ,kad mora,ide stimulativna prihrana sa po 2 do 3 dl sirupa sa nozevojem i mlekom,svako drugo veče 7 do 8 puta.Mada obično to nije neophodno u većini godina.
Ove je godine, očigledno, bilo neophodno...

Iako Aco nisi naglasio po kom pitanju odgovaraš, ipak je sasvim upotrebljivo, a naročito deo u kojem si iznosio svoja lična, praktična iskustva. To bi trebao da nam bude cilj - da u naše srpsko, ili čak i šire, balkansko pčelarstvo, uvedemo Perića, Šošića, Neškovića, Rakovca, Brndušića, čika Božu, Voju i druge, a drage nam Australijance, Amerikance i Ruse ostavimo njihovim pčelarima i njihovim pčelicama.
« Poslednja izmena: Oktobar 12, 2016, 13:28:32 od strane Nenad Tucakov »

Van mreže Nenad Tucakov

  • Školovan pčelar sa uverenjem
  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1371
  • Pol: Muškarac
    • yu2m personal page
  • Lokacija pčelinjaka: Pančevo - Južni Banat
Odg: Istina ili urbana legenda
« Odgovor #18 poslato: Oktobar 12, 2016, 13:22:57 »
Istina ili urbana legenda br. 4
Pčele će ostati na leglu ( preko zime ) i radije uginuti, nego krenuti put hrane.
Kolegama kojima se pcele moraju hraniti leglom bih preporucio da batale pcelarstvo,nije to posao za njih.U  12 godina koliko se bavim pcelarstvom nisam imao takav slucaj,niti sam cuo za takve slucajeve od starijih kolega.A  verujem da je moguce  da svojim nemarom  pojedinci dovedu svoje pcele i u takvu situaciju.
Hmmm, dosta čvrst i isključiv stav. Možda je neki kolega slomio nogu, ili, ne daj Bože, dobio upalu pluća, pa nije mogao da interveniše...
Citat
Imao sam nazalost tokom ovih 12 zimskih sezona 2 gubitka u lr kosnicama da su pojele sve u plodistu i da leglo koje su imale nisu napustile iako je iznad u njihovom medisnom nastavku bilo jos dobrih 15tak kg poklopljenog meda.
Neko bi izveo zaključak da si trebao da prestaneš da se baviš pčelarenjem.  :P Ja ću radije izvesti zaključak DA PČELE, UKOLIKO SU GLADNE, NEĆE POJESTI LEGLO, već će krepati od gladi čuvajući ga.
Citat
ZAto sam i uveo praksu da iznad LR plodista zazimljavam sa plitkim polumedistem sa 12 EV ramova i 10 do 12 kg meda unutar tog polunastavka,koji im je lakse dostupan. ,a tokom avgusta  im u plodiste iz medista ubacim bocno sa obe strane po 1 do 2 lr rama punih poklopljenog meda,naravno samo tamo gde fali,gde vec nemaju takvu situaciju sa obe strane po 2 rama dobro napunjena poklopljenim medom.OVakvom kombinacijom nisam imao gubitke u takvim  kosnicama sa tim rasporedom.
Iako si već odgovorio na postavljenu dilemu OVO JE INFORMACIJA ZLATA VREDNA. Siguran sam da nema literature ni ruske, ni domaće, gde se ovo može pročitati. Još samo potvrdi - EV ramovi  stoje ukršteni u odnosu na LR ramove u plodištu? Da? Ne?

Naravno, korisna onima koji imaju više godina pčelarenja za sobom. Svakako će razmisliti i o uvodjenju EV košnica na svom LR pčelinjaku.

Van mreže aca peric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 331
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Obronak Deli Jovan planine
Odg: Istina ili urbana legenda
« Odgovor #19 poslato: Oktobar 12, 2016, 14:50:49 »
Da ev ramovi su ukrsteni u odnosu na lr u plodistu i skoro da dodiruju satonose lr plodisnih ramova.

Van mreže aca peric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 331
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Obronak Deli Jovan planine
Odg: Istina ili urbana legenda
« Odgovor #20 poslato: Oktobar 12, 2016, 15:01:58 »
Kolega nenade secer nije isto sto i nektar iz prirode i njegova prerada iscrpljuje  sve pcele i ovde i u rusiji i bilo gde i zato se prihrana ovde radi pre izlaska zimskih pcela iz poklopljenog legla,a kada je rec o rojevima oni se moraju odmah negovati redovnom prihranom,a hranjenjem u bespasnom periodu  u septembru ili kasnije,mnogo verovatnija verovatnoca je da ce postati zrtve grabezi od jacih drustava nego sto ce napraviti neku zalihu.rojevima ne treba ista zaliha kao i jakim drustvima,a vremenom cete se sami uveriti da ne mozete izvuci formule za svaku situaciju u kojoj ce se naci vase pcele i da stvari inisu crno bele vec ima mnogo nijansi.licno uvazavam i ucim dosta od kolega iz rusije,taranova i ekipe,na vama je sta cete vi uraditi,ima nijansi po regionima i tu ste u pravu,ali ima mnogo stvari koje vaze svugde,kao na primer da se zimska pcela ne uposljava rmbanjem u preradi belog secera i pravljenju zimskih zaliha.

Van mreže Nenad Tucakov

  • Školovan pčelar sa uverenjem
  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1371
  • Pol: Muškarac
    • yu2m personal page
  • Lokacija pčelinjaka: Pančevo - Južni Banat
Odg: Istina ili urbana legenda
« Odgovor #21 poslato: Oktobar 12, 2016, 15:14:08 »
Da ev ramovi su ukrsteni u odnosu na lr u plodistu i skoro da dodiruju satonose lr plodisnih ramova.
Potencirao sam ovo pitanje, jer je grupa iskusnih pčelara već postavila postulat da su ukršteni ramovi glupost. čak su i razvili "uverljive" teorije zašto to nije dobro. Naravno, i sam sam zaključio da je u pitanju neka lična netrpeljivost, a da ti autori verovatno nikad nisu ni probali takvu konfiguraciju.

Tvoje iskustvo iz prakse je razbilo još jednu urbanu legendu ( iz novijih vremena ), koja nije stigla da osvane po ovoj temi, a bila je u planu. :)

Van mreže Nenad Tucakov

  • Školovan pčelar sa uverenjem
  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1371
  • Pol: Muškarac
    • yu2m personal page
  • Lokacija pčelinjaka: Pančevo - Južni Banat
Odg: Istina ili urbana legenda
« Odgovor #22 poslato: Oktobar 12, 2016, 17:01:22 »
Kolega nenade secer nije isto sto i nektar iz prirode i njegova prerada iscrpljuje  sve pcele i ovde i u rusiji i bilo gde i zato se prihrana ovde radi pre izlaska zimskih pcela iz poklopljenog legla,
Aco, težište mog pitanja je bilo na datumima - šta se smatra krajnjim rokom dopunske ishrane, kao i zašto zimske pčele ne učestvuju i ne iscrpljuju se kod unosa iz prirode, a habaju se unosom iz hranilice?
Priznaćeš da klimatski uslovi u Rusiji i Srbiji nisu na nivou nijansi...

U principu, nisam ovo pitanje postavio napamet ( u stvari, nisam nijedno po ovoj temi postavio napamet). Na forumu SPOS nadjoh čoveka koji je, podstaknut znatiželjom i žedan znanja obeležavao pčele.  Zoran Krstić je naproleće nalazio obeležene pčele iz juna i jula prethodne godine.
Ima mnogo postova u temi, pa mi je sad teško da to ponovo nadjem, ali evo jednog: http://spos.info/forum/index.php?topic=19433.msg482742#msg482742
Pa ovaj http://spos.info/forum/index.php?topic=19433.msg488785#msg488785

Ima negde i o obeleženim junskim pčelama, ali nemam živaca sad da tražim.

Milan Mihajlović je dao sledeće podatke:
Zoki dužina života pčele zavisi od mnogo, mnogo uslova ....
Evo  još neko se zanimao sa beleženjem pčela , pa uporedi .
"Na Harkovskom naučnoistraživačkom institutu za pčelarstvo pokazuju da leto  ne dožive :
-60,8% od pčela izleženih do 26 jula .
-17,5% od pčela izleženih u periodu od 26 jula do 26 avgusta
-11,6% od pčela izleženih u periodu od 27 avgusta do 07 septembra
-30% od pčela izleženih u periodu od 08 septembra do 13 oktobra ..
Skoro sve pčele izležene u avgustu i početkom septembra prežive zimu  a mnoge od njih ostanu žive skoro do maja "

Dakle, imaće još toga da se kaže o zimskim pčelama i njihovom angažmanu na odredjenim zadacima, u odredjeno vreme.

Nikako ne bih voleo da neko shvati kako vodim polemiku sa pojedinim kolegama. Nemam kvalifikacije da bih to mogao činiti, ali jednostavno, nalazim teme, koje nekako iskaču iz svih logičkih zakona, ili su očigledno posledica "prepisivanja" nekih starih ( pa i zastarelih ) "saznanja", ili su pak u sukobu sa mišljenjima drugih kompetentnih pčelara ( istina je samo jedna ). Šta ću, kad se Šošić povukao, moram ja  :)

Van mreže aca peric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 331
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Obronak Deli Jovan planine
Odg: Istina ili urbana legenda
« Odgovor #23 poslato: Oktobar 12, 2016, 17:59:52 »
Kolega nenade,ne pratim sposov forum,jer nemam vremena puno za komp,drzim se samo ovog foruma,ali  prvenstveno literature i licnih zapazanja i licnih razmena iskustava..ono sto sam primetio je da kod nas,timocka krajina,nema vise bitnog unosa ni tokom avgusta,a kamo li u septembru i oktobru i da se pcele od kraja jula usredsredjuju na negu zimskog legla i vec pocetkom septembra kad to leglo izadje svo,matice drasticno smanje zaleganje na po 2 srednja rama obicno da bi vec oko 20 septembra prestale skroz na neki period ili i na duze,zavisno od medne rezerve..rekao sam vam sta  ja radim,a i drugi iskusniji pcelari iz mog kraja,a vi cete se sami uveriti kakvi su rezultati hranjenja tokom septembra ili oktobra.u svakom slucaju,srecno zimovanje.

Van mreže Драган Нешковић

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1406
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica 174м
Odg: Istina ili urbana legenda
« Odgovor #24 poslato: Oktobar 12, 2016, 19:48:00 »
"To bi trebao da nam bude cilj - da u naše srpsko, ili čak i šire, balkansko pčelarstvo, uvedemo Perića, Šošića, Neškovića, Rakovca, Brndušića, čika Božu, Voju i druge, a drage nam Australijance, Amerikance i Ruse ostavimo njihovim pčelarima i njihovim pčelicama".

Ненаде,
Хвала теби на лепом мишљењу али онај тип Нешковић, никако не стоји у строју осталих уважених и набројаних колега. Тај тип је тек почео да пчелари, и њему ту једноставно није место. Веруј ми на реч, знам човека  ;) 
Поздрав  :)

Van mreže Nenad Tucakov

  • Školovan pčelar sa uverenjem
  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1371
  • Pol: Muškarac
    • yu2m personal page
  • Lokacija pčelinjaka: Pančevo - Južni Banat
Odg: Istina ili urbana legenda
« Odgovor #25 poslato: Oktobar 12, 2016, 20:47:54 »
Dragane, taj lik, Nešković, već sada ima šta da kaže kolegama, većim početnicima od njega samoga...
S tim da je rečeno zasnovano na ličnom iskustvu.
Verujem da će se ubrzo izlaktati medju velikane, obzirom na pristup.

Izgleda da se Aca malo naljutio, a upravo ono, što je poslednje napisao, ide u prilog temi. Moje su i 01.10. imale zatvorenog legla za sve pare, a polen su unosile sve vreme, do ove oktobarske kiše.
Mislim, možda je taj vremenski limit praktičnije i tačnije uvesti u odnosu na vremenske prilike, nego ga vezati za datum.

Van mreže Драган Нешковић

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1406
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica 174м
Odg: Istina ili urbana legenda
« Odgovor #26 poslato: Oktobar 12, 2016, 22:39:35 »
Ненаде,
Тај тип није од оних што се лактају кроз живот. Разумем шта си хтео рећи  8)  и ту би прича о том пчелару почетнику, требала да стане. Има много паметнијих тема за наш форум.


Пчеларство никако не треба стриктно везивати за "датум", и име месеца. Сви послови треба да буду планирани у оптимално време, и да буду у складу са природним условима и стању сваке појединачне кошнице.
Већина проблема настаје када се ради шаблонски, било по савету "искусних", било зато што то негде пише.


Основ успешног пчеларења је упознати биологију пчеле, изучити болести пчела, упознати и разумети природне услове на микро-локацији где се налази пчелињак, онда треба добро савладати технологију рада са одређеном кошницом, и њу прилагодити условима у природи ... нема ту неке велике филозофије.


У принципу, доста уопштених правила заиста важи за многе терене. Међутим сваки терен има своје специфичности које могу значајно да се разликују. Зато је битно прилагодити свој рад условима у природи.
Може се и у октобру додати сируп пчелама, ако се стекну услови који то дозволе. То није правило ни савет, то је могућност која постоји на одређеним теренима, а на неким не. Пчелар мора да разуме те процесе, и када шта може безбедно да уради. То је суштина.






Van mreže zoran drpljanin

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1042
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kula-planinarski dom
Odg: Istina ili urbana legenda
« Odgovor #27 poslato: Oktobar 13, 2016, 10:18:11 »
Dragane.

Skromnost je vrlina dobrih ljudi ?!

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Istina ili urbana legenda
« Odgovor #28 poslato: Oktobar 13, 2016, 11:00:15 »
Višegodišnje iskustvo u pčelarstvu je važno sa stanovišta provere i usvajanja stečenih znanja ali nikako nemože da bude sticanje znanja. Proces sticanja znanja je učenje. Čak i najosnovnija znanja ( pisanje slova i brojeva i slično ) kojima čovek raspolaže morala da se usvoje učenjem. Zato pčelari radi uspešnog pčelarenja moraju učiti kao vid sticanja znanja a onda to primenjivati u praksi kao vid provere. Pravilna primena znanja vodi pravilnom zaključivanju a u pčelarstvu ima monogo pogrešnih tvrdnji ili pogrešnih zaključivanja što često pčelare odvodi sa ispravnog puta u sticanju znanja i ostvarivanju rezultata u pčelarstvu. Znanja koja se nalaze u pčelarskim knjigama su rezultat znanja generacija iza nas i iskustveno do takvih saznanja pojedinac koji se bavi pčelarstvom sigurno nikada ne bi mogao da dodje. Zato ne treba mešati politiku i reći odbacujemo Ruse ili Amerikanci i slično naučna znanja su važna i ispravna kad je u pitanju život pčele, kao i uopšteno sve vezano za gajenje pčela osim sezonskih radova odnosno izbora tehnologije koja mora da odgovara uslovima pčelarenja. Iz tog razlika postoji razlika u tehnologiji i kod nas između samoh pčelara a da ne govorim između uslova Rusije i Amerike. Pogrešno je apriori sve odbacati kao i sve prihvatati već na osnovu znanja razlikovati jedno od drugog.
   Znanje je u osnovi svega. Osnovno znanje koje sam naučio od pokojnog kruševačkog pčelara Žike Đurića glasi “Pčele ne smeju biti gladne i bolesne“. To je pravilo kojeg se pčelari moraju držati da bi imali pčele ali za uspešno gajenje pčela potrebna su i šira znanja. Da bi se došlo do znanja iz oblasti gajenja pčela neophodno je čitati ( prvenstveno stručne knjige a zatim i pčelarske časopise ), imati mentora starijeg i iskusnijeg pčelara uz koga će te učiti, slušati pčelarska predavanja kao i pratiti razne diskusije putem elektronskih medija ( grupe, fejzbuk, forum i slično ). Obično se u šali kaže da „pripravnički staž u pčelarstvu traje više godina a neki čak smatraju da je to 10 godina“ ili „Sa 15 pčelarenja si samo dobar početnik“. Pčelarenje u različitim uslovima, različitim tipovima košnica i u godinama sa različitim vremenskim prilikama utiče na različita često suprotna mišljenja o pojedinim pitanjima na šta veliki uticaj ima znanje, odnosno neznanje mnogobrojnih diskutanata. Zato se savetuje pčelarim da u uslovima plasiranja mnogobrojnih informacija probaju da uče tako što će nova saznanja proveravati u valjanoj stručnoj literaturi.   


Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Istina ili urbana legenda
« Odgovor #29 poslato: Oktobar 13, 2016, 11:11:13 »
Negde sam primetio da se pominje „pčele jedu leglo“ pa da ne bi tražio i citirao iznosim sledeće: Samo u periodu prolećnog razvoja kad se leglo dosta razvije a ponestane unos cvetnog praha ( nestanak belančevina ) pčele pokušavaju da produže vrstu ne bi li dočeklai da se u prirodi pojavi cvetni prah tako što sisaju belančevine iz starijih larvi i hrane mlađe larve. To se obično dešava kad pada kiša pa pčele ne izlaze po nekoliko dana i tada često vidimo na poletaćci izsisne larve u vidu njene košuljice. To su ostaci larve koje pčele izbacuju posle isisavanja belančevina.