Za neku diskusiju, kada izostanu pitanja, ponekad je potreban motiv. Prateći SPOS forum sam danas pročitao poruku koja je nepravilno tumačenje rada sa klasičnom LR košnicom (inače izostaće link ka navedenim porukama). Prilično iskusni kolega pišući o nešto proširenoj DB košnici i eventualnom uvođenjenju vrlo plitkog tela kao magacina hrane, gde je taj magacin potrebno privremeno podbaciti pod plodište DB košnice, izneo tvrdnju da je lakše to raditi kod DB košnice nego tokom sezone raditi sa LR košnicom. On tvrdi da pri radu sa LR košnicama treba više rotacija nastavaka (ne znam koliko, jer kaže: „Izračunaj koliko imaš rotacija u toku sezone kod LR.“)
Neću ulaziti u tehniku rada sa DB košnicom. Samo ne vidim koliko je to rotacija kod LR košnice potrebno.
Moj stav je da je potrebna jedna „rotacija“. To je postavljanje gornjeg tela sa većim delom gnezda (ili celim gnezdom) u aprilu i to zavisi od načina pčelarenja. Dalje se ništa više ne dira. Najbolje je koristiti matičnu rešetku. Ako se u jesen izvadi jedan ili više ramova, to je samo povoljnost i mogu se dobiti vrlo dobro izgrađeni ramovi sa isključivo radiličkim leglom. Ubacivanjem satnih osnova početkom cvetanja džanarike gnezdo se zadržava u toj gornjoj toplijoj zoni (u gornjem LR nastavku). Pri tom prvom pregledu se iz plodišta već mogu ukloniti najstariji ramovi za pretapanje i na mesto nekih postaviti takođe satne osnove.
Kada se košnica postavlja u proizvodni raspored (1 telo plodište, ostalo medišta), Podignu se najnoviji izgrađeni ramovi u drugi nastavak, a plodište presloži zavisno od stanja u kojem se nalazi.
Sada su u plodištu tamniji ramovi, a osnove se postavljaju bliže sredini nastavka. Ovim se rojevi nagon svodi na minimum, jer se pčela zapošljava oko sređivanja plodišta, a iznad rešetke ima legla tako da se višak pčele koji pristiže usmerava da radi u tom gornjem nastavku. I to je sav posao do uzimljavanja, što se tiče rotacije nastavaka.
Ima pčelara koji podižu plodište iznad medišta po završetku sezone. Ne vidim nikakvu logiku u ovakvom suvišnom poslu. Prirodno je da pčele skladište med iznad gnezda. Ako se medište podbaci, troši se deo zaliha, a nikada ne možemo unapred znati koliki će biti unos da pokrije odgajanje legla. Druga stvar je što će biti teže izmeniti saće iz plodišta, ako je to potrebno jer će ono stalno biti u gnezdu i zauzeto leglom. Tako da se posao komplikuje.
Inače te rotacije nastavaka u cilju stimulacije i odgajanja veće količine legla sam odavno napustio: donose više štete nego koristi.
Zanimaju me komentari ostalih kolega i njihov način rada sa LR košnicom.
Uh, pogolem post, a da bi čovjek komentarisao ono što hoće, mora citirati, što zauzima prostor, ali ja drugi način ne poznajem.
Prvo: kod mene nema nijedne rotacije niti zakretanje nastavaka zarad ubrzanog razvoja. Radio sam i sa 100 društava, ali mi nije bio težak rad ramom jer, kad već radim, volim da vidim šta sam to uradio (unutra, a ne spolja), a ne rotiranje naćoravo.
Drugo: mogu shvatiti podbacivanje pod plodište ako je ostalo nešto nezatvorenog meda, drukčije ne, a taj donji nastavak će biti "vjetrobran", ali je kolega Milić dobro primijetio da može doći i do kontraefekta: do forsiranja matice, a svi znamo šta potom slijedi (opet, nije svejedno kad ko to uradi: juli, avgust, septembar).
Treće: ako sam dobro shvatio, taj debejac priča o nečemu što je slično Venerovoj metodi kod LR-a.
Četvrto: ti Dragane reče matica ograničena na P1, a znaš da preporučuju, i rade, i drukčije - 2 P-a i 1 M.
Peto. Dragane, šta si podrazumijevao pod "proširenom DB? Da li si mislio na taj njegov polu ili trećinastavak i sl.?
Zadnje: da bi čovjek pričao o utiscima vožnje avonom, morao bi bar jednom doživjeti to, pa se pitam je li taj komentator i upoređivač DB-a i LR-a ima ili je imao obje spomenute košnice. Nisam ni na jednoj niti na drugoj strani, ali bih uvijek izabrao DB (JA, dakle ograđujem se od nagovora, nametanja mišljenja i sl.), mada me stalno kopka misao da bi izlaz za moje terene mogao biti u manjoj košnici.
Pozdrav, svako dobro!