Poštovani kolega Nenade.Kolega Dragan je dao odgovore sa kojima se i ja slažem.
I meni se dopadaju. Prvenstveno, zato što nisu tipa "prepisivanje iz knjige u knjigu, a odatle u forumske postove". A drugo, verovatno sam takve i priželjkivao.
Dodao bih da moja praksa kaže da se krajem jula vrši dopuna neophodne zimnice sirupom sa nozevojem uz dodatak 1 ml sirćetne kiseline po 1 kg šećera.
Ako je ovo sirće zbog invertovanja, onda se ne slažeš baš potpuno sa Draganom...
Sirup koj ja koristim je 1 kg šećera i 0,8 litara vode.Nekada kada je polena bilo malo,zbog suše,dodam 2 decilitra svežepomuzenog kravljeg mleka uz 0,6 litara vode na 1 kg šećera.Kada dajem mleko ne ide nikakva kiselina u rastvor !!!!!!
Ovo mleko (sveže pomuženo) nije baš dostupno većini pčelara. Negde sam pročitao ( ne smem reći gde, pošto nisam siguran - puno sam raznih stvari čitao i gledao) da se vodila polemika za i protiv mleka ( možda se čak radilo o mleku u pogači ). A baš ovakva informacija može biti zlata vredna, jer dolazi iz višegodišnje prakse i ne izveštava o negativnim posledicama.
Naravno, dodavanje kiseline bi od mleka odmah napravilo meze - sir.
Rezultati ovakve prakse su dobri,ali to samo kad mora,kad nema dovoljno meda,tj kad krajem jula nemaju pun LR nastavak meda iznad plodišnog nastavka,u kome u to vreme obično nema rezervi meda skoro uopšte,već samo leglo i polen.
Šta ćemo sa majskim rojevima, preuzetim sredinom juna na 5 LR ramova? Ne da nemaju pun nastavak meda, već jedva imaju krajem jula potpuno izgradjen plodišni nastavak, pa, ako imaju, tek dobijaju drugi nastavak sa postupnim dodavanjem ramova sa SO.
Praksa je pokazala da tokom avgusta i septembra normalno društvo kod nas od tih 25 kg potroši 8 do 10 kg obavezno,pa početak oktobra dočeka sa 15tak do 18 kg meda u rezervi.To je obično dovoljno i za prolećni dobar razvoj,jer obično bude tokom marta i aprila još svežeg nektara.
Da. I ja sam na svojim rojevima imao sličnu situaciju. I lagao bih, kada bih rekao da im nisam davao i šećerni 3:2 i invertovani sirup ( na tri košnice 20 kg čećera (plus voda ) i 12 L invertita... I opet, vizuelno ( ne smem reći "utisak je" - da me Nešković ne grdi ), kao da imaju manje zaliha nego početkom septembra.
Kasnije prihrane troše zimsku pčelu i slabe društvo,imate knjigu od ruskih kolega i Taranova koji to detaljno objašnjavaju,a kolega Boris Salaj je to negde postavio,tj link.
Ovo će, svakako, biti jedno od pitanja u ovoj temi. U stvari, ovu sam temu i postavio kako bih istisnuo ruske kolege iz srpskog pčelarstva.
Pri tome ne mislim na Taranovljev metod razrojavanja, koji je primenjiv svuda, već o drugim stvarima, kao recimo, "kasna prihrana". Pa mi ovde na rastojanjima od Pančeva do Novog Miloševa imamo različite klimatske i pašne uslove. O brdsko planinskim predelima da i ne pričamo. Ako je po ruskim kolegama 1. septembar poslednji dan prihrane radi pojačavanja rezervi, koji je to dan u Maloj Moštanici, Novom Miloševu, Zlataru, Radovanju ili Banatskom Brestovcu? Pa klimat i samim tim i pašni uslovi ni ne podsećaju, rekao bih ni u jednom delu te velike, bratske zemlje, u odenosu na naše. A da ne pričamo o Hrvatskoj, gde se možda obala i otoci razlikuju, a kamoli Zagorje i Panonska nizija.
Dakle, kad kažem istisnuo, mislim na čvrsto zadate rokove, koji se prenose sa kolena na koleno, a da u stvari ne odgovaraju istini u potpunosti. Ne kažem da će pridržavanje tih rokova izazvati štetu. Naprotiv. Ali isto tako, možemo utvrditi da nijedna PZ, koja 1. oktobra ima na zalihama 75 kg hrane, neće, u normalnim uslovima uginuti od gladi. I to je potpuno tačno.
Forum ne treba da citira proverene i dokazane stručnjake sa raznih udaljenih područja i podneblja. Tu literaturu može svako da nadje. Moje vidjenje foruma je na prenošenju ličnih iskustava iz komšiluka. Jedan od dobrih primera je sa SPOS foruma ( parafraziraću, da ne tražim na 100+ strana) po temi stvaranja 10 društava od jednog. Čovek na osnovu svog ličnog iskustva napisa ovakvo nešto:
"Ja sam sa svoje LR košnice dobio 7 rojeva u toku jedne sezone, ali dobiti 10 rojeva sa RV košnice je naučna fantastika..."
Imamo mi dovoljno pčelara praktičara, vrhunskih znalaca, potkovanih iskustvom i praksom, da bi smo se oslanjali na literaturu od "pre sto godina", zasnovanu na ispitivanjima u nekim drugim klimatskim uslovima i sa nekim drugim rasama pčela.
Da li je iznurivanje zimskih pčela istina ili urbana legenda. Ne interesuju me ni Rusi, ni ostali Amerikanci. Šta kaže naša praksa? Kakve su posledice zimske prihrane društava, koja nisu nakupila dovoljno hrane do 01.09. iz ma kojeg razloga? Ponavljam, ne šta je ko pročitao, jer i sam sam to uradio.
Kako PZ uspeva da "zabrani" zimskim pčelama unos i preradu prirodne hrane u poznim jesenjim danima, kada ima opštenja sa prirodom i prikupljanja iz iste, a ne uspeva da im zabrani prčkanje oko prihrane?
Tokom septembra ili oktobra se može intervenisati tamo gde je neophodno ramovima iz rezerve sa poklopljenim medom.Ja takve imam u par društava u rezervi,tj nekim društvima ne ostavljam samo za njih 25 kg poklopljenog meda krajem avgusta,već i dodatnih nekoliko ramova sa medom,pa intervenišem tamo gde treba po potrebi.
Može - ko ima. Nisam uzeo ove godine ni liz, a prošle ih nisam ni imao. Gde su moji ramovi meda iz rezerve? Kad kažem moji, mislim na sve one, koji su "pčelari jednogodci" i nisu oduzimali med svojim tek nabavljenim rojevima. A takvima su ovakvi forumi najkorisniji izvori informacija. Ili bi trebalo da budu.
Pogače ne koristim,a kad mora tokom februara,dodam kristalisani med umesto pogače .Ovakvu praksu ne mislim da menjam jer je do sada dala dobre rezultate i meni i kolegama koje znam a rade takođe na taj način.Tokom avgusta ,kad mora,ide stimulativna prihrana sa po 2 do 3 dl sirupa sa nozevojem i mlekom,svako drugo veče 7 do 8 puta.Mada obično to nije neophodno u većini godina.
Ove je godine, očigledno, bilo neophodno...
Iako Aco nisi naglasio po kom pitanju odgovaraš, ipak je sasvim upotrebljivo, a naročito deo u kojem si iznosio svoja lična, praktična iskustva. To bi trebao da nam bude cilj - da u naše srpsko, ili čak i šire, balkansko pčelarstvo, uvedemo Perića, Šošića, Neškovića, Rakovca, Brndušića, čika Božu, Voju i druge, a drage nam Australijance, Amerikance i Ruse ostavimo njihovim pčelarima i njihovim pčelicama.