Košnice Voja

Ostale teme na forumu => Ostale teme u pčelarstvu => Temu započeo: sljivic b miljko Novembar 04, 2016, 10:20:36

Naslov: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 04, 2016, 10:20:36
Razmišljao sam da na ovoj temi objavim nekoliko mojih članaka koji su već objavljeni u časopisu "Pčelar" iz razloga što na forumu ima dosta početnika i onih koji nisu ili nisu bili članovi u vreme štampanja članka. Za ovaj vikend ide sledeći članak:

 DODAVANJE SATNIH OSNOVA


U gajenju pčela veoma važan postupak dodavanja satnih osnova kako bi se dobilo više voska, odnosno kako bi pčele bile kvalitetnije a pčelinja društva produktivnija. Da bi taj postupak bio obavljen u najpogodnije vreme, na najpogodniji načina sa što je mogućim boljim efektom, pčelari moraju dobro da poznaju postupak izgradnje saća. Da bi se poznavao postupak izgradnje saća, potrebna su određena znanja  vezana za biologiju pčela, tehnologiju pčelarenja kao i pčelinje paše i injihove mogućnosti vezane za lučenje voska. U postupcima i radnjama dodavanja satnih osnova radi izgradnje saća pčelari često ne obraćaju pažnju na detalje koji mogu biti štetni ili koji ne daju odgovarajući efekat.
Stare, crne, krive, istegnute, ramove sa velikim brojem istegnutih i trutovskih ćelija treba što je moguće pre i više menjati. Zamena sa vrši tako što se u periodu paše kada pčele luče vosak dodaju satne osnove umesto povučenog lošeg saća. Postoji veliki broj razloga za zamenu starog saća. Zamenom saća dobija se saće sa ćelijama veće zapremine što ima za posledicu dobijanja krupnijih pčela. Krupnije pčele su produktivnije, zdravije, dugovečnije što će imati za posledicu bolje efekte pčelarenja. Ovo iz razloga sužavanja prostora u ćelijama starog saća jer sa leženjem pčele u ćeliji ostavljaju košuljice. Ako se iz jedne ćelije izlegu nekoliko generacija pčela a svaka ostavi po deo košuljice, jasno je da će ćelije saća biti uže što bi imalo za posledicu manja zapremina ćelije, što znači sitnije pčele. Zamenom starog saća, odnosno njegovim pretapanjem se eliminiše prisustvo uzročnika nekih bolesti kao što je krečno leglo, američka kuga i slično. Dodavanjem satnih osnova omogućava se pčelama da zadovolje svoju potrebu za lučenjem voska a time se i odlaže  rojenje. Lučenje voska sigurno odlaže nagon za rojenjem jer pčele koje se roje moraju poneti ljuspice voska koje će upotrebiti u brzoj izgradnji saća na novom mestu. Ako im se oduzmu ljuspice voska, tako što se nateraju da ga izluče na dodate satne osnove, one će za rojenje morati da čekaju neki period, da ponovo imaju pčele sa ljuspicama voska. Jedan od najvažnijih uzroka rojenja je preveliko lučenje matične mleči od strane mladih pčela. Mlade pčele starosti 5 do 12 luče matičnu mleč kada preleze na lučenje voska. Ako se pčelama dodaju stane osnove za izvlačenje saća, one su primorane na lučenje voska pa će sa početkom lučenja vosak istovremeno prestati da luče matičnu mleč što znači direktno utiče na smanjenje rojenja. Pretapanjem starog saća i izgradnjom novih satnih osnova dobijamo veću količinu voska što će direktno povećati naš prihod od pčela a samim tim i ekonomičnost pčelarenja. U tamnom saću med brže kristališe što pravi problema kod zimovanja pčela. Za dobro zimovanje pčela važno je da se med u što je moguće dužem periodu bude sačuvan, sa što je moguće manjom kristalizacijom, gde svetlije saće ima značajniju ulogu. Zamenom, odnosno povlačenjem saća sa trutovskim leglom smanjuje se broj trutova koje pčele gaje pa samim tim i njihovo iscrpljivanje na negovanju velikog broja trutova. Svetlije saće je manje napadano od voskovnog moljca pa samim tim trpi manje štete. Sve to je dovoljan razlog da se u periodu paše vrši zamena staroga saća i dodavanje satnih osnova. Satne osnove za dodavanje moraju biti od kvalitetnog voska, dobro užičane: horizontalno, vertikalno ili armirano. Ako je horizontalno mora biti sa odgovarajućem brojem žica, na odgovarajućem rastojanju i da prva žica bude na 2,5 cm od satonoše jer ona trpi najveći teret. Žice u svakoj varjanti moraju biti dobro utoljene, vodeci računa da ne oštećuju saće jer pregrevanjem žica dolazi do presecanja satnih osnoava a kasnije do kidanja saća.
Sam postupak dobijanja voska vezan je za lučenje ljuspica voska iz voskovnih žlezda pčela. Pčela kao jedinka ima na donjem delu tbuha četiri para voskovnih žlezda iz kojih izlučuje vosak u tečnom stanju. Takav vosak u tečnom stanju u dodiru sa vazduhom se stvrdne i postaje elastična masa takozvane ljuspice voska. Ove ljuspice pčele zadnjim nogama skidaju, prenose, gnječe i žvaću upotrebljavajući ga za izgradnju saća. Međutim pčela kao jedinka nemože graditi saće već za gradnju saća neophodno je celovito pčelinje društvo uzajamno povezano u biološki sistem. Ovo iz razloga povezanosti izgradnje saća za drugim funkcijama društva: negovanjem legla, sakupljanjem nektara i polena. U zoni izgradnje saća temperatura nesme biti niža od 35 stepeni celzijusa, što znači da za izgradnju saća pčelama je potrebno toplo vreme. Po hladnom vremenu pčele bi  teško dizale i održavale toliko visoku temperaturu.
Pčelari moraju koristiti period koji najpovoljniji za dodavanje satnih osnova, pa iz tog razloga moraju dobro poznavati faktore koji utiču na lučenje voska. Najvažniji faktori koji utiču na lučenje voska su: paša, jačina pčelinjeg društva, negovanje legla, prisustvo matice, rojno stanje društva i prazan prostor u pčelinjem gnezdu.
                   Paša, odnosno unos svežeg nektara i polena direktno utiče na lučenje voska kod pčela, dok prisutne zalihe hrane u košnici nisu od značaja za lučenje voska. Zato je važno da pčelari satne osnove dodaju  u periodu kad hrana iz prirode značajno pristiže ili ako unosa nema a želimo lučenje voska moramo pčele obilno hraniti. Pored ugljenih hidrata, za izgradnju voska pčelama je važna i belančevinasta hrana polen ili perga. Ako nema unosa polena iz prirode pčele obustavljaju lučenje voska. U periodu prestanka paše tokom leta pa sve do značajnije prve prolećne paše nema značajnog izvlačenje saća. Satne osnove  se dodaju u periodu razvoja uz ili u leglo kako bi pčele širile leglo kao i u periodu paše u medišni deo gde će smestiti med. Ako se satne osnove dodaju u plodištu dosta udaljeno od legla ili u medištu u periodu kada nema paše, odnosno prilično udaljeno od mesta gde će pčele smestati med, takve satne osnove pčele neće graditi. Tako dodate udaljene satne osnove pčele će oštećivati, odnosno otkidati i prenositi na drugo mesto, tako da će satne osnove biti oštećene. Na delu satne osnove koja ima oštećenje, pčele će graditi trtovske ćelije ili će ostati rupa ako je oštećenje manje. Kod dodavanja satnih osnova u medište treba voditi računa i ne dodavati nastavak pun satnih osnova naročito ne ne početku paše. Mnogo je bolje sa početkom paše dodavati izgrađeno saće a kad paša krene i bude unosa onda dodavati satne osnove i to mešanjem sa izgrađenim saćem kako to pčelari kažu „filovano saće“. Ako se meša izgradjeno saće sa stnim osnovama, dešava se da su na izgrađenom saću produbljene ćelije a na satnoj osnovi plitke ćelije što pak ništa ne smeta i u sledećoj paši biće sve uredu. Ak se satne osnove dodaju kao razređeni ramovi ( 10 umesto 12 i slično ) dešava se da pčele zbog velikog rastojanja između satnih osnova ne prihvate da grade na satnim osnovama već grade zaperke između satnih osnova. Iz tog razloga za izgradnju saća sa produbljenim ćelijama treba koristiti saće sa normalno izgrađenim ćelijama. Pčele za izgradnju saća troše med i cvetni prah pa je neophodno da za pašu imamo izgrađeno saće ali kako pčele imaju potrebu i za lučenjem voska neće doći do smanjenja prinosa ( a nephodno je ) za pašu u medište dodavati i satne osnove radi izgradnje. Pčelari početnici obično za pašu nemaju izgrađeno saće pa dodaju satne osnove u medište. Sam prelazak iz plodišta u medište na satne osnove pčele teško prihvataju i može doći do rojenja a da ne predju u medište. Iz tog razloga potrebno je pčele „prevariti“ i naterati ih da predju. Ovo se može uraditi, tako  što se medišni ram dodaje u plodište ranije i posle izgradnje premestiti ga u medište i tako naterati pčele da pređu u medište. Drugi način je da se jedan plodišni ram izvadi iz plodišta i stavi u medište nakoliko dana ( može i u polumedište pa neka deo visi u plodištu ), a kada pčele pređu da grade na susedne ramove u medištu, plodišni ram posle isecanja dela građevnjak vratiti u plodište. Kod košnica sa istom veličinom rama nema ovog problema ali treba voditi računa da med iz plodišta ne dospe za cedjenje. U košnici često zatičemo satne osnove na kojima je izvučeno saće sa praznim ćelijama i na vrhovima završeno tankim slojem propolisa. To je siguran pokazatelj prestanka paše i pčele su „konzervirale“ novoizgradjeno saće do nove značajnije paše.
                   Jačina pčelinjeg društva je bitna za dobro lučenje voska. Pošto najintezivnije vosak luče mlade pčele starosti od  12 do 18 dana, važno je da u društvu bude što je moguće više tako mladih pčela. U jakom društvu sa velikim brojem jedinki trebalo bi da procentualno bude više mladih pčela sposobnih da luče vosak, što opet zavisi i od perioda razvoja pčelinjeg društva o čemu pčelar treba da vodi računa. Jaka društva na satnim osnovama ostavljaju znatno više voska nego slabija društva što doprinosi kvalitetnijem saću i većoj količini izlučenog voska. Jasno je da se jačim društvima u nekom povoljnom periodu može dodati i više satnih osnova na izgradnju dok kod slabijih se dodavanje satnih osnova svodi samo na procenu njegove mogućnosti.
                 Negovanje legla je povezano i sa lučenjem voska. Mlade pčele radilice imaju sposobnost da istovremeno ( u istom periodu ) učestvuju u izgradnji saća i u negovanju legla pa su iz tog razloga ovi poslovi vremenski i funkcionalno povezani. Pčele se na ovim poslovima neprekidno menjaju i obavljajući čas jedan a čas drugi posao. Količina i intezitet ishrane larvi odražava se na količinu i intezitet izgradnje saća kao i sa prestankom negovanja legla prestaje izgradnja saća.
                 Prisustvo matice u društvu je od velike važnosti za lučenje voska. Pčele intezivno luče vosak samo u društvima u kojima je prisutna matica. Tehnologije pčelarenja u kojima je prisutna matica ali je ograničena zatvaranjem u kavez luče vosak ali sa smanjenjem oko 30 % dok ako matice nema pčele vuku samo minimalno i to trutovsko saće. Ovo je jako važno da pčelari znaju da ne dodaju satne osnove u društva i rojeve gde se tek očekuje izvodjenje matice. Pčele će na takvim satnim osnovama praviti razna oštećenja u smislu grickanja, izvlačenja početaka matičnjaka, loših trutovskih ćelija tako da će ta satna osnova da bude prilično oštećena. Sa očekivanjem izleganja matice treba dodati satnu osnovu i tu u neposrednoj blizini očekivanja novog zaleganja a uz prihranu ako nema paše. Ukoliko je u društvu malada i kvalitetna matica količina izgradjenog saća biće procentualno veća a broj nepravilnih i trutovskih ćelija znatno manji.
                 Rojno stanje društva odnosno period rojenja je takođe važan faktor izgradnje saća. Pčele pripremajući se za rojenje u periodu desetak dana uoči rojenja smanjuju svoje aktivnosti pa samim tim i izgradnju saća. Razlog je u činjenici da pčele koje odlaze trba da sa sobom „ponesu“ ljuspice voska kako bi u novom staništu brzo i lako izgradile novo pčelinje gnezdo. Period posle rojenja karakterističan da pčele izgradjuju brzo veliku količinu saća, pa se iz tog razloga savetuje da se roj uvek naseljava na satne osnove (obično 5 ramova ). Satnim osnovama se može dodati jedan ram sa otvorenim leglom iz druge košnice radi pojačavanja, odnosno da bi se zadržao roj ali samo ako je u roju sparena matica. Ako je roj sa nesparenom maticom ( drugenac...) pčele će ubiti maticu. Ove činjenice pčelari trebaju imati u vidu kako bi radi sprečavanja rojenja dodavali više satnih osnova na izgradnju. Izgradnjom satnih osnova mlade pčele smanjuju ljuspica voska koje poseduju, pa se smanjuje količina koju mogu poneti i time se odlaže rojenje dok se ta potrebna količina na obezbedi. Drugo, ako do rojenja dodje onda rojni potencijal treba iskoristiti za izgradnju većeg broja satnih osnova i to besprekorno kvalitetno sa isključivo radiličkim ćelijama.
                 Pčele u postupku izgradnje pčelinjeg gnezda ili u postupku pojave praznog prostora u pčelinjem gnezdu znatno intenzivnije i kvalitetnije izgrađuju saće. Ovo iz razloga što kod izgradnje pčelinjeg gnezda ili obnove narušene njegove celine, pčele ulažu povećani napor kako bi što je moguće brže obezbedili kompaktnost pčelinjeg društva radi opstanka odnosno lakšeg održavanja optimalnije temperature. Ovo treba uzeti u obzir kod dodavanja satnih osnova i prema periodu dodavanja satne osnove dodavti uz leglo ( u početku ) ili u leglo u periodu dobre paše, jakog društva i toplog vremena. Ram građevnjak se može davati i na periferiji gnezda jer za negovanje trutovskog legla pčele radije koriste područja sa nešto nižom temperaturom kao što je periferija gnezda. Kod dodavanja satnih osnova bilo pored legla ili u leglo treba imati u vidu da se javlja prazan prostor između dodate satne osnove i susednih ramova sa obe strane. Ovaj prazan prostor „tera“ pčele da grade saće tako što će izgrađivati satne osnove a produbljivati ćelije na susednim ramovima. U predelu susednih ramova gde je leglo produbljivanje nije moguće pa će pčele na satnim osnovama izgraditi pravilno radiličko saće i matica će ga zaleći. U predelu susednih ramova gde je otvoren med, obično u predelu medne kape pčele će produbljivati ćelije i puniti medom. To će za posledicu imati znatno dublje ćelije na tim susednim ramovima u predelu mednog venca a znatno plitke, čak često bez meda na dodatoj satnoj osnovi. Pčelari  ovu pojavu moraju imati u vidu i nekoliko dana nakon dodavanja satnih osnova trebalo bi izvršiti pregled i oštrim nožem saseći višak, odnosno produbljene ćelije zajedno sa medom kako bi se pčelama omogućilo da dograde slabo izvučene ćelije na dodatim satnim osnovama. Ponegde se ovaj postupak može popraviti dodavanje slabo izgradjenog rama na bolje mesto u društvu gde je veća površina legla i gde će pčele ispraviti nedostake.
                 Sa prvim prolećnim radovima u košnici se pravi prazan prostor i to tako što se sklanjaju krajnji loši ramovi ili pomera pregradna daska koja je dodata pre zazimljavanja. Kasnije kada vreme bude toplije i kada pčele pojačaju unos, saće u košnici će da zabeli. To je znak da društvu možemo dodavati satne osnove. To se obično dešava kad pčele bar dva dana dobro unose nektar i cvetni prah sa šljive džanarike a nekad i koji dan kasnije u zavisnost od godine.  Satne osnove ćemo dodavati između zadnjeg rama sa leglom i rama sa cvetnim prahom. Satne osnove ne smemo dodavati u centar legla jer može da zahladni, pa društvo neće moći da greje takvo leglo pregrađeno dodatom satnom osnovom. Drugo u takvom slučaju matica će polagati jaja, samo u jednom delu legla do satne osnove. Ova proširivanja omogućavaju matici da polaže više jaja, a pčelama da smeste uneti nektar i cvetni prah.
                   Sa protokom vremena kada društva postanu jača, unos bolji a vreme stabilnije satne osnove treba dodavati u centar. Obično je vreme kada je korisno dodavati satne osnove u centar legla između 35 i 30 dana pre očekivanog početka značajne paše. Ako u tom periodu spoljna temperatura niska i unos slab onda se sa dodavanjem satne osnove mora sačekati toplije vreme i bolji unos. Kada odredjujemo vreme dodavnja satnih osnova prema jačini društva, onda možemo slobodno dodavati satne osnove ako imamo četiri rama legla ako su temperatura i unos uredu. Na taj način se postiže brži razvoj, jer će pčele odmah izvući saće a matica zalegati pa dobijamo veliku količinu jaja iz kojih će se izlegati pčele koje će u paši biti kućne pčele i znatno doprineti preradi i smeštaju meda. Ako se pak u tom periodu satne osnove stavljaju sa strane legla, pčele će ih brzo izvući, ali će smestiti med i cvetni prah a samo malo legla što pčelarima nije u interesu.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Bojan Šušnjar Novembar 04, 2016, 11:30:32
Miljko kapa dolje i dubok naklon za uloženi trud kako u ovaj članak tako i u ostale teme na ovom forumu.
Vaša izlaganja su lako čitljiva nama početnicima i sve je sistematski opisano tako da pitanja uglavnom nisu ni potrebna.

Ja bih se osvrnuo na jedan dio ovog izlaganja jer mene kao početnika bune neki oprečni stavovi pčelara po pitanju starog saća.

Vi ste napisali:

Citat
Zamena sa vrši tako što se u periodu paše kada pčele luče vosak dodaju satne osnove umesto povučenog lošeg saća. Postoji veliki broj razloga za zamenu starog saća. Zamenom saća dobija se saće sa ćelijama veće zapremine što ima za posledicu dobijanja krupnijih pčela. Krupnije pčele su produktivnije, zdravije, dugovečnije što će imati za posledicu bolje efekte pčelarenja. Ovo iz razloga sužavanja prostora u ćelijama starog saća jer sa leženjem pčele u ćeliji ostavljaju košuljice. Ako se iz jedne ćelije izlegu nekoliko generacija pčela a svaka ostavi po deo košuljice, jasno je da će ćelije saća biti uže što bi imalo za posledicu manja zapremina ćelije, što znači sitnije pčele.

Poznato je da neki pčelari tvrde da teorija o manjim ćelijama na starom saću ne stoji.
Jasno mi je da se neminovno pojedine teorije prenose sa koljena na koljeno kroz stručnu literaturu a bez da se onaj ko ih izlaže provjerava i potvrđuje u praksi.
U prirodi pčele obično ne mijenjaju saće koje je već izgrađeno pa to navodi na zaključak da bi pčelinje društvo koje raspolaže ograničenim prostorom u šupljini nekog drveta vjerovatno bilo osuđeno na propast jer sa svakom generacijom pčela koje se izlegu ćelije se smanjuju što bi na kraju onemogućilo matici da normalno polaže jaja u takve ćelije i život pčela u tom prirodnom staništu nebi bio održiv.
Malo mi je ovo nelogično s obzirom na mileniumsku evoluciju.
Negdje sam na forumima naišao na sliku prirodnog saća iz panja koje je mjereno i ne pokazuje znake značajnog smanjenja unutrašnjeg prečnika.

Molio bih vas za mali osvrt na ovaj dio vašeg izlaganja ako je moguće.

Svako dobro...
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 04, 2016, 12:34:35
Miljko kapa dolje i dubok naklon za uloženi trud kako u ovaj članak tako i u ostale teme na ovom forumu.
Vaša izlaganja su lako čitljiva nama početnicima i sve je sistematski opisano tako da pitanja uglavnom nisu ni potrebna.

Ja bih se osvrnuo na jedan dio ovog izlaganja jer mene kao početnika bune neki oprečni stavovi pčelara po pitanju starog saća.

Vi ste napisali:

Citat
Zamena sa vrši tako što se u periodu paše kada pčele luče vosak dodaju satne osnove umesto povučenog lošeg saća. Postoji veliki broj razloga za zamenu starog saća. Zamenom saća dobija se saće sa ćelijama veće zapremine što ima za posledicu dobijanja krupnijih pčela. Krupnije pčele su produktivnije, zdravije, dugovečnije što će imati za posledicu bolje efekte pčelarenja. Ovo iz razloga sužavanja prostora u ćelijama starog saća jer sa leženjem pčele u ćeliji ostavljaju košuljice. Ako se iz jedne ćelije izlegu nekoliko generacija pčela a svaka ostavi po deo košuljice, jasno je da će ćelije saća biti uže što bi imalo za posledicu manja zapremina ćelije, što znači sitnije pčele.

Poznato je da neki pčelari tvrde da teorija o manjim ćelijama na starom saću ne stoji.
Jasno mi je da se neminovno pojedine teorije prenose sa koljena na koljeno kroz stručnu literaturu a bez da se onaj ko ih izlaže provjerava i potvrđuje u praksi.
U prirodi pčele obično ne mijenjaju saće koje je već izgrađeno pa to navodi na zaključak da bi pčelinje društvo koje raspolaže ograničenim prostorom u šupljini nekog drveta vjerovatno bilo osuđeno na propast jer sa svakom generacijom pčela koje se izlegu ćelije se smanjuju što bi na kraju onemogućilo matici da normalno polaže jaja u takve ćelije i život pčela u tom prirodnom staništu nebi bio održiv.
Malo mi je ovo nelogično s obzirom na mileniumsku evoluciju.
Negdje sam na forumima naišao na sliku prirodnog saća iz panja koje je mjereno i ne pokazuje znake značajnog smanjenja unutrašnjeg prečnika.

Molio bih vas za mali osvrt na ovaj dio vašeg izlaganja ako je moguće.

Svako dobro...

Uglavnom sva stručna literatura piše da bolje rezultate daju krupnije pčele. Teorija o sitnijim pčelama se pojavaila u Nemačkoj jer su oni najveći proizvođači valjaka za satne osnove pa su navodno oni nekada povećavali prečnik ćelije, a sad se pokajali misleći da nije trebalo. Tu odmah potežu varou u smislu da u manjoj ćeliji nebi mogla da se leže. Ja mislim da tu treba uzeti u obzir da su pčele u nemačkoj sitnije jer nije kranjska već crna i siva. Drugo varoa se razvija još dok ćečija i nije puna pa njena zapremina u odnosu na pčelu je beznačajna. I onda dolazimo na temu prirode i evolucije: Ako je u prirodi i sad isti prečnik kod novog saća onda to govori da je novo saće uredu. Drugo u prirodi je non stop rojenje i po više puta u toku godine ( dok nisu izmišljene košniec), pa pojava parojaka pa se i oni rojili i nastajale „bele pčele“... U prirodi društvo ne živi godina već se i tu pojavljuju neprijatelji, miši, medvedi, ptice, moljac, ne spari se matica koja ostala, loša pčelarska godina i slabe zalihe meda, grabeži i ostalo tako da je tu velika fluktuacija odnosno stare zajednice izumiru a javljaju se rojevi sa novim saćem.
Na kraju čak i da je to tako kako neki tvrde, saće je poželjno menjati zbog prisustva uzročnika, nozemoze, američke kuge, zbog bržekristalizacije meda, zbog većeg napada voskovog moljca... To je moj stav.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Bojan Šušnjar Novembar 04, 2016, 14:10:58
Miljko hvala na iscrpnom odgovoru.
Iskreno volim čuti različita mišljenja. Zato sam tražio i vaše radi potpunije slike.
Možemo a i ne moramo da mislimo isto ali moramo i trebamo da se poštujemo.

Napisali ste:

Citat
I onda dolazimo na temu prirode i evolucije: Ako je u prirodi i sad isti prečnik kod novog saća onda to govori da je novo saće uredu. Drugo u prirodi je non stop rojenje i po više puta u toku godine ( dok nisu izmišljene košniec), pa pojava parojaka pa se i oni rojili i nastajale „bele pčele“... U prirodi društvo ne živi godina već se i tu pojavljuju neprijatelji, miši, medvedi, ptice, moljac, ne spari se matica koja ostala, loša pčelarska godina i slabe zalihe meda, grabeži i ostalo tako da je tu velika fluktuacija odnosno stare zajednice izumiru a javljaju se rojevi sa novim saćem.

Slažem se sa dosta toga ali mislim da evolucija ne ide baš u smjeru da računa na miševe, moljce i medvjede. Možda i griješim. Da je postojala nužda za izmjenu saća vjerujem da bi evolucijom pčele razvile sposobnost da staro unište i izgrade novo.
Na kraju nije teško eksperimentalno utvrditi činjenično stanje tako što bi se nekoliko ramova obilježilo i nakon nekoliko godina intenzivne upotrebe u plodištu pristupilo mjerenju gabarita radiličkih ćelija.

Citat
Na kraju čak i da je to tako kako neki tvrde, saće je poželjno menjati zbog prisustva uzročnika, nozemoze, američke kuge, zbog bržekristalizacije meda, zbog većeg napada voskovog moljca... To je moj stav.

Ovdje se uglavnom slažem sa vama. Dodao bih i rezidue od raznorazne hemije koja se može vremenom nataložiti u starim ćelijama.

Ipak kao glavno opravdanje za zamjenu starog saća navodi se smanjenje zapremine ćelija a što koliko sam do sada vidio nigdje nije nedvosmisleno i praktično dokazano i potvrđeno mjerenjem takvih ćelija.
Biće ipak da ovdje svoje prste pomalo imaju proizvođači i prodavci satnih osnova jer njima ponajviše pogoduje češća zamjena starog saća.

Hvala vam na učešću na ovom forumu i molim vas da zadržite ovaj tempo u pisanju jer svakako ima šta da se nauči.

Sretno...
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 04, 2016, 14:35:38
Kad su u pitanju neprijatelji pčela ( miševi.... ) oni doprinose da u prirodi nema saća od nekoliko godina već se pčele razvijaju na novom mladom saću koje potiče od rojeva i koje traje par godina.
Ima i drugačijih primera iz prakse ja ću navesti jedan ali se ne slažem da tako treba raditi:
Jedan pčelar iz okoline Ražnja nasledio košnicu koju je još pre više od 20 godina kupio njegov otac. Košnica je van svih standarda i nema u prodaji satne osnove za nju. On jednostavno 20 godina nije menjao satne osnove već je samo dodavao medišta u godina kad je bilo paše i prema potrebi hrani i tretira protiv varoe. Pčele žive i daju med kad daju i druge.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Bojan Šušnjar Novembar 04, 2016, 18:18:16
Citat
Ima i drugačijih primera iz prakse ja ću navesti jedan ali se ne slažem da tako treba raditi:
Jedan pčelar iz okoline Ražnja nasledio košnicu koju je još pre više od 20 godina kupio njegov otac. Košnica je van svih standarda i nema u prodaji satne osnove za nju. On jednostavno 20 godina nije menjao satne osnove već je samo dodavao medišta u godina kad je bilo paše i prema potrebi hrani i tretira protiv varoe. Pčele žive i daju med kad daju i druge.

Po meni upravo jedan očigledan primjer da staro saće i nije tako strašno kako se misli. Ja bih čak rekao da je staro saće pčelama milije što se vidi prilikom polaganja jaja a i tokom zimovanja. Valjda one bolje znaju šta je za njih dobro.
Naravno čovjek kravu drži u staji i hrani je koncentrovanom hranom da bi dala više mlijeka i mesa ali sam siguran da je njoj milije da boravi na livadi i pase zelenu travu. Približno tako je i sa pčelama.

Na toj košnici bi se moglo izvršiti mjerenje ćelija i utvrditi činjenično stanje.
Ja bih radije prihvatio da zbog svih ostalih navedenih argumenata mijenjam staro saće nego zbog smanjenja zapremine ćelija.

Svjesni smo da u današnjem svijetu nauka mnogo lakše dođe do činjenica nego prije 50 ili 80 godina ali ja bih rekao da u današnjem svijetu lični materijalni interesi pojedinaca stoje ispred opšteg interesa pa se često desi da se danas nešto tvrdi ili se nešto prećutkuje samo da bi se postigli određeni materijalni ciljevi i ako to možda nije tako očigledno, pa makar to išlo na štetu svih nas.
Danas je teško razlikovati reklamu i propagandu od činjenica i istine a ni stručna literatura na žalost nije pošteđena.
Mišljenja sam da je svijet bio mnogo iskreniji i mnogo manje iskvaren prije 50 ili 80 godina nego danas i ako naravno ne pamtim to vrijeme. :)

Izvinjavam se što je tema mojom krivicom pomalo išla stranputicom ali garantujem da je sve sa dobrom namjerom.

Da vas više ne zadržavam na ovome. Imate vi siguran sam još mnogo toga korisnijeg da napišete i rado ću pročitati sve to.

Pozdrav i svako dobro...
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Edi Daruši Novembar 04, 2016, 19:29:38
Zato je važno da pčelari satne osnove dodaju  u periodu kad hrana iz prirode značajno pristiže ili ako unosa nema a želimo lučenje voska moramo pčele obilno hraniti.

Period posle rojenja karakterističan da pčele izgradjuju brzo veliku količinu saća, pa se iz tog razloga savetuje da se roj uvek naseljava na satne osnove (obično 5 ramova ).



Koliko treba sirupa da dajemo pre dodavanje satnih osnova a radi stimulisanja matice (55 dana pre znacajne paše), a koliko za izvlacenje satnih osnova.

Da li u nukleus sa 6 ramova (takve imam) treba dodati i ram meda da bi se prirodni roj tu zadrzao ili mu sipati u hranilicu sirupa(tako sam ja i uradio ove godine kada sam uhvatio prirodni roj).
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Nenad Tucakov Novembar 05, 2016, 01:03:39
Za i protiv:

Citat
Po meni upravo jedan očigledan primjer da staro saće i nije tako strašno kako se misli. Ja bih čak rekao da je staro saće pčelama milije što se vidi prilikom polaganja jaja a i tokom zimovanja. Valjda one bolje znaju šta je za njih dobro.

Citat
Jedan pčelar iz okoline Ražnja nasledio košnicu koju je još pre više od 20 godina kupio njegov otac. Košnica je van svih standarda i nema u prodaji satne osnove za nju. On jednostavno 20 godina nije menjao satne osnove već je samo dodavao medišta u godina kad je bilo paše i prema potrebi hrani i tretira protiv varoe. Pčele žive i daju med kad daju i druge.

Citat
Na kraju čak i da je to tako kako neki tvrde, saće je poželjno menjati zbog prisustva uzročnika, nozemoze, američke kuge, zbog brže kristalizacije meda, zbog većeg napada voskovog moljca... To je moj stav.

Voja, domaćin foruma misli ovako: https://www.youtube.com/watch?v=fzARKf5M--c

Čitajući ( slušajući ) i jednu i drugu argumentaciju - obe imaju logična objašnjenja. Ali, istina može biti jedna. Prosto je neshvatljivo da se niko nije dohvatio istraživanja po ovoj temi. Ozbiljnog, korenitog istraživanja, kao da po ovom pitanju ne postoji nikakav stav. Definitivno, mora se utvrditi da li je staro saće leglo zaraze, ili je u stvari, zbog propolisa, prisustvo spora izazivača bolesti smanjeno. Da li se iz starog saća odista legu sitnije pčele, ili starost saća nema uticaja na njihovu telesnu masu? Da li je u pravu literatura, koja još od devetnaestog veka tvrdi jedno, ili pčelari praktičari, koji ne menjaju saće bez potrebe imaju drugačije iskustvo?

Ovako, čak i iskusnijim pčelarima, ostaje na volju da se opredeljuju po ličnoj proceni šta je realnije. A to je daleko od bilo kakvog naučnog pristupa, zar ne?

Sigurno je i da pčele žive i kada im se menja saće po preporuci, kao i kada se to ne čini. Ostaje otvoreno pitanje šta je za njih bolje...
I da li to što je za njih bolje, bude i za pčelara bolje? ;D
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 05, 2016, 17:47:47

 ZNAČAJ MEDNE KAPE TOKOM GODINE

Za dobro zimovanje pčela potrebna je medna kapa sa što većom količinom meda, odnosno sa što je moguće debljim mednim vencima. U paši, za razliku od zime potrebno je da bude što je moguće tanji medni venac, odnosno što veći broj ramova na kojima nema mednog venca. Naš zadatak, zadatak pčelara, da preduzmemo radnje da to tako ili približno tako i bude.

Obično se za vrednog čoveka kaže ,,vredan kao pčela,, iz prostog razloga što pčela ceo svoj vek provede radeći najrazličitije poslove u košnici i van nje. Pčela po izleganju počinje sa čišćenjem, hranjenjem legla i matice, lučenjem voska, stražarenjem do sakupljanja i prerade nektara, polena, vode i propolisa. Neprestano radeći pčela ispunjava glavni cilj svog postojanja na Zemlji, a to je produženje vrste. Cela filozofija njenog živate jeste u stvari sakupljanje hrane za kasnije, odnosno za pčele koje će kasnije da žive i troše zalihe kada u prirodi ne bude hrane i tako produže vrstu. Radeći pčele ustvari sakupljaju i lageruju hranu pretvarajući kvarljive materije nektar i polen u proizvode koji se mogu dugo čuvati med i pergu. Preradjenu hranu lageruju u košnici u neposrednoj blizini pčelinjeg legla kako bi im bila na dohvatu za upotrebu u odhranjivanju novog legla odnosno u kontaktu sa klubetom ako nastupi zimski period. U zavisnosti od paše pčele nejednako lageruju spravljen med. U tihoj paši posle skladištenja uz leglo med se sklanja kako bi se leglo širilo, dok u bujnoj paši dolazi do prerade meda i njegovog zatvaranja, odnosno do blokade legla zatvorenim medom. Odloženi med pčele lageruju iznad i iza legla formirajući medni venac. Ukupan med koji se nalazi u mednim vencima svih ramova u košnici nazivamo mednom kapom. Razlikujemo zimsku mednu kapu i mednu kapu tokom paše ( letnju ). Razlika medne kape prostiče iz razlike mednih venaca. Medni venac za zimu treba da ima dosta meda (slika 1 ), dok za pašu može i bez meda ( slika 2 ). Pčele zimuju formirajući u košnici skupinu pod nazivom klube, oblika izdužene lopte, koja je sa gornje strane u dodiru sa medom. Tokom zime klube koje se formira u blizini leta, kreće se odozdo prema gore i od napred prema pozadi. Da bi pčele preživele zimu one moraju neprekidno biti u kontatu sa medom tj. medna kapa mora imati sledeće karakteristike: 1.Dovoljno meda koji će pčele trošiti tokom zime. 2. Debljina medne kape što je moguće veća, odnosno tolika da pčele nemogu ostati bez  meda na ramovima na kojima su pčele formirale klube. 3. Koncetracija  meda takva da klube tokom celog perioda bude u kontaktu sa njim. Na formiranje medne kape utiče: rasa pčela, tip košnice, broj ramova u košnici i da li košnica ima gornje leto. Rase pčela koje žive ili su poreklom iz toplijih krajeva u kojima kratak zimski period ili ga skoro nema, nemaju značajnu sklonost ka lagerovanju meda i pravljenju velikih zaliha. Ovo iz razloga sto im zalihe nisu neophodne zbog permanentnog cvetanja nekih biljaka. Pčelari o ovome treba da vode računa i nikako da ne nabavljeju matice sa takvih područja, očekujući razvoj legla koje one postižu u svojim područjima gde se prilagodile živeći vekovima. Kod različitih tipova košnica u zavisnosti od širine i dubine rama zavisi debljina, odnosno visina medne kape. Kod užih i dubljih ramova medni venac pa samim tim i medna kapa je veće visine, jer je skoncentrisna na manjoj površini pa je skoro komletna iznad klubeta. Kod širokih a plitkih ramova medna kapa je znatno niža jer je med složen po širini pa pčele osim što se kreću prema gore moraće da se kreću i po horizontali. Debljina medne kape zavisi i od broja ramova u košnici. Ako se odgovarajući unos hrane lageruje na manji broj okvira, debljina hrane na okvirima biće veća. Iz tog razloga pre jesenjeg dohranjivanja potrebno je suziti plodište na onoliko ramova koliko pčele posedaju uvećano za jedan ram. Višak ramova treba izbaciti i to tako što se izbacaju ramovi lošeg kvaliteta i sa malo meda. Ramove prvo treba premestiti na kraj u košnici uz grebanje poklopčića kako bi pčele prenele otvoreni med. Kad se god otvaraju medni poklopčići uvek treba voditi računa o mogućoj grabeži. Ako je pak stanje tako da su pčele razvile mnogo legla a imaju male zalihe meda u avgustu mesecu, izleganjem tog legla u centru košnice ostaće veliki prazan prostor. Pripremajući društva za zimu neophodno je takvim društvima dati velike količine hrane. To se može umanjiti bez posledica, vadjenjem dva rama sa velikim površinama zatvorenog legla i premeštanjem na sam kraj odnosno iza pregradne daske. Pčele će se iz legla izleći i vratiti u klube. Ostale ramove treba prikupiti, pa će se dohranjivanjem obezbediti medna kapa koja je sada na dohvat pčelinjem klubetu. Premeštene ramove ćemo vratiti na zaleganje u toku prolećnog proširivanja legla. Kod košnica koje imaju gornje leto pčele formirajući mednu kapu vode računa o blizini leta i med lageruju udaljavajući ga od njega. Na taj način medna kapa je više koncentrisana prema pozadi, pa pčele neće doći u situaciju da probiju mednu kapu po sredini i krenu za malim zalihama napred gde mogu da stradaju. Znači, zimska medna kapa mora da sadrži dovoljnu količinu meda, skoncentrisanog tako da bude na dohvat pčelinjem klubetu, gde su znatno pogodniji uži a dublji ramovi.
Zimska medna kapa se tokom perioda zimovanja ( za naše podneblje od 01.oktobra do 31. marta )  iz  dana u dan smanjuje tj. troši. Potrošnja količine hrane u ovom periodu kreće se izmedju 8 i 9 kilograma dok u košnici treba da početkom aprila ima još minimum 6-7 kilograma. Ako u pčelinjim društvima u avgustu nema dovoljno meda za prezimljavanje treba izvršiti dohranjivanje šećernim sirupom i ostaviti pčele da zimuju u skladu sa načinom kako im je to priroda odredila. Priroda je pčeli odredila: Mirovanje, da bi bilo što je moguće manje potrošnje hrane ( mirovanje od uznemiravanja, mirovanje u odnosu na preradu hrane i mirovanje u odnosu na negovanje legla ). Trošenje meda ( zatvorene hrane ), a ne nepreradjene hrane u periodu kada nema mladih pčela, kada pčele ne luče fermente i kada je temperatura veoma niska. Početak unosa i prerade nektar se poklapa sa početkom leženja mladih pčela i to postepeno i srazmerno razvoju legla. Da bi objasnili značaj zimske kape i negativnosti koje donosi smanjenje medne kape i zimsko dohranjivanje, navešćemo neke činjenice.
Pčele sakupljaju nektar i polen koji su po prirodi kvarljive materije i preradom dovode u proizvode koji mogu da se dugo čuvaju, a to su med i perga. Prerada se obavlja uz lučenje fermenata invertaze, dijastaze i katalaze. Invertaza utiče na razlaganje složenog šećera saharoze u proste šećere ( med ). Dijastaza utiče na razlaganje skroba u saharozi odnosno nektaru, a katalaza doprinosi kasnijem sazrevanju meda. Ove fermente luče pčele starosne dobi od 20 do 30 dana, a proces invertovanja se kod pčela u najvećoj meri odvija na temperaturi izmedju 34 i 35 stepeni tj. kad ima legla i to u neposrednoj blizini. O suvom šećeru koji je sastavni deo hrane za pčele ( pogača ) ruski profesor Taranov u svojoj knjizi «Hrana i ishrana pčela» na 120.strani kaže: «Ispitivanjem je utvrđeno da pčele ne rastvaraju šećer vodom iz medne voljke, nego sekretom pljuvačnih (ždrelnih, mlečnih) žlezda. U hrani, koju su pčele pripremile iz suvog šećera, nađeno je mnogo fermenata ( invertaze i disjataze) malo vode (15,8%), veoma visok invertni broj (663), mnogo saharoze (7%). Na taj način, pri rastvaranju kristala šećera mnogostruko se napreže delatnost sluznih žlezda pčela, što vodi njihovom prevremenom starenju i uginuću.(podvuko M.Š.)  Premda prihranjivanje suvim šećerom privlači i svojom jednostavnošću, ono se ne preporučuje kao nadražajno ni u proleće ni u jesen.» Ako se tome doda i dokaz ruskog zoologa V.V.Alpatova: Pčela koja miruje utroši 8mm3 kiseonika u 1 minutu. Pčela u pokretu pod istim uslovima utroše 36mm3 kiseonika u 1 minutu. Uzbuđena pčela utroši 520mm3 kiseonika u 1 minutu. Odnos min. I max.1:140, dok kod čoveka 1:10. Srazmerno tome pčele troše i hranu, a samim tim zimi opterećuju i crevo pčele. Ako se sve ovo ima u vidu onda je jasno zasto je priroda pčeli odredila apsolutni mir ( bez ikakvih aktivnosti )  tokom zimskih meseci i početak prerade hrane kada se u društvima pojave pčele starosti 20 dana, kada se temperatura u klubetu digne na 34 do 35 stepeni i kada iz prirode kreću prvi unosi u vidu nektara.
U prolećnom razvoju medna kapa se obično povećava iz sledećih razloga: a) Sve je veći unos nektara od biljaka koje sve više cvetaju kao i od dohranjivanja od strane pčelara. b) Lošije matice ne nose odgovarajuću količinu legla i pčele lageruju med u prostor koji nije zanesen. c) Loše saće koje ima dosta loših ćelija u koje matica neće polagati jaja, pčele će napuniti medom. d) Kašnjenje pčelara u proširivanju legla, kao i u dodavanju medišnih nastavaka i polunastavaka.
 Povećanje medne kape u periodu do početka paše je loše iz sledećih razloga: a) Otežava izlazak odnosno prelazak pčela u medište.b) Povećava blokadu, gomilanjem meda u plodištu i samim tim smanjuje prostor za razvoj legla.c) Pojačava nagon za rojenje. d) Manje meda za cedjenje jer deo ostaje u plodištu.
Da bi negativne strane povećanja medne kape pred pašu otklonili neophodno je: a) Uzimati ramove sa medom i dodavati satne osnove.b) Otvarati zatvoren med u mednim vencima. c) Okretati pojedine ramove sa leglom za 180 stepeni. d) Prevešavanjem ramova, izvlačenjem odredjenih ramova u medište ali se iz njih ne treba cediti med već ostaviti pčelama za zimsku hranu.e) Često vršiti zamenu tela kod nastavljača.
Za dobro zimovanje pčela potrebna je medna kapa sa što većom količinom meda, odnosno sa što je moguće debljim mednim vencima. U paši, za razliku od zime potrebno je da bude što je moguće tanji medni venac, odnosno što veći broj ramova na kojima nema mednog venca. Košnice koje imaju duboke ramove dobre su za formiranje zimske medne kape ali imaju problema u paši i izazivaju pojačano rojenje pčela. Košnice koje imaju plitak ram dobre su za pašu zbog velikih mogućnosti manipulacijom nastavcima pa samim tim i mednom kapom, dok su loši za formiranje debele zimske medne kape.
Nošeni željom da se postojeća situacija sa mednom kapom kod odredjenih tipova košnica prilagodi potrebama pčela u toku zime i u toku paše, pčelari su dali odredjene ideje kako to izvesti. Pokojni Ivan Vener je u tehnologiji pčelarenja LR košnicom uveo polunastavak kao pokretnu mednu kapu. Suština je zazimljavanje u jednom telu koje služi za plodište i sa jednim polunastavkom podbačenim ispod tela, koji predstavlja pokretnu mednu kapu. U avgustu i septembru med iz polunastavka pčele premeštaju u telo i time obezbedjuju dobru zimsku zalihu hrane. U ranom prolećnom razvoju pčele iz polunastavka prenose preostali med i tako stimulišu razvoj. Oko 1. aprila polunastavak se podiže iznad tela odvojen matičnom rešetkom. Unosom ili prihranjivanjem se puni polunastavak koji se ne cedi već se početkom avgusta ponovo stavlja na pod ispod tela da bi pčele prenele med.
U «Pčelaru» broj 5/2004 Vlado Hunjadi je pisao o okretanju rama kod AŽ košnice za 180 stepeni u cilju pravilne izgradnje novododatih satnih osnova, ali i zbog burnog prolećnog razvoja. Kada se ram sa medom okrene za 180 stepeni, pa med dodje dole a prazan prostor gore, pčele će odmah prenositi med, širiti leglo gde se stvara osećaj paše. To isto se u prolećnom razvoju može uraditi sa celim telom ( podjenako može LR i DB primedba M.Š.). Posle pričvršćivanja ramova plodišno telo se okreće za 180 stepeni. «Prilikom ovog zahteva, situacija u košnici dolazi u fazu kada satonoše zauzimaju mesto donje letvice rama, a donje letvice postaju satonoše. Tako okrenuta košnica imaće veoma povoljne uslove za buran prolećni razvoj ( dole puno, gore prazno ). Kod klasične zamene nastavka dolazi do razbijanja gnezda ( legla ), što je ovde izbegnuto. Nakon sedam do deset dana košnicu bi trebalo vratiti u prvobitan položaj. Ako bi sledili svaki od nabrojanih koraka, bili bi smo prijatno iznenadjeni.»
Jedna od ideja pčelara ( identitet nije bitan ) koji pčelari sa DB košnicom je, da ramove tokom zime uspravi vertikalno i tako najveća koncentracija meda bude iznad. Znači pčelinje klube tokom zime kretaće se po ramu koji je sada uži a višlji i imaće mednu kapu užu ali deblju. Kosina ćelija nije od bitnog uticaja. Kad zima prodje ramove će ponovo vratiti u normalni položaj. Da bi to mogao ostvariti potrebno je da na plodište doda polunastavak i pregradnu dasku koja će suziti košnicu po dužini. Košnica će i dalje imati dvanaest ramova ali će dužina biti za 16mm vića od širine DB rama. Iza pregradne daske biće prazan prostor. Ram će se o pod košnice oslanjati u zadnjem delu na ušku rama, a u prednjem na horizontalno postavljenu letvicu ( jedna za sve ramove ). Negativna strana je znatno povećan rad ali znatno sigurnije prezimljavanje.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Anto Dankić Novembar 05, 2016, 20:13:05
Gosp. Šljiviću imam za vas jedno pitanje koje me pomalo muči. Pčelarim sa LR sa polunastavcima, napisali ste da se polunastavak stavlja preko MR na plodište oko 1. aprila. E sad ovo 1. aprila nemora da znači za sva društva već koliko su se razvila do tada. Pitanje je onda koliko društva moraju biti razvijena da bi se izvršila rotacija? Često se zna desiti da pčele ne žele preći u polunastavak iz nekog razloga. Druga stvar koja me također zanima je šta bi se desilo ako između plodišta i polunastavka nebi bilo matične rešetke. Po meni pčele bi opet radile mednu kapu u polunastavku i u zavisnosti od unosa spuštali je prema dole, moguće da bi čak u nedostatku prostora za leglo dio ćelija sa medom iz polunastavka prenjele višlje da oslobode prostor ili možda griješim?
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 06, 2016, 19:55:01
Gosp. Šljiviću imam za vas jedno pitanje koje me pomalo muči. Pčelarim sa LR sa polunastavcima, napisali ste da se polunastavak stavlja preko MR na plodište oko 1. aprila. E sad ovo 1. aprila nemora da znači za sva društva već koliko su se razvila do tada. Pitanje je onda koliko društva moraju biti razvijena da bi se izvršila rotacija? Često se zna desiti da pčele ne žele preći u polunastavak iz nekog razloga. Druga stvar koja me također zanima je šta bi se desilo ako između plodišta i polunastavka nebi bilo matične rešetke. Po meni pčele bi opet radile mednu kapu u polunastavku i u zavisnosti od unosa spuštali je prema dole, moguće da bi čak u nedostatku prostora za leglo dio ćelija sa medom iz polunastavka prenjele višlje da oslobode prostor ili možda griješim?

Radi se o zazimljavanju sa jednim LR nastavkom, ispod koga je polunastavak. Ako 01.aprila u jednom LR nastavku ne bude razvijeno da može da se zamene mesta  takvo društvo neće vredeti ništa.  Polunastavak ide preko matične rešetke da matica ne bi zalegala u polunastavku. Ako bi se sklonila Matična rešetka matica bi zalegala  u polunastavak možda ne u svim ramovima ali dosta ramova biće zaleženo i nebi bilo klasične medne kape. Medna kapa se sada puni voćnim medom ali i sirupom od dohranjivanja i taj med se ne cedi. Taj med ostaje za zimu. Pčele neće preći u polunastavak ako je društvo slabo ili nema unosa ili je hladno ili su satne osnove. datum prvi april nije svuda isti ali radi se o periodu od nekoliko dana ( 5-6 )posle početka cvetanje šljive džanarike. Ako bi se polunastavak brzo ispunio, recimo krenula dobra paša, onda ide nastavak kako bi ga pčele punile.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Anto Dankić Novembar 06, 2016, 20:30:57

Radi se o zazimljavanju sa jednim LR nastavkom, ispod koga je polunastavak. Ako 01.aprila u jednom LR nastavku ne bude razvijeno da može da se zamene mesta  takvo društvo neće vredeti ništa.
Što znači dovoljno razvilo, da su popunile sve ulice, da više nema mjesta za novo leglo,....
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 07, 2016, 08:18:23

Radi se o zazimljavanju sa jednim LR nastavkom, ispod koga je polunastavak. Ako 01.aprila u jednom LR nastavku ne bude razvijeno da može da se zamene mesta  takvo društvo neće vredeti ništa.
Što znači dovoljno razvilo, da su popunile sve ulice, da više nema mjesta za novo leglo,....
Pošto se radi o tehnologiji pokojnog Ivana Venera prvo da prenesem njegova izlaganja. On kaže da se zamena nastavka i polunastavka vrši oko 01. Aprila i da tada u nastavku ima 6 rama sa dosta legla pa je vreme za proširivanje. Time se dalje razvija leglo u nastavku a pčele sklanjaju med i troše zajedno sa cvetnim prahom. On je to dao kao neki prosek koji se razvija na bazi zimskih zaliha. Sa ovom zamenom počinje stimulativno prihranjivanje. Ovaj broj od 6 ramova sigurno nije za poredjivanje sa martom iz 2016. Godine kada su skoro svi pčelari imali nenormalno veliki razvoj i nenormalno jaka društva. Ta informacija se dobija od svih pčelara sa svih strana. O brojkama ne treba ni govoriti jer su neverovatne. To je Vener pisao u njegovoj knjizi.
Moje mišljenje vezano za ovo proširivanje u načelu se svodi da se treba izvršiti sa početkom podsticajnog prihranjivanja a ono je datumski u pojedinim godinama različito. Proširivanje u smislu dodavanja nastavaka ili polunastavaka za med vrši se po pravilu: „Kad pčele zauzmu krajnje ramove sa unutrašnje strane treba dodati nastavak ili polunastavak“ Za neka detaljnija saznanja treba proučiti varjante pčelarenja po Ivanu Veneru.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 07, 2016, 08:22:02
Još nešto o zameni saća:

Dobar članak p zameni saća nalazi se u knjizi „Tehnologija proizvodnje pčelinjih proizvoda“ od Krivcova i Lebedeva. Članak pod nazivom „Izgradnja saća i tehnologija dobijanja voska na pčelinjacima“  daje mnogo naučnih saznanja, tabela izračunavanja i slično vezano za temu. Ja ću citirati sa strane 57: „Neposredna višegodišnja posmatranja NII ( Naučnog instituta )za pčelarstvo, su pokazala da pčele iz društava sa pretežno starim tamnim saćem sakupe 40-47%manje meda od društava sa kvalitetnim saćem.
Na 58 strani stoji „Pčelari moraju uveka da imaju na umu, da je blagovremena zamena staroga saća mladim saćem osnova gajenja jakih i zdravih pčelinjih društava. Poznato je, da korišćenjem kvalitetnog saća dozvoljava razrešenje sledećih krupnih problema praktičnog pčelarstva:
-   Kod ćelija mladog saća ishrana larvi je na višem nivou, što omogućuje da se razviju krupnije i životno sposobnije pčele;
-   Korišćenje mladog i kvalitenog saća snižava gubitak energije kod pčela na stvaranju povoljnih uslova za intenzivnije nošenje matice i za pripremu saća za smeštaj nektara, koji pčele unose u košnicu;
-   Kod svetlog saća gnezdo legla je manje zaraženo plesnima, askoferozom i varatozom, a same pčele su manje zaražene nozematozom;
-   Pri intezivnoj obnovi dela gnezda sa leglom uvećava se zdravstveni efekat lečenja truleži i askoferoze i uvećava se dobijanje voska na pčelinjaku;
-   Svetlo saće kvalitetnije se dezinfikuje ( sa većim efektom ) i sa manjim utroškom sredstava i rada;
-   Svetlo saće je manje izloženo voštanom moljcu u procesu čuvanja;
-   U svetlom saću med sporije ukišnjava i kristališe se tokom zime, a kao posledica ovoga umanjuje se proliv pčela, njihovo slabljenje i stradanje društava;
-   Med iz svetlog saća uvek je boljeg kvaliteta ( manje je toksičan i manje radioaktivno zagadjen);
-   Korišćenje kvalitetnog saća u gnezdu pčelinjeg društva tokom godine omogućuje da se njegova produktivnost uveća za 40-47%.“

Članak ima ukupno 30 stranica pa ko želi može više da pročita.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 07, 2016, 20:25:31
 Evo još jednog objavljenog članka:

LETO – VRATA KOŠNICE


          Leto na košnici treba da omogući brz i lak ulaz i izlaz pčela u košnicu, dobru ventilaciju i laku odbranu od neprijatelja. Leti treba da  je širom otvoreno a zimi prilegodjeno dobrom dotoku kiseonika i da spreči ulazak miševa. Gornje leto je poželjno a poletaljku svesti na minimum uz dodavanje dasaka ispred leta za sletanje pčela u jakim pašama. 
           
           Kao što kuća ima vrata na koja se ulazi i izlazi, tako i košnica ima vrata za ulaz i izlaz pčela a to je leto. Leto još služi i za ventilaciju u košnici kada je to neophodno. Pčele ustvari koriste za leto svaki otvor koji je na košnici, često je to pukotina na dasci, a koja predstavlja najkraći put od legla do spoljne sredine. Pčele teže da razvijaju i odgajaju leglo u neposrednoj blizini leta kako bi tokom godine ( i leti i zimi ) imale najbolji mogući dotok kiseonika. Dotok kiseonika je veoma važan jer za potrošnju 1 kg meda pčelama je neophodno da potroše 0,982 kg kiseonika ( skoro 1:1 ) odnosno oko 5 kg vazduha. Pošto je leto otvor kroz koji mogu ući i tuđe pčele u potrazi za hranom odnosno medom, pčele na letu organizuju odbranu. Odbranu organizuju tako što postavljaju pčele stražarice ( starosti oko 18 dana ) koje se kreću u predelu leta i nedozvoljavaju ulazak tuđih pčela. Tuđa pčela može da uđe samo ako dolazi sa punim tovarom. Ova zaštita ili odbrana odnosi se i na druge neprijatelje poput osica, leptira ( mrtvačka glava ), miša ( u aktivnoj sezoni ), guštera, stršljena i slično. Generalno pčele se drže nekog svog pravila: „Ako je otvor na košnici takav da one mogu da kroz njega prodju, one organizuju odbranu postavljajući stražu. Ako je pak otvor mali da pčele ne mogu da prodju ali mogu da prodju drugi neprijatelji kao što su mravi, razne druge bubice i slično, onda pčele otvor zatvaraju propolisom“. Pošto je za pčele od izuzetne važnosti odbraniti svoju košnicu, onda je važno razmotriti pitanje poletaljke za svako leto. Činjenica da se pčele jednostavnije brane od napada drugih pčela ( tudjica ) ako je poletaljka površinski manja ili je uopšte nema, dok je otežano kod velikih poletaljki. Loša strana velikih poletaljki je zauzimanje prostora prilikom seljenja, kao i kraći vek trajanja zbog izloženosti kiši i snegu. Pozitivna strana je olakšan ulaz pčela u periodu jake paše kad je pojedinačni unos po jednoj pčeli veliki pa one teško sleću i padaju ispred košnice. Iz tog razloga mislim da poletaljka na letu treba da bude svedena na minimum od nekoliko santimetara a ako košnica ima gornje leto na njemo poletaljka ne treba. Za jake paše pčelar može nasloniti na ulaz u košnicu parče daske kao poletaljku koja će pomoći pri sletanju pretovarenih pčela. Ovu dasku možemo iskoristit i za orjentaciju pčela kod dodavanja spoljnih skupljača cvetnog praha. Pčele se kod postavljanja dasaka orjentišu da u košnicu ulaze nešto iznad koso postavljene daske. Ako dodajemo spoljni sakupljač cvetnog praha, leto će se pomeriti za nekoliko santimetara na više. To utiče na dezorjentaciju pčela i korisno je ponovno naslanjanje dasake na sakupljač jer će se ponovo orjentisati da ulaze u košnicu prema vrhu daske ( gde je leto skupljača ) i neće biti dezorjentacije. Sada dolazimo do razmatranja potrebe za gornjim letom. Mišljenja o gornjem letu kako medju naučnicima tako i medju pčelarima su podeljena. Dok se jedni zalažu za gornje leto drugi su apsolutno protiv. Ja sam medju pčelarima koji smatraju da je bolje da košnica ima gornje leto. Ako se vratimo na početak i tvrdnju da „pčela koristi najkraći put od legla do spoljne sredine“ onda je jasno da postojanjem gornjeg leta pčeli je dat još jedan put, odnosno izlaz do spoljne sredine a koji je za deo pčela kraći i koji će one više koristiti. Odmah se postalja pitanje: „Da li to znači da bi još neko leto na košnici bilo još bolje za rad pčela“? Moj odgovor bi bio „Da, ali veći broj leta komplikuje radove koje pčelar treba da obavlja posebno kod seljenja pčela, pa iz praktičnih razloga ne treba povećavati broj leta“. Ponovo treba postaviti novo pitanje: „Da li, kad i kako će gornje leto pomoći pčelama u njihovom životu u košnici“?  U davanju odgovora navešćemo nekiliko situacija. Sama činjenica da u toku paše deo pčela koristi donje a deo gornje leto navodi nas na zaključak da one to koriste zato što im to više odgovara jer je kraći put do spoljne sredine. Kod visokih temperatura, i na jednom i na drugom letu ima pčela kojie ventilacijom pokušavaju da snize temperaturu. Kod zimskih pročisnih izleta ako su pčele zbog granične temperature u dilemi „da li izaći ili ne“?, postojanje gornjeg leta kao toplije zone ( gore uvek toplije ) omogućava im izlazak na pročisni let. Ako u toku zime dodje do delimično umiranja pčela koje padajući na pod zatvaraju donje leto, postojanje gornjeg leta im omogućava siguran dotok svežeg vazduha odnosno kiseonika. Isto važi i ako se donje leto zatvori ledom od otopljenog snega. Gornje leto na plodištu ima uticaj i na raspored hrane u plodištu. Ako nema gornje leto pčele gomilaju med iznad klubeta stim da je jedan deo u prednjem delu rama dok je venac najtanji na sredini i ako bude probijen pčele radije kreću napred za ono malo meda ( napred zbog bližeg dotoka kiseonika ). Ako na košnici ima gornje leto pčele će udaljiti med od njega pa će venac da bude takav da je glavnina zaliha skocentrisana pozadi i kod eventualnog probijanja venca,  pčele će se kretati od prema pozadi i neće doći do stradanja dok god ima meda na tim ramovima. 
          Dobra ventilacija u košnici je izuzetno važna. Tokom zime pčele trošeći med oslobađaju vodenu paru i ugljen-dioksid. Vodena para kao lakša, kreće se naviše, i u dodiru sa hladnom poklopnom daskom, medom i ramovima, kondezuje se u kapljice vode koje padaju na klube, ili po saću i izazivaju buđanje. Da se to ne bi desilo, u gornjem delu košnice treba da postoji otvor, kroz koji će vodena para da izlazi. Dovoljno je da to bude sasvim mali otvor, obično 2-3 cm npr. gornje leto. Na taj način svež vazduh će ulaziti na donje leto a vodena para, s obzirom da je lakša, izlaziće na gornje leto. Ako je pčelinjak na takvom mestu, pored reka i jezera, gde ima puno isparavanja, pa je velika vlažnost vazduha  može se desiti da vlažan vazduh iz spoljne sredine ulazi u košnicu. Košnice na takvim mestima ne treba da imaju gornje leto. Što se tiče letnje ventilacije ili ventilacije u toku paše stanje je sledeće:  Ventilacija u košnici je od izuzetog značaja u trenutku kada u košnici ima veliki broj kućnih pčela i velika količina unetog nektara sa visokim procentom vode. Dobra ventilacija olakšava isparavanje vode iz meda, a sprečava pojavu nagona za rojenje. Iz tog razloga neophodno je leta širom otvoriti pomeranjem letvice, otvoriti pomoćna leta ako ih ima, a ako ih nema, povući jedan nastavak nekoliko santimetara unazad. Sa prvim dodatim medištem letvica na letu se pomera a vraća se polovinom septembra kada preti ulazak miša u košnicu. Pomeranjem letvice pčelama je omogućeno da obezbede strujanje odnosno ubacivanje vazduha direktno u svaku ulicu što je velika prednost u odnosu na košnice koje nemaju pokretne letvice na letu. Ako se vratimo na glavnu funkciju leta na košnici a to je otvor za ulaz pčela, onda je važno da  u paši leto bude širom otvoreno. Na jakim pčelinjim pašama pčele nastoje da što je moguće brže istovare doneti tovar i vrate se za novi kako bi ostvarile što je moguće više letova. Nama pčelarima ta činjenica ide u prilog jer ostvarivanjmem više letova, pčele će doneti veću količinu nektara. Da pčele ne bi gubile vreme kod ulaženja i izlaženja neophodno je pčelama omogućiti direktno izlaženje i ulaženje u svaku ulicu prema njihovim potrebama. Pomeranjem letvice pčelar može odmah neposrednim opažanjem da primeti bolji ( energičniji i masovniji ) rad pčela.
           Pokušavajući da pomognu pčelama i skrate im put od paše do medišta pčelari često prave leta na medišnim nastavcima. Pčele neće koristiti leta na medišnim nastavcima zato što pčele koriste najkraći put od legla do spoljne sredine. One bi koristile ako bi u medištu bilo leglo što je apsurdno osim ako je tu bilo pomoćno društvo koje je pred pašu spojeno. Ovo iz razloga što pčele koriste najkraći put od legla do spoljne sredine a ne i od medišta. Drugi razlog da se na medišne nastavke ne postavljaju leta je ponašanje pčela prema lagerovanju meda. Pčele ne lageruju med blizu leta iz bezbednosnih razloga odnosno njihovim instiktom one med lageruju tako da bude što je moguće dalje od leta tj. od potencijalnih kradljivaca. Ovo može da ima za posledicu manje meda na ramu i prazan deo ramova koji su bliže letu na medištima što svakako ne odgovara pčelaru, zbog angažovanja većeg broja ramova za istu količinu meda.
             Na leto košnice tokom zime mogu da udju rovke i miševi. Da se to ne bi desilo, sa završetkom sezone u septembru treba postaviti zaštitu od njih. Obično se stavljaju češljevi, ali oni predstavljaju smetnju pčelama pri unošenju polenovog praha, i pri iznošenju mrtvih pčela iz košnice. Zato je umesto češljeva mnogo bolje na leto prikucati horizontalni lim, po visini 5 mm, što sprečava ulaz miševa, a ne predstavlja smetnju pčelama. U predelima gde duvaju jaki vetrovi, tokom zme na poletaljku treba staviti kosu daščicu kako vetaar nebi duvao direktno u košnicu a pčelama omogućen izlazak prema potrebi.

Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Anto Dankić Novembar 07, 2016, 22:54:37
Otvaram širom leta samo u jakoj paši (bagrem, suncokret,...) inače otvor leta držim na 10-15ak cm da ne izazivam vraga i dođe do grabeži. Od iduće godine planiram sve podnice napraviti sa kosim uvučenim letima upravo zbog zakišnjavanja a i manja je "poletaljka". Imam osjećaj da se pčele osjećaju sigurnije ako je otvor leta malo sužen i kad se pomalo gužvaju na letu.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Edi Daruši Novembar 08, 2016, 07:36:27
Ja sam kupio polovne polunastavke za LR na kojima su otvori za leta. Rekoše mi da će pčele tako brže napuniti medom polunastavke jer ne moraju da prolaze kroz ceo nastavak da bi stigle do polunastavka. Dakle, ne preostaje mi drugo već da ubacim ''čepove'' u rupe.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 08, 2016, 20:50:38
evo jos clanakaali bez tabela

PRVU POGAČU DATI U MARTU

                    Pogače pčelama ne treba davati „radi davanja“ već samo ako za to postoji ozbiljan razlog. Davanje pogače iz nužde, javlja se kada je pčelar zazimio pčele sa zalihama koje su tako male da ugrožavaju opstanak pčela tokom zime. Jasno je da iz takve situacije pčelar mora da izvuče pouku i da mu se to više nikada ne desi. Ako dajemo pogače zbog stimulacije razvoja društva, onda ih treba dodavati u proleće kada je krenuo bar minimalni unos iz prirode.

                     Na jednom predavanju sredinom januara društvu od oko 50 pčelara postavio sam sledeće pitanje: „Koliko vas je pčelama već dalo pogače“? Ruke su podigli skoro svi pčelari. Postavio sam zatim novo pitanje: „Koji je razlog da ste ovako rano dodali pogaču“? Jedan je odgovorio: „Nemam dovoljno hrane pa se plašim stradanja. Sledeće moje pitanje je bilo: „Zašto se plašite nedostatku hrane ako je vaga do 31. decembra pokazala potrošnju od 3,00 kg. Nije bilo odgovora. Sledilo je novo pitanje: „Ima li neko da je iz nekog drugog razloga ovako rano dodao pogaču? Njih nekoliko je odgovorilo u smislu ,,Bolje da damo nek ima, nemože da šteti,, odnosno,, od viška glava ne boli,,. Sledilo je moje novo pitanje: „Zašto zimske pčele žive nekoliko meseci a letnje nekoliko nedelja“? „Zbog rada kojem su izložene letnje pčele“ odgovorio je jedan. Sada je red bio na meni i pitanje je glasilo: ,,Zašto pčelama dajete pogače i terate ih da rade ako sami kažete da duže žive zimi zato što ne rade“? Nije bilo odgovora. Sledilo je moje novo pitanje: „Kakva je razlika izmedju zimskih i letnjih pčela“? Jedan pčelar se javio sa sledećim odgovorom: „Vizuelno nema razlike, odnosno pčelar ne može videti ili utvrditi. Po sastavu zimske pčele imaju mnogo više masnog tkiva što bitno utiče na prezimljavanje pčela“. Složio sam se da je to tačno, da to piše u svim knjigama ali sam nastavio sa novim pitanjem: „Iz čega se sastoji masno tkivo? Kakvu funkciju ima masno tkivo, odnosno njegovi delovi?  Koja je ralika u masnom tkivu izmedju mladjih i starijih pčela“? Svi su ćutali. „Da li neko zna da nam svima kaže bar nešto od ovoga?“ bilo je moje novo pitanje. Svi su ćutali. Malo sam sačekao i pošto niko nije bio zainteresovan za odgovor, postavio sam novo pitanje: „Zašto mislite da nema štete od dodavanja pogača ako neznate sastav masnog tkiva, ulogu, značaj“... Svi su ćutali, a onda je jedan progovorio: „Mi smo Šljiviću tebe pozvali da nam držiš predavanje a ne da nas propituješ, pa izvoli odgovori na svoja pitanja“. Svi su počeli da se smeju a ja nisam imao više pitanja već sam prešao na predavanje.
                    Iz dana u dan, iz godine u godinu sve su teži uslovi za razvoj i opstanak pčela. Sa intezivnim razvojem poljoprivrede, sa razvojem hemijske industrije i sve većom primenom raznih hemijskih sredstava, pčela kao insekat je sve više ugrožena. Pčelaru kao ljubitelju pčela, odnosno kao odgajivaču pčela i proizvodjaču pčelinjih proizvoda ne ostaje mnogo mogućnosti da se protiv toga bori. Pčelar kao član društva pčelara zajedno sa drugim pčelarima mora preduzimati zajedničke aktivnosti kako bi potencijalne štete bile što je moguće manje. Pčelaru kao pojedincu ostaje jedino borba za više znanja kako bi svojim znanjem pokušao da pomogne pčeli i zaštiti od štetnih posledica. Osim tih direktnih posledica pčelar mora da se bori za što veći nivo znanja i kad su u pitanju druge radnje kod pčela, posebno kad je u pitanju tehnologija pčelarenja. Znači pčelari moraju maksimalno da se angažuju na usvajanju novih znanja, da prate savremena svetska i domaća naučna saznanja i da se znanjem i radom u skladu sa naukom izbore protiv negativnih posledica koji prete pčeli. Netreba se hvaliti kako uspešno skidamo rojeve uhvaćene na visokom drveću, već sprečiti da do rojenja dodje. Netreba spašavati društva od gladi dodavajući po nekoliko pogača ( čak i po 5 ) tokom zime već pčelama obezbediti dobru zimsku zalihu hrane. Netreba spasavati par društva tako što ćemo svim društvima u pčelinjaku dodavati pogače, već imati dobar uvid u stanje zaliha hrane i voditi dobru evidenciju o tome. Ako nekom društvu treba dodati pogaču onda to uraditi samo tom društvu. 
 Imajuću u vidu da često unos nektara i polena u proleće nemože da zadovolji potrebe pčelinjeg društva za dobar prolećni razvoj, nepohodno je da deo zimskih zaliha ostane za prolećni razvoj i tako nadoknadi manjak unosa. Manji unos hrane ima za posledicu štednju hrane od strane pčela. Štednja se sastoji u smanjenju broja položenih jaja što utiče na slabiji razvoj društva, kao i smanjenje broja obroka pri hranjenju larvi, što utiče na kvalitet pčela. Leženjem pčela lošeg kvaliteta znači i slabiji razvoj žlezda pčela što će se direktno odraziti na hranjenje budućeg legla. Sve te činjenice navele su naučnike da se bave istraživanjem „Značaja zaliha hrane u pčelinjem gnezdu“ .
                Zaključak je da u proleće treba da bude u košnici najmanje 10-12 kg poklopljenog meda i najmanje dva rama sa pergom. Naš uvaženi predsednik SPOSa  Dr. Rodoljub Živadinović na predavanju u Kumanovu 13. decembra 2014.godine ( predavanje na sajtu SPOSa ), kaže da se tu radi o srednjo ruskoj pčeli a da za našu kranjsku važi nešto niža količina odnosno minimum zaliha hrane, ne bi trebalo da je ispod 7,6 kg. Ako pčele u zimskom periodu ( od 01.oktobra do 01.aprila ) potroše izmedju 8 i 9 kilograma, možemo zauzeti stav da za našu kranjsku pčelu moramo obezbediti zimnicu od minimum 17 kilograma ako hoćemo dobar prolećni razvoj. Pčele neće ni gram potrošiti više nego što im treba pa pčelar neće ništa izgubiti a biće oslobodjen briga oko prezimljavanja i imaće jača društva. Mislim da možemo zaključiti da je za zimu najbolje obezbediti dovoljno meda i polena i preko zime ne dodavati skupo plaćene pogače i nanositi štetu pčelama. Pored količine veoma je važno obezbediti da zimska zaliha bude dobrog kvaliteta. Zimske zalihe treba da su od meda dobrog kvaliteta. U godinama kada manjak meda nadoknadjujemo sirupom, onda je najbolje dodati sirup invertovan enzimom invertaza ili ako to nemože dodati sirup rastvoren u toploj vodi. Dr Goran Mirjanić iz Banja Luke je ispitiva dužinu života pčela u zavisnosti od vrste hrane. Pčele iste starosti podelio u tri grupe i zatvorene u kavezu u istim uslovima hranio različitom hranom ( 2004.).
                   U tom momentu se javio jedan pčelar za diskusiju izjavom ,,Kod nas se to Šljiviću kaže „MED NA MEDU RODI“,  nego ti nama kaži nešto i o tom masnom tkivu.
                 Polazeći od činjenice da iz istog oplodjenog jajeta koji položi matica može: a) da se izleže jedinka koja može biti letnja radilica i da živi kratko ( oko šest nedelja ), b)  zimska radilica i da živi nekoliko meseci ili c) matica i da živi nekoliko godina. Razliku izmedju matice i radilica su brzo razjasnili jer je bila vidljiva golim okom: „Zasluga pripada hrani ( matičnoj mleči i veličini ćelije u kojoj se jedinka razvija“. Do razlike izmedju kratkoživuće i dugoživuće radilice, odnosno letnjih i zimskih pčela pokušali su da otkriju ogledima. Prvi ogled je bio zatvaranjem odredjenog broja pčela iste starosti u mrežice gde su živele sa različitim temperaturama i otkrili da temperatura utiče na dužinu života. U knjizi „Savremeno pčelarstvo,, od Bore Stamenkovića stoji ,,pčela najduže živi pri temperaturi od oko 16 stepeni Celzijusovih, a najkraće na temperaturi većoj od 36 stepeni Celzijusovih“. Sledeći ogled je bio zatvaranje istog broja pčela u dve različite mrežice pri istoj i konstantnoj temperaturi ali različitoj vlažnosti i dobili razliku u dužini života što znači da i valžnost ima uticaj na dužinu života. Sledeći ogled bio je zatvaranje istog broja pčela u mrežice sa istom temperaturom i istom vlažnošću ali različitom količinom hrane, pa sa istom količinom hrane ali različitog kvaliteta i na kraju posle još nekoliko ogleda sa različitim uslovima došli do zaključka: ,,Na dužinu života pčela utiče veliki broj faktora“. Ovaj zaključak im nije dao nikakv odgovor vezan za razliku u dužini života letnjih i zimskih pčela pa su počeli iz početka. U  termostat sa odredjenom, istom temperaturom, vlažnošću, količinom i kvalitetom hrane zatvorili su 100 pčela izleženih početkom maja, zatim početkom jula i u treći početkom septembra pa pratili njihovu dužinu života. Pčele izležene početkom maja i jula živele su oko 600 sati dok su pčele izležene početkom septembra živele preko 1000 sati. Ovaj ogled je ponavljan na stotine puta i uvek dobijao isti rezultat. Odgovor na pitanje „Čime se objašnjava i šta uslovljava veću dugovečnost pčela“- dali su anatomi koju su utvrdili da još kod novorodjenih letnjih i zimskih pčela neki unutrašnji organi i tkiva tela nisu istovetni. Masno tkivo, naprimer, i žlezde za hranjenje razvijeni su mnogo bolje kod zimskih, dugovečnih pčela. To su dopunili fiziolozi koji su dokazali da razviće masnog tkiva i žlezda za hranjnje kod pčela uslovljeno količinom belančevinske hrane tj. Koncetracijom polena u hrani larve. Danas nema sumnje potpuno je dokazano da na dugovečnost pčela utiče količina i kvalitet hrane ( med i polen a naročito polen ) u periodu larve iz koje se razvijaju zimske pčele. Na kvalitetnu ishranu utiče: odnos broja hraniteljica i broja larvi koje se hrane, kao i izobilje kvalitetne hrane. Dugovečne pčele su bolje ako je broj hraniteljica u vreme ishrane larvi, veći a broj hranjenih larvi manji. Osim toga karakteristika tih zimskih pčela razvijenošću masnog tkiva i žlezdama za ishranu ( koje proizvode matičnu mleč ). Masno tkivo u letnjem periodu ima zadatak da se potroši na negovanju letnjih pčela u svom kratkom životu letnje pčele. Masno tkivo u zimskom periodu na zimskim pčelama ima zadatak zajedno sa žlezdama za ishranu, da odneguje prvo novo leglo. Prvo leglo se neguje iz sopstvenog organizma zimskih pčela a prve izležene pčele nastave da neguju leglo iz zaliha hrane odnosno novog unosa. Pošto Masno tkivo pripada Ekskretornim organima pa treba prvo njih objasniti. Pčele u svom organizmu imaju EKSKRETORNE ORGANE  ili organe za izlučivanje. U njih spadaju Malpigijevi sudovi i Masno tkivo. Malpigejivi sudovi su duge izuvijane cevčice. One imaju funkciju bubrega jer štetne materije iz krvi ( limfe ) izlučuju izmedju srednjeg i zadnjeg creva i tako se odstranjuje iz organizma. Deo vode, prema potrebi, pčele resorbuju i vraćaju u organizam.   
             Za nas pčelare je mnogo važnije Masno tkivo i razumevanje njegove uloge.  Masno tkivo se sastoji iz dve vrste funkcionalno različitih ćelija: adipociti i enociti. Adipociti su ćelije masnog tkiva koje predstavljaju rezervoare glikogena i masti neophodnih za preživljavanje u nepovoljnim uslovima života. Enociti su ćelije rezervoari u koje se odlažu nepotrebni štetni produkti metabolizma. Znači pčele stvaraju rezerve glikogena i masti u svom telu u obliku ćelija masnog tkiva koji se zovu ADIPOCITI. Glikogen u pčelarstvu srećemo i kod matice kad se pari i kad se roji. Matica u životu samo dva puta dobro leti i to kad se pari i kad se roji. Ona može tada dobro da leti zato što joj pčele ne daju mleč vec jede med koji se sintetiše u glikogen koji joj daje snagu da izdrži dugi put. Zimske pčele imaju četiri puta više masnog tkiva i četiri puta duže žive. Druge ćelije u masnom tkivu ENOCITI imaju zadatak da prime i skladište nepotrebnih štetnih proizvoda metabolizma uglavnom mokraćne kiseline i razne soli. Pčele kako stare menjaju boju enocita od svetlo žute do tamno mrke, zbog nagomilavanja ekskreta ( izlučevina ). Pored masnog tkiva i žlezde za hranjenje je veoma bitno očuvati što je moguće duže kod pčela jer od njih zavisi odgajivanje novog legla posle perioda zimovanaja. Znači u radu sa pčelama treba izbegavati sve radnje koje na bilo koji način utiču loše na dva najvažnija organa dugovečnih pčela Masno tkivo i žlezde za hranjenje koje će imati za posledicu trošenje glikogena i skladištenje štetnih proizvoda metabilizma u masnom tkivu. Od dužine života zimskih pčela zavisi da li će svoje masno tkivo potrošiti u negovanju legla u januaru, februaru martu ili čak u aprilu. Za nas pčelare je jasno da ćemo veće koristi imati da više pčela odneguju u martu i aprilu nego u januaru i februaru.
 ,,E to nam sad objasni“ javio se pčelar koji se najčešće javlja.
               Da prvo citiram par naučnika koji potvrdjuju ovo što sam do sad pričao: Dr Kulinčević u Pčelaru 7,8 i 9/1993 u članku  „Kako i kada nastaju zimske pčele“ stoji „Pčele koje će postati dugovečne i ući u zimu, odmah pošto su se izlegle, većinu vremena provodile su mirujući i ne obavljajući bilo kakav posao u košnici. Ovakvo ponašanje se produžilo do kraja leta. One su trošile mnogo polena i nisu uopšte hranile leglo, a izletale su iz košnice vrlo retko. U isto vreme kratkovečne letnje pčele odgajivale su leglo i veoma intezivno pravile izlete u okolinu“. U knjizi „Tehnologija proizvodnje pčelinjih proizvoda“  Dr. N.I. Krivcov i Dr. V.I.Lebedev stoji „stepen razvitka masnog tkiva kao i hipofaringalnih žlezda u jesen, definiše fiziološko stanje pčela. Prema njihovom stanju možemo suditi o pripremljenosti pčela za zimu i prognozirati kako će proći. Mlade pčele jesenje generacije ne učestvuju u hranjenju larvi i tu sposobnost čuvaju do proleća. Ustanovljeno je, da ukoliko manje pčele učestvuju u ishrani legla s jeseni, utoliko one duže žive“.  A zatim nešto i o invertazi koja je potrebna pčeli da izvrši ivertazu saharoze iz pogača: „Aktivnost invertaze pljuvačnih žlezda menja se tokom sezone u dovoljno širokom dijapazonu. Maksimalna aktivnost je pred glavnu pašu, a minimalna – u zimskom periodu“. I još Grupa bugarskih profesora na čelu sa Dr. Stojko Nedialkov u knjizi „PRAKTIČNO PČELARSTVO“   NOLIT 1986. Beograd „Tako za vreme relativnog mirovanja pčela ispoljavaju smanjenu aktivnost, konzumiraju manje hrane i održavanju relativno nisku temperaturu. To osetno olakšava opstanak pčelinjeg društva u nepovoljnim spoljašnjim uslovima. Narušavanje mirovanja zazimljenih pčela od strane neprijatelja, slabo zagrevanje košnica ili nepravilno zazimljavanje pčelinjih društava imaju teške posledice, jer se naglo menjaju uslovi u samom gnezdu. To dovodi do intezivne potrošnje hrane i do privremenog uginuća velikog broja pčela, a ponekad i čitavih pčelijih društava“. Još da dodamo da je ruski zoolog V.V.Alpatov dokazao: „Pčela koja miruje utroši 8mm3 kiseonika u 1 minutu. Pčela u pokretu pod istim uslovima utroše 36mm3 kiseonika u 1 minutu. Uzbuđena pčela utroši 520mm3 kiseonika u 1 minutu. Odnos min. I max.1:140.“  Srazmerno potrošnji kiseonika pčele troše i hranu, a samim tim zimi opterećuju i crevo pčele.
              Znači dodavanje pogača u zimskom periodu izaziva: a) Podizanje temperature u klubetu, radi invertovanja pogače što direktno šteti pčeli ( kraći život i veća potrošnja ). b) izaziva uznemirenje pčela što povećava potrošnju hrane i nagomilavanje nesvarljivih materija u zadnjem crevu. c) Pčele moraju da aktiviraju žlezde za lučenje invertaze u periodu kada treba da miruju. d) Bitno utiče na pojavu legla ili na njegovo povećanje u periodu kad ne bi trebalo da ga bude i kada se znatno troše zimske pčele odnosno njihovo masno tkivo i žlezde za ishranu i tako smanjuju dužinu života. Da i to dopunimo jednim citatom iz navedene knjige ,,Tehnologija dobijanja pčelinjih proizvoda,,: „Pri normalnim uslovima zimovanja, na samom njenom kraju matice otpočinju pomalo polagati jaja u ćelije saća, a pri nenormalnim uslovima, posebno kad pčele nemogu udaljiti iz gnezda višak vlage, matice to rade već u januaru, pa čak i u novembru, pošto je izvodjenje legla povezano sa potrebom značajne količine vode, pa se time umanjuje štetan nivo vlažnosti vazduha u pčelinjem klubetu. Naravno zimsko negovanje legla veoma jako pogoršava rezultate zimovanja pčela. Odsustvo legla u gnezdu pčela jedan je od važnih pokazatelja normalnog toka njihovog zimovanja“. Pčele koje se dobijaju iz jaja koje matica polaže u januaru i februaru nisu od koristi ni za pašu ni za razvoj, jer jednostavno zbog vremenskih i pašnih prilika njihova uloga u društvu je beznačajna. Na njihovom odgajanju se značajno troše i skraćuju život zimske pčele. Mnogo je važnije sačuvati zimske pčele za, što je moguće kasnije, odnosno za mart ili još bolje za april. Iz tog razloga se pčelarima savetuje da se u februaru ako temperature porastu u dužem periodu treba vršiti rastopljavanje košnica kako bi se smanjilo podsticanje matice na polaganje veće količine jaji.
               Sada se samo po sebi nameće pitanje: „ Kada treba početi sa radovima koji bi doprineli povećanju količine položenih jaja od strane matice“?
              U tom momentu se javlja jedan pčelar: „Ja bih pitao: Moje su pčele na planini gde su uslovi izuzetno surovi i temperature često u dužem periodu veoma niske. Ja mojim pčelama moram dodavati pogače tokom zime. I još: Da li pčelama podsticajno davati pogače, jer sam na internetu gledao Mirjanića koji kaže da je bolje za podsticaj dati pogaču nego sirup“.
               Surovi uslovi zimovanja i niske temparature u dužem periodu su razlog više da se pčelama za zimu na vreme obezbede dovoljne zalihe kvalitetne hrane. U takvim uslovima pčelama je mnogo teže da dižu temperaturu kako bi invertovala hranu, da pojačano opterećuju svoje crevo nesvarljivim materijama, odnosno ona preradom pogače mnogo više šteti sebi nego u klimatsko povoljnijim uslovima zimovanja. Što su uslovi suroviji šteta veća a u primorskim uslovima, odnosno krajevima gde pčele zbog povoljnih zimskih temperatura skoro ne prekidaju leglo, štete od dodavanja pogača bi bile najmanje. Što se tiče drugog pitanja, tačno je da pogača u periodu posticajnog prihranjivanja daje odlične rezultate, odnosno tačno je da je to Dr. Goran Mirjanić rekao na predavanju u Gudovcu 02.02.2013.godine. Ta tvrdnja je potvrdjena od stane nauke, ali se tu radi o beznačajnoj razlici u korist pogača dok bi med umesto toga bio znatno bolji. U knjizi „Hrana i ishrana pčela“ od Taranova stoji: „U pčelarskom institutu upoređivali su efikasnost prihranjivanja pčela u proleće šećernim sirupom i šećerno mednim testom. Pokazalo se da su zajednice koje su dobijale šećernomedno testo dale su bolje rezultate, nego one koje su dobijale šećerni sirup“.
             Ako govorimo o datumu početka priprema pčela za pašu moramo poznavatui pašu i imati očekivani datum njenog početka, pa onda utvrditi datum početka pripreme pčela za nju. Prema Krivcovu i Lebedevu  to je 51 dan ( 21 dan razvitak pčela i 30 dana njeno uslovno, srednje trajanje života). Ovde se misli na svaku pašu pa i onu sa veoma malim dnevnim unosom. Ako je paša do 1 kg dnevno pčele izletnice preradu nektara izvrše same jer luče invertazu dovoljno da prerade sakupljenih 7,1 mg nektara za 20 minuta. Ako je paša veća onda se sve više angažuju mlade kućne pčele i njihov značaj je izuzetno važan za bagremovu i suncokretovu pašu. Kako za intezivne paše teret prerade pada na kućne pčele koje preradjuju nektar to je stav Dr. Rodoljuba Živadinovića izrečen na napred navedenom predavanju u Kumanovu da je za razvoj pčela za pašu najvažniji period na 40 dana pred pašu. Možemo biti saglasni da je za jaku pašu važno pomoći matici da što je moguće više položi jaja u periodu od 40 dana pa dalje prema paši, možemo to korigovati i prihvatiti da je to 51 dan pred pašu posebno što nam se često izletnice truju zbog prskanja voća, možemo pak i ovaj period na svoju ruku produžiti još neki dana, ali za bagremovu pašu koja počinje početkom maja nikakao ne treba stimulisani razvoj počinjati u februaru. Najbolje je da prema očekivanoj paši sami odredimo datum početka stimulacije, koji bi morao biti najranije u prvoj polovini marta a u planinskim predelima krajem marta ili početkom aprila. 
           
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Anto Dankić Novembar 08, 2016, 21:25:28
Proljetos mi je stradalo jedno društvo od gladi jer je klube bilo smješteno u centru i krenulo prema jednoj strani košnice, onda je dobro zazimilo i ostali su van dosega hrane. Da sam im krajem 1. mjeseca stavio pogaču na satonoše mislim da bi preživilo i kasnije se prebacilo na drugu stranu košnice gdje ostalo mnogo hrane.


P.S. ispada da sam svakom loncu poklopac mada sa dosta stvari još nisam načisto pa zato i pitam
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Edi Daruši Novembar 08, 2016, 21:28:07
U mom kraju su već počeli da stavljaju pogače!
Ja ću u petak ujutro otići da proverim na kojoj je visini klube...
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 09, 2016, 08:42:34
Proljetos mi je stradalo jedno društvo od gladi jer je klube bilo smješteno u centru i krenulo prema jednoj strani košnice, onda je dobro zazimilo i ostali su van dosega hrane. Da sam im krajem 1. mjeseca stavio pogaču na satonoše mislim da bi preživilo i kasnije se prebacilo na drugu stranu košnice gdje ostalo mnogo hrane.


P.S. ispada da sam svakom loncu poklopac mada sa dosta stvari još nisam načisto pa zato i pitam

Ako pogača mora da se doda onda nemamo gde ali je pitanje zašto smo došli u takvu situaciju? U tim slučajevima treba dati na samo tom jednom društvu a nikako davati na sva društva nepotrebno. Da bi se to malo šire sagledalo citiraću jedan pasos iz moje brošure "Zimovanje pčela"

"D)   Često navodjen razlog za dodavanje pogača je ,,pčele mogu probiti mednu kapu pa pogača im omogućava da preko nje mogu da dodju do meda koji je trenutno udaljen,,. Ovaj strah pčelara proizilazi iz straha da nije dovoljno obezbedio hranu pčelama za zimu. Probijanje medne kape se ne dešava kod društava koja su zazimljena sa dovoljno meda ( 15 do 20 kg) već kod društava koja u zimu ušla sa malim zalihama hrane. Pored obezbedjenja količine pčelari moraju pre dohranjivanja da povedu računa o rasporedu. Neprihvatljivo je da sa strane budu po dva rama puna medom jer pčele nikad neće preći preko punog rama sa medom i doći u kontak sa zadnjim ramom. Zato u pripremnom periodu za zimu treba blagovremeno ramove sa viškom meda rasporediti u košnice sa manjkom ili ih postepeno otvarati da ih pčele prenesu i tako formiraju bolji venac. Dešava se da pčele neće da prenose med iz rama jer ga doživljavaju kao gotovo završenu preradjenu hranu. Tada treba po otvorenom medu blago poprskati vodom što će delimično razrediti med u ramu i pčele će ga doživljavati kao nepreradjen i nastaviti njegovo premeštanje. Pčele ne premeštaju med kad u košnici ima mnogo legla već kada dodje do smanjenja legla one premeštaju med sa periferije. Tu činjenicu u tehnologiji pčelarenja koristi kraljevački pčelar Miša Ratković. Početkom oktobra vadi krajnje ramove sa medom i prebaca u zbeg. Ramove po malo grebe tako da pčele narednih nekoliko dana prenesu med u plodište i lageruju direktno oko klubeta. Ako se pak opredelimo da zadržimo ram sa zatvorenim medom sa strane onda ga u zimskom periodu možemo postaviti horizontalno preko satonoša u periodu kada mislimo da društva mogu biti ugrožena. Na kraju ako moramo dodati pogaču zbog probijanja medne kape onda to moramo prihvatiti kao našu grešku i izvući pouku da nam se to ne bi dešavalo narednih godina."
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 09, 2016, 09:24:28
Zato je važno da pčelari satne osnove dodaju  u periodu kad hrana iz prirode značajno pristiže ili ako unosa nema a želimo lučenje voska moramo pčele obilno hraniti.

Period posle rojenja karakterističan da pčele izgradjuju brzo veliku količinu saća, pa se iz tog razloga savetuje da se roj uvek naseljava na satne osnove (obično 5 ramova ).



Koliko treba sirupa da dajemo pre dodavanje satnih osnova a radi stimulisanja matice (55 dana pre znacajne paše), a koliko za izvlacenje satnih osnova.

Da li u nukleus sa 6 ramova (takve imam) treba dodati i ram meda da bi se prirodni roj tu zadrzao ili mu sipati u hranilicu sirupa(tako sam ja i uradio ove godine kada sam uhvatio prirodni roj).

Prolećni razvoj podrazumeva razvoj legla i gradnju satnih osnova. Količina zavisi i od zaliha ali da pustim jedan pasos i teme "Prolećni razvoj" koji će nadam se razjasniti:

. Najbolji razvoj legla potiče od dobre paše. Ako nema paše, često zbog lošeg vremena, mora se preduzeti razvojna mera prihranjivanje. Ako u utvrđenom periodu od 15. marta do 20. aprila ima paše i ima unosa, pčele će dobro hraniti maticu i ona će dobro polagati jaja. Međutim kada u ovom periodu zahladni pa nema unos, pčele slabije hrane maticu, pa ona slabije polaže jaja. Kako je cilj u ovom periodu što više položenih jaja, to se nedostatak unosa nadoknađuje prihranjivanjem. Prihranjivanje se zbog hladnog vremena treba vršiti pogačama, a kada vreme bude toplije prihranjivanje se može vršiti šećernim sirupom. Sirup se spravlja u odnosu: 1 deo vode i 1 deo šećera, jer je pčelama za razvoj veoma potrebna voda. Sirup se može dodavati samo kada su noći toplije, a to se najčešće dešava za vreme cvetanja kajsije. Ako za prosečan datum cvetanja kajsija uzmemo 25. mart onda nam se javlja period od 15. do 25. marta kada prihranjivanje treba vršiti čvrstom hranom, pogačom. Dobro je pogači dodati cvetni prah ili zamenu: pekarski kvasac, sojino brašno, mleko u prahu i to od 12 do 15%, ako se dodaci kombinuju. Ako se daje samo jedan dodatak nebi trebalo da pređe 5%. Hranjenje sirupom treba početi  manjim količinama i to 250 do 300 mililitara svako drugo veče. Sirup treba da bude topliji (30-40 stepeni) kako bi ga pčele brže uzele. Veće količine sirupa pčele teško uzimaju a preradom opterećuju svoj organizam i tako skraćuju život. Ako dodati sirup preko noći pčele ne uzimaju treba utvrditi uzrok koji može biti: neispravna hranilica, nedostatak matice ili bolesno društvo. Ovo pod uslovom da je noć bila topla. Sirup koji pčele nisu uzele često ukisne pa ga treba prosuti ili sunđerom pokupiti i hranilicu očistiti.Sirup spravljati rastapanjem šećera u toploj predhodno proključaloj vodi uz neprestano  mešanje.

Ali pre toga kod prvog prolećnog pregleda treba utvrditi stanje hrane i sve zajedno utiče na odluku o prolećnom stimulativnom prihranjivanju:

Kad je u pitanju stanje hrane u košnici treba biti veoma obazriv. Uvek treba poći od količine meda sa kojim su zazimljene pčele i da se očekuje potrošnja oko 6,5 kg meda za period 01.10-28.02. Ova količina se može malo korigovati u zavisnosti od datuma pregleda i vremenskih prilika protekle zime. Za društva uzimljena sa dovoljno hrane i dobrog rasporeda nema nikakvih problema. Cilj ovog pregleda je da se utvrdi da li neko društvo nema dovoljno hrane. Zalihe u ovom trenutku bi trebalo da budu između 8 i 10 kg i što je najvažnije da med bude u blizini pčelinjeg klubeta. Dešava se da pčele potroše hranu u neposrednoj blizini klubeta i da je sada između novog legla i zaliha meda prazan ram. To pravi veliki problem pčelama, jer hladno vreme onemogućava kontakt pčela sa medom. Zato prazan ram treba premestiti iza ramova sa medom, odnosno ramove sa medom približiti leglu. Može se malo i otvoriti zatvoreni med na mestu koje će doći uz leglo. Ako je, pak, društvo sa nedovoljnim zalihama meda, treba mu dodati ram zatvorenog meda iz rezerve ili pogaču preko satonoša. Dodata pogača će predstavljati malu smetnju komunikaciji pčela, pa su dobro došli otvori ako su u jesen napravljeni ispod satonoša. Pogača će dobro služiti i kao utopljavajući materijal. Ako ovaj posao približavanja ramova ne izvršimo, društvo može stradati jer su velike temperaturne oscilacije. Stare pčele naglo izumiru, mlade još ne stižu da se izlegu u većoj meri, a hrana je daleko od klubeta. To je najkritičniji period za pčelinje društvo, pa često ako ne strada, onda znatno oslabi.

Drugi deo:
Ram meda nije neophodan ali je bolje ako ima. Da bi se roj zadržao najbolje je ram otvorenog legla.  Roju je važno odmah davati sirup i topo punu hranilicu ( mislim plastične 1l )da bi brzo gradio saće.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 09, 2016, 18:20:22
Evo jos mojih objavljenih clanaka

 DODAVANJE MEDIŠTA ZA BAGREMOVU PAŠU

U tehnologiji pčelarenja prvi važan period kroz koje pčele prolaze na putu prema paši je prezimljavanje. Dobro prezimljavanje je starntna osnova za dobar prolećni razvoj. Znači posle prezimljavanja sledeći period je dobar prolećni razvoj kako bi pčele što je moguće brojčano jače odnosno spremnije dočekale pašu. Na kraju, posle dobrog prolećnog razvoja, dodje paša koju treba iskoristiti. Ako su pašni i vremenski uslovi dobri a društva jaka pčelaru ostaje da odradi još nekoliko poslova kako bi košnice bile pune meda. Ti poslovi su sledeći: obezbedjenje dobre ventilacije u košnici, obezbedjenje mira na pčelinjaku, prema potrebi ograničiti maticu i blagovremeno dadavnje medišnih nastavaka.   

Obezbedjenjem dobre ventilacije olakšava se isparavanje vode iz nektara i sprečava pojavu nagona za rojenje. Iz tog razloga neophodno je leta širom otvoriti pomeranjem letvica, otvoriti pomoćna leta, obezbediti ventilaciju preko zbega i slično. Za vreme bagremove paše otvaranje košnica svesti na najnužniju meru i upotrebu dimilice samo u krajnjoj nuždi. Sve radove koje treba obaviti u toku bagremove paše kao i dodavanje medišta ( ja ću upotrebljavati izraz „medište“ umesto „nastavka“ i „polunastavka“  a pčelari prema tipu košnice odrdiće jedno ili drugo ) treba obaviti predveče. Na taj način poremećeni mir u košnici se preko noći vraća i pčele sledećeg dana nastavljaju sa radom. Svako uznemirenje u toku paše bitno remeti rad pčela, dezorganizuje ih i time im uzima dragoceno vreme za rad. U bagremovoj paši matica se po pravilu ne ograničava jer se radi o jakoj paši gde pčele same ograničavaju maticu jakim unosom a ako je pčelinjak na mestu (području ) gde je bagremova paša nešto slabija onda je poželjno ograničavanje matice da ne bi bilo mnogo legla  a malo meda. Da bi bagremova kratka i jaka paša bila maksimalno iskorištena neophodno je blagovremeno dodavati medišta odnosno proširiti prostor u košnici pre svega za skladištenje meda. Da bi dobijeni med bio sortno čist iz medišta treba iscediti sav sakupljeni med od voća i uljane repice. Time smanjujemo rizik da nam se u medu pojavi antibiotik poreklom od prskanja voća, voćara neznalice.
Proširivanje prostora u košnici omogućava pčelama smeštaj nektara, njegovu preradu u med i skladištenje. Proširivanjem prostora rasterećuje se naseljenost košnice i pčele postaju radno angažovanije što doprinosi preventivnom suzbijanju nagona za rojenje. Ne sme se zakasniti sa proširivanjem prostora u košnici, jer pčele će donositi nektar samo ako imaju mesto gde će ga skladištiti. Pčelama uvek treba više mesta za skladištenje nektara od prostora koji je potreban za skladištenje meda čije cedjenje se očekuje. Ovo je u pčelarstvu poznato kao „fenomen praznog prostora“. Razlog ovakvoj potrebi je velika količina vode u nektaru koji donose pčele. Takav uneti nektar pre ili posle invertovanja pčele odlažu u tanke slojeve u više ćelija kako bi ispario višak vode. Slavko Jakovljević je nekada preko Radio Beograda subotum ujutru često govorio ,,veliki prostor u košnici pri jakom unosu deluje izrazito stimulativno“. U Knjizi „Pčelarstvo i ekonomika pčelarenja“ od Branka Reljića citirane su izjave poput „Bolje je suvušan nastavak nego nedostatak jednog rama“ kao i „Ako med pada kao kiša, onda kante treba namestiti tako da u njih pada“. Znači onda kada ima meda treba blagovremeno i dovoljno dodati medišta. Nedostatak prostora destimuliše pčele za sakupljanje nektara i društvo teži rojenju. Neblagovremeno proširivanje prostora smanjuje prinos, jer pčele nemaju prostor za smeštaj donetog nektara. Svakim kašnjenjem nektar koji je trebao da bude sakupljen i skladišten odlazi u nepovrat.
Prostor u košnici treba proširiti kada pčele zaposedaju unutrašnju stranu zadnjeg rama u plodištu, kada se ramovi bele od novog voska i kada se očekuje veći unos, odnosno jača paša. Često se medišta moraju dodavati za voćnu pašu i uljanu repicu a obavezno za bagremovu pašu. Ramove u dodatim medištima treba blago poprskati vodom bez obzira da li su izgradjeni ili satne osnove. Ako su ramovi bili sumporisani protiv voskovnog moljca, onda ih treba oprati tj. napuniti vodom i centrifugirati. Ako poranimo u proširivanju, štete mogu imati samo slaba društva i to ako po proširivanju naglo zahladni. Kod jakih društava štete od ranijeg proširivanja neće biti.
Ako su pčelari u dilemi „proširiti ili ne“, što se javlja kod pčelara koji imaju pčele daleko od mesta stanovanja, onda dilemu treba rešiti na sledeći način. Foliju koja je ranije postavljena preko satonoša povući nekoliko santimetara unazad i na nju postaviti medište. Na taj način folija održava mikroklimu u plodištu a istovremeno prolaz omogućava pčelama skladištenje meda u medišni deo ako se za to ukaže potreba.
Na početku paše prva tela se dodaju sa izgradjenim saćem a tek kad paša ozbiljnije krene treba dodavati medišta sa ramovima od kojih su delimično satne osnove. Pčele satne osnove bolje izgradjuju ako su bliže plodištu što znači da kad pčele budu zapljusnule med po ramovima dodatog medišta, takvo medišto treba podići i podbaciti novo prazno. Podbacivanje se vrši u prvoj polovini paše odnosno kad dnevni unos raste. Ako se podbacivanje vrši u periodu kad paša staje, odnosno dnevni unos pada, onda se može desiti preveliko rasturanje meda po ramovima što odlaže i otežava cedjenje. Imajući u vidu da je bagremova paša jaka paša sa velikim dnevnim unosom, pčelarima se savetuje da u svakom trenutku imaju postavljeno po jedno prazno medište u svakom trenutku paše, jer kod velikih dnevnih unosa koji mogu biti i do 12 kilograma ( lični rekord 12,1 kilogram ), pčele će za dan napuniti celo medišno telo. Medišta se mogu dodavati odjednom ili postepeno. Ako se dodaju odjednom nema nikakve smetnje da se vrši povremeno podbacivanje medišta prema potrebi i prema unosu. Dodavanje više medišta sa izgradjenim saćem deluje stimulativno na veće angažovanje pčela u sakupljanju nektara. Dr. Tomas Rinderer direktor Federalnog centra za genetiku i selekciju pčela iz Baton Rouge-a ( SAD )  je ispitivao: ,,Prostor u košnici i produktivnost pčelinjeg društva“. Istraživanja su u vidu predavanja objavljena u Pčelaru broj 6/1983 i broj 10/1994 u prevodu DR Jovana Kulinčevića. Za ovu priliku citiraću delić predavanja ,,Formirane su dve grupe pčelinjih društava približne jačine. Jedina razlika izmedju grupa bila je u broju nastavaka sa praznim saćem. Jedna grupa je imala 2 nastavka, a druga 4 nastavka za med. Paša je trajala 10 dana i grupa sa više prostora, odnosno praznih okvira, sakupila je u proseku 51 kg meda, a druga grupa sa manje prostora u proseku 36 kg meda. Razlika je više nego očigledna. Da bi se proverili ovi rezultati grupe su izmenjale svoje uloge, samo na drugoj lokacijiuz kraću pašu. Opet su društva sa manje prostora sakupila manje meda“. Pčelari bi svakao želeli da imaju stav o dodavanju medišta pa ću citirati iz navedenog članka u Pčelaru sledeće „Broj nastavaka treba da bude podešen prema broju i intenzitetu očekivane paše. Nastavke treba treba dodati odjedanput. U našim uslovima to bi trebalo da budu 2-3 nastavka na LR preko plodišta, a kod DB 3-4 polunastavaka“.
Medišta se mogu dodavati sa razredjenim ramovima. To praktično znači da u medište dodajemo po 1 ili eventualno 2 rama manje nego što bi objektivno moglo da stane u medište. Na taj način prazan prostor koji se javlja vadjenjem 1 ili 2 rama rasporediće se na ostale ramove. Pčele će ostale ramove produbiti u njih staviti med.Znači u jednom medištu broj ulica je manji što znači prazan prostor je manji pa više staje meda. Prednost razredjenih ramova su:
-   Dobija se više voska i više meda po jednom telu.
-   Za istu količinu meda angažujemo manje medišta i manje okvira što smanjuje rad na otklapanju saća i broju upotrebe centrifuge.
-   U tako proredjene ćelije matica neće da polaže jaja, pa neće prelaziti u medište te nam netreba matična rešetka.
-   Mladim pčelama pružena je mogućnost lučenja voska i na taj način omogućuje rad mladim pčelama i sprečava ulazak u rojno stanje.
Negativna strana može da bude sporije zrenje meda zbog lošije ventilacije koja je posledica razredjenih ramova. Ventilacija bi bila još lošija ako bi neko u medište postavio ukrštene ramove pod uglom od 90 stepeni. Ak se satne osnove dodaju kao razređeni ramovi ( 10 umesto 12 i slično ) dešava se da pčele zbog velikog rastojanja između satnih osnova ne prihvate da grade na satnim osnovama već grade zaperke između satnih osnova. Iz tog razloga za izgradnju saća sa produbljenim ćelijama treba koristiti saće sa normalno izgrađenim ćelijama.
                   Kod dodavanja satnih osnova u medište treba voditi računa i ne dodavati medište puno satnih osnova naročito ne na početku paše. Mnogo je bolje sa početkom paše dodavati izgrađeno saće a kad paša krene i bude unosa onda dodavati satne osnove i to mešanjem sa izgrađenim saćem kako to pčelari kažu „filovano saće“. Ako se meša izgradjeno saće sa stnim osnovama, dešava se da su na izgrađenom saću produbljene ćelije a na satnoj osnovi plitke ćelije što pak ništa ne smeta i u sledećoj paši biće sve uredu. Pčele za izgradnju saća troše med i cvetni prah pa je neophodno da za pašu imamo izgrađeno saće ali kako pčele imaju potrebu i za lučenjem voska neće doći do smanjenja prinosa ( a nephodno je ) za pašu u medište dodavati i satne osnove radi izgradnje. Pčelari početnici obično za pašu nemaju izgrađeno saće pa dodaju satne osnove u medište. Sam prelazak iz plodišta u medište na satne osnove pčele teško prihvataju i može doći do rojenja a da ne predju u medište. Iz tog razloga potrebno je pčele „prevariti“ i naterati ih da predju. Ovo se može uraditi, tako  što se medišni ram dodaje u plodište ranije i posle izgradnje premestiti ga u medište i tako naterati pčele da pređu u medište. Drugi način je da se jedan plodišni ram izvadi iz plodišta i stavi u medište nakoliko dana ( može i u polumedište pa neka deo visi u plodištu ), a kada pčele pređu da grade na susedne ramove u medištu, plodišni ram posle isecanja dela građevnjak vratiti u plodište. Kod košnica sa istom veličinom rama nema ovog problema ali treba voditi računa da med iz plodišta ne dospe za cedjenje.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Anto Dankić Novembar 09, 2016, 20:13:04
Opet ja... :)
Pošto dosta pčelara pčelari na kontejnerima zna se desiti u jakoj paši da treba dodati medište a nema više mjesta zbog ograničenja po visini. Doduše može se nešto manipulirati između slabijih i jačih društava ali i tu zna usfaliti prostora. S jedne strane imaš medište s nepoklopljenim medom i ograničenje po visini za dodati novo medište
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Nenad Tucakov Novembar 09, 2016, 21:03:01
Citat
Negativna strana može da bude sporije zrenje meda zbog lošije ventilacije koja je posledica razredjenih ramova. Ventilacija bi bila još lošija ako bi neko u medište postavio ukrštene ramove pod uglom od 90 stepeni.
Ovo je jako važno raščistiti...
Mislim, meni je jako važno, jer sam krenuo u izradu veće količine RV košnica.
Prva rečenica kaže da razredjeni ramovi ( više prostora ) imaju slabiju ventilaciju. Druga rečenica upućuje da ukršteni ramovi ( manje lufta ) imaju slabiju ventilaciju...
Jedno, sa aspekta fizike ( i cuga / promaje) ne može biti ispravno.

Alpska košnica, kao i Vojine košnice predvidjaju ukrštanje ramova. Oni, koji pčelare sa RV i EV se ili ne žale javno ( prećutkuju ), ili nisu nezadovoljni ventilacijom u košnicama. Neki, kao i sam konstruktor, čak tvrde da pčele brže zaklapaju med, nego u drugim košnicama.

Da li je tvrdnja o ukrštenim ramovima preuzeta od nekog, ili ste pokušali na svojim košnicama?
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 09, 2016, 21:03:55
Opet ja... :)
Pošto dosta pčelara pčelari na kontejnerima zna se desiti u jakoj paši da treba dodati medište a nema više mjesta zbog ograničenja po visini. Doduše može se nešto manipulirati između slabijih i jačih društava ali i tu zna usfaliti prostora. S jedne strane imaš medište s nepoklopljenim medom i ograničenje po visini za dodati novo medište

Nerazumem zašto toliko potencirate vaše često javljanje. Uspeh ovog i svakog drugog foruma je veći ako ima više članova, više uključivanja, više tema, diskusija, pitanja i slično. Na neko će se naći odgovor na neko neće pa šta se god nauči i čuje novo dobro je. Jedino je važno da sve bude dobronamerno.
Što se tiče dobre jake paše i košnice koje je trebaju iskoristiti tu su nastavljače u prednosti jer nije dobro cediti nezreo med. Postoji mogučnost oduzimanja meda od jačih i dodavanje slabijim a prazno saće obrnuto ali u dobroj paši i slaba društva donose med ( koliko toliko ). Druga mogućnost je ugraditi kasete ( To je Belčić lepo opisivao ): Kasete se kače bočno pozadi i u njih mogu da stanu 3 do 4 rama ali može i na plodište i na medište. Postoji mogućnost da se u bazi drži stacionarno jedan broj društava nastavljaca u koje bi se moglo dodati ramovi sa nezatvorenim medom sa paše. Kako to izvesti? Prave se ažejke sa jednim telom a sa velikim otvorima prema dole i prema gore tako da se mogu nastavljati po visini na nastavljače a sa ramom se radi od pozadi. Neznam da li sam baš bio jasan ali sam se trudio.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 09, 2016, 21:36:31
Citat
Negativna strana može da bude sporije zrenje meda zbog lošije ventilacije koja je posledica razredjenih ramova. Ventilacija bi bila još lošija ako bi neko u medište postavio ukrštene ramove pod uglom od 90 stepeni.
Ovo je jako važno raščistiti...
Mislim, meni je jako važno, jer sam krenuo u izradu veće količine RV košnica.
Prva rečenica kaže da razredjeni ramovi ( više prostora ) imaju slabiju ventilaciju. Druga rečenica upućuje da ukršteni ramovi ( manje lufta ) imaju slabiju ventilaciju...
Jedno, sa aspekta fizike ( i cuga / promaje) ne može biti ispravno.

Alpska košnica, kao i Vojine košnice predvidjaju ukrštanje ramova. Oni, koji pčelare sa RV i EV se ili ne žale javno ( prećutkuju ), ili nisu nezadovoljni ventilacijom u košnicama. Neki, kao i sam konstruktor, čak tvrde da pčele brže zaklapaju med, nego u drugim košnicama.

Da li je tvrdnja o ukrštenim ramovima preuzeta od nekog, ili ste pokušali na svojim košnicama?

Pošto je jako važno da odmah razmotrimo pitanje. Mene ne interesuje koja je košnica u pitanju. Ja ponovo tvrdim da je košnica alat koji olakšava ili otežava rad a med zavisi od: 1.paše 2. vremena 3.Jačine društva....
Da bi odgovor bio jasan moramo razjasniti kako pčele ventilišu u košnici, a o tome je lepo pisao u Pčelaru mislim 2001. Dr.Komnen Đinović koji je predavao na rudarskom fakultetu predmet "Ventilacija u rudnicima" On je mnoge stvari objasnio i izmerio kad je košnica u pitanju a priča je sledeća:
Ako uzmemo novu košnicu ( sa pčelama ) koja odlično dihtuje da nema nigde otvor od poda do krova osim leta koje je širom otvoreno i prinesemo letu upaljenu sveću bliže desnoj strani, plamen će ulaziti u košnicu. Ako pak sveću prinesemo bliže levoj strani plamen će izlaziti iz košnice. Zaključak je da pčele sa jedne strane uvlače ili guraju vazduh kroz plodište do vrha medišta a onda ga kroz drugu polovinu odnosno stranu od vrha guraju na dole i izbacuju na leto. Tako se izbacuje višak vode i tako se vrši ventilacija što se vidi po sveći. Ako pak sada napravimo otvor na poklopnoj dasci u vidu otvora za hranilicu ili neke mreže i postavimo upaljenu sveću ponovo na isu mestu, plamen će na letu i levo i desno da ide prema napolju. Ovde je zaključak da sada pčele uvlače vazduh na poklopnoj dasci i guraju ga prema dole. Iz tog razloga se savetuje dobra ventilacija u paši, uz obavezno pomeranje folije i obezbeđenje otvorana poklopnoj dasci kao i širom otvorenog na letu.
Sada imamo ove dve situacije: 1. Ako u plodištu imamo recimo kod DB 12 ramova a u medištu 10 ramova onda se tuneli odnosno pravilnije ulice ne gadjaju jer deo ramova mora da zatvori deo ulica i odmah je delimično smanjena ventilacija a što utiče na zrenje meda i o tome je pre desetak godina pisao Dr Rodoljub Živadinović sa slikama kako izgleda jedan i drugi med.  2. Ako ukrstimo ramove onda strujanje vazduha odozdo prema gore ili obrnuto je znatno otežano jer se smanjila veličina ventilacionih kanala koji bi se stvarali da je ulica iznad ulice.
 Ako želite da čitate više o ovome a ne nađete navedene članke, javite, ja ću ih za vikend naći i uputiti gde možete pročitati.
Nadam se da sam doprineo razjašnjenju.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Nebojša Teofilovic Novembar 09, 2016, 21:57:25



    Gos. Šljiviću zamolio bih vas za nešto više o folijama ?
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 09, 2016, 22:12:31



    Gos. Šljiviću zamolio bih vas za nešto više o folijama ?

Gospodine Teofiloviću drago mi je da ste tu i odmah vVam moram odgovoriti a ako bude potpitanje sutra:
Naš uvaženi pčelar Slavko Jakovljević preporučuje da se kod jačih društava utopljavanje izvrši pomoću deblje najlon folije. To se vrši postavljanjem folije dimenzija košnice preko satonoša. Preko te folije postaviti pokolopnu dasku ili klasičan zbeg pa onda poklopnu dasku. Plastičnu foliju ne smemo postavljati pre cvetanja kajsije, jer utiče na povećanu kondezaciju vodene pare,pa time i veću vlažnost u košnici. Znači, folija utiče na bolje utopljavanje, a ujedno na njoj se kondezuju kapljice vode. Kapljice će pčele koristiti umesto unosa vode. U toku noći pčele će koristiti vodu u prečniku pčelinjeg klubeta. Jutarnjim pregledom može se izvesti zaključak o jačini društva na osnovu prečnika kruga pokupljenih kapljica. Ostale kapljice pčele će pokupiti tokom dana.
           Folija neće predstavljati problem hranjenja društva sirupom. Hranilicu možemo postaviti preko folije na kojoj je napravljen otvor (prorez) sličan otvoru na poklopnoj dasci. Prorez treba da bude pod normalnim uglom u odnosu na satonoše. Bez obzira na utopljavanje pčelama treba omogućiti ventilaciju (gornje leto).
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: dusan lazic Novembar 09, 2016, 22:20:35
Kolega šljiviću,
Mikroklima i ventilacija u košnici - to su za mene najveće nepoznanice. Istovremeno, slutim  (skoro sam ubeđen) da se u te dve reči kriju mnoge, ključne, tajne pčelinjeg života.
Moje pitanje:Ko se u svetu najviše bavio ovim problemima? Zanimame, ko je vršio merenje i čime?
Pominjao si uvaženog Dr Komnena Đinovića.
Znam da je Ivan Brndušić merio termo kamerom.
Hvala.






Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Ivan Milic Novembar 09, 2016, 22:25:40
Ja bih vas zamolio da iznesete vase misljenje o upotrebi av podnjace i drzanje iste otvorenom preko zime pa do prolecnog razvoja.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Edi Daruši Novembar 10, 2016, 08:28:09
Jednostavno se pitanja nameću, već smišljena  otvorili su prethodni članovi foruma.
Ja nemam poklopnu dasku već žičani zbeg visine 5cm. Pitanje: ako stavim najlon preko satonoša gde da napravim otvor da bi pčele iz plastične hranilice uzmale sirup i kolike dimenzije da budu te rupe.
 I drugo, pročitao sam na forumu da rojevi treba da budu pokriveni poklopnim daskama- pitanje da li tada imaju komunikaciju preko satonošu ili prelaz preko satonoša nije potreban? Isto pitanje prelaska preko satonoša postavljam i ako stavim najlon preko satonoša.
 
Uz ovo samo jedna digresija: odlična ''živa'' diskusija poučna za mene kao početnika.

Dugujem vam svima neizmernu zahvalnost!
S poštovanjem, Edi.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 10, 2016, 11:02:08
Postaviću i jedan neobjavljen članak iz 2015.godine:

              U    BOSILEGRADU

              Na krajnjem jugoistoku ( i jugu, i istoku ) Srbije, u neposrednoj blizina sa bugarskom granicom nalazi se opština Bosilegrad. Opština sa malim brojem stanovnika, neplodnom zemljom, slabom saobraćajnom povezanošću sa drugim sredinama, jednostavno skrivena u kotlini Božičke reke. Ljudi su fini i gostoljubivi. Prava slika o udaljenosti Bosilegrada za mene je bila mogućnost čitanja dnevne štampe. Štampa stiže oko 11 i to u ograničenom broju. U opštini ima pčelarsko udruženje sa oko 40 pčelara. Uslovi za pčelerenje su surovi. Zime oštre i duge a paša kratka i slaba. Bagrema ima ali zbog nadmorske visine i temperature obično cveta početkom juna i medi svake pete godine. U dobrim godina pčelari imaju maksimalno 15 kilograma prinosa svih paša. Ali i u takvim uslovima ljudi se bore i ima zainteresovanih da se bave pčelarstvom. Uz pomoć donatora ( MSP ) i opštine Bosilegrad održana je obuka za početnike sa idejom da im se pomogne košnicama i rojevima da postanu pčelari. Dvodnevnu obuku u dane 28. i 29. Aprila 2015.godine u organizaciji Igora Antimova, održali smo ja i Dr. Kazimir Matović. Ja za tehnologiju pčelarenja a kolega Matović za bolesti pčela. Polaznici ( početnici ) su bili tako pažljivi iako se radilo o velikom broju informacija u kratkom vremenu. Pre i posle obuke održano testiranje koje je pokazalo zadovoljavajući nivo usvojenih znanja. Posle obuke ja i kolega Matović smo iskoristili da obidjemo par pčelinjaka. Obišli smo pčelinjak Jordana Arsova u Izvoru i Mihalova Zahareva u Belutu. I pored tako surovih uslova za pčelarenje, pčelinjaci su u dobrom stanju. Preovladjuju DB-10. Odmah se primetilo karakteristično ponašanje pčela ovog proleća odnosno njihova pojačana agresivnost što sam ja osetio ubodom u kosu. Mihalov Zaharev je predsednik udruženja pčelara u Bosilegradu i proizvodjač matica. Za oplodnjake koristi DB-10 podeljena na tri dela po tri normalna rama.
              Osim pčelarskog dela obišli smo i crkvu u Izvoru koja je sagradjena početkom 19.veka kada je ovaj kraj bio po vladavinom Turaka od koji je oslobodjen 1912.godine. Izvor je nekad bio opštinsko mesto pa seosko mesto u kome danas žive ljudi svega u pet domaćinstava. Ime je dobio po jednom od tri izvora koji se pojavili posle probijanaja vode iz jezera u rudnik zlata koji je podkopan ispod jezera. Crkva je početkom 19. veka pravljena po odobrenju Spahije kome u Izvoru beše sedište i koji odobri da se gradi crkva veličine “juneće kože”. Snalažljivi graditelji izrežaše juneću kožu na šnitove u tanke oputice, rasprostreše i unutar kruga podigoše veliku crkvu koja je sačuvana do danas. Uz crkvu je sačuvana i škola iz tog perioda a na mene su posebno ostavile utisak kuće ( verovatno u glavnoj ulici ). Završiću ovaj izveštaj sa “ Dobri ljudi, vredni pčelari, lepota prirode ali težak put i surovi uslovi,,.
 
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 10, 2016, 11:02:44
Ja bih vas zamolio da iznesete vase misljenje o upotrebi av podnjace i drzanje iste otvorenom preko zime pa do prolecnog razvoja.

Pčelu interesuje klube a ne košnica i ne pod. Što se toga tiče pčele će odlučno da zimuju i bez košnice ako imaju dosta med. Antivarozna podnjača je dobra zbog varoe i ventilacije kod seljenja ili u toku leta ali ja joj zameram trajnost. Klasične podnjače duže traju, mada u suštini podnjače imaju najkraći život. Znači što se zimovanja pčela tiče njima je sasvim svejedno kakv je pod. Uslovi koji odgovaraju pčeli da dobro zimuje traže da nema strujanje vazduha jer strujanje vazduha izvlači ugljen dioksid iz klubeta (ne iz košnice ) izvlači temperaturu ....Znači košnicom pomažemo pčeli što sprečavamo udare vetra i promaje pa je iz tog razloga na promajnom mestu i na mestu gde duvaju jaki vetrovi ( košava i slično ) poželjno tokom zime zatvoriti antivaroznu podnjaču odozdo. Ako je mesto gde nema jakih vetrova i nema promaje onda nema nikakvog problema držati tokom zime otvorenu podnjaču sve do početka prolećnog razvoja ( 55 dana pred pašu ) kada treba zatvoriti podnjaču i dodatno utopliti društva. Otvorena podnjača obezbeđuje dotok kiseonika koji je jako potreban što proizilazi iz formule potrošnje meda: C6H12O6 (med) + 6 O2 ( kiseonik )  =  6 CO2 ( ugljen dioksid ) + 6 H2O ( voda u obliku vodene pare ). Izračunavanjem atomske i molekularne mase dobijamo da za potrošnju 1000 grama meda potrebno 982 grama kiseonika a dobija se 1257 grama ugljen dioksida i 725 grama vode u obliku vodene pare. Tom prilikom se oslobadja toplota koja greje pčele tokom zime. U klubetu ( a ne u košnici što mnogi pčelari mešaju ) pčele održavaju nižu temperaturu tako što greju klube do oko 20 tak stepeni i u njumu ( opet klubetu ) održavaju visok nivo ugqen dikosida koji doprinosi njihovom mirovanju i smanjenju aktivnosti. Prostor oko klubeta je negrejan i otvaranjem košnice u toku jakih mrazeva u košnici se uočava led što znači da pčele ne greju šire od klubeta.
Otvorena podnjača odlaže početak razvoja legla što je takođe važno.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 10, 2016, 11:03:44
Kolega šljiviću,
Mikroklima i ventilacija u košnici - to su za mene najveće nepoznanice. Istovremeno, slutim  (skoro sam ubeđen) da se u te dve reči kriju mnoge, ključne, tajne pčelinjeg života.
Moje pitanje:Ko se u svetu najviše bavio ovim problemima? Zanimame, ko je vršio merenje i čime?
Pominjao si uvaženog Dr Komnena Đinovića.
Znam da je Ivan Brndušić merio termo kamerom.
Hvala.










DR Komnen Đinović je stručnjak za ventilaciju rudnika a raznim istrumentima merio a znanjima zaključivao o ventilacijiu košnici. Ne o temperaturi. On razlikuje letnju i zimsku ventilaciju , kako nastaje i zašto se dešava.... Ivan Brndušić je snimao termo kamerom, što znači vezano za temperaturu. Postoji sajt gde se možete nakačiti i posmaatrati košnicu sa više parametara: temperatura, vlažnost, vizuelno osmatranje... u toku 24 časa smeštene negde u Nemačkoj.
Nema tuuu nikakve nepoznanice, nauka je sve definisala bar što se nas pčelara tiče i praktičnih potreba. Ja ću pokušati ukratko kao uvod a vi konkretnim pitanjem tražite a ja ću Vam konkretno odgovarati. To su precizne stvari i nema velike priče.
Pčele će sa jesenjim padom temperature na oko 10 stepeni Celzijusovih u košnici između saća na mestu zadnjeg izleganja pčela formirati klube. Klube je ovalnog oblika i sastoji se od sakupljenih pčela. Pčele su u kontaktu sa medom tako da u toku zime kompletno klube se kreće za medom odozdo prema gore i od napred prema pozadi. Klube ima spoljni deo takozvanu „koru“ od nekoliko centimetara gde je temperatura znatno niža čak i do 6 stepeni i središnji deo gde je temperatura oko 24 stepena. Ako se spoljna temperatura smanjuje pčele se sabijaju i time čuvaju toplotu koja se stvara tako što pčele trošeći med oslobađaju toplotu. Pčele ne greju prostor izvan klubeta. 
U knjizi „Savremeno pčelarstvo,, od Bore Stamenkovića stoji ,,pčela najduže živi pri temperaturi od oko 16 stepeni Celzijusovih, a najkraće na temperaturi većoj od 36 stepeni Celzijusovih“. Ovo je apsolutno tačno i zato one u toku zime nastoje da spuste temperaturu što je moguće više, da smanje aktivnost što je moguće manje kako bi trošile energiju što je moguće manje i opterećivale crevo što je moguće manje. Kad krene leglo temperatura se diže na 34 do 35 stepeni i to se postiže većom preradom meda iz kog se oslobadja energija pa njima odgovara da to bude kad je napolju toplije. Uz takvu temeraturu njima je važna velika vlažnost: kod jednodnevne larve 90 do 92 % pa onda sve manja do do oko 68 %.Zato je štetno grejanje jer podiže temperaturu ( pomaže) ali otežava vlažnost. Ako vlažnost ne bude takva, larva kod pucanja se isušuje i pčele je izbacaju, pa leglo postaje šareno. Zato je jako važna voda pčelama. Što se tiče zimovanja pčele greju klube i održavaju visok procenat ugljen dioksida u klubetu radi stanja obamrlosti ( minimuma aktivnosti ) i zato je važno tokom zime nikako ne uznemiravati pčele ni fizički ni preradom hrane ni teranjem na negovanje legla.
Druga strana leti ako temperatura skoči sa 35 na 36 onda je to za njih veliki znak da se nešto mora činiti jer je to granica, veća smrtnost. Pojačano ventilišu, više donose vodu, prave brade izlazeći iz košnice i teže rojenju....
To je suština i po mom mišljenju dovoljno za nas pčelare praktičare ako ima pitanja ali konkretno pokušaću da odgovorim.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 10, 2016, 11:34:09
Jednostavno se pitanja nameću, već smišljena  otvorili su prethodni članovi foruma.
Ja nemam poklopnu dasku već žičani zbeg visine 5cm. Pitanje: ako stavim najlon preko satonoša gde da napravim otvor da bi pčele iz plastične hranilice uzmale sirup i kolike dimenzije da budu te rupe.
 I drugo, pročitao sam na forumu da rojevi treba da budu pokriveni poklopnim daskama- pitanje da li tada imaju komunikaciju preko satonošu ili prelaz preko satonoša nije potreban? Isto pitanje prelaska preko satonoša postavljam i ako stavim najlon preko satonoša.
 
Uz ovo samo jedna digresija: odlična ''živa'' diskusija poučna za mene kao početnika.

Dugujem vam svima neizmernu zahvalnost!
S poštovanjem, Edi.

Na prvi deo pitanja netreba neko znanje već snalažljivost. Folija treba da ima otvor da bi pčele prolazile tamo gde su i do sad prolazile. Ako je to po sredini onda je otvor na sredini i slično. Veličina otvora treba da bude takva da nesmetano prolaze pčele u hranilicu ali da se ne pretera jer je poželjno da folija pokriva što je moguće više površine. Što znači ako sada u takvom zbegu postoji neki otvor gde pčele prolaze za u hranilicu, onda u pravcu tog otvora sklperom napravi otvor na foliji. Predpostvljam da je potreban otvor na foliji tipa 15 cm dužine i 2-3cm širine.
Nije mi baš jasno drugo pitanje ali problem sa komunikacijom preko satonoša se rešava postavljanjem nekiliko letvica poprečno preko satonoša da folija nemože da padne na satonoše ili jo bolje bušenje voska ispod satonoša.  Rupe prečnika 1 centimetar se prave tokom leta i jeseni. One pomažu matici da tokom zime kad krene leglo bez problema obilazi svo leglo za 24 časa. Ako od rupa nema koristi neće biti ni štete.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 10, 2016, 11:36:16



    Gos. Šljiviću zamolio bih vas za nešto više o folijama ?

Gospodine Teofiloviću drago mi je da ste tu i odmah vVam moram odgovoriti a ako bude potpitanje sutra:
Naš uvaženi pčelar Slavko Jakovljević preporučuje da se kod jačih društava utopljavanje izvrši pomoću deblje najlon folije. To se vrši postavljanjem folije dimenzija košnice preko satonoša. Preko te folije postaviti pokolopnu dasku ili klasičan zbeg pa onda poklopnu dasku. Plastičnu foliju ne smemo postavljati pre cvetanja kajsije, jer utiče na povećanu kondezaciju vodene pare,pa time i veću vlažnost u košnici. Znači, folija utiče na bolje utopljavanje, a ujedno na njoj se kondezuju kapljice vode. Kapljice će pčele koristiti umesto unosa vode. U toku noći pčele će koristiti vodu u prečniku pčelinjeg klubeta. Jutarnjim pregledom može se izvesti zaključak o jačini društva na osnovu prečnika kruga pokupljenih kapljica. Ostale kapljice pčele će pokupiti tokom dana.
           Folija neće predstavljati problem hranjenja društva sirupom. Hranilicu možemo postaviti preko folije na kojoj je napravljen otvor (prorez) sličan otvoru na poklopnoj dasci. Prorez treba da bude pod normalnim uglom u odnosu na satonoše. Bez obzira na utopljavanje pčelama treba omogućiti ventilaciju (gornje leto).


Da malo dopunim oko folije. Foliju ne treba davati slabim društvima jer slaba društva ne mogu da pokupe kapljice vode i izazivju veće budjanje saća, nozemozu... Slabim drštvima se dodaje samo parče folije iznad klubeta koje pčele pokrivaju i gde mogu da pokupe kapljice vode. Folija se postavlja sredinom marta odnosno sa početkom prolećnog razvoja i skida sa početkom bagremove paše zbog bolje ventilacije.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Edi Daruši Novembar 10, 2016, 13:11:04
[

Na prvi deo pitanja netreba neko znanje već snalažljivost. Folija treba da ima otvor da bi pčele prolazile tamo gde su i do sad prolazile. Ako je to po sredini onda je otvor na sredini i slično. Veličina otvora treba da bude takva da nesmetano prolaze pčele u hranilicu ali da se ne pretera jer je poželjno da folija pokriva što je moguće više površine. Što znači ako sada u takvom zbegu postoji neki otvor gde pčele prolaze za u hranilicu, onda u pravcu tog otvora sklperom napravi otvor na foliji. Predpostvljam da je potreban otvor na foliji tipa 15 cm dužine i 2-3cm širine.
Nije mi baš jasno drugo pitanje ali problem sa komunikacijom preko satonoša se rešava postavljanjem nekiliko letvica poprečno preko satonoša da folija nemože da padne na satonoše ili jo bolje bušenje voska ispod satonoša.  Rupe prečnika 1 centimetar se prave tokom leta i jeseni. One pomažu matici da tokom zime kad krene leglo bez problema obilazi svo leglo za 24 časa. Ako od rupa nema koristi neće biti ni štete.


Moj zbeg je žičani i preko satonoša nemam ništa, odnosno prazan je prostor između satonoša do žice na zbegu. Hranilicu, plastičnu, stavljam na satonoše, a gornjim delom hranilica dodiruje žicu na zbegu.

Što se tiče ''komunikacije'' postaviću, kako ste napisali, dve tri daščice preko satonoša da bi podigao malo najlon (naravno najlon u martu mesecu).
Moj dobar prijatelj, pčelar dr Petrović iz Torka probuši rupe u saću negde oko sredine saća. Letos sam to primetio kada sam bio na njegovom pčelinjaku i on je rekao da to čini zbog matice.

Da pojasnim pitanje: da li je potrebna poklopna daska preko satonoša za rojeve zbog mikroklime, kod mene je isto žičani zbeg sa praznim prostorom do satonoša.
Miljko hvala na svim odgovorima.
Pozdrav Edi.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 10, 2016, 13:30:25
[

Na prvi deo pitanja netreba neko znanje već snalažljivost. Folija treba da ima otvor da bi pčele prolazile tamo gde su i do sad prolazile. Ako je to po sredini onda je otvor na sredini i slično. Veličina otvora treba da bude takva da nesmetano prolaze pčele u hranilicu ali da se ne pretera jer je poželjno da folija pokriva što je moguće više površine. Što znači ako sada u takvom zbegu postoji neki otvor gde pčele prolaze za u hranilicu, onda u pravcu tog otvora sklperom napravi otvor na foliji. Predpostvljam da je potreban otvor na foliji tipa 15 cm dužine i 2-3cm širine.
Nije mi baš jasno drugo pitanje ali problem sa komunikacijom preko satonoša se rešava postavljanjem nekiliko letvica poprečno preko satonoša da folija nemože da padne na satonoše ili jo bolje bušenje voska ispod satonoša.  Rupe prečnika 1 centimetar se prave tokom leta i jeseni. One pomažu matici da tokom zime kad krene leglo bez problema obilazi svo leglo za 24 časa. Ako od rupa nema koristi neće biti ni štete.


Moj zbeg je žičani i preko satonoša nemam ništa, odnosno prazan je prostor između satonoša do žice na zbegu. Hranilicu, plastičnu, stavljam na satonoše, a gornjim delom hranilica dodiruje žicu na zbegu.

Što se tiče ''komunikacije'' postaviću, kako ste napisali, dve tri daščice preko satonoša da bi podigao malo najlon (naravno najlon u martu mesecu).
Moj dobar prijatelj, pčelar dr Petrović iz Torka probuši rupe u saću negde oko sredine saća. Letos sam to primetio kada sam bio na njegovom pčelinjaku i on je rekao da to čini zbog matice.

Da pojasnim pitanje: da li je potrebna poklopna daska preko satonoša za rojeve zbog mikroklime, kod mene je isto žičani zbeg sa praznim prostorom do satonoša.
Miljko hvala na svim odgovorima.
Pozdrav Edi.
Ovo je prosto ovako.Preko satonoša foliju na kojoj se napravi prorez za hranilicu oko 1cm širine i dužine kolika je širina plastične hranilice. Znači kao što se pravi prorez na poklopnoj dasci sada na foliji. Kod rojeva je bolje veće suženje jer oni često grade saće u praznom prostoru pa je bolje postaviti poklopnu dasku a ne zbog mikroklime. Neki pčelari buše ramove u leglo sa ciljem pravociranja na tihu smenu i to nema veze sa komunikacijom. Još je važno ako nemaš poklopne daske onda može da bude problem promaje ako krov ne dihtuje dobro pa je dobro preko zbega odnosno preko žičane mreže postaviti novine. Novine zbog sprečavanja promaje a ne zbog utopljavanja.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Edi Daruši Novembar 10, 2016, 15:00:17
Hvala na odgovorima , pre neki dan sam postavio novine preko žičane mreže-zbega, zbog promaje.
Poklopne daske ću spremiti,ma i tu imam nedoumica: da li naležu na satonoše ili na nastavavak? i da li su colovne daske ili tanje?
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 10, 2016, 15:08:09
Hvala na odgovorima , pre neki dan sam postavio novine preko žičane mreže-zbega, zbog promaje.
Poklopne daske ću spremiti,ma i tu imam nedoumica: da li naležu na satonoše ili na nastavavak? i da li su colovne daske ili tanje?
Poklopna daska leže na nastavak. Poklopne daske su od tanjih daščica.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: dusan lazic Novembar 10, 2016, 17:42:42
Šljivić:"...pčele greju klube i održavaju visok procenat CO2..."


Koliki je procenat CO2 u zimskom klubetu?
Koliki je procenat CO2 u plodištu (leti)?
Koliki je procenat CO2 u medištu (leti)?
Koliki je procenat CO2 u vazduhu koji mi udišemo (prosečan)?


Koliko se razlikuje procenat vlažnosti u plodištu u odnosu na medište?


Hvala i ne zameri na ovako suvoparna pitanja. Komentarisaćemo posle.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 10, 2016, 21:28:12
Šljivić:"...pčele greju klube i održavaju visok procenat CO2..."


Koliki je procenat CO2 u zimskom klubetu?
Koliki je procenat CO2 u plodištu (leti)?
Koliki je procenat CO2 u medištu (leti)?
Koliki je procenat CO2 u vazduhu koji mi udišemo (prosečan)?


Koliko se razlikuje procenat vlažnosti u plodištu u odnosu na medište?


Hvala i ne zameri na ovako suvoparna pitanja. Komentarisaćemo posle.

“U dobru je lako dobar biti, na muci se poznaju junaci”, što znači lako je odgovoriti laka pitanja teška su pravi izazov:
Prvo sastav vazduha čini 78% azota, 20,9% kiseonika a sve ostalo1,1% gde ugljen dioksid ima mali deo, brojčano neznam. Isti sastav je u plodištu leti i u medištu leti jer za pčele CO2 nije bitan i oneništa ne čine osim što kod regulisanja temperature eliminišu I CO2 pa je skoro uvek prisutan kao i u vazduhu.
Kad je u pitanju zimovanje pčela bez mnogo objašnjenja citiraću od Krivcova i Lebedeva iz knjige „Tehnologija proizvodnje pčelinjih proizvoda“ strana 16 „sa završetkom izvodjenja legla, poslednjeg obleta pčela i obrazovanjem zimskog klubeta otpočinje peti zimski završni period u godišnjem ciklusu životne aktivnosti društva, za koji je u zoologiji prihvaćen termin: „diapauza“, tj.period privremenog fiziološkog mira u razvoju i razmnožavanju. U tom periodu povećava se aktivnost fermenata dehidrogenaze, koji služe kao katalizatori anoksibiotičnog ( anaerobnog ) disanja, pomažući time povećanje koncentracije ugljendioksida u klubetu i sniženje nivoa razmene materije, a saglasno time, jako umanjenje utroška hrane.“ Kada sam izraz anaerobno disanje kucao na internetu dobio Wikopediju gde je objašnjen postupak ćelijskog disanja u kome se troši med a dobija voda i ugljen dioksid uz veliko oslobadjanje toplote. Čitajući taj proces koji je jako komplikovan i koji traži izuzetno visko znanje hemije ja sam zaključio da mi ni kao pčelaru ni kao predavaču to znanje nije neophodno. Sve što sam mogao da zaključim iz cele priče da pčele tokom zimskog perioda ne treba terati na nikakve aktivnosti, omogućiti potpun mir što je moguće duže i sve preduzeti da nekim strujanjem vazduha ne razbijamo sastav vazduha u klubetu. To znači sprečiti uticaj vetra i promaje na klube i obezbediti potpun mir.
Što se tiče nekog procenta povećanja CO2 mislim da je to u decimalnim brojevima sa više decimala i o tome nisam siguran da je neko ko piše o tehnologiji pčelarenja to pisao.
To je moj stav.

Što se tiče vlažnostiu košnici ona je promenljiva a za pčele je najbolja od 75 do 85%. Sami izuzetno za jednodnevne larve potrebno je neki procenat više. Ovo važi za plodište. Za medište nema posebni značaj kad nema paše ali se naglo povećava kad ima paše jer se voda oslobadja iz donetog nektara. Pčele nastoje da eliminišu vlagu odnosno vodenu paru i na taj način delimično učestvuju u bržem sazrevanju meda. Praktična korist ovakvog saznanja je da u jakim pašama i pašama u kojima nektar ima dosta vode treba obezbediti izuzetno dobru ventilaciju o kojoj je već bilo dosta reči.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: dusan lazic Novembar 10, 2016, 23:42:34
Vikipedija:
"Vazduh je smeša gasova: azot 78%, kiseonik 21%, ugljendioksid 0,03% i malih količina drugih gasova..."
ugljendioksid 0,03%
Ovo sam želeo da naglasim!


Kolega Šljiviću, već si rekao da "...pčele greju klube i održavaju visoj procenat ugljendioksida..."
Negde sam pročitao (nemojte me terati da sad tražim...)da pčele u zimskom klubetu održavaju 1%, pa čak do 10% ugljendioksida.
I ovo želim da naglasim!


Nije mi namera da se bavim bilo kakvim teoretskim pitanjima...Hteo sam samo da ukažem kolegama (pa i sebi) koliku grešku pravimo ako u košnici, (sve u želji da pomognemo pčelama), pravimo "bolju" cirkulaciju vazduha - pravimo promaju.


Ovde je reč o zimskim uslovima, kada su pčele u klubetu. Možemo da predpostavimo da je stanje u košnici (mikroklima) daleko interesantnije i složenije kada su pčele u aktivnom periodu. Slutim da im i tada mi pčelari mnogo "pomažemo"a ne bi trebali.
Ovde je reč o ugljendioksidu i o vlagi. Šta je sa ostalim parametrima koji sačinjavaju mikroklimu?
E sad, kako doći do optimalnog, praktičnog... ???
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Edi Daruši Novembar 11, 2016, 10:26:47
Šljiviću:
Dakle samo ram meda postavim preko satonoša bez grebanja saća i pčele će same uzeti/otvoriti meda koliko im treba?
Jutros sam bio na pčelinjaku i imaju solidne vence sem jednog društva koje je na 1-2cm do satonoša.
Inače sam Vašu literaturu iščitao u dahu i već mi se nameće pitanje: pošto nemam dovoljno izvučenog saća za prolećni razvoj kada krećem sa dodavanjem satnih osnova? Znam da ste napisali u centar 30-ak dana pred pašu ali ranije? I mi ako vreme dozvoli selimo na uljanu repicu pčela kako tada ''filovati''?
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Nenad Tucakov Novembar 11, 2016, 11:18:18
Citat
Negde sam pročitao (nemojte me terati da sad tražim...)da pčele u zimskom klubetu održavaju 1%, pa čak do 10% ugljendioksida.
I ovo želim da naglasim!
I ja bih tu nešto naglasio  :)
Bez kiseonika pčelama nema života. Neke anaerobne bakterije i kvasci uživaju u vodovodnim cevima ili atmosferi ugljendioksida, ali bi pčele u atmosferi sa 10% CO2 bile anesterzirane i u vrlo kratkom vremenu likvidirane ( ugušene )...
Uostalom, CO2 se i koristi u laboratorijama za kratkotrajno anesteziranje insekata.
Sva sreća, pa na košnicama postoje leta i nesavršeno dihtovanje, pa CO2 nastao metabolizmom pčela pada na dno ( podnjaču ) i curi kroz postojeće otvore
Nešto malo o tome možemo naći u članku : https://medwinpublishers.com/OAJAR/OAJAR16000104.pdf

A ako u košnici ne treba jake promaje, kao u rudnicima, onda se opet vraćamo na temu ukršteni / neukršteni ramovi...  :)

Evidentno je da izmedju pojma "minimum" i "maksimum" postoji pojam "optimum" i u njemu, najverovatnije, leži tajna ventilacije košnice. Do optimuma se verovatno može doći samo višestrukim i dugoročnim merenjima u različitim tipovima staništa - i prirodnih i košnica.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 11, 2016, 12:18:48
Veceras cu odgovarati na sva pitanja a sada cu pustiti jedan tekst iz druge diskusije na temu nestajanje pcela.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Edi Daruši Novembar 11, 2016, 18:25:00
Danas oko podne ponovo sam bio na vikendici/pčelinjaku i starac mi reče da pčele imaju nešto narandžasto na nogama. Ja pomislio da me zeza kad stvarno i ja video jednu koja ima narandžasti polen u korpicama. Ne znam da li je to od maslačka ?
Inače ram ne može da se postavi na satonoše jer na zbegu moram sa unutrašnje strane da napravim falc.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 11, 2016, 19:07:30

Vikipedija:
"Vazduh je smeša gasova: azot 78%, kiseonik 21%, ugljendioksid 0,03% i malih količina drugih gasova..."
ugljendioksid 0,03%
Ovo sam želeo da naglasim!


Kolega Šljiviću, već si rekao da "...pčele greju klube i održavaju visoj procenat ugljendioksida..."
Negde sam pročitao (nemojte me terati da sad tražim...)da pčele u zimskom klubetu održavaju 1%, pa čak do 10% ugljendioksida.
I ovo želim da naglasim!


Nije mi namera da se bavim bilo kakvim teoretskim pitanjima...Hteo sam samo da ukažem kolegama (pa i sebi) koliku grešku pravimo ako u košnici, (sve u želji da pomognemo pčelama), pravimo "bolju" cirkulaciju vazduha - pravimo promaju.


Ovde je reč o zimskim uslovima, kada su pčele u klubetu. Možemo da predpostavimo da je stanje u košnici (mikroklima) daleko interesantnije i složenije kada su pčele u aktivnom periodu. Slutim da im i tada mi pčelari mnogo "pomažemo"a ne bi trebali.
Ovde je reč o ugljendioksidu i o vlagi. Šta je sa ostalim parametrima koji sačinjavaju mikroklimu?
E sad, kako doći do optimalnog, praktičnog... ???
[/quote]

Mislim da smo došli do istog zaključka: "Pčelama tokom zime smeta promeja"

A sad da razmotrimo drugi deo a to je ventilacija ( što nije promaja ) odnosno otvor za dotok kiseonika. Ako ponovo razmotrimo formule potrošnje meda: C6H12O6 (med) + 6 O2 ( kiseonik )  =  6 CO2 ( ugljen dioksid ) + 6 H2O ( voda u obliku vodene pare ). Izračunavanjem atomske i molekularne mase dobijamo da za potrošnju 1000 grama meda potrebno 982 grama kiseonika a dobija se 1257 grama ugljen dioksida i 725 grama vode u obliku vodene pare. Tom prilikom se oslobadja toplota koja greje pčele tokom zime.  Znači za potrošnju kilograma meda troši se 982 grama kiseonika a ako smo zaključili da kiseonik čini samo 20,9% od vazduha onda za potrošnju 1kg meda u košnicu treba da uđe oko 4,5kg vazduha. Pazite vazduh u kilogramima.
Što se tiče letnje sezone tu ih treba samo pratiti : ako se poveća broj koje ventilišu povećavaj ventilaciju....
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 11, 2016, 19:16:41
Šljiviću:
Dakle samo ram meda postavim preko satonoša bez grebanja saća i pčele će same uzeti/otvoriti meda koliko im treba?
Jutros sam bio na pčelinjaku i imaju solidne vence sem jednog društva koje je na 1-2cm do satonoša.
Inače sam Vašu literaturu iščitao u dahu i već mi se nameće pitanje: pošto nemam dovoljno izvučenog saća za prolećni razvoj kada krećem sa dodavanjem satnih osnova? Znam da ste napisali u centar 30-ak dana pred pašu ali ranije? I mi ako vreme dozvoli selimo na uljanu repicu pčela kako tada ''filovati''?

Ako pčele imaju dosta meda ne treba žuriti na sa ramom meda. ram meda se postavlja bez ikakvog grebanja inače možeš izazvati grabež. Pčele će same otvoriti koliko ima treba. prve satne osnove se dodaju kada se u košnici pojavi znaci belog saća. Za teritoriju gde je šljiva Džanarika mogli bi da kažemo " Kad pčele dva dana dobro unose na šljivi Džanariki ili četiri dana po pola ili 1 ceo i dva po pola. Uostalom te informacije ćemo razmenjivati kad dodje vreme. U uljanoj repici je važan i razvoj i med. satne osnove idu u centar a u medište pretežno izgradjeno saće. ako je godina takva da pčele izuzetno vuču saće ( nije svake godine isto ) onda se po neka satna osnova dodaje u medište.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 11, 2016, 19:19:46
Citat
Negde sam pročitao (nemojte me terati da sad tražim...)da pčele u zimskom klubetu održavaju 1%, pa čak do 10% ugljendioksida.
I ovo želim da naglasim!
I ja bih tu nešto naglasio  :)
Bez kiseonika pčelama nema života. Neke anaerobne bakterije i kvasci uživaju u vodovodnim cevima ili atmosferi ugljendioksida, ali bi pčele u atmosferi sa 10% CO2 bile anesterzirane i u vrlo kratkom vremenu likvidirane ( ugušene )...
Uostalom, CO2 se i koristi u laboratorijama za kratkotrajno anesteziranje insekata.
Sva sreća, pa na košnicama postoje leta i nesavršeno dihtovanje, pa CO2 nastao metabolizmom pčela pada na dno ( podnjaču ) i curi kroz postojeće otvore
Nešto malo o tome možemo naći u članku : https://medwinpublishers.com/OAJAR/OAJAR16000104.pdf

A ako u košnici ne treba jake promaje, kao u rudnicima, onda se opet vraćamo na temu ukršteni / neukršteni ramovi...  :)

Evidentno je da izmedju pojma "minimum" i "maksimum" postoji pojam "optimum" i u njemu, najverovatnije, leži tajna ventilacije košnice. Do optimuma se verovatno može doći samo višestrukim i dugoročnim merenjima u različitim tipovima staništa - i prirodnih i košnica.

Pčelama ne treba promaja zimi a zimi se ramovi ne ukrštaju. U aktivnoj sezoni odnosno posebno u paši pčelama treba dobra ventilacija pa i promaja pa ukrštanje smeta.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Anto Dankić Novembar 11, 2016, 19:21:43
Pošto najviše strahujem za nukleuse koje sam uzimio, dali bih mogao med od suncokreta staviti u plastične vrećice, pustiti da se kristalizira i staviti na satonoše poslije oksalne kiseline? Med nebi trebao opterećivati pčele, nije vrijeme za grabež jedino se bojim da ne procuri...
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 11, 2016, 19:25:00
Danas oko podne ponovo sam bio na vikendici/pčelinjaku i starac mi reče da pčele imaju nešto narandžasto na nogama. Ja pomislio da me zeza kad stvarno i ja video jednu koja ima narandžasti polen u korpicama. Ne znam da li je to od maslačka ?
Inače ram ne može da se postavi na satonoše jer na zbegu moram sa unutrašnje strane da napravim falc.
Donošenje polena u minimalnim količinama i pojedinačne slučajeve možemo videti tokom cele godine pa čak i preko cele zime kad ogreje odnosno otopli. Ne donosi svako društvo već samo ono koje ima leglo.Od čega konkretno donose teško je reći ali je moguće da je negde podloga ( zemlja ) topla i da cveta maslačak ili baštansko cveće koje daje polen.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 11, 2016, 19:31:07
Pošto najviše strahujem za nukleuse koje sam uzimio, dali bih mogao med od suncokreta staviti u plastične vrećice, pustiti da se kristalizira i staviti na satonoše poslije oksalne kiseline? Med nebi trebao opterećivati pčele, nije vrijeme za grabež jedino se bojim da ne procuri...
Ako nisu ugroženi, nukleuse treba ostaviti da što je moguće duže budu u stanju mirovanja bez bilo kakve aktivnosti. Može se pomoći suncokretovim medom ali to izaziva promene u nukleusu što opet može da poveća potrošnju... Ako mora suncokretov med dati kad mora. Način davanja moguć je i na sledeći način. Preko satonoša mali prsten visine 15mmm, pa onda poklopna daska . U prostoru od 15 milimetara na satonoše postaviti nekoliko ravnih pločica od tanke daske i na njih med od suncokreta. Pokušaću da nadjem jedan moj pasos i da ga uskoro pustim o tome kako hrana negativno deluje ako se rano daje pa će možda da bude jasnije.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Anto Dankić Novembar 11, 2016, 19:34:34
Na standard sam stavio okvir sa medom u zbjeg, međutim ovdje se radi o 5 okvirnom nukleusu gdje ne stane okvir...
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 11, 2016, 19:44:26
Na standard sam stavio okvir sa medom u zbjeg, međutim ovdje se radi o 5 okvirnom nukleusu gdje ne stane okvir...
Pogledao sam taj moj pasos on objašnjava štetnost pogača a što se suncokretovog  meda tiče negativno je uznemirenje i raniji podsticaj legla. Iz tog razloga je bolje staviti ram sa medom. To što ceo ram ne može da stane treba ga iseći odnosno izvaditi iz rama i po dužini ga podeliti na dve polovine, pa dodati na dva nukleusa. Preko rama postaviti novine. Ali meni tu nije jasno zašto se već dodaje kad potrošnja u odnosu na 01,oktobar jedva nešto više od 1kg.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Anto Dankić Novembar 11, 2016, 19:49:16
Ma potrošnja nije velika, ali rekoh kad ih već otvaram za oksalnu da stavim i rezervu iznad glave
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 11, 2016, 19:56:49
Ma potrošnja nije velika, ali rekoh kad ih već otvaram za oksalnu da stavim i rezervu iznad glave
Ne slažem se. Pročitajte nekoliko puta rečenicu koju ste napisali i shvatičete da ne radite nešto što tako treba već iz nekih ličnih razloga koji za pčele nije dobar.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Anto Dankić Novembar 11, 2016, 19:58:29
Znači ništa dok ne izađu na satonoše?
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 11, 2016, 19:59:07
 
Za večeras jedna tabela koja nije najsrećnije prikazana ali je korisna i razumečete.

   ODNOS DODATOG SIRUPA I DOBIJENE HRANE ZA ZIMU
Iz knjige profesora Ake Hanssona iz Švedske – dobijeno od Tome Jovanovića iz Švedske
                                          1:1   ( 50% )
Šećer kg   Voda l   Gotov sirup l   Količina zmske hrane
1,0   1,0   1,6    1,0
2,0   2,0   3,2   2,0
3,0   3,0   4,8   3,0
4.0   4.0   6,4   4.0
5,0   5,0   8,0   5,0
6,0   6,0   9,6   6,0
7,0   7,0   11,2   7,0
8,0   8,0   12,8   8,0
9,0   9,0   14,4   9,0
10,0   10,0   16,0   10,0

                                          3:2    ( 60% )
Šećer kg   Voda l   Gotov sirup l   Količina zmske hrane
1,0   0,7   1,3    1,1
2,0   1,3   2,5   2,3
3,0   2,0   3,8   3,4
4.0   2,7   5,1   4,5
5,0   3,4   6,4   5,6
6,0   4,0   7,8   6,8
7,0   4,7   8,9   7,9
8,0   5,4   10,2   9,0
9,0   6,0   11,4   10,1
10,0   6,7   12,7   11,3
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 11, 2016, 20:01:57
Znači ništa dok ne izađu na satonoše?
Izlazak na satonošu ne znači da su probile mednu kapu. Ako je vreme toplo pčele opuste klube i izadju na satonošu pa kad se ohladi one se vrate ispod mednog venca. Pošto oksalnu radite na temperaturi oko 5 stepeni imaćete bolji pregled. Najbolje je ako bi za svaki nukleus znali dokle će da izdrži bez intervencije a onda intervenište. Što kasnije to bolje.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 11, 2016, 20:12:21
  Na temu dodavanje rama sa medom evo još jedan kratak pasos i jedna slika pa se dopisujemo sutra.

Ne treba spašavati društva od gladi dodavajući po nekoliko pogača ( čak i po 5 ) tokom zime već pčelama obezbediti dobru zimsku zalihu hrane. Ako pak iz objektivnih i subjektivnih razloga nismo to obezbedili pa mislimo ( ispravni ili pogrešno ) da će pčele biti ugrožene često se možemo opredeliti izmedju dodavanja ramova sa zatvorenim medom ( ako ga ima u košnici sa strane )  ili otvorene hrane kao što su pogača, ukristalisan med, med u ženskoj čarapi i slično. Pčele su na putu svoje evolucije izgradile svoj odnos prema otvorenoj i prema zatvorenoj hrani i to: A) Ukoliko se pojavi izvor otvorene hrane kao što je nektar, med, sirup, pogača i slično one naglo preradjuju hranu, skladište je i odmah pojačano hrane maticu koja pojačano leže i tako razvija leglo. B) Ukoliko pčele dodju u kontakt sa zatvorenom hranom kao što je med u ramu zatvoren voštanim poklopčićima pčele će otvarati i koristiti samo onoliko koliko im zaista neophodno jer je to zatvorena hrana koju čuvaju za preživljavanje. Znači dodavanje rama sa zatvorenim medom horizontalno preko satonoša umesto pogača mi smo obezbedili sigurnost pčelama a nismo uticali na nepotreban rani razvoj legla. Naravno ovo dodavanje ramova uz uslov da ih imamo u košnici ili magacinu.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Перић Предраг Novembar 11, 2016, 21:07:23
  У фебруару  ове г. ставио погаче на 34 друштва, а на 3 рамове са медом. Мед нису ни пипнуле, а погаче појеле за десетак дана. Подсјећам да је било веома топло за то доба.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Anto Dankić Novembar 12, 2016, 10:56:19
Pogledao sam taj moj pasos on objašnjava štetnost pogača a što se suncokretovog  meda tiče negativno je uznemirenje i raniji podsticaj legla. Iz tog razloga je bolje staviti ram sa medom. To što ceo ram ne može da stane treba ga iseći odnosno izvaditi iz rama i po dužini ga podeliti na dve polovine, pa dodati na dva nukleusa. Preko rama postaviti novine. Ali meni tu nije jasno zašto se već dodaje kad potrošnja u odnosu na 01,oktobar jedva nešto više od 1kg.
Baš sam pogledao, košnica na kojoj mi je vaga pokazuje -0,5 Kg u zadnjih mjesec dana.  Doduše imam kod kuće i 10ak okvira sa djelomično zatvorenim medom, mogao bih ga staviti umjesto nekog praznog okvira. Ako bih to radio recimo u 1. mjesecu na koje mjesto u nastavku bi bilo najbolje da ga stavim s obzirom da su pčele dobrano uklubljene?
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Anto Dankić Novembar 12, 2016, 15:40:56
Proljetos sam krajem 2. mjeseca društvima davao kristalizirani med pomiješan sa cvjetnim prahom iz rezerve. Ne mnogo već po mjeru kugle sladoleda,  sa tim dopingom društva jako ubrzaju razvoj. Na taj način se riješim viška cvjetnog praha od prošle godine kao i meda (npr suncokreta) kojeg ionako teško prodam. Zanima me dali još netko ima sličnih iskustava?
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 12, 2016, 17:04:05
Proljetos sam krajem 2. mjeseca društvima davao kristalizirani med pomiješan sa cvjetnim prahom iz rezerve. Ne mnogo već po mjeru kugle sladoleda,  sa tim dopingom društva jako ubrzaju razvoj. Na taj način se riješim viška cvjetnog praha od prošle godine kao i meda (npr suncokreta) kojeg ionako teško prodam. Zanima me dali još netko ima sličnih iskustava?

Pitanje iz predhodne poruke nisam razume izvini ali neznam o kakvom mestu i zašto se to pita?

Što se tiče davanja hrane u februaru mislim da je rano. Pčele koje se dobijaju iz tih jaja neće biti korisno iskorišćena a mnogo pčela će biti raubovano na njihovom gajenju. Zimske pčele iz sopstvenog organizma neguju prvu generaciju pčela. Prva generacija neguje drug tek kad ima unosa. Ako matica položi jaja sredinom februara pčele će da izađu početkom marta i neće imati unosa ( to što ima je beznačajno ) skoro do kraja marta nema ozbiljnije paše...... veća korist bi bila da je to dato početkom marta.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Anto Dankić Novembar 12, 2016, 17:26:24
Što se tiče prvog pitanja radi se o položaju okvira u košnici, znači dali da stavljam okvir sa medom do klubeta ili da ga malo "zavučem"u klube...
Ove godine je kod mene bilo već oko 20. 03. Dosta unosa na trnini, a 1.4. sam vozio na repicu tako da mislim da potkraj 2. mjeseca nije bilo prerano za razvoj. Ovu zimu najavljuju toplu pa ćemo vidjeti kako će se razvijati situacija
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 12, 2016, 17:47:17
Što se tiče prvog pitanja radi se o položaju okvira u košnici, znači dali da stavljam okvir sa medom do klubeta ili da ga malo "zavučem"u klube...
Ove godine je kod mene bilo već oko 20. 03. Dosta unosa na trnini, a 1.4. sam vozio na repicu tako da mislim da potkraj 2. mjeseca nije bilo prerano za razvoj. Ovu zimu najavljuju toplu pa ćemo vidjeti kako će se razvijati situacija
Jedino ako se radi o AŽ košnicama. Ram se stavlja odozgo horizontalno umesto pogače jer pčele idu prema gore. Stavljanjem sa strane može da se desi i da ne dodju do njega.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 14, 2016, 14:55:36
Pisano 09.06.2011.godine

JOŠ JEDNOM O MEDLJICI


                  Za dobro zimovanje pčela važno je da zimske zalihe budu od kvalitenog meda. Medljika u zimskim zalihama loše utiče na zimovanje pčela jer ima dosta nesvarljivih materija, koje se tokom zime gomilaju u crevima pčela. Međutim i kod medljike postoje razlike. Ako je medljika otvorena, ona brzo kristališe i tokom zime nanosi veće štete, dok je zatvorena medljika pogodnija za zimovanje i štete su znatno manje.
Kada govorimo o medljici, često kažemo medljikovac ili šumski med ali se govori i o mednoj rosi. U knjizi G.F.Taranova ,,Hrana i ishrana pčela,, na 35.strani stoji: «Pored nektara koji luče cvetne i vancvetne nektarije, pčele, u određenim uslovima, sakupljaju i donose u košnicu slatku tečnost, koja se pojavljuje na listu nekih vrsta biljaka. Ponekad nju izlučuju sitni insekti ( lisne vaši, lisni smotavci ), koji parazitiraju na biljkama, a ponekad same biljke bez učešća insekata. U prvom slučaju tečnost se naziva medljika, a u drugom medna rosa». Prema Taranovu medna rosa se javlja leti kada su dani izuzetno topli a noći veoma hladne, što je ovoga leta bilo karakteristično. 
Ove godine prema informacijama pčelara sa različitih područja u košnicama je bilo poprilično medljike poreklom najverovatnije od medne rose. Boja iscedjenog meda je tamna tj crna sa crvenkastom nijansom koja se vidi prilikom sipanja. Po ukusu osim izuzetne slasti karakterističan je opor ukus pomalo kiselkast. Kao masa prilično je lepljiva i rastegljiva. U ramovima je sav poklopljen ( osim skoro unetog) i to belim poklopčićima čak i na tamnom medišnom saću. Naročito su innteresantn boje na ramovima gde ima delimično bagremov med a zatim uneta medljika Osim u medišta pčele su ovaj med u velikoj meri skladištile u plodišta tako da su znatno smanjile prostor matici za polaganje jaji i razvoj legla. Za vreme paše pčele su intezivno radile do samog mraka što nas navodi na sumnju da jedan broj pčela nije stigao da se vrati u košnicu istog dana. Ako govorimo o poreklu tog meda možemo sa sigurnošću reći da se radi o medljici sa lišćara ili konkretnije sa hrasta i cera. Medljika se javila u svim područjima gde je bilo hrastovih i cerovih šuma, potvrdio je veliki broj pčelara sa kojma sam u kontaktu. Šmek meda podseća na vinjak, jer i u jednom i drugom ima tanina i to, u vinjaku iz hrastove duge, a u medu sa lista. Ovo se može uočiti prosipanjem meda u tankim nitima po beloj podlozi gde uočavamo tamnu boju popout tamnog praha u medu. U Bugarskoj se ovakav med prodaje pod nazivom ,,MANA,, uz karakterističan zanak na nalepnici u vidu hrastove grančice. U istočnom delu Bugarske, kraj Crnog mora ovo je glavna paša, pa se u Carevu često organizuju savetovanja sa temom ,,Šumski med,,.
Imajući u vidu prisustvo ovakvog meda u plodištima košnica postoji bojazan pčelara kako će pčele zimovati. Iz iskustva koje imamo sa ovom medljikom koja se javljala više ili manje u razmaku od nekoliko godina, možemo izvući neke zaključke. Ako je medljika zatvorena kao što je sada slučaj u najvećem delu zemlje gde vlada kontinentalan klima neće biti nikakvih problema. To je već potvrđeno u mnogim godinama unazad kada je bilo ovakve medljike. Problemi se mogu očekivati u društvima koji imaju ( i ako imaju ) otvorenu medljiku koja brzo kristališe, gde sitni kristali oštećuju creva pčeli i koja će praviti probleme pčeli u vidu pojave nozemoze i veće smrtnosti. U oštrim planinskim uslovima gde niske temperature tokom zime imaju period duži od dva meseca, problemi se mogu javiti jer pčele ne mogu izletati na pročisni let. Da bi se takve posledice ublažile pčelari su morali i pored dobrih zaliha ovakvog meda da dodaju još neki kilogram šećera u vidu šećernog sirupa. Cilj dodavanja šećernog sirupa je ishrana pčela tokom prvih zimskih meseci medom koji nema nesvarljive materije i koji neće opterećivati creva pčele. Za tu svrhu med koji potiče od šećernog sirupa je odličan jer nema nesvarljive materije a oslobađa potrebne kalorije za grejanje pčela.Sa količinom šećernog sirupa ne treba preterivati, jer kada u košnici krene leglo neophodan je med koji sadrži minerale i vitamine zbog negovanja legla. Druga mogućnost je dodavanje bagremovog meda koji je još i dobra preventiva protiv pojave nozemoze.
Što se tiče meda – medljike ( iz ove godine je medna rosa), kao hrane, možemo reći da je odličnog kvaliteta, izuzetno tražena, da se može postiči bolja cena, a neće brzo kristalisati što nam olakšava čuvanje. Ostaje nam na kraju da je poželimo da je ima što češće i što više, kako na radost pčelara, tako i naradost pčela koje bi bile oslobođene poslova prerade šećera za obezbeđenje zimskih zaliha hrane.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 15, 2016, 15:02:40
Uspeo sam da nadjem članak Komnena DJinovića o ventilaciji  Pčelar 1/1998. strana 54 uz mentorstvo Miće Mladenovića

Силазно проветравање кошнице под дејством организоване депресије пчела
(Допринос изучапању екологијс медоносне пчсле Apis melllifera, L.)
Комиен Ђиновић - Београд

 
Увод
Медоносна пче ла (Apis mcllifera, L.) гаји сс у кошни цама различитих конструкција. Ca врсмене кошницс имају више од јед ног отвора и они се користе у различитс сврхе: доње лето, помоћна лета на наставцима, отвор на ноклопној дасци итд. Осим тога, на кошници често постоји и нски случајни отвор (ненамерно оставл.сн).
Пре више дсцснија научно јс утврђено (1) да је пчелиње друштво у стању да се иистиктивно организујс како би лспсзањем крилима регулисало климу унутар кошнице. Пчеле, уствари, врше замену истрошеног вазудха из кошнице свсжим спољњим ваздухом.Сви научни радници и истраживачи који су испитивали ову проблематику само наглашавају да пчеле врше замену ваздуха у кошници а не упуштају се у то којим смером се ваздух креће кошницом.
Системн вентнлације кошница
Вентилација и проветравање означава замену ваздуха у неком ограниченом простору. Кошницу са пчелињим друштвом у њој треба посматрати као ограничен простор (затворен) са једним, два или више отвора према спољној околини. Притом отвори могу бити на истим или различитим нивоима, плански или случајни.
Користе се два система изражавања ин- тензитета вентилације:
даје се проток ваздуха у јединици времена: dm^/мин или nv'/c;
 
даје се број замена ваздуха у провстравааном простору у једиици времена: број замена/сат.
Циљеви радн којих пчеле про ветравају кошни це су:
успостављање оптималних кли матских услова унутар целе кош нице, а посебно унутар плодишта;
изношење гасовитих продуката дисања пчела и
изношење водене паре настале ис паравањсм из нсктара.
Највећс количине ваздуха за провстравање кошница у летњсм периоду нотребнс су за преузимање водене парс из нектара; при преради нсктара у мед. Ово из разлога што ваздух може да прими ограничене количинс водсне паре до потпуног засићења паром (а то су количине од неколико грама по метру куб ном ваздуха).
У загвореном простору увек постоји нсус мерсно кретање ваздуха - и зовс се дифузија. Ово кретањс ваздуха или појединих гасова (боље речено: мешање) одвија се на рачун унутрашњих (међумолекулских) сила које гасови поседују, Брзина кретања гасова дифузијом је око 0,2 m/s и зависна је од величине простора, тсмпературе гасова и тд.
Осим дифузног, код кошница постоји и ус мерено крстањс ваздуха. Када кроз нски отвор у кошницу улази ваздух а кроз други излази - ради се о усмереном струјању ваздуха. Притом сс унутрашњост кошницс као и оба отвора сматрају проводницима ваздуха (ваздушнс струје) са одређсним отпором кретању ваздуха.

Да би се остварило струјање ваздуха кроз неки проводник брзином већом од дифузне, односно, да би сс остварило усмерено стру јањс, неопходно је да постоји извор подпри- тиска (дспрссијс) или надпритиска (ком- прссије) - као извор енергије за кретањс ваздуха и за савладавап.е отпора кретању. Само при постојању разлике у пригисцима између две тачкс ваздух ће се кретати усмсрено: од места са вишим ка месту са нижим притиском. Депресија је, зиачи, извор енергије неопходнс за усмерено кретање ваздуха.
Депресија на основу које се креће ваздух кошницом може бити:
Природна депресија;
Организована (вештачка) депресија;
Механичка (спољња) депрссија.
Приридну депресију у кошници остварују:
а)   Температурна разлика између спољаш- њег ваздуха и ваздуха у кошници;
б)   Настајање гасовитих продуката у кошници - као последица живота и рада пчела: угљендиоксида (СО2) и водснс паре (Н2О). Притом треба имати у виду да је угљендиоксид тежи од ваздуха а водена пара лакша. Како ћe понашати мешавина ова два гасовита продукта зависиће од неколико фактора Koje овде нећемо анализирати. У одређеним условима мешавина угљендиоксида и водене паре може да створи извесну депресију у кошници.
Организовану депреснју стварају пчеле лепезањем. У овом раду названа је тако јер је она последица инстиктивног али ипак организованог рада пчела. Назив "всштачка" такође има смисла јер је изазвана радом пчела а није последица природних догађаја (закона). Ова депресија је резултат врло организованог (а не стихијног) лепезања великог броја пчела унутар кошнице - са тачно усмереним деловањем. Прсдлаже се назив: организована депресија.
Механичку депресију остварују:
а)   Пчелар, неким механизмом за покреташе ваздуха. Остварује се ретко. Пример за то може бити: убацивање ваздуха и дима са средством за лечење пчела од Варое;
б)   Ветар - односно спољашње струјање ваздуха. Притом динамичка депресија ветра изазива струјање ваздуха уну гар кошнице.
Са садашњим стањем мерне технике и стањем изучености (теорије) аеромеханике у могућности само да измеримо или израчунамо све вредности депресије које се јављају код кошница, као и протоке ваздуха који из њих резултирају.
Већи број аутора (2, 3, 4) даје оригиналне и детаљне податке о вредностима климатских фактора унутар кошница. Подаци се увек деле на два нериода:
зимски (пасивни) период живота пчела и
летњи (активни) период живота и развоја пчелиње заједнице.
Између ова два основна стања могућа су и стања у прелазним периодима (што се тиче вентилације кошница).
У зимском стању друштва ваздух у кошници се греје од пчела. Са површине клубета, као лакши од околног хладног ваздуха, топао ваздух се креће увис (природном денресијом). Шта даље бива, зависи од тога да ли кошница има горњи отвор или не. Ако има,тоили вадзух he излазити кроз виши отвор а на његово место (кроз доњи отвор) he улазити хладан (и чист) ваздух. Овде треба узети у обзир положај клубета у односу на покломну даску (може бити различит), као и чињеницу да "клубе" нема облик лопте всћ облик неколико плоча насталих "сечењем" клубета саћем. Пчеле у клубету, зими, не могу да утичу на струјање ваздуха изван клубета (јединоу унутрашњости истог). Тада се ваздух крсће кошницом УЗЛАЗНО.
У лстњем стању друштва, када пчелс заузи- мају све улице кошнице, када постоји унос нек- тара, када постоји легло и када постоје два отвора на различитим висинама (стандардне кошнице имају горње лето или отвор на кровној хранилици) -пчеле организују снлазно проветравање, односно, лепезањем стварају организовану денресију која је супротног смера од ириродне (топлотне).
Обзиром да у пределу легла треба очувати температуру за ириближно 34,5°С вођење великих количина хладног ваздуха кроз легло нијс дозвољено. Како је код савремених кошница, по правилу, легло испод медне капе и како у медишту ради вслики број нчела на преради нектара у мед -то пчеле својим присуством и радом интензивно грсју ваздух у мсдишту, па тако загрејан ваздух воде силазно у плодиштс -преко легла. И са становишта термотехнике најекономичиије је силазно вођење ваздуха низ кошницу: из медишта у плодиште.
Резултати мсрења
Мерсни су параметри вентилације већег броја кошница у летњем периоду, при посто- јању два отвора на кошници (доње лсто и отвор на поклопној дасци) и при уносу нектара. Кошница је третирана као проводник ваздуха, са одређеним отпором струјању ваздуха.
Брзина ваздуха мерена је на лету прецизним брзиномером Paul Gothć, Bohum. Дспрссија је мерена на горњем отвору депресиометром Askania minimctar.
Приказаће се мерења извршсна 23. V 1993. године на кошници Дадан-Блат са два полунас- тавка. Друштво је било јачине око 4().(ХХ) радилица. Медио је багрем и дневни уносје био око 3 kg Спољна темпсратура сс мењала од 24°С до 26°С, а релативна влажност од 75% до 80%.
Димензије доњег лета биле су: 30 cm х 1,5 cm; димензије отвора на поклопној дасци: 10 cm х 2 cm. Брзина излаза ваздуха кроз лето мерена је у четири тачке на међусобном размаку од 8 cm. Измерене вредности су се кретале:
v = 0,5 1 m/s
Израчунат је проток ваздуха кроз кошницу и за више мерења је:
Q = 160 + 210 dm'/min.
Дспресија којом се кроз кошницу проводи ова количина ваздуха износи (мерено на гор- њем отвору):
h = 3 Ра.
-f' 1

 
 
b)
' ^ i

 
Сл. 1: Узлазнп (а) и силазно (6) ировешравање кошница

 
Услов да пчслиње друштво може да ор- ганизује силазно проветравање кошнице јесте да пчсле попуњавају свс улицс у плодишту кошнице. Силазно проветравање је интен- зивније ако јс унос нектара већи, ако је пчелиње друштво бројно јаче, ако је темпера- тура спољњег ваздуха виша, ако је релативна влажност спољњсг ваздуха виша итд.
кроз кошницу под деЈСТВОм организованс де- прссије коју оетварују пчелс.
Прсдлажесе нрихватање,у области пчелар- ства, термина први пут коришћених у овом раду:
природна депресија у кошници;
организована депресија;

 
 
Сл. 2: Излазна ваздушна сшруја на доње.» лешу iacu свећу на 20 - 25 ст од леша
 

 
На слици 1. приказано је шематски узлазно (а) и силазно (б) крстање ваздуха кошницом која има два отвора (доње лето и отовр на поклопној дасци.
Интензитет вентилације кошнице слик- овито се може саглсдати са фотографије (сл. 2): излазна ваздушна струја гаси свећу на 20 % 25 cm од лета.
Закључак
Регулисање климе и гасног стања у кошници пчеле постжу вентилацијом кош- нице. У зимском периоду (када се пчеле налазе у клубету) замена ваздуха у кошници врши се дифузијом и природном денресијом. У летњем периоду (када пчеле шокривају све улице) замена ваздуха врши сс силазним вођењем
узлазно проветравање кошнице и
силазно провегравање кошнице.
Литература
Грозданић др Сима: О лепезању радилица домаће пчеле (Apis Mellifica, L.), Београд, 1932.
Есков. Е. К.: Микроклимат пчелиново жилишћа; Москва, 1983.
Есков. Е. К.: Екологија медоносној пчели; Москва, 1990.
Каталинић, Белчић и др.: Пчеларство, Загреб, 1979.
Јоканопић Бранко: Проветравање руд- ника; Бео1-рад, 1960.
Милосављевић др Марко: Метеороло- гија; Београд, 1985.
Zandcr Е. Bćiltcher: Haltung und zucht dcr bicn; Smttgart, 1979.

Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 15, 2016, 15:07:27
  I još jedan iz Pčelara 1/2000  pod nazivom

KOŠNICA VAZDUŠNA BANJA

Вековима је запажано да рад са пчелама има благотворан утицај на човека, иа се и данас многи узроци дуговечности пчелара принисују, норед осталог, и пчеларењу.
У задње време свс већу пажњу на то указују познати ауторитети из медицине и медицинског пчеларења, што нарочито постаје значајно данас када смо сведоци аеро-загађења, посебно у градском окружењу.
Професор Б. П. Токии је образложио и иотврдио старо народно запажање о благотворном деловању боравка у при- роди, а иосебно на пчелињаку ставом "да свуда где има биља, у атмосферу се излучују испарљиви фитонциди значајни биљни уништавачи микроба."
Докгор Н. П. Јојриш, аутор многих приказа и књига из области медицинског пчеларства, у својој књизи "Пчсле - кри- лати фармацеути", овако описује пчели- њак:
"Ко је био по лепом и сунчаном дану на пчеларнику, тај зна како је пријатно пуним грудима удисати чист ваздух засићен мирисима цвсћа, миришљавог меда, воска и прополиса.
Јесте, ваздух на пчеларнику је савршено чист и свеж. Пре нсго што доспе у плућа човека, ваздух је већ подвргнут пречишћавању у сложеној, живој лабораторији природе прошао је кроз природни филтер. Лишће биља, не само да задржава прашину и упија угљен-диоксид, већ и излучује кисеоник тј., пречишћава и освежава ваздух. Одавно јс иознато да зелено лишће биља и цветови чине ваздух лековитим".
Академик Н. Г. Холодниј изрекао је смелије, а за теорију и праксу медицине, важније мишљсње, да су испарљиве ор- ганске материје, које многе биљке испуштају у атмосферу - "атмосферски витамини".
На тај начин, ичелар радећи на пчели- њаку у најповолшијем нериоду у току го- дине - у пролеће и лето, удише не само чист ваздух. већ ваздух обогаћен аро-
Зорсш Милаповић, Reoipad
матом меда, фитонцидима и "ваздушним витаминима".
Да је ваздух на пчелињаку здравији и лсковитији од ваздуха из њсгове око- лине, нотврдићс нам анализа активности пчела у пашном периоду.
У пашном периоду у пролеће - лето, у кошници је развијено легло на неколико рамова, а сабирачице уносс знатне количине нектара. Пчеле запоседају све нросторе у кошници: легло и ћелије са медом и поленом, а у циљу довођсња велике количине свежег ваздуха, потребног леглу, и одвођења влаге из унетог нектара, лепсзањем врше ироветравање целе кошнице и то од крова ка подњачи кроз доње лето. (види слику)
 

На овај начин пчеле врше проветравање кошнице сунротно нриродном кретању ваздуха у њој и трошс далско више снергијс, јер морају савладати и иритисак кретан.а ваздуха у кошници сгворен тсм- пературном разликом унуграшњег и сиољњег ваздуха. Ово посебно изнс- нађујс знајући да сс ичеле у свим својим активностима врло рационално понашају.
Извршићемо анализу разлога зашто пчелс врше проветравање у том смеру.
Јако развијеном лсглу погребна је ве- лика количина ваздуха (кисеоника) врло високе влажности, а у ћелијама са от- вореним лсглом и до 95%.
Сиољашњи ваздух је у овом периоду имао просечну влажност прско дана 50 - 70% и тсмнературу знатно нижу од тем- пературс легла тј„ испод 35°С. Ако би сс овакав ваздух директно увсо у зопу ле- гла, због подизања његове температуре до температуре лсгла, смањила би му се релативна влажност и испод 50%. При тако ниској влажности ваздуха, ембрион јајста ће угинути. Значи, овакав ваздух, пре увођења у зону легла, мора се знатно обогатити влагом.
Одаклс узети влагу?
Та се влага налази непосрсдно изнад лсгла, у великој количини унетог нек- тара чија је влажности и до 70%, коју иначе треба одстранити. Влагу из нск- тара пчеле сада користе да спољни ваздух, ире увођења у зону легла, доведу до оитималне влажности.
Ето зашто нчелс спољни ваздух про- водс кроз отвор на поклопној дасци кроз мсдишни део пун нектара, кроз зону ле- гла и даље, кроз доње лето.
При овом проветравању спољашњи ваздух се обогаћује не само влагом, већ и фитонцидима и испарљивим етеричним уљима из нектара. На овај начин пчеле обезбеђују леглу потрсбну количину свежег ваздуха са високом влажношћу, а фитонциди и испарљива етерична уља из нсктара врло повољно делују на њсгов развој. Обогаћен ваздух, пошто је нрошао кроз легло, даљс излази кроз лсго кошнице распростирући се по прос- тору пчелињака, чинећи ra својим садржајем најздравијим у цслој околини.
Какав је интснзитет проветравања и која је то количина ваздуха коју пчсле при вентилацији кошнице, у одређеним условима, проводе кроз њу, израчу- наћемо користећи се резултатима које је у својим опитима извршио К. Ђиновић 23. 05. 1993. год. на багрсмовој паши, са дневним уносом од 3 kg ("Пчелар", 1998, бр. 1 стр. 54). Опит је вршен са ДБ кошницом са два полупаставка, у којој је била пчелиња заједница јачине око 40.000 радилица. Вснтилациони отвор на поклоиној дасци био је 10 х 2 cm, а отвор лета 30 х 1,5 сш.
Мерењима је установљено да је пчелиња заједница при наведеним усло- вима остварила проветравање таквог ин- тензитета да је млаз ваздуха, излазећи кроз доње лсто, гасио иламсн свсће удаљен од њега на 20-25 cm, а ироток ваздуха кроз кошницу био јс 160-210dm у мин., односно, у просску 185 dm/мин. На основу истакнутих података можемо израчунати даје количина ваздуха који је кроз одабрану кошницу протекао за 1 час била у иросеку llm или 264m/24 часа. Ова би кошница за 3 часа и 20 min. извршила потпуну измену ваздуха у прос- горији4 х4 х2,3m (37 m) или,за 24 часа у њој, извршила потпуну измену ваздуха 7 иута.
Навешћсмо још један важан податак - на малом пчеларнику са само дссет кошница количина ваздуха која пролази кроз кошнице, нрема горњим условима, јс за 24 часа невероватних 2400 m3.
Сав овај ваздух је, како смо већ кон- статовали, прошао кроз медишни део кошнице, нун унетог нектара разног ме- доносног биља из околине; обогатио се великим садржајем фитонцида и ете- ричног уља из нектара, воска и пропо- лиса, и покрио целу околину пчелињака.
Пчелињак је тако постао "ваздушна бања" са најздравијим и најлековитијим ваздухом у целој околини пашног по- дручја нашег "малог" пчелињака, те са правом можемо рсћи:
ПЧЕЛИЊАК ЈЕ ЈЕДИНСТВЕНА ВАЗДУШНА БАЊА
Надам сс да ће ови иодаци подстаћи медицинске раднике да у циљу научног истраживања, на просторима око кли- матских лечилишта и хотела бањско - климатских центара, уз свесрдну помоћ пчеларских организација, поставе пчели- њаке.
Извод из књиге Зорана Милановића "КОШНИЦА"
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Saša Đorđević Novembar 21, 2016, 09:14:35
Gospodine Sljivicu moj otac se bavi pcelarstvom 30 godina i prve kosnice koje je koristio su bile sa zatvorenim podnjacama,posle izvesnog vremena na svim kosnicama je napravio otvore 10x10cm ili 12x12cm , zatvorio mrezicom i tako koristio, secam se da je mrezica na tim otvorima bila kompletno zatvorena propolisom.
Kada sam ja krenuo da se bavim pcelarstvom te kosnice sam renovirao i napravio otvore preko cele podnjace koje sam naravno zatvorio mrezom.
Zasto su pcele ove manje otvore zatvorile propolisom i ostavile strujanje vazduha samo na letu?
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 21, 2016, 09:57:55
Gospodine Sljivicu moj otac se bavi pcelarstvom 30 godina i prve kosnice koje je koristio su bile sa zatvorenim podnjacama,posle izvesnog vremena na svim kosnicama je napravio otvore 10x10cm ili 12x12cm , zatvorio mrezicom i tako koristio, secam se da je mrezica na tim otvorima bila kompletno zatvorena propolisom.
Kada sam ja krenuo da se bavim pcelarstvom te kosnice sam renovirao i napravio otvore preko cele podnjace koje sam naravno zatvorio mrezom.
Zasto su pcele ove manje otvore zatvorile propolisom i ostavile strujanje vazduha samo na letu?

Pažljivim čitanjem mog članka sve je već objašnjeno. One na mrežici nemogu da organizuju odbranu i da ne bu ušao neprijatelj( recimo mrav ) zatvorile su propolisom. Leto nisu zatvorile jer je veliko rastojanje i one mogu da postave stražu u smislu organizovanja odbrane. One ne zatvaraju propolisom zbog ventilacije.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 22, 2016, 12:01:58
Objavljeno u Beogradskom Pčelaru a nisu hteli u Pčelaru ( 2010 ili 2011).

                     PČELARENJE UZ POMOĆ KOMPJUTERA
           
            Razvojem nauke i tehnike u mnogim oblastima ljudskog rada došlo je do napretka u smislu bržeg, lakšeg i kvalitetnijeg obavljanja određenih poslova. Ranije je mnoge poslove bilo nezamislivo odraditi na način na koji se to danas radi posebno sa pojavom računara i interneta. Za nas pčelare uvek se postavlja pitanje: ,,Kako kompjuterska tehnika može da nam pomogne ( olakša ) na poslovima u radu sa pčelama? Poći ćemo od toga da su pčelarima u radu sa pčelama od neprocenjive važnosti informacije vezane za stanje društava u košnici i to: Da li je sve normalno? Da li sva imaju maticu? Da li neko hoće da se roji? Da li gladuju zbog nedostatka hrane i slično. Radi dobijanja ovih informacija mi moramo često da otvaramo košnicu, što ako imamo veliki broj košnica znači veoma veliki posao. Kako se pčele drugačije ponašaju, odnosno proizvode drugačije zvuke u zavisnosti od stanja u kome se nalaze, možda postoji mogućnost da se ta činjenica iskoristi tako što bi mi dobili preko kompjutera informaciju šta se dešava u našoj košnici. Ako u prodaji postoji sprava koja na osnovu plača bebe daje informaciju o razlozima njenog plača kao što su: glad, bol, dosada i slično, onda tom logikom bi kompjuter mogao da uporedi zvuk pčela i nama pruži informaciju o razlozima promene zvuka. Ideja je snimiti zvuk pčela u košnici normalnog društva, zatim društva koje nema maticu, društva koje hoće da se roji i eventualno društva koje gladuje. Takav snimak postaviti u bazu podataka iz koje bi se kompjuterski vršilo upoređivanje sa zvukom koji je u košnici. Ovo bi moralo da uradi neki stručan programer kao inovaciju (program) koji bi mi pčelari morali da kupimo. Jasno je da u svakoj košnici moramo imati po jedan mikrofon tj popularnu ,,bubicu,, koja bi bila povezana sa baznim kompjuterom. Davanjem komande po principu «proveri stanje u društvima», kompjuter bi trebalo da uporedi zvuk pčela iz svake pojedinačne košnice sa bazom i na ekranu izbaci da li je negde došlo do promene u odnosu na normalno stanje. Mi bi na taj način došli do informacije u kojoj košnici je nestala matica, u kojoj košnici počinje rojno stanje i drugo. Ako bi taj naš kompjuter na pčelinjaku bio povezan internetom, mi bi mogli da vršimo proveru na pčelinjaku koji je na velikoj udaljenosti i to u svakom trenutku. Zamislite kako bi lepo bilo da uveče sedimo u sobi i odlučimo se da proverimo stanje na našem velikom pčelinjaku koji je kilometrima udaljen od nas. Ovu proveru mi uradimo za svega nekoliko minuta na pčelinjaku koji može da bude i više stotina košnica. Ako na osnovu plača bebe postoji mogućnost da se dobije informacija o razlozima plača, onda se nadamo da će neko uskoro na osnovu zujnja pčela napraviti program koji će nam omogućiti da saznamo razloge za promene u načinu zujanja i time nam značjno olakša posao i ulepša pčelarenje. Nadam se da nećemo dugo čekati.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 23, 2016, 05:45:27
BUĐENJE PČELA

                  Tokom zimskih meseci pčele u košnici formiraju zimsko klube. U tako formiranom klubetu pčele provode dane u stanju mirovanja, trošeći med i proizvodeći toplotu. Med koji troše neophodan je za održavanje života ali one troše minimalnu količinu meda koja se kreće između 30 i 40 grama dnevno. Prelazak iz takvog stanja mirovanja u stanje negovanja prvog, novog legla nazivamo buđenje pčela. Pčele ustvari nikad ne spavaju, ali se period od nekoliko dana u kome dolazi do promena u unutrašnjoj organizaciji pčela u klubetu sa pojavom prvog legla naziva „buđenje pčela“. Ova pojava počinje povećanjem spoljne temperature u trajanju nekoliko dana koja se odražava na pojačane aktivnosti u košnici. Prve aktivnosti pčela su na premeštanju meda sa periferije u predeo klubeta, sledi čišćenje podnjače, zatim pročisni izlet i na kraju početak legla. Ceo taj postupak ne treba forsirati na bilo koji način već naprotiv mnogo je bolje ako se to desi nešto kasnije. Razlog za ovakvu trdnju stoji u činjenici da je jako važno što je moguće duže sačuvati vitalnost pčela koje su ušle u zimu to jest ne iznurivati ih ranim negovanjem legla. Svaka aktivnost pčela a naročito negovanje legla znatno opterećuje pčele smanjujući im sposbnost, skraćujući im život i povećavajući im smrtnost. Da bi se vitalnost starih pčela što je moguće više sačuvala neophodno je periodu pre buđenja obezbediti pčelama u klubetu apsolutni mir. Apsolutni mir podrazumeva da je za pčele najbolje ako su lišene bilo kakvog uznemirenja kao što su bilo kakvo prehranjivanje, uznemirenje od strane divljih i domaćih životinja, živine, ptica kao i od strane pčelara. Neiskusan pčelar može napraviti veliku štetu zimovanju pčela tako što želeći da im pomogne, on često obilazi pčelinjak želeći da se uveri da li su žive, lupka i osluškuje ne bi li čuo brujanje pčela. Zato se uvek savetuje pčelarima početnicima da savladaju svoju radoznalost i da pčele ne uznemiravaju svojim čestim dolaskom na pčelinjak. Priroda je pčeli opredelila, onosno pčela se vekovima navikla da zimuje u miru trošeći minimalne količine meda za svoje preživljavanje. Poželjno je da med bude što kvalitetniji tj. da u sebi sadrži što je moguće manje nesvarljivih materija koje opterećuju crevo pčele tokom zime. Iz tog razloga treba da je jasno da bilo koja druga hrana osim kvaltetnog meda nije pogodna za zimovanje pčela poput meda i iz tog razloga pčelama treba obezbediti zimsku zalihu hrane zaključno sa avgustom, a najkasnije početkom septembra. Posle obezbeđenja zimskih zaliha hrane pčelama treba ostaviti da same donose odluku o svemu pa i o buđenju tj. početku novog legla. Kako se pčele najviše iznuruju negovanjem legla, onda je važno u cilju čuvanja sposbnosti zimskih pčela da novo leglo počne nešto kasnije. U prilog ove tvrdnje ide i tvrdnja Lebedejeva na predavnjima po Srbiji da u početku novog legla odnos broja angažovanih pčela i negovanog legla je 7:1, kasnije 3:1, pa 1:1 i na kraju 1 neguje 3. Iz ovoga je jasno da je važno sačuvati pčele da nešto kasnije neguju novo leglo i na taj način dobiju više odnegovanog legla. Mnogi pčelari pojedinim aktivnostima kao što je i rano prihranjivanje, forsiraju rano odgajanje novog legla. Ako uporedimo gubitak sposobnosti i broja zimskih pčela i dobijen broj (koji je mali) kao i kvalitet novih pčela ( letnje kratkoživuće ) onda je jasno da je veći gubitak od dobitka. Zato je važno da se pčelama obezbede uslovi za dobro zimovanje i da im se ostavi da same donesu odluku kada će i koliko povećati proizvodnju novog legla do datuma početka priprema za očekivanu pašu.
                   Period priprema za očekivanu pašu treba odrediti tako što ćemo datum početka utvrditi u odnosu na očekivani početak paše vraćajući datum za 51 dan unazad. Datum završetka perioda pripreme utvrdićemo na isti način stim što ćemo od očekivanog datuma završetka očekivane paše vratiti datum za 30 dana unazad. Primer za ovako izračunavanje daćemo na primeru bagremove paše koju očekujemo od 5. maja do 17. maja, što znači da će period pripreme trajati od 15.marta do 17.aprila. Ovakav način određivanja perioda priprema za pašu dao je ruski naučnik Taranov u knjizi ,,Hrana i ishrana pčela,, koju je preveo Branko Reljić a izdao SPOS. Do ovog sistema izračunavanja došli su saradnici  Instituta za pčelarstvo dajući šeme kako period treba izračunati. Cela suština je u tome da jaja položena od strane matice u tom periodu daju pčele koje će učestvovati u paši bilo kao izletnice bilo kao kućne pčele. Dokazana je i visoka korelacija između broja pčela proizvedenih od jaja iz tog perioda i dobijenog prinosa meda. Intezivnije pripreme nebi trebalo vršti ni pre ni posle ovog datuma. Ranije pripreme na razvoju društva za pašu vode društvo u rojno stanje, a i značajno utiču na iznurivanje pčele jer forsiranje nije usklađeno sa izmenom starih i novih pčela kao i sa spoljnim faktorom ( vreme i cvetanje biljaka). Trajanje priprema i posle određenog datuma za prestanak znatno će povećati broj legla u košnici u vreme paše što opet utiče na smanjenje prinosa, jer će veliki broj pčela biti angažovanih oko legla umesto da rade na sakupljanju i preradi nektara.
                  Pripreme na razvoju društva za očekivanu pašu smatramo kao kompleks poslova koje možemo svrstati u grupe poslova kao što su: utopljavanje, stimulativno prihranjivanje i proširivanje prostora. Mi ćemo za svrhu ovog članka razmatrati samo faktor stimulativnog prihranjivanja, dok će ostali faktori biti tema nekog drugog rada. Prema mišljenju Božidara Veskovića iznetom u knjizi „Praktično pčelarstvo“ (sedmo izdanje): ,,Kad vreme otopli, priroda oživi i kad počne da cveta najranije medonosno bilje: iva, vrba, maslačak, kajsija, dženerika, i slično, to je vreme za za početak intenzivnijeg prihranjivanja.“ Ovo prihranjivanje ima zadatak da pojača pašu odnosno da pčelama pruži sliku dobre paše koja ima za posledicu značajno povećanje polaganja jaja koje će dati pčele koje će učestvovati u paši. O prihranjivanju tokom zimskog perioda, pa sve do perioda intezivnijeg stimulativnog prihranjivanja, pčele ne treba prihranjivati već se zalihe trebaju obezbediti tokom priprema pčela za zimu. O zimskom prehranjivanju u istoj knjizi Božidar Vesković piše: ,,pčelinjim društvima tokom priprema za prezimljavanje, a i pre toga, treba obezbediti dovoljne količine hrane, tako da je imaju u izobilju tokom zime, u pretprolećnom i ranoprolećnom razvoju“. Može da se desi da neko društvo nema dovoljno meda iz subjektivnog ili objektivnog razloga i da ga treba prihraniti ali to na znači da odmah treba sva društva prihraniti i time im nanositi štetu, već samo ona koja nemaju dovoljno hrane. Priroda je pčeli odredila da zimuje na dobrim zalihama kvalitetnog meda, koji je zatvoren i koga će trošiti u minimalnim količinama prema svojim potrebama. Sa druge strane ako dodajemo drugu hranu koja nije zatvoren med, pčele će suprotno prirodnom opredeljenju prerađivati otvorenu hranu, gomilati nesvarljive materije u crevu, rano forsirati leglo, iznurivati pčele koje treba da žive što duže, što dovodi do opadanja kvaliteta pčela, a samim tim i slabljenja društva.
                 ZAKLJUČAK: Pčelinja društva za zimu treba pripremiti tako da budu zdrava, jaka, da imaju kvalitetnu maticu, dobro saće, da imaju dovoljno hrane odgovarajućeg rasporeda i kvaliteta i to sve uraditi do početka a najkasnije do polovine septembra. Od polovine septembra pa do početka priprema za pašu pčelama treba ostaviti da same donose odluke saglasno prirodnim uslovima i njihovim očekivanjima. Same treba da odluče o datumu svog buđenja i o razvoju legla posle buđenja. Možemo na kraju reći da je apsolutno tačna izreka Leva Plužnjikova: „Kod pčela šest meseci treba raditi, a šest meseci nema potrebe za nikakvim radom“.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 23, 2016, 21:53:44
Pisano 2014.godine


OBRATITE PAŽNJU NA AMERIČKU KUGU

MILJKO ŠLJIVIĆ, Globoder, Kruševac, tel.037/681-126 Mob.063/8093-065 miljko_sljivic@yahoo.com

 Ovakva pčelarska godina u kojoj nije bilo dovoljno meda ni za predstojeće zimovanje pčela imala je i dalje će imati za posledicu češću pojavu grabeži na pčelinjaku. Češća pojava grabeži nosi sa sobom znatno veće širenje bolesti pre svega američke kuge. Pčelari bi morali da obrate pažnju na pojavu ove bolesti i da što je pre moguće izvrše kontrolu legla ali vodeći računa da svako otvaranje košnica je i potencijalna opasnost za grabež.

Ova 2014. godina pamtiće se kao godina u kojoj nije bilo meda ni za za pčelare a ni za pčele. To je imalo za posledicu znatno slabija društva, pčele smanjenog imuniteta, očekivanja znatno većih štata od varoe zbog smanjenja legla, znatno veći broj grabeži tokom cele godine i nespremnost pčela da se kvalitetno pripreme za zimu. Posledice su negde već vidljive ali dalje pojave grabeži u većem broju, napuštanje košnica od strane pčela, stradanje pčela tokom zime i naročito masovnija pojava zaraznih bolesti pre svega krečnog legla i američke kuge se tek očekuje. Pčelari pokušavaju i pokušavaće da veštačkom hranom odnosno šećernim sirupom nadoknade nedostatak meda. To može da ima i negativne posledice u smislu daljeg iznurivanja pčela. Kod brojčano jakih društava nemamo izbor i moramo pre svega šećernim sirupom obezbediti dovoljno hrane za uspešno prezimljavanje. Kod nešto slabijih društava ni davanje sirupa neće pomoći jer za preradu, sirupa, treba veilka količina pčela sposobnih da to obave. Izostanak paše odnosno, izostanak meda i prinosa od meda doveo je mnoge pčelare u tešku finansijsku situciju sa nemogućnošću da adekvatno reaguje odgovarajućom ishranom i lečenjem. Mnogi pre svega mali pčelari kao i oni što se sebe ubedili da pčelarstvom bave računajući digitronom ( broj košnica, puta prinos, puta cena, jednako pare na gomilu ) sada donose odluku da prodaju ili poklanjaju pčele. Pošto nema kupaca a i poklonoprimalaca često je slučaj da napuštaju pčelinjake ostavljajući ih na milost i nemilost prirodi. Takve košnice su obično ostavljene zarasle u travu sa svakodnevnim pljačkanjem od strane drugih i to pljačkanje koje će se nastaviti do njihovog potpunog kraja. Pljačkanje ima za posledicu veliku borbu pčela što znači veliki broj mrtvih jedinki i prenošenje raznih bolesti kao i varoe u pčelinjake pčelara koji se ozbiljno bave pčelarstvom. Nedostatk hrane ima za posledicu aktivnije pretraživanje pčela i za najsitnijim izvorom hrane do kog se može doći. Njihova meta su obično slaba i bolesna društva i društva bez matice. Nepažljivi pčelari koji često dugo drže otvorene košnice ili otvaraju i pored očigledne situacije da su pčele sklone grabeži doprinose napadu pčela na med u košnicama. U takvoj situacija društva koja su na početku godine bila zaražena američkom kugom već su opljačkana i bakterije BACILLUS LARVE su prenete po pravilu u najjača društva. Bakterije će izazvati zarazu mladih larvi i izazvati njeno raspadanje. Dolazi do promena na leglu a pčele pokušavaju da masu stradale larve isčiste šireći bakterije po celoj košnici. U početku je ugroženo samo društvo pljačkaš ili više njih ako ih je više učestvovalo u  pljački. Bolest se verovatno neće odmah širiti na druge košnice osim ako pčelar bude premeštao ramove bez pregleda pa može sam da doprinese njihovom širenju. Dalje širenje će se nastaviti slabljenjem društava zbog neizleganja novih pčela kao posledica zaraze.
Za tok bolesti možemo reći da u samom početku oboli i ugine mali broj larvi na raznim mestima istog sata. To se teško primećuje jer pčele očiste ćelije od trule mase koja je nastala raspadom larve. U tim ćelijama matica ponovo zaleže a pored zatvorenog legla na istoj strani sata vidne su ćelije sa jajima i larvama. Prvi znaci su otvorene ili prazne ćelije među zatvorenim leglom. Promene mogu biti na poklopljenom leglu u smislu ulegnutih poklopaca, promene boje zaraženog legla kao i rupice nepravilnog oblika. Ove rupice na leglu treba razlikovati od rupica legla koje je pred zatvaranjem. Ovo razlikovanje se može uočiti pažljivim posmatranjem unutrašnjosti ćelije kao i okolne ćelije iz čega je lako zaključiti da li su ćelije pred zatvaranjem ili ćelije koje su pčele pokušale da očiste. Zaražena larva se raspada u takozvanu trulu masu koja se rasteže. Provera se vrši čačkalicom ili palidrvcetom i to tako što se čačkalica zavlači u sumljivu ćeliju. Ako se posle povlačenja čačkalice masa iz ćelije rasteže dovoljno i jedan milimetar skoro se sigurno radi o američkoj kugi. U slučaju bilo kakve sumlje na američku kugu, a niste sigurni, obavezno treba zatražiti pomoć iskusnijeg pčelar ili se obratiti u svom udruženju pčelara. Zakonska obaveza pčelara je da pojavu oboljenja američke kuge prijavi veterinarskoj inspekciji. Ako je zaraza na vreme otkrivena i prijavljena postoji mogućnost da se nadoknadi šteta iz fonda za suzbijanje zaraznih bolesti jer se zaražena društva moraju spaliti. Američka kuga je bolest koja se ne leči a svaki pokušaj lečenja je u stvari prikrivanje bolesti koja neće biti eliminisana već će se u nekom periodu ponovo pojaviti. Taj period može biti veoma kratak ali i nekoliko godina do nekoliko desetina godina.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Decembar 01, 2016, 18:58:08
Ovi su neobjavljeni>

2015.GODINA

DANI KADA JE PADAO MED

            Odavno je medju pčelarima poznata izreka „Ako med pada ko kiša, treba postaviti kante i uhvatiti ga“. Ovo znači da kada priroda daje nektara u izobilju tada treba blagovremeno reagovati i na vreme dodati medišne nastavke kako bi izdašnost prirode bila iskorišćena. Svako kašnjenje znači manje meda za cedjenje i pojavu rojenja.

           Ja pčelarim 29 godina. Vagu za praćenje unosa imam oko 15 godina. Za tih petnaest godina imao sam u vreme bagremove paše više puta dnevni unos preko 10 kilograma, nekoliko puta preko 11 kilograma i samo jednom preko 12 kilograam, odnosno rekord od 12.1 kg.
           Ove godine rekordan unos u stacionarnom pčelinjaku ( Globoder oko 160 m n.v. ) na dan 15.maj ( deseti dan paše ) bio je 8,8 kg. Trinaestog dana bagremove paše (19. maja ) prvih 22 društva sam pripremio i  20. Maja ujutru odselio na drugu bagremovu pašu nadmorske visine 480 metara. DB košnice sa po dva polumedišta u kojima je imalo po malo meda ( 2 – 5 kg) su postavljene oko 8 ujutru. Pre otvaranja košnica izvršio sam „tariraanje“ SMS vage pomoću koje ću SMSom pratiti unos.  Tara je pokazala 70,34 kg. Ranije na prvom bagremu je bila 59,65 kg što znači da u plodištu i polumedištima ( oba puta sa dva ) imalo više oko 11 kg. Pčele su zatim puštene napolje pomeranjem sundjera kojim su bile zatvorene sa željom „neka im je sa srećom“!
         Vratio sam se kući da pripremim novih 15 društava za za seljenje. Priprema se satojala u prebacivanju punih ramova sa medom iz polumedišta u košnice koje ostaju na baznom pčelinjaku uz istresanje pčela. Košnice koje su odredjene za seljenje zadržavaju ramove u kojima ima po malo meda i dobijaju prazne ramove sa kojima idu na novu lokaciju. Istog dana ( 20.maja ) u 12 i 45 sam „cimnuo“ vagu i dobio SMS poruku neto 4,72 kg. Iz sata u sat neto je tako rastao da sam uveče u 19 i 30 kao zadnje merenje tog dana izmerio neto 17,70 kg. Prosto neverovatno! Inače sve dnevne unose računam kao razliku izmedju jednog i drugog dana od 19 i 30 do 19 i 30. Ovo je važno jer pčele moraju prvo nadoknaditi kalirano iz predhodnog dana ( noći ) pa onda donositi novi prinos. Na taj način se unos približava količini koja će biti cedjena. U ovom danu nije bilo te nadoknade zbog seljenja ali to ne menja mnogo rezultat jer su kaliranja tada bila oko 10 %.
         Kao čovek koji preko 20 godina pomaže pčelarima kako da bolje iskoriste gajenje pčele  i to kroz razne oblike ( saveti, predavanja, diskusije, informacije i slično ) odmah sam objavio podatke na forumu, kako bi pčelari obratili pažnju i obezbedili prostor pčelama, dodavanjem novih polumedišta i medišta.
        Posle tog saznanja, sebi sam postavio pitanje: Da li je to moguće? Nalet kao mogući razlog otpada jer ja znajući za nalet, vagu sam postavio na mestu u sredini reda tako da košnice ima i sa leve i sa desne strane. Prvo sam posumnjao u tačnost merenja što me čini nepravednim prema proizvodjaču SMS vage koja se pokazala izuzetno tačnom. Ovo sam utvrdi tako što sam odmah 20.maja uveče u 22 i 30 izmerio stanje na vagi i bilo je neto 17.17 kg ( kalirala 0,53 kg do tog vremena ) a onda dodao flašu sa oko litrom vode i SMS poruka je glasila 18,34kg ( u plastičnoj flaši od 2 l bilo je malo više od pola vode). Znači merenje je ispravno. Natovario sam prazne nastavke i zamolio pčelara Predraga Cvetkovića  koji mi je pomagao u seljenju, da ode i doda sledeće jutro po jedan a nekima i po dva polunastavka. Ja sam morao na posao. Cvetković je pregledao društva i potvrdio da su prazni nastavci koje smo oterali prethodnog dana popunjeni u velikoj meri, pa je svakoj dodao po jedan ili dva nova polumedišta tako da sad sve imaju po tri a jaedan broj i po četiri polumedišta.
      Stanje u jutarnjim satima 21. Maja bilo je 15,9 kg ( znači ukupno tokom noći isparilo 1.73kg a unos 21.maja bio je 13 kg, odnosno zajedno sa predhodnih 17.70 kg, ukupan unos 30,7 kg za dva dana. Privatnom porukom javio mi se i Slavko Matejić pčelar iz Smederevske Palanke ( selio sa Goranom Stanojevićem ) i potvrdio da se isto i kod njega dešava na nadmorskoj visini oko 440 metara. I sledeća dva dana bila su dobra: 22. Maja 5,63 kg (hladnije) i 23. Maja 9,4 kg. Bagrem je i dalje imao cvet ali niska temperatura, pčele ne izlaze i vaga polako kalira.
       Posle ovakvog unosa zaključio sam da ću ove dane pamtiti kao ,,dane kada je padao med“.

2016.GODINA

DANI KADA SU PČELE U PAŠI UGINJAVALE GLADNE

Pčelarska 2016.godina je počela prilično rano. Šljiva džanarika je cvetala skoro mesec dana pre. Pošto je zima bila povoljna za prezimljavanje pčele su iz zime izašle prilično jake. Rani razvoj je uticao da se društva razvila tako snažno da pčelari skoro ne pamte dako dobar razvoj. Primer dobrom razvoju podatak da za bagremovu pašu koja je skoro dvadesetak dana poranila preko 50% DB društava imala po 10 ramova legla. Tako velika količina legla i pčela trošile su velike zalihe tako da su pčelari u prolećnom razvoju morali prilično da dohranjuju. Bagremova paša od koje se mnogo očekivalo je omanula. Delom izmrzavanje bagrema, hladno vreme kao i česte i dugotrajne kiše u vreme cvetanja, sve je uticalo da je unos na prvom bagremu kod najačih društava bio manje od 10 kg a za cedjenje skoro ništa. U takvom stanju 08.maja 2016.godine pčele preseljene na drugi bagrem. Na drugom bagremu situacija  još gora. Pčele ne donose a jedu. Hladno vreme se nastavlja a kiše često padaju. Bagremov cvet trajao skoro do kraja maja ali u košnici unosa nije bilo. Vaga je iz dana u dan padala. Bilo je potrebno držati se „Božinog prvila – kada vaga padne preko 2,5kg prehraniti društa“. Ja sam se ponašao slušajući prognozu „ogrejaće, otopliće za dan, dva i vrme prolazilo u očekivanju medenja“. Vaga je pala skoro 10 kg kada sam ulazeći u pčelinjak osetio miris mrše ( uginulih životinja ). Ispred košnica bilo je mnogo mrtvih pčele i legla. Pod hitno sam počeo sa prehranjivanjem. Znači ovu 2016.godinu ću pamtiti po „danima kada su pčele u pašnom periodu uginjavale od gladi“.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: damir brzović Decembar 02, 2016, 15:50:52
Ovi su neobjavljeni>

2015.GODINA

DANI KADA JE PADAO MED

            Odavno je medju pčelarima poznata izreka „Ako med pada ko kiša, treba postaviti kante i uhvatiti ga“. Ovo znači da kada priroda daje nektara u izobilju tada treba blagovremeno reagovati i na vreme dodati medišne nastavke kako bi izdašnost prirode bila iskorišćena. Svako kašnjenje znači manje meda za cedjenje i pojavu rojenja.

           Ja pčelarim 29 godina. Vagu za praćenje unosa imam oko 15 godina. Za tih petnaest godina imao sam u vreme bagremove paše više puta dnevni unos preko 10 kilograma, nekoliko puta preko 11 kilograma i samo jednom preko 12 kilograam, odnosno rekord od 12.1 kg.
           Ove godine rekordan unos u stacionarnom pčelinjaku ( Globoder oko 160 m n.v. ) na dan 15.maj ( deseti dan paše ) bio je 8,8 kg. Trinaestog dana bagremove paše (19. maja ) prvih 22 društva sam pripremio i  20. Maja ujutru odselio na drugu bagremovu pašu nadmorske visine 480 metara. DB košnice sa po dva polumedišta u kojima je imalo po malo meda ( 2 – 5 kg) su postavljene oko 8 ujutru. Pre otvaranja košnica izvršio sam „tariraanje“ SMS vage pomoću koje ću SMSom pratiti unos.  Tara je pokazala 70,34 kg. Ranije na prvom bagremu je bila 59,65 kg što znači da u plodištu i polumedištima ( oba puta sa dva ) imalo više oko 11 kg. Pčele su zatim puštene napolje pomeranjem sundjera kojim su bile zatvorene sa željom „neka im je sa srećom“!
         Vratio sam se kući da pripremim novih 15 društava za za seljenje. Priprema se satojala u prebacivanju punih ramova sa medom iz polumedišta u košnice koje ostaju na baznom pčelinjaku uz istresanje pčela. Košnice koje su odredjene za seljenje zadržavaju ramove u kojima ima po malo meda i dobijaju prazne ramove sa kojima idu na novu lokaciju. Istog dana ( 20.maja ) u 12 i 45 sam „cimnuo“ vagu i dobio SMS poruku neto 4,72 kg. Iz sata u sat neto je tako rastao da sam uveče u 19 i 30 kao zadnje merenje tog dana izmerio neto 17,70 kg. Prosto neverovatno! Inače sve dnevne unose računam kao razliku izmedju jednog i drugog dana od 19 i 30 do 19 i 30. Ovo je važno jer pčele moraju prvo nadoknaditi kalirano iz predhodnog dana ( noći ) pa onda donositi novi prinos. Na taj način se unos približava količini koja će biti cedjena. U ovom danu nije bilo te nadoknade zbog seljenja ali to ne menja mnogo rezultat jer su kaliranja tada bila oko 10 %.
         Kao čovek koji preko 20 godina pomaže pčelarima kako da bolje iskoriste gajenje pčele  i to kroz razne oblike ( saveti, predavanja, diskusije, informacije i slično ) odmah sam objavio podatke na forumu, kako bi pčelari obratili pažnju i obezbedili prostor pčelama, dodavanjem novih polumedišta i medišta.
        Posle tog saznanja, sebi sam postavio pitanje: Da li je to moguće? Nalet kao mogući razlog otpada jer ja znajući za nalet, vagu sam postavio na mestu u sredini reda tako da košnice ima i sa leve i sa desne strane. Prvo sam posumnjao u tačnost merenja što me čini nepravednim prema proizvodjaču SMS vage koja se pokazala izuzetno tačnom. Ovo sam utvrdi tako što sam odmah 20.maja uveče u 22 i 30 izmerio stanje na vagi i bilo je neto 17.17 kg ( kalirala 0,53 kg do tog vremena ) a onda dodao flašu sa oko litrom vode i SMS poruka je glasila 18,34kg ( u plastičnoj flaši od 2 l bilo je malo više od pola vode). Znači merenje je ispravno. Natovario sam prazne nastavke i zamolio pčelara Predraga Cvetkovića  koji mi je pomagao u seljenju, da ode i doda sledeće jutro po jedan a nekima i po dva polunastavka. Ja sam morao na posao. Cvetković je pregledao društva i potvrdio da su prazni nastavci koje smo oterali prethodnog dana popunjeni u velikoj meri, pa je svakoj dodao po jedan ili dva nova polumedišta tako da sad sve imaju po tri a jaedan broj i po četiri polumedišta.
      Stanje u jutarnjim satima 21. Maja bilo je 15,9 kg ( znači ukupno tokom noći isparilo 1.73kg a unos 21.maja bio je 13 kg, odnosno zajedno sa predhodnih 17.70 kg, ukupan unos 30,7 kg za dva dana. Privatnom porukom javio mi se i Slavko Matejić pčelar iz Smederevske Palanke ( selio sa Goranom Stanojevićem ) i potvrdio da se isto i kod njega dešava na nadmorskoj visini oko 440 metara. I sledeća dva dana bila su dobra: 22. Maja 5,63 kg (hladnije) i 23. Maja 9,4 kg. Bagrem je i dalje imao cvet ali niska temperatura, pčele ne izlaze i vaga polako kalira.
       Posle ovakvog unosa zaključio sam da ću ove dane pamtiti kao ,,dane kada je padao med“.

2016.GODINA

DANI KADA SU PČELE U PAŠI UGINJAVALE GLADNE

Pčelarska 2016.godina je počela prilično rano. Šljiva džanarika je cvetala skoro mesec dana pre. Pošto je zima bila povoljna za prezimljavanje pčele su iz zime izašle prilično jake. Rani razvoj je uticao da se društva razvila tako snažno da pčelari skoro ne pamte dako dobar razvoj. Primer dobrom razvoju podatak da za bagremovu pašu koja je skoro dvadesetak dana poranila preko 50% DB društava imala po 10 ramova legla. Tako velika količina legla i pčela trošile su velike zalihe tako da su pčelari u prolećnom razvoju morali prilično da dohranjuju. Bagremova paša od koje se mnogo očekivalo je omanula. Delom izmrzavanje bagrema, hladno vreme kao i česte i dugotrajne kiše u vreme cvetanja, sve je uticalo da je unos na prvom bagremu kod najačih društava bio manje od 10 kg a za cedjenje skoro ništa. U takvom stanju 08.maja 2016.godine pčele preseljene na drugi bagrem. Na drugom bagremu situacija  još gora. Pčele ne donose a jedu. Hladno vreme se nastavlja a kiše često padaju. Bagremov cvet trajao skoro do kraja maja ali u košnici unosa nije bilo. Vaga je iz dana u dan padala. Bilo je potrebno držati se „Božinog prvila – kada vaga padne preko 2,5kg prehraniti društa“. Ja sam se ponašao slušajući prognozu „ogrejaće, otopliće za dan, dva i vrme prolazilo u očekivanju medenja“. Vaga je pala skoro 10 kg kada sam ulazeći u pčelinjak osetio miris mrše ( uginulih životinja ). Ispred košnica bilo je mnogo mrtvih pčele i legla. Pod hitno sam počeo sa prehranjivanjem. Znači ovu 2016.godinu ću pamtiti po „danima kada su pčele u pašnom periodu uginjavale od gladi“.
           Da sve je točno samo što je mene spasila žuta sviba. Ona cvate kad i bagrem ali slabije medi, pa se pčele obično odluče za bagrem,ali kad bagrem kiksa to je spas. bilo je i za vrcanje oko 8-9kg. Meni se slično dogodilo na lipi             
                                                           Brzi
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: dusan lazic Decembar 02, 2016, 16:04:04
Damire, šta ti je to "žuta sviba"?
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: damir brzović Decembar 02, 2016, 17:12:28
Damire, šta ti je to "žuta sviba"?
              Mi tu biljku zovemo svibak.Raste kao grm ili šikara.Obično na manjoj udaljenosti od obala rijeka.Drvenasta biljka.Ako raste samostalno može biti i omanje drvo.Miris koji pčele ventiliraju navečer najbliže podsječa na miris legla miševa u kukuruzu.Miris se osjeti i prilikom vrcanja. Kasnije u bačvi se izgubi.Med je tamno crvenkaste boje.Često kad bagrem dođe rano pa rano i završi,još 3-4 dana medi pa pčele nadopune košnice.Za slike pogledaj na internetu.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Anto Dankić Decembar 02, 2016, 19:34:57
Damire, šta ti je to "žuta sviba"?
Obično se preklapa cvjetanje sa prvim Bagremom pa zna "obojati" bagrem

http://www.lonjsko-polje.com/biljni-svijet/grmlje/svibovina
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Decembar 11, 2016, 19:24:19
Ovaj članak dva puta objavljen:  Prvi put 1997 a drugi put posle njegove smrti neznam tačno koje godine ( negde oko 2010 )


                PČELARENJE  U  POZNIM  GODINAMA                 
 
Ovaj članak je objavljen u časopisu Pčelar broj 2/1997. Ponovljamo ga u znak sećanja na nedavno preminulog autora Agatona Miljkovića iz Kruševca                             

Dugo sam se odlučivao da napišem ovaj članak, jer očekujem žestoku kritiku od mlađih pčelara, entuzijasta koji sele svoje pčele na više paša, ili se bave odgajanjem matica i rojeva za tržište. Međutim, njima ovaj način ne preporučujem. Ne prepotučujem ni onim pčelarima, koji na svom terenu, pored bagremove imaju još neku značajniju pašu. Ali, iznosim svoje dvogodišnje iskustvo sa svog terena, na kome već 15 godina, zbog intezivne primene agrotehnike, osim bagremove nema drugih paša. Imam veliko pčelarsko iskustvo ( preko 40 godine ) i dok sam bio mlad svaki rad sa pčelama mi je pričinjavao zadovoljstvo. Sada, kad sam ušao u osmu deceniju života, postoji samo ljubav prema pčelama a ne i mogućnost da se one na najcelishodniji način iskoriste. Zato sam pokušao da na svom terenu, sa jednom značajnom bagremovom pašom uz malo rada i ulaganja ostvarim zadovoljavajući prinos. Ovo iskustvo iznosim kao svoje lično, bez želje da ga drugima namećem, a ja ću ga i dalje primenjivati.
Od avgusta predhodne godine do kraja aprila tekuće godine preduzimam sve uobičajene mere kojima se pospešuje brzi razvojpčelinjih društava. S obzirom da u mom kraju bagrem najčešće počinje da cveta oko 10.maja to ja oko 20. aprila  vršim pojačavanje srednje razvijenih društava na račun nedovoljno razvijenih, tako da mi do cvetanja bagrema sva društva budu dovoljno razvijena i međusobno prilično izjednačena.
Na 10 dana pre početka cvetanja bagrema, najčešće oko 1.maja, sve matice iz produktivnih društava zatvaram u kaveze, specijalno napravljene za tu svrhu i ostavljam ih u sredinu otvornog legla.
Šta želim time da dobijem?
1.   Posle 7-8 dana u košnici više neće biti otvorenog legla pa neće biti ni trošenja hrane na njegovo odgajivanje.
2.   Prekida se rad varoe jer više nema prostora za polaganje jaja.
3.   Sa stalnim izleganjem mladih pčela povećava se prostor u plodištu za smeštaj meda, oslobadja se veliki broj hraniteljica za neke druge poslove u košnici, smanjuje se potreba za grejanjem legla pa se izvestan broj kućnih pčela pretvara u izletnice.
Za vreme trajanja bagrema vodim računa da pčele imaju dovoljno prostora za smeštaj meda, da su leta širom otvorena, da je obezbeđena dobra ventilacija i da košnice nisu previše izložene suncu.
Po završetku  bagremove paše, nakon 8-10 dana, med je dovoljno sazreo i uglavnom poklopljen. Tada skidam medišta i oslobađam matice, uz istovremeno oduzimanje po dva medom dobro napunjena i poklopljena okvira iz plodišta za rezervu a ubacujem po dva prazna okvira ili dva okvira sa satnim osnovama u sredinu košnice. Matica brzo zaleže slobodne delove saća, iz koga su se izvele poslednje pčele, i novododato saće, a i satne osnove pčele brzo izgrade i matica zaleže.
Nakon tri do četiri dana po oslobađanju matice vršim tretiranje pčela protiv varoe, jer su zato stvoreni idealni uslovi, s obzirom da su temperature visoke i pčelinja društva bez legla.
   Oduzete ramove dobro ispunjene sa medom i cvetnim prahom stavjam u prazna tela košnica i preko matične rešetke dodajem najjačim društvima na čuvanje.
   Nekoliko dana nakon obavljenog tretiranja protiv varoe proveravam da li su sve oslobodjene matice uspešno primljene. Dogodi se ponekad, mada retko, da neka matica ne bude orimljena. U tom slučaju tom društvu pripajam najbliži nukleus.
  Kod ovakvog načina pčelarenja za dve godine ( 93. i 94.) dobio sam u proseku po dva DB polumedišta za centrifugiranje i dobro nalivena plodišta sa medom iz kojih izdvajim i po dva rama za zimsku rezervu.
  Po precvetavanju bagrema u mom kraju ima skromne paše još narednih 20 dana a onda naglo presuši tako da pčele moraju trošiti rezervu.
Da nisam matice zatvarao u kaveze za vreme bagremove paše, posle paše bih imao jednu ,,armiju,, nezaposlenih pčela, koje bi trošile postojeće zaliha meda za odgoj legla i sopstveno održavanje, jer unos iz prirode ne može da pokrije tekuću potrošnju u ishrani legla i pčela.
Svakako da pčelarima teško pada naglo slabljenje društava u junu kao posledica zatvaranja matica ( skoro mesec dana), ali se na ovaj način sačuvaju rezerve meda u plodištu a društva se po oslobađanju matica ponovo ubrzano razvijaju i do jeseni dostignu normalnu jačinu potrebnu za kvalitetno uzimljavanje.
Polovinom jula formiram nukleuse koje smeštam uz košnicu, ili kao sprat košnice, iz koje uzimam uzimam maticu sa dva rama zrelog legla i dva rama sa medom i cvetnim prahom. U staroj košnici mora da ima legla u svim stadijumima kako bi društva za 12 dana izvela sebi mlade matice. Nukleus formiran kao sprat pod istim krovom  sa starim društvom, mora da bude potpuno odvojen od starog društva poklopnom daskom bez proreza i mora da ima svoje leto.
Kada se novo-izvedene matice spare i počnu da nose, pre nego što dođe do zatvaranja mladog legla, ponovim tretiranjem protiv varoe. Tretiranjem uglavnom vršim samo jednom.
Ako u nekom društvu nije uspelo izvođenje i sparivanje mlade matice, njemu vraćam svoju maticu sa kompletnim nukleusom.
Posle ovako obavljenih poslova skoro do kraja avgusta nema ozbiljnijih poslova nema ozbiljnijih poslova na pčelinjaku. za to vreme povremeno obilazim pčelinjak, vodim računa o pravilnom funkcionisanju pojila, o zaštiti pčela od osica i stršljenova i zaštiti od pregrejavanja.
Krajem avgusta vršim veliki pregled i pripreme za prezimljavanje u koje spadaju:
-   Utvrđivanje opšteg stanja ( zdravstveno stanje, kvalitet matice, kvalitet saća i količina hrane).
-   Spajanje nukleusa sa osnovnim društvima uz zadržavanje bolje matice, stvaraju se ponovo snažna društva sposobna za za uspešno prezimljavanje i brzi prolećni razvoj.
-   Dodavanje hrane iz ranije ostavljene rezerve.
-   Ukoliko i pored dodte kvalitetne hrane iz rezerve, ocenim da nekom društvu te zalihe nisu dovoljne, odmah prihranjujemšećernim sirupom ( u srazmeri 3:2) u većim obrocima.
U septembru stavlajm na leta zaštitu od miševa, u oktobru obavljam poslednje tretiranje protiv varoe a u novembru utopljavanje.
Ovaj moj eksperimentalni rad dao je dobre rezultate kako je rečeno, u 1993. i 1994.godini a u 1995. nisam ni pokušao jer je bagrem na mom terenu stradao od poznih mrazeva pa bi primena ovog načina bio promašaj.



P.S. Posle objavljivanja ovog članka 1997.godine, mog pčelarskog učitelja Agatona Miljkovića zvao je veliki broj pčelara da pita o kakvom se kavezu radi? Radi se o običnom žičanom kavezu koji daje velike mogućnosti pčelama da kroz okca hrane maticu sve vreme dok je u kavezu. Iz tog razloga sam napravio fotografiju matice u kavezu stavljenu preko satonoša.
Šljivić Miljko, Globoder Kruševac
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Miroslav Jovanović Decembar 12, 2016, 08:31:31
Sjajan članak. Slično radi i izvesni ruski pčelar. Ova tehnika je dobra i za mlađe pčelare gde su uslovi pčelarenja slični opisanim. Zašto ja to tvrdim iako nisam nikada ovo radio? Radim sa pološkama po metodi Josipa Belgija gde se matica odvaja u poseban odeljak košnice sa samo dva rama otvorenog legla i tri satne osnove i potpuno se početkom bagrema e paše izoluje pregradom sa mrežom. Belčić je radio pološkama i ni on nije svoju tehniku prilagodio nastavlja ama te je njegov način rada malo zastupljen. Pošto ja volim da probam sve i svašta i većinu svog pčelar svog znanja uz literaturu sam stekao putem pokušaja i pogrešna (najteži način učenja) došao sam do nekih saznanja i iskustava u vezi ove metode pa ću na proleće na nekoliko društava u nastavljamo odraditi belčić. Lr i db su nepravilne za to ali je rv idealna. Kad dođe vreme i saberemo i uporedimo pismeno o tome.... Smatram da je belčić prikladniji umesto zatvaranja matice u kavez a rezultat je isti stim što na kraju bagremove paše imamo dobar roj na pet db ramova.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Decembar 12, 2016, 10:17:34
Belčić je objasnio i mogućnost primene njegovog metoda košnicama nastavljačama i to jednomatično i dvomatično. Od košnica nastavljača može se uraditi LR, Fararom ,RV i sličnim nastavljačama. DB je skoro nemoguća ali ako se pčelari DB nastvljačama kao što je Agaton radio sa nekoliko društava onda je to moguće. Suština je da se 21 Dan pred pašu u jednom telu, na vrhu košnice iznad matične rešeke, odvaja matica sa ramom ili dva otvroenog legla i ostatkom izgradjenog saće i satne osnove. Ostalo leglo se prepakuje tako da otvoreno leglo bude bliže matici. Za 21 dan matica gore normalno nosi dok se ispod matične rešetke svo leglo izleže. Prvog dana paše matična rešetka se zamenjuje žičanom mrežom i otvara leto na gornjem nastavku ali sa strane ili pozadi.  Matica će gore na vrhu ostati bez izletnica a sve izletnice i masa mladih pčela biće ispod u delu koje neće imati leglo. Slična je situacija i sa dvomatičnim ili dvojnim društvima. Kod njih se 21 dan pred pašu obe matice dižu na vrh a prvog dana paše izmedju obe se stavlja žičana mreža. Problem može da bude da se u donjem delu pojavi matičnjak iako u okolini nema legla. Ovo sam lično vidjao kod Agatona. Naše objašnjenje je bilo da matica nosi u gornjem delu i da se zbog pomanjkanja prostora matica nosi i van ćelije. Više jaja  padnu kroz žičanu mrežu i udare u pčele ili med i zaustave se u donjem telu. Kad iz tog jaja četvrtog dana izleže larva pčele je prihvate i hrane mlečom te nastaje matičnjak. Što se tiče slike radi se o dvomatičnom sistemu sa DB nastavcima visine 155mmm a leta  na nastavcima koriste pčelama jer je unutra bilo leglo i pčele su koristile leta kao najbliži put do spoljne sredine.   
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Branislav Tancic Decembar 12, 2016, 10:55:07
Belčić je objasnio i mogućnost primene njegovog metoda košnicama nastavljačama i to jednomatično i dvomatično. Od košnica nastavljača može se uraditi LR, Fararom ,RV i sličnim nastavljačama. DB je skoro nemoguća ali ako se pčelari DB nastvljačama kao što je Agaton radio sa nekoliko društava onda je to moguće. Suština je da se 21 Dan pred pašu u jednom telu, na vrhu košnice iznad matične rešeke, odvaja matica sa ramom ili dva otvroenog legla i ostatkom izgradjenog saće i satne osnove. Ostalo leglo se prepakuje tako da otvoreno leglo bude bliže matici. Za 21 dan matica gore normalno nosi dok se ispod matične rešetke svo leglo izleže. Prvog dana paše matična rešetka se zamenjuje žičanom mrežom i otvara leto na gornjem nastavku ali sa strane ili pozadi.  Matica će gore na vrhu ostati bez izletnica a sve izletnice i masa mladih pčela biće ispod u delu koje neće imati leglo. Slična je situacija i sa dvomatičnim ili dvojnim društvima. Kod njih se 21 dan pred pašu obe matice dižu na vrh a prvog dana paše izmedju obe se stavlja žičana mreža. Problem može da bude da se u donjem delu pojavi matičnjak iako u okolini nema legla. Ovo sam lično vidjao kod Agatona. Naše objašnjenje je bilo da matica nosi u gornjem delu i da se zbog pomanjkanja prostora matica nosi i van ćelije. Više jaja  padnu kroz žičanu mrežu i udare u pčele ili med i zaustave se u donjem telu. Kad iz tog jaja četvrtog dana izleže larva pčele je prihvate i hrane mlečom te nastaje matičnjak. Što se tiče slike radi se o dvomatičnom sistemu sa DB nastavcima visine 155mmm a leta  na nastavcima koriste pčelama jer je unutra bilo leglo i pčele su koristile leta kao najbliži put do spoljne sredine.   
Citat


E pa neće to da može.
Ja sam to u jednoj grupi objasnio i namerio probati dogodine na par košnica, ali avaj, jedan regionalni stručnjak za pčelarstvo (inače takođe predavač SPOS) kaže da pčele nikada ne lageruju med ispod sebe.
I kome sada verovati, Josipu Belčiću, regionalnom stručnjaku ili tebi Miljko? ;D ;D ;D
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: zoran drpljanin Decembar 12, 2016, 11:07:25
Citajuci Belcica, on kaze da je od ovog nacina odustao i presao na nacin ogranicavanja matice,pregradama tj. vremenski i prostorno iz razloga sto je primetio da su matice gubile na produktivnosti i manje zalegale a dolazilo je cesto i do tihe smene. Po meni, pocetniku koji trenutno, ima vise saznanja iz literature nego prakse, na ovaj nacin sputavamo maticu u necemu iskonskom a to je produzenje potomstva..
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Decembar 12, 2016, 11:57:51
Belčić je objasnio i mogućnost primene njegovog metoda košnicama nastavljačama i to jednomatično i dvomatično. Od košnica nastavljača može se uraditi LR, Fararom ,RV i sličnim nastavljačama. DB je skoro nemoguća ali ako se pčelari DB nastvljačama kao što je Agaton radio sa nekoliko društava onda je to moguće. Suština je da se 21 Dan pred pašu u jednom telu, na vrhu košnice iznad matične rešeke, odvaja matica sa ramom ili dva otvroenog legla i ostatkom izgradjenog saće i satne osnove. Ostalo leglo se prepakuje tako da otvoreno leglo bude bliže matici. Za 21 dan matica gore normalno nosi dok se ispod matične rešetke svo leglo izleže. Prvog dana paše matična rešetka se zamenjuje žičanom mrežom i otvara leto na gornjem nastavku ali sa strane ili pozadi.  Matica će gore na vrhu ostati bez izletnica a sve izletnice i masa mladih pčela biće ispod u delu koje neće imati leglo. Slična je situacija i sa dvomatičnim ili dvojnim društvima. Kod njih se 21 dan pred pašu obe matice dižu na vrh a prvog dana paše izmedju obe se stavlja žičana mreža. Problem može da bude da se u donjem delu pojavi matičnjak iako u okolini nema legla. Ovo sam lično vidjao kod Agatona. Naše objašnjenje je bilo da matica nosi u gornjem delu i da se zbog pomanjkanja prostora matica nosi i van ćelije. Više jaja  padnu kroz žičanu mrežu i udare u pčele ili med i zaustave se u donjem telu. Kad iz tog jaja četvrtog dana izleže larva pčele je prihvate i hrane mlečom te nastaje matičnjak. Što se tiče slike radi se o dvomatičnom sistemu sa DB nastavcima visine 155mmm a leta  na nastavcima koriste pčelama jer je unutra bilo leglo i pčele su koristile leta kao najbliži put do spoljne sredine.   
Citat


E pa neće to da može.
Ja sam to u jednoj grupi objasnio i namerio probati dogodine na par košnica, ali avaj, jedan regionalni stručnjak za pčelarstvo (inače takođe predavač SPOS) kaže da pčele nikada ne lageruju med ispod sebe.
I kome sada verovati, Josipu Belčiću, regionalnom stručnjaku ili tebi Miljko? ;D ;D ;D
Jedno je reći razmišljajući a drugo je probati. Ovde se leglo raspoređuje sredinom donjih nastavaka a pčele lageruju levo i desno da bi nakraju popunile i ćelije u kojima bilo leglo. Problemi kod Belčićevog sistema su: Traži više rada i više znanja ( sve ovo treba znati i odraditi ). Drugo što se med vadi iz ramova u kojima je bilo leglo što sa pojavom varoe i tretiranjem nije ispravno a po Prvailniku o kvalitetu meda neisparavno. Kod ovog sistema nastavljača problematično je što se u donjem delu pojavljuje matičnjak i mogućnost izrojavanja na napred opisan način. Inače sve ovo je napisao Belčić a ja sam kao mlad pčelar imao prilike da vidim kod mog učitelja.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Decembar 12, 2016, 12:02:44
Citajuci Belcica, on kaze da je od ovog nacina odustao i presao na nacin ogranicavanja matice,pregradama tj. vremenski i prostorno iz razloga sto je primetio da su matice gubile na produktivnosti i manje zalegale a dolazilo je cesto i do tihe smene. Po meni, pocetniku koji trenutno, ima vise saznanja iz literature nego prakse, na ovaj nacin sputavamo maticu u necemu iskonskom a to je produzenje potomstva..

Slažem se ali ako pažljivo čitate Agatonov tekst zapazićete da njemu jako društvo ne treba za sledeću pašu jer je nema. Neće da roji jer mu netrebaju rojevi a ima i dosta godina, pa mu je važno da ima što više zimnice koju bi mu pčele pojele u toku leta kad ne bi maticu ograničavao. Što se matice tiče i to je istina da gubi na kvalitetu ali u članku piše da je on posle bagrema menja tj. uvodi novu mladu maticu. Ovo nije Belčićev sistem već je iskorišćena ideja koju je Belčić sproveo u njegovim probama a što je opisao u knjizi "Od početnika do naprednog pčelara".
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: zoran drpljanin Decembar 12, 2016, 12:48:49
Slazem se Miljko, ipak ja tek savladavam prve pcelarske korake i verovatno mi promakne nesto sto je iskusnijima ocito, kao sto je uvodjenje nove matice.....

Neki dan smo pisali o maticama i nacinu dobijanja, gde smo kolega Aco i ja govorili o prinudnim maticnjacima, na gore opisan nacin Agaton  upravo na taj nacin uvodi mlade matice sto znaci da ni one nisu toliko lose kao sto su pojedine kolege tvrdile.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Miroslav Jovanović Decembar 12, 2016, 12:49:08
To oko meda iz zaleganog ili zaleženog saća je nedoumica.... U tom slučaju sve košnice osim db bi išle na smetlište...
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Decembar 12, 2016, 13:25:47
To oko meda iz zaleganog ili zaleženog saća je nedoumica.... U tom slučaju sve košnice osim db bi išle na smetlište...

Miroslave, ja samo pričam šta piše u Pravilniku.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Decembar 12, 2016, 13:28:19
Slazem se Miljko, ipak ja tek savladavam prve pcelarske korake i verovatno mi promakne nesto sto je iskusnijima ocito, kao sto je uvodjenje nove matice.....

Neki dan smo pisali o maticama i nacinu dobijanja, gde smo kolega Aco i ja govorili o prinudnim maticnjacima, na gore opisan nacin Agaton  upravo na taj nacin uvodi mlade matice sto znaci da ni one nisu toliko lose kao sto su pojedine kolege tvrdile.

Za početnike kao i za Agatina koji je bio jako star čovek možemo da se složimo ali za pčelare koji žele ozbiljnije pčelarenje moraju bolje matice. Najbolje matice su proizvedene u prisustvu matice: Tiha smena, rojevne a i presađivanjem a li odnegovane u prisustvu matice ( o tome sam pisao ).
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: aca peric Decembar 13, 2016, 09:41:36
Hvala puno kolega Šljiviću na ovom članku o metodi kolega Agatona.
Interesantno je uvek,čuti tuđa iskustva i tehnike pčelarenja.

Lično ne planiram ni eksperimentalno da probam ovu metodu,jer je to možda dobro rešenje za njegov region,ali za region gde je moj stacionarni pčelinjak,to bi bila prava katastrofa,pčelariti na takav način sa maticom zatvorenom u kavez,čak i na 7 dana,a kamo li ceo mesec maj.

Naime kao što sam spominjao,kod nas u zadnje 4 godine bagrem kao glavna paša je potpuno izostao u zadnje 3 godine,samo prošle je bio osrednji što je ok.
Glavni unos je tiha paša,divlja kupina,livada,podubica,nešto malo lipe,drugim rečima ceo jun mesec i slaba društva ništa ne bi mogla doneti ni za sopstvenu zimnicu,a kamo li za neki kakav takav višak.

Maticu blokiram u nastavku u plodišnom nastavku da ona normalno funkcioniše,a takvo društvo je u kondiciji i jun i kasnije,tokom jula,kada treba da u košnici bude dovoljno pčela koje će u avgustu odnegovati dovoljno kvalitetnih zimskih pčela.

Jako je važno tehniku pčelarenja prilagoditi individualnoj situaciji i terenu gde je pčelinjak.Za kolege koji sele na intenzivnije paše poput lipe u junu pa suncokreta u julu,mislim da je naročito neprimerena ta metoda.

Naravno i sam kolega Agaton je pažnju i skrenuo da je to za njegov region i njegove godine.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Igor Perić Decembar 13, 2016, 10:11:00
kod ovog načina zatvaranja matice u kavez, mogle bi se iskoristiti iduće paše ako bi se nastavilo sa punjenjm zrelog legla iz pomoćnih zajednica, samo je pitanje što se događa sa maticom u kavezu koja bi bila zatvorena dugo vremena...
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Decembar 13, 2016, 14:56:24
kod ovog načina zatvaranja matice u kavez, mogle bi se iskoristiti iduće paše ako bi se nastavilo sa punjenjm zrelog legla iz pomoćnih zajednica, samo je pitanje što se događa sa maticom u kavezu koja bi bila zatvorena dugo vremena...
Matica gubi kvalitet, ali ovo nije tehnologija ako ima paše posle bagremove paše. Ovo je tehnologija za jednu pašu i "U poznim godinama".
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Anto Dankić Decembar 13, 2016, 15:00:32
... Najbolje matice su proizvedene u prisustvu matice: Tiha smena, rojevne a i presađivanjem a li odnegovane u prisustvu matice ( o tome sam pisao ).
Mislite da matice koje su odgajane u odgajivačkom društvu sa dosta pčele, perge i hrane nebi bile dobre?
Što mislite o Rošfusovim oplodnjacima?
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Nenad Tucakov Decembar 13, 2016, 15:30:41
Citat
Naše objašnjenje je bilo da matica nosi u gornjem delu i da se zbog pomanjkanja prostora matica nosi i van ćelije. Više jaja  padnu kroz žičanu mrežu i udare u pčele ili med i zaustave se u donjem telu. Kad iz tog jaja četvrtog dana izleže larva pčele je prihvate i hrane mlečom te nastaje matičnjak.
Ovo je sasvim prihvatljivo objašnjenje, dok se ne pojave matičnjaci u nastavku iznad onog, u kojem je ograničena matica...
Na SPOSovom forumu je bilo diskusije oko ovoga i jedan kolega je tvrdio da je nailazio na ovakve pojave. Pri tome, osim matičnjaka, nije bilo drugog legla, što isključuje bilo kakvo "provlačenje" kraljice. Niti je prihvatljivo objašnjenje da je guzicom mogla da premosti razmak i zalegne gore.
Pa i u Miljkovom objašnjenju je prosto neverovatno da se jaje skotrlja i pozicionira u ćeliji baš kako treba.

Da li je zaista toliko neprihvatljivo da pčele mogu preneti jaje, ili tek izleglu larvicu?
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: aca peric Decembar 13, 2016, 15:54:36
Pitanje je i na sta ce liciti te pomocne zajednice ako im se oduzima toliko legla..
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Vojo Brstina Decembar 13, 2016, 18:10:22
Неша: "Da li je zaista toliko neprihvatljivo da pčele mogu preneti jaje, ili tek izleglu larvicu?"

Нешо пријатељу,

Пренесу јаје или већ ларвицу када год осете потребу за тим...

И ако је матица ограничена на првом наставку након цео месец дана од ограничења нађем матичњак у медишту и то на раму са медом. Више пута ми се то десило...

Поздрав драгим пријатељима... 
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Decembar 13, 2016, 19:11:50
... Najbolje matice su proizvedene u prisustvu matice: Tiha smena, rojevne a i presađivanjem a li odnegovane u prisustvu matice ( o tome sam pisao ).
Mislite da matice koje su odgajane u odgajivačkom društvu sa dosta pčele, perge i hrane nebi bile dobre?
Što mislite o Rošfusovim oplodnjacima?
Ovde se radi o proizvodnji matice uz prisustvo matice. Ako odemo na pčelinjak i posmatramo rad pčela i medju njima jedna ne nosi polen. Znači nema maticu a to znači da su pčele lenje a ne vredne i da ne rade dobro jer nema matice. Kad proizvodimo maticu, ako je odgajamo bez prisustva  matice, znači uz pčele koje ne rade dobro. Ako se matce odgajaju uz prisustvo matice znači uz dobarrad pčela onda i matice moraju biti bolje. Ovakve su rojevne, tihe smene .... Oovome samveć pisao sa crtežima kako to možemo poboljšati mislim u temio maticama. Nemam iskustva sa Rošfusovim oplodnjacima. Pogledajte o sparivanju maticavecsam pisao.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Decembar 13, 2016, 19:33:46
Citat
Naše objašnjenje je bilo da matica nosi u gornjem delu i da se zbog pomanjkanja prostora matica nosi i van ćelije. Više jaja  padnu kroz žičanu mrežu i udare u pčele ili med i zaustave se u donjem telu. Kad iz tog jaja četvrtog dana izleže larva pčele je prihvate i hrane mlečom te nastaje matičnjak.
Ovo je sasvim prihvatljivo objašnjenje, dok se ne pojave matičnjaci u nastavku iznad onog, u kojem je ograničena matica...
Na SPOSovom forumu je bilo diskusije oko ovoga i jedan kolega je tvrdio da je nailazio na ovakve pojave. Pri tome, osim matičnjaka, nije bilo drugog legla, što isključuje bilo kakvo "provlačenje" kraljice. Niti je prihvatljivo objašnjenje da je guzicom mogla da premosti razmak i zalegne gore.
Pa i u Miljkovom objašnjenju je prosto neverovatno da se jaje skotrlja i pozicionira u ćeliji baš kako treba.

Da li je zaista toliko neprihvatljivo da pčele mogu preneti jaje, ili tek izleglu larvicu?

Malo se pogrešno  shvata a malo iskrivljuje pa da budem detaljan:
Ne postoji naučno ili stručno mišljenje da pčele mogu da prenose snešeno jaje. Ako nepostoji naučni stav onda nam ostaju pretpostavke.Poštoje Agaton vrlo često radio po Belčiću sa polunastavcima vertikalno a ja sam napravio dve pološke sa dvomatičnim (DB ramokrenut vertikalno ) i jednu jednomatičnu pološku po Belčiću. U horizontalnim pološkama nikad nije bio matičnjak tamo gde je bio deo za med, dok je u vertikalnim ta pojava bila redovno pa se čak i neki drugi pčelari žalili. Naša razmišljanja su bila "ako pčele mogu da prenose jaja ili larvu zašto ne nose i kod horizontalnih nego samo kod vertihalnih sistema po Belčiću". Zaključak je bio da pčele ne nose već jaje pada i objašnjenje je sledeće. Ako pčele matici daju matičnu mleč ona oće neće mora na zadnjicu da nosi jaja. Pošto je prostor matici jako ograničen ona dobijajuć imleč a nemajući praznih ćelija nosi u prazno, što znači jaja ispadaju. Ispadajući jaja propadaju kroz mrežicu i završavaju na različitim mestima: u medu, na podu, na satonoši, na vosku.... Ali medju tim jajima neko udari recimo i u pčelu i odskoči i upadne u praznu ćeliju.To što jaje pada i udara nemanegativnosti jer jaje nije živo. Živa je tek jednodnevna larva. U toj ćeliji gde oko nje nema legla četvrtog dana puca jaje u larvu i pčele to osećaju pa počinju da ga hrane. Pošto je matica dosta udaljena i nema jak uticaj pčele grade matičnjak.
Ako bi pčele zaista prenosile jaja ili jednodnevnu larvu, uz tolika istraživanja, kompjuterska snimanja i praćenja dešavanja u košnici i u pčelinjim društvima koja se širom sveta dešavaju u košnici, do sada bi to neko utvrdio. To do sada još niko nije potvrdio.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Nenad Tucakov Decembar 13, 2016, 23:35:27
Ne znam Miljko o kakvom je iskrivljivanju reč, obzirom da citiram, ali bih voleo da znam ima li snimaka i drugih naučnih dokaza da jaje spadne i upadne baš tamo gde treba.
I to je, razumeo sam, samo zaključak, kao i onaj o prenošenju jajeta od strane pčela... :)

I tu bih se opet vratio na pitanje, na koje nisam dobio uverljiv odgovor, a to je otkud jaje ( larva ) u zvončiću, koji su pčele izvukle i odjednom je postao "nastanjen", te su ga nadgradile u matičnjak?

Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Decembar 14, 2016, 07:50:11
Ne znam Miljko o kakvom je iskrivljivanju reč, obzirom da citiram, ali bih voleo da znam ima li snimaka i drugih naučnih dokaza da jaje spadne i upadne baš tamo gde treba.
I to je, razumeo sam, samo zaključak, kao i onaj o prenošenju jajeta od strane pčela... :)

I tu bih se opet vratio na pitanje, na koje nisam dobio uverljiv odgovor, a to je otkud jaje ( larva ) u zvončiću, koji su pčele izvukle i odjednom je postao "nastanjen", te su ga nadgradile u matičnjak?



Ja sam komentarisao ono što sam doživeo i onako kako smo ja i Agaton to objasnili bez tvrdnji da je to tako ali nema realnih smetnji da nije. Praktično može da bude od koristi onima koji primenjuju ovu Belčićevu metodu da paze da im se to društvo ne izroji. Kako njih malo radi ovom metodom, možemo reći da je i to beznačajno.
Što se tiče prenošenja jaja od strane pčela, ja to slušam već 30 godina uvek od pčelara početnika ali nikada nigde o tome nisam pročitao da je to tvrdnja nekog stručnjaka odnosno da je na bilo koji način ta tvrdnja utemeljena ili dokazana. Praktično mislim da nema značaj za bavljenje pčelarstvom.
Što se tiče mog komentara tvrdnje pčelara da se to dešava mislim da je potrebno mnogo više detalja sa velikom pouzdnošću. Trbe biti siguran da se ne radi možda o matičnjaku na neoplodjenom jajetu. Činjenica da pčele vuku matičnjake i na neoplodjenom jajetu koje je moglo da dospe na nekoliko načina. Recimo posle 30 dana pojava lažnih matica. Otkud lažne matice. Ako u društvu postoji veliki broj pčela koje nemaju posla i neznaju šta će sa matičnom mlečju one teže rojenju. Pošto je paša krenula pa nema rojenja onda neke od njih pod uticajem matične mleči nose jaja kao da je lažna matica. to je obično manji broj i nema nekog značaja. Mogućnost da je matica pre razdvajanja prešla u plodište i položila trutovska jaja što često čini a tih dana razdvojena rešetkom ostavila gore nekoliko trutovskih jaja koja su propala ali je izvučen jedan matičnjak. Biće diskutabilno zašto pčele vuku matičnjak. Ako su jaja udaljena od matice i pčele ne osećaju njeno prisustvo što je često slučaj kad na nastavku iznad matične rešetke ima otvor onda pčele vuku matičnjak. Matičnjak na trutovskom leglu je neupotrebljiv ali ga pčele vuku do zatvaranja a onda ga ruše. Po izgledu je gladke površine, dok je kod oplodjenih jaja hrapava površina. Ovo su sve moja nagadjanja što možda i nije toliko važno.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: marko stevanovic Decembar 14, 2016, 09:18:47
Slucajno citajuci nesto u vezi utopljavanja pcelinjih drustva naleteh na ovaj stari tekst iz pcelara. 
U 12. broju „Srpskog pčelara“ iz 1900. godine, njegov glavni urednik, profesor Živanović, piše: „Košnice koje se suviše utople, nemaju vlažnoga vazduha, koji je potrebak za život pčelinji i da se med ne kristalizuje. Ja sam pokušao da gđekoje košnice ni malo ne utoplim i te su mi uvijek najbolje prezimile. Od to doba ja pred zimu metnem malo sveže slame pod krov nakostriješene, koja skoro i ne drži nikakvu toplinu i bez koje bi moglo biti, ostavim svijeh petnaest okvira u košnici, naravno desetak punih meda, a pet praznih. U tako uzimljenoj košnici mora biti vazduh vlažan, jer joj je i lèto dosta dugačko 10 -12 cm i širine 2 cm. Ja nijesam nikad opazio da su mi se društva preko zime sasvijem smanjila nego su uvijek jaka iz zime izašla ... Nijemci preko mjere utopljavaju svoje košnice zimi, zato im i pčele preko zime rđavo prezimljavaju. Med im se kristališe zimi, pa moraju zimi i svoje pčele da poje. To je pak neprirodno i propast društvu. Kad su pčele u duplji u šumi, ko ih poji? Pčela zimi treba da miruje, a pojenje tera pčelu na rad, da kristalisani med rastvara. Kao što biljka miruje zimi, tako i pčela mora mirovati. Jedno je za drugo povezano. Kako pčele u šumi lijepo prezime u duplji kakvoj, koja ima grdni otvor za lèto. Ali u takvoj je duplji i vlažan vazduh. Pčeli dakle pruža sama priroda vode u zimu kad je prirodno uzimljena ... Pčelinji život mora biti zimi sveden na najniži stupanj života, a to može biti kad nije toplo u košnici. Život se pčelinji sa cvijetom spušta, a sa cvijetom podiže ... Ravnoteža mora biti između prirode van košnice i pčela u košnici. Kad priroda van košnice počiva, mora i pčela počivati. Ako je van košnice jaka hladnoća, pčela će znati podići toplinu u košnici. Med je materijal za ogrijev. On toplinu strvara. U kojoj košnici ima meda dobro i jako društvo, tu se onda ne treba bojati hladnoće.“Elektronski senzori povezani sa kompjuterima bili su u košnici iznad legla, pod mednim vencima, a dva spoljašnja u neposrednoj bizini košnica u senci sa severne strane u visini unutrašnjih. Utvrđeno je šest perioda: prvi, od početka kalendarske godine do 21. marta sa prirastom legla u klubetu i njegovim pomeranjem nagore za hranom, drugi, od 21. marta do 18. aprila kada je intenzivni razvoj lega uz zamenu zimskih pčela, treći od 18. aprila do 23. avgusta koga karakteriše ugoj legla i sakupljanje hrane, četvrti u narednih 30 dana do 22. septembra kada uzgajanje lega ulazi u završnicu, peti je prelazni period ka zimovanju i traje do 10. novembra i poslednji, šesti, kada su tokom 51 dana pčele u klubetu i bez legla.

U svim periodima uzgoj legla bio je u tesnoj vezi sa promenama temperature vazduna okoline, osim u trećem periodu, kada je povećenje temperatura imalo negativan uticaj. Granica između jednog i drugog perioda je vrlo jasno izražena, ali nije opšta već zavisi od klimatskih faktora i rase pčela. Sa stanovišta fenologije jasno je da su klimatski faktori bitni jer uslovljavaju medenje biljaka, što kao posledicu ima različit kvalitet ishrane pčelinjih zajednica.

Umesto tabela i statistike, rezultate merenja najbolje prikazuje grafik. Vidimo da i moderna elektonska merenja potvrđuju pomenuti stav našeg profesora Živanovića da „ravnoteža mora biti između prirode van košnice i pčela u košnici.“ Zato, nemojmo je narušavati.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Nenad Tucakov Decembar 14, 2016, 09:51:17
Citat
Činjenica da pčele vuku matičnjake i na neoplodjenom jajetu koje je moglo da dospe na nekoliko načina. Recimo posle 30 dana pojava lažnih matica. Otkud lažne matice.

Gledao sam jedan film sa Švarcenegerom i Denijem de Vitom, gde je ovaj prvi izneo trudnoću...
Nemojte Miljko, zaboga, sami rušiti ogromni autoritet, koji imate kod svih nas...
Ne može lažna matica iz neoplodjenog jajeta. To je radilica, koja u nedostatku matice biva hranjena matičnim mlečom, razvijaju joj se jajnici i ona počinje da leže jaja. Naravno, pošto je devojka i nije iskusila ljubav, njena su jaja neoplodjena...  ;D

Ovo oko prenošenja jaja nije moja tvrdnja, već pitanje. Tvrdnju je izneo pčelar sa puno PZ i mislim da ima dugo iskustvo. Da ne bih napravio kiks, prvo ću to pronaći na drugom forumu, pa "metnuti" link.

Zvončić, koji sam pomenuo, vukle su na istom ramu, na mestu, koje ne pripada trutovskom leglu i nije bio naseljen, a ja sam ga rušio bar tri-četiri puta.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Nenad Tucakov Decembar 14, 2016, 11:43:19
Hmmmmm...
Dalje ide objašnjenje o lažnim maticama...
Teško je pratiti tekst kada izostaje interpunkcija, razdvajanje na pasuse i slično.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Decembar 14, 2016, 11:52:06
Citat
Činjenica da pčele vuku matičnjake i na neoplodjenom jajetu koje je moglo da dospe na nekoliko načina. Recimo posle 30 dana pojava lažnih matica. Otkud lažne matice.

Gledao sam jedan film sa Švarcenegerom i Denijem de Vitom, gde je ovaj prvi izneo trudnoću...
Nemojte Miljko, zaboga, sami rušiti ogromni autoritet, koji imate kod svih nas...
Ne može lažna matica iz neoplodjenog jajeta. To je radilica, koja u nedostatku matice biva hranjena matičnim mlečom, razvijaju joj se jajnici i ona počinje da leže jaja. Naravno, pošto je devojka i nije iskusila ljubav, njena su jaja neoplodjena...  ;D

Ovo oko prenošenja jaja nije moja tvrdnja, već pitanje. Tvrdnju je izneo pčelar sa puno PZ i mislim da ima dugo iskustvo. Da ne bih napravio kiks, prvo ću to pronaći na drugom forumu, pa "metnuti" link.

Zvončić, koji sam pomenuo, vukle su na istom ramu, na mestu, koje ne pripada trutovskom leglu i nije bio naseljen, a ja sam ga rušio bar tri-četiri puta.

Teško je meni da objašnjavam prvih 10 godina posle će da mi bude lakše da objasnim ali će stići drugi mladi pčelari. Ja ne rušim autoritet,  jer se ja precizno izražavam a ti okrećeš stvari i rušiš mi autoritet. Ja nigde nisam napisao da se lažna matica leže iz neoplođenog jaja.  Matičnjak ako se zateko u medištu može da bude povučen i nad neoplođenim jajetom ( nemora da bude oplodjeno ) i objasnio zašto i kako.
Drugi deo: Odakle neoplođeno jaje? Jedna od varjanti je da ga je snela lažna matica tj pčela koja je postala lažna matica. Kako je ona postala kad društvo ima maticu. Objasnio sam da pčele koje su u medištu udaljene od matice a ako u medištu ima otvora leta pa nemaju potrebu da idu dole kod matice u trenutku kad se pojavi višak mladih pčela i neznaju šta će sa matičnom mlečju one jedu , bubre jajnici i teže rojenju. Ako pak nema rojenja zbog paše ona dobija stanje lažne matice time što nosi neoplođena jaja. Nad tim jajetom druge povuku matičnjak koji je po površini gladak i neguju ga dok ga zatvore a onda ga ruše. Iz tog razloga imamo i matičnjake na otvorenom trutovskom leglu kad nema matice.
Što se zvončića tiče, pčele u svim košnicama tokom proleća vuku zvončiće i to na mestima gde ima prostora, često , veoma često su donji delovi i letvice ramova gornjeg tela a i medišta. Da li će zvončiće zalegati ili neće to je druga priče ineče ih vuku bez problema. Rušenje je nepotrebno i bespredmetno.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Vojo Brstina Decembar 14, 2016, 12:11:44
Да мало појаснимо неке ставари..  :D :D :D

Само опуштено драги пријатељи...

У медишту ми се дешавало да се из тог матичњака месец дана након ограничавања матице решетком у првом наставку излеже млада матица и да након неког периода оде на парење и нрмално почне да залеже. После се гори створи једно мање ново друштво!

Нема овде места причи о лажним матицама и којечему. Лажне матице су мгуће тек само у заједницама које остану без матице у дужем периоду од 15 дана... Коме ће пасти на памет да помиње лажне матице када се ради о преношењу јајета из ког пчеле произведу себи матицу и створе ново друштво у трећем наставку где су довољно удаљене од заједнице која је са леглом у првом наставку.

Какве има везе што о овоме нико никада није писао у часописима.
То само говори да за часописе пишу пчелари са мање пчеларског искуства и они који се нису сусретали са мноштвом различитих детаља из живота пчелињих заједница.

Брат и ја радимо са РВ и ЕВ кошницама и већ задњих три године имамо око 400 кошница ( још од пре 10 година имали смо око 150-200 кошница) и СВАКУ кошницу ДЕТАЉНО посматрамо као сваки посебни организам...
 Све се пише у детаље, количина легла се пише у хиљадама итд..Историја сваке заједнице је написана на кошници и тачно знамо шта ћемо наћи унутра у кошници и пре отварања кошнице јер пре отварања прочитамо стање од претходних прегледа.. .
Свака кошница је прича за себе и онај ко жели да учи од пчела а не из часописа има много тога да научи.

Јуче сам био код једног младог пчелара који је почео да пчелари прошле године и сада је зазимио око 15 заједница и прича ми:
"Још нисам прочитао ни једну књигу и нисам отворио ни један часопис".

Мој коментар је био: Благо теби јер ништа наопако ниси научио па да ти после тога треба много времена да исправљаш погрешна уверења.
Учи од пчела, оне су ти најбољи учитељ!

Мени је смешно шта све можеш да прочиташ у књигама и шта вас све погрешно уче на разним предавањима.

После нечијих 100 предавања требало би ми 300 таквих па да вас доведем на прави пут да логично размишљате о животу пчела и разјасним шта сте све погрешно чули и научили!

Буди срећан што ништа погрешно ниси научио!

Поздрав драгим пријатељима...   
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Edi Daruši Decembar 14, 2016, 12:52:56
Nad tim jajetom druge povuku matičnjak koji je po površini gladak i neguju ga dok ga zatvore a onda ga ruše. Iz tog razloga imamo i matičnjake na otvorenom trutovskom leglu kad nema matice.


Susretao sam se sa ovim , da li smem da ih nazovem, ''lažnim matičnjacima'' i uglavnom mi je rečeno da je to trutovsko leglo. Iskreno zbunjivalo me je jer sam navikao da su trutovska legla manje izvučena. Upravo kao što ste napisali bili su glatki i porušeni. Sada mi je jasno o čemu se radi.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Nenad Tucakov Decembar 14, 2016, 14:41:10
Citat
Ja ne rušim autoritet,  jer se ja precizno izražavam a ti okrećeš stvari i rušiš mi autoritet. Ja nigde nisam napisao da se lažna matica leže iz neoplođenog jaja.
Pa nije baš tako Miljko. Ni na pamet mi ne pada da ti rušim autoritet, jer bi to bila nemoguća misija. A nemam ni potrebe, ni motiv za time. Ali, rečenice koje sam citirao su, naprotiv takve da se mogu tumačiti na nekoliko načina, pa sam ih tako i rastumačio, kako sam rastumačio...
Ne znam ni što su se te lažne matice odjednom našle u kontekstu matičnjaka i neoplodjenih jaja. Rečenica za rečenicom.

A oko prenošenja pitam, jer naprosto, zaključak o "rikošetu" jajeta je toliko neverovatan, da je bar 10 puta neverovatniji od "teorije" o prenošenju. To jaje nema ni teoretsku šansu da završi na dnu ćelije u uspravnom položaju i da stvori sliku radilicama, kako se radi o reprezentativnom primerku, koji zavredjuje dalju negu u maticu. I takodje, verovatno u neznanju, ne vidim kakav veći značaj za pčelarstvo ima i ovakav dogadjaj, od, recimo, prebacivanja jajeta... :)

Kad već idemo do tankih crevaca, jako je važno da autoritet sve što objašnjava, to čini na nedvosmislen način, kako je naučno dokazano, ili u praksi nedvosmisleno vidjeno i potvrdjeno. U protivnom, svako objašnjenje, koje zbog nepoznavanja, ili zanemarivanja drugih disciplina, može biti i pogrešno, makar zvučalo logično, ne može doneti dobrobit. Nekad je bolje nemati odgovor.

Naravno, moram priznati i da je pitanje slabog karaktera to što ja baš sve hoću da pitam i što imam neke svoje logike, za koje smatram da treba da budu zadovoljene.
Ali, to nikako ne znači da imam bilo kakvu želju da rušim tvoj autoritet.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Nenad Tucakov Decembar 14, 2016, 14:50:58
Citat
Susretao sam se sa ovim , da li smem da ih nazovem, ''lažnim matičnjacima'' i uglavnom mi je rečeno da je to trutovsko leglo. Iskreno zbunjivalo me je jer sam navikao da su trutovska legla manje izvučena.
Edi, o ovome mogu da napišem ono što sam video...
Zvončić je bio na prednjem delu rama, po sredini visine i bio je gladak. Baš kao i svi veštački zvončići, koje, nakon presadjivanja larvice, dodajemo odgajivačkim zajednicama. Trutovsko leglo je bilo na zadnjem delu rama, sa donje strane. Bio je nenaseljen, rušio sam ga nekoliko puta, a one su ga u više navrata pravile...
Sve što sam učio, uputilo bi na to da, ukoliko bi ga matica zalegla, jaje bi bilo neoplodjeno i ko zna da li bi se išta izleglo. Dakle, zaključak je da ti zvončići ne treba da nas uzbudjuju i uzbunjuju, da iz njih nema matica i zbog njih neće biti rojenja.

Ako dogodine budu isto radile, ostaviću ga i slikati povremeno, da vidim šta će na kraju ispasti.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: sljivic b miljko Decembar 14, 2016, 14:55:18
Nenade ne padaj u vatru i da roman pišeš o teoriji autoriteta. Meni to ne znači ništa ja sam operisao živac za ljutnju još kao dete i budi bez brige. Ne zaslužuje to toliku pažnju jer ovde ima mnogo mnogo gore stvari.
Što se tiče neverovatnosti o padu jajeta: zašto jaje mora da padne u dno ćelije? Tamo gde je palo i zaustavilo se na vosku pčele mogu da izgrade matičnjak samo da ima prostor. Pčele imaju tri dana do pucanja larve a za to vreme mogu izgrditi i dva puna rama a ne jedan matičnjak i puniti ga mlečom. Šta je tu neverovatno?

kad smo kod nošenja jaja, pošto o tome niko nije pisao ja postavljam pitanje kako to izgleda? Čime ga pčele uzimaju i kako ga nose? Zašto se to ne dešava permanentno?
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Nenad Tucakov Decembar 14, 2016, 17:13:57
Kako hoćeš...
Ako rasprava donosi učvršćivanje nekog stava, onda nije uzaludna.
Samo pitam do tankih creva. Kad se "sukobljavam" to izgleda puno neprijatno.  ;D

Ponavljam - ne tvrdim da prenose, već pitam, jer sam nišao na tvrdnju na SPOS forumu, a da nije početnik u pitanju.
Ako se dobro sećam, radi se o matičnjaku u nastavku iznad MR.

Mogu da ga prenesu čeljustima. Da li to čine, neko kaže da, a neko ne.
Na to pitanje ni veliki, citirani teoretičari i praktičari pčelarstva ne dadoše eksplicitan odgovor...
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Anto Dankić Decembar 14, 2016, 18:13:37
Događalo mi se da povuku matičnjak iznad MR ako prevješavam leglo (vjerovatno izgube "miris" matice), ako nije bilo prevješavanja onda nisu ni vukle matičnjak. Matičnjak na neoplođenom jajašcu povuku u slučaju trutuše ili lažne matice jer očito shvaćaju da nešto nije u redu. Ako već i dođu u ovaj stadij najbolje je raspustiti društvo.
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Edi Daruši Decembar 14, 2016, 20:14:30
Ja sam profesor: (pa dve tačke) :)
filozofije,
logike,
medicinske etike i
građanskog vaspitanja (predajem trenutno sva četiri predmeta)
Inače sam završio srednju veterinarsku a trenutno sam na postdiplomskim studijama na Fakultetu političkih nauka. 8)
Ako nekom trebaju časovi drage volje ću to  uraditi ali za roj ili matice. :D
Molim Vas da se ne ljutite zbog ove digresije. Jaja nemojte nuditi... :D
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Miroslav Jovanović Januar 12, 2017, 00:33:03
Pčela mogu preneti jaje... Lično se uverio. Nema reči o nekakvom padu jer je to u pološci nemiguće. Našao sam matičnjak u meduštu i to posle 10ak dana kada je matica izolovana mrežom. Plus 14 dana izolacija mr. Da su lažne matice bilo bi još položenih jaja...
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: admin Januar 14, 2017, 16:40:20
Zamolio bih sve kolege da smire strasti.Nema potrebe za ovako teškim rečima.

Sve poruke uvredljive sadržine i one koje bi mogle biti pogrešno protumačene su izbrisane.

Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: SasaRadovanovic1977 Januar 15, 2017, 20:33:55
Medju obrisanim porukama je i moja ne znam da li je slucajno ili ne ali
ja nisam napisao nista nepristojno ili uvredljivo
koji je razlog brisanja
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Vojo Brstina Januar 15, 2017, 21:28:50
И ја сам мислио написати припремљен одговор на сулуде измишљотине и увреде али сам одустао.

Пусти сад то Сале пријатељу, није толико битно. Све су обрисане у којим се није писало о објављеним чланцима и тако је најбоље.

Пиши пријатељу у складу са темом ако имаш неки коментар о објављеним чланцима у часопису Пчелар. 

Поздрав драгим пријатељима...
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Nebojša Teofilovic Januar 16, 2017, 13:42:55



   O kojim člancima da komentarišem ?.Imam malo pčelarskog znanja zato čitam i slušam predavanja gde mi mogućnosti dozvoljavaju.List 
‚‚PČELAR"redovito pratim od 1996god. slušao predavače SPOS-a od po meni prvog Kulinčevića do...Kantara,a ti Vojo onako napisa o preda-vačima,predsednicima,urednicima.Da li sam ja po tebi,da upotrebim tvoje omiljene ‚‚dragi prijatelju",gubio bespotrebno vreme,pa i finansiska sredstva ?


  Pozdrav !
Naslov: Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
Poruka od: Vojo Brstina Januar 17, 2017, 04:56:12



   O kojim člancima da komentarišem ?.Imam malo pčelarskog znanja zato čitam i slušam predavanja gde mi mogućnosti dozvoljavaju.List 
‚‚PČELAR"redovito pratim od 1996god. slušao predavače SPOS-a od po meni prvog Kulinčevića do...Kantara,a ti Vojo onako napisa o preda-vačima,predsednicima,urednicima.Da li sam ja po tebi,da upotrebim tvoje omiljene ‚‚dragi prijatelju",gubio bespotrebno vreme,pa i finansiska sredstva ?


  Pozdrav !

Да Нешо пријатељу, 90% текстова је неупотребљиво или боље речено штетно.. Опет 90% или можда и више предавања је неупотребљиво и штетно.

Закони у пчеларству су на штету живота пчелиње заједнице. Употреба основа, штетна. Приче о ројењу штетне.
Приче о замени саћа штетне.

Приче о погачама штетне.

Приче о ДБ и ЛР кошницама и сви текстови о њима несагледиве штете!

Све прилагођавано италијанској раси пчела и животу италијанске расе пчела, скоро сви дијаграми и табеле неупотребљиви и штетни јер су писани за италијанску расу пчела и за живот у кошницама неприлагођеним нашој раси пчела.

Производња матица описана на безброј места- више штете него користи..

Борба против варое-штете за целе генерације пчелара..

Борба против ноземе-штете за целе генерације пчелара.

Борба против кречног легла- опет безброј штетних и неупотребљивих текстова.

  Све у свему, боље је било не читати све те текстове него радити погрешно све време.

Увек су за часопис писали они који су којекакви стручњаци др, мр у рударству, економији, филозофији, машинству итд.. а никада довољно пчелари...

Књиге су нам опет све прилагођене пчеларењу у америчким кошницама и за њих одговарајућој италијанској раси пчела а писали их најчешће фотографи, разни др и мр, ови и они и најмање добри пчелари...   

Американке су нам најпознатије српске кошнице, или плодиште ДБ а медиште ЛР и то је био предлог за нову српску кошницу, итд итд и хиљаду других глупости...

Уредници часописа су скоро увек били вичнији перу него отвореној кошници и шта се могло очекивати... 

И ја примам часопис Српски пчелар и немам примедбе на часопис, одличан часопис. У њему се има све прочитати осим о правом српском пчеларству.  А колико видим какви смо и не треба нам боље...

А јеси ли оно ти драги мој пријатељу Небојша пробао оне српске кошнице о којим многи причају да су овакве или онакве? јеси ли нешто лоше чуо о њима, какве су им мане, шта им то не одговара за нашу расу пчела?

Тамо на спосовом форуму отворио сам пре коју годину тему о недостацима Родне Воје, подигли се и домаћи и страни и удри по мени, нико не рече ни једну ружну реч о кошницама а ја када бих отворио тему о недостацима ДБ и другу тему о недостацима ЛР кошница почео би трећи светски рат а имао бих данима да пишем о њиховим недостацима...

Да сам конструисао велики рам који носи 8-9 кг меда и кошницу са  12 таквих рамова који носе 96-100 килограма меда   а да су дуги 600мм и дубоки 600 мм и таквих 12 рамова у плодишту па још толико у медишту који укупно прихватају 190-200 кг меда имао би највеће рамове  и највећу кошницу у свету и тада би о томе писао српски часопис пчелар и сви други часописи пчелари а имао би заправо НАЈВЕЋУ ГЛУПОСТ!
И још да сам неки Ричард или Ханс...

Ту је наш проблем драги пријатељу Небојша! Гладне очи легла и меда и све нам је страно боље од домаћег.


Поздрав драгим пријатељима...