Autor Tema: Ponašanje pčela  (Pročitano 180191 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Ismet Curic

  • Gost
  • *
  • Poruke: 4
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Tutin, selo Raduhovce, 850mnv
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #30 poslato: Maj 28, 2012, 23:55:02 »
     Pri slaboj kiši, koja ih ne ugrožva znaju da rade preko celog dana.
 
    Pre neki dan sam bio u pčelinjaku pri slaboj kiši i primetio sam za mene čudnu pojavu da pčele idu napolje u malom intenzitetu a bilo je i hladno oko 14 st.C. Do tog dana to nisam video i pomislio sam da idu za vodu i nije mi bilo jasno što ne uzimaju vodu s poletaljke jer je vlažna. Do tog dana sam mislio da pčele uopšte po kiši ne izlaze iz košnice a i nisam bio na pčelinjaku po lošem vremenu.


   Važi li ova Vaša rečenica za napred opisanu situaciju? Pod radom ja podrazumevam da donose nektar.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #31 poslato: Maj 29, 2012, 00:27:07 »
Ismete, ovo što te zanima je u stvari nešto što bi se moglo svrstati u „dresuru“ pčele, odnosno jasnu orijentaciju na određene radnje i određena mesta. Uzmimo za pretpostavku da mini pojilice postavimo na leta košnica. Pčele bi tu navikle da uzimaju vodu. Svakako da bi došlo do mešanja pčela iz više košnica na jednoj poletaljci – pojilici. Zato pčele retko prikupljaju vodu sa poletaljki, jer jednostavno nisu navikle.

I moje pčele su onih hladnih dana išle na pojilice, jer im je voda trebala za leglo. Svuda okolo je bilo vode, ali su pojilice bila pune pčela. Kada ima nektara i kiša nije jaka, ali pada gotovo čitavog dana, pčele donose to nektara što nađu. O tome sam pisao na SPOS forumu da se dešavalo pretprošle godine na bagremu. I ta godina nije izuzetak. To se dešava vrlo često. Ako nema nektara, pčele podmire potrebe za vodom i izlet pčela praktično prestaje (računam neki jači izlet, a ne pojedinačnih pčela). To se dešava i po sunčanom danu i velikim vrućinama, kada nema nikakve nektarne paše (podrazumevam i „voćkovac“ i medljiku). Pčele se jednostavno primire i deluje kao da ih nema u košnicama.


Davno, pre oko 25-26 godina, zapamtio sam reči profesora J. K. (stavljam inicijale jer je ovo rečeno u privatnom razgovoru) da pčele i matičnjake odgajaju po inerciji (navici). Naravno, treba obezbediti vrlo dobre uslove da oni budu kvalitetni. Mislim na matičnjake dodate na odgoj. To ne znači da nisu spremne za taj posao jer ne započinju rojeve matičnjake. Da bi došlo do rojevih matičnjaka, potrebno je još nekoliko „parametara“.

Dodao bih da je svaka aktivnost pčela rad i odgajanje legla je rad koji najviše iscrpljuje pčele (voda je neophodna leglu). Već sam pisao da pčele unose ono što im je na raspolaganju. Reči je bilo o unosu propolisa. Kasnije izvesne grupe pčela to rade po inerciji (kao što su npr. Grupa pčela koje se definišu kao vodonoše). Kada su hladniji dani i manje mogu izletati, praktično im je najpreča voda.

Kada ne mogu naći ništa (osim nešto polena i vode, pre podne), kasnije, u toku dana miruju. I kada nije hladno. Leti po velikim vrućinama. Time čuvaju snagu za neke bolje dane.


Redosled nekih poslova bitnih za pčelinje društvo sam definisao kao preči posao pčela. To je u stvari niz poslova od kojih će neke uraditi pre ostalih iako to nama izgleda nelogično. I to su poslovi čiji će redosled pčele izmeniti kratko vreme u toku dana, zavisno od potreba.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Ismet Curic

  • Gost
  • *
  • Poruke: 4
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Tutin, selo Raduhovce, 850mnv
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #32 poslato: Maj 29, 2012, 01:49:58 »
    Hvala na odgovoru, zadovoljan sam sa istim.

Van mreže Nikolić Nemanja

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 90
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: grkinja
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #33 poslato: Maj 29, 2012, 11:20:25 »
Juče sam na jednoj košnici primetio veliki broj trutova na letu,izgledalo je kao da im pčele ne dozvoljavaju ulazak,i bile su malo uznemirenije od drugog društva  pored. Reč je o priroom roju koji je naseljen u petak i imao je nekoliko matica. U nedeljuuveče su prehranjene sa oko 300 ml sirupa.


 Da li postoji razlog za brigu? Ili je možda matica otišla na sparivanje?


Pozdrav iz Grkinje

Van mreže Radovic Dragan

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 325
  • Pol: Muškarac
    • www.parketarski-radovi.rs
  • Lokacija pčelinjaka: Bukulja
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #34 poslato: Maj 31, 2012, 17:42:30 »
Bio sam juce u selu i obisao kosnice. Pcele na ovoj prvoj sa plavom podnjacom se drugacije ponasaju od ostalih. Nisam stigao da pregledam jer je poceo pljusak, a kasnije sam se vratio za Beograd. Pomislio sam da su mozda ostale bez matice. Inace u njoj se nalazi roj, kao i u onoj sa crvenom podnjacom. Ako neko od iskusnih moze nesto da kaze bilo bi dobro. Ja cu do petka ponovo otici pa cu pregledati i videti da li je sve u redu.



Pozdrav

Juce sam pregledao i ustanovio da nema matice.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #35 poslato: Jun 30, 2012, 00:26:11 »
Večeras sam uspeo nekako da fotografišem par  zanimljivosti pri kontroli pronošenja matice.

To se relativno često dešava, da se društvo samo „udvoji“ tj. odgaji i prihvati dve matice različite starosti. U ovom slučaju je ta starosna razlika oko 6-7 dana. Inače može se desiti da bude i do 15 pa i 20 dana. Društvo je korišćeno kao odgajivačko i dovedeno je do rojevog nagona, tako da sam morao ukloniti plodišni deo sa maticom. Ostalo je nekoliko rojevih matičnjaka, a pri tom su pčele na jednom ramu sa mladim leglom odgajile i maticu iz prisilnog matičnjaka (u gornjem nastavku).
Na jednoj od slika se vidi donja matica i njeno leglo. Prvo leglo je jako dobro hranjeno mlečom.

Ovde je zanimljivo da matica u donjem nastavku nosi nekih 5 dana, a da je gornja tek u procesu sparivanja (vidi se po „repu“ koji vuče). Sledeća zanimljivost je vreme povratka sa sparivanja. Vratila se prilično kasno. Tako da se može izvući zaključak zašto se može izgubiti jedan deo matica pri sparivanju. Ovo smo primećivali i ranije u oplodnjacima (vraćanje matice sa sparivanja u smiraj dana).






I nešto što se retko može videti: varoa na matici. Pregledom fotografija nisam mogao zaključiti da ima nešto puno varoe u ovom društvu (primetio sam samo dve). Može se reći da je ovo slučajni događaj i da je varoa na matici bila samo privremeno.

Još par slika koje pokazuju koliko je ovo društvo neverovatno mirno (čitavo proleće oko njega radim bez dimilice u svim uslovima i u bilo koje doba dana). Čitav minut sam rukom zahvatao velike grupe pčela sa ramova, a da me ni jedna nije ubola. Vrlo zanimljiva košnica, jer se može videti da ima sivih pčela i pčela sa žutim prestenvima, koje su obično malo ljuće. Ima i nekih „baš žutih“ pčela (primer na izdvojenom i uvećanom detalju)  i one su takođe mirne :D.
« Poslednja izmena: Jun 30, 2012, 00:34:56 od strane Dragan Šošić »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Lazovic Zivojin

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 436
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Skakavci, Kosjerić oko 620 m/NV
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #36 poslato: Jun 30, 2012, 14:35:23 »
Prelep prikaz zanimljivosti u ponašanju pčela, kako tekstom tako i fotkama.
Stvarno neverovatno mirne pčele....
Očekujem još neobičnih i lepo dokumentovanih tekstova.
Veliki pozdrav

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #37 poslato: Jul 02, 2012, 10:04:20 »
Pčelinja brada se uglavnom na košnicama pojavljuje kao znak smanjene mogućnosti rada usled različitih razloga. Kod košnica koje su na bliskom rastojanju (naročito ugrađenim na vozilima ili prikolicama) dolazi do mešanja pčela koje su u bradi. To je uglavnom bez nekih posledica, ali može uticati na sparivanje matica.

Bilo je rasprava o sparivanju  matica na pčelinjacima koji su ugrađeni na vozila i praktično su naslonjene jedna na drugu. Nisam ih nešto pažljivo pratio i moguće je da je neko primetio  i saopštio nešto slično o čemu pišem.

Kada se pčele različitih košnica u bradi spoje, dolazi do sjedinjavanja i navikavanja na miris i ponašaju se kao kod višematičnih društava. Međutim, pri gubitku matice u susednom društvu, jedan deo pčela će prihvatiti maticu (miris i druge znake raspoznavanja susednog društva). Kada odgaje svoju maticu, čini se da su grupe pčela koje su prihvatile miris susednih društava, u jednom momentu ispolje neprijateljstvo prema svojoj mladoj matici. I to najverovatnije pri povratku sa izleta van košnice. To mislim zato što je ta mlada matica prisutna nekoliko dana u košnici i nema neprijateljstva prema njoj.

Kada se vraća, nakon izleta, određene grupe pčela je smatraju stranom pčelom (maticom) ili napadačem na košnicu. Zbog toga je ubijaju. I nešto na šta nisam obraćao pažnju je vrlo veliko smanjenje broja pčela u košnici. Ali to nije prirodno gubljenje pčela, već prelaze u susedne košnice. Tako da povećanje broja pčela u susednim košnicama može dovesti i njih u rojevi nagon i dovesti do toga da ne budu proizvodna društva, ako se to dešava u razdoblju povoljnom za rojenje. Uglavnom se naglo povećanje broja pčela u nekim košnicama pripisuje naletu pčela, a može biti razlog i ovo o čemu je reč.

Ovo mi se verovatno događalo i ranije, ali nisam obraćao pažnju. Jedno društvo, koje je poslednje na postolju je vršilo tihu smenu matice. Pčele tog društva su bile u vrlo velikoj bradi koja je većim delom raspoređena prema susednoj košnici i to preko podnjače (donji deo brade), a veliki deo je bio na rubu plodišta i to na ivici plodišnog nastavka koja je bliža susednoj košnici. Kada sam je u subotu pripremao za preseljenje i hteo da proverim nosi li matica, iznenadio sam se koliko je malo pčela ostalo u košnici. Ostale su one najmlađe i deo starih pčela, koji je prekinuo dodir sa susednom košnicom, kada je brada nestala.

Treba obratiti pažnju na ovo. I pri proveri društava koja su imala gubitak matice pogledati kakvo je stanje i u susednim košnicama. Mogu se izrojiti ili čak i tu može doći do gubitka matice (što se retko dešava), ako se priključi i grupa pčela koja je prihvatala mladu maticu kao svoju.


Moguće je da je ovo najizraženiji razlog manjeg broja sparenih matica kod društava koja su ugrađena na vozila, pri čemu su košnice blizu jedna drugoj.

Za vešte „čitače“ stanja košnici posmatranjem leta, smanjenje brade je obično znak da je matica sparena i da je sa društvom sve u redu (to je inače normalna pojava tako i bude). Ako su npr. u procesu seobe ili zauzeti nečim drugim i ne provere šta se stvarno zbilo u košnici, izgubi se društvo, a sve pripisuje čudnim okolnostima i slučaju. Ipak, treba proveriti nosi li nova matica i šta se u košnici dešava.
« Poslednja izmena: Jul 02, 2012, 11:00:50 od strane Global Moderator 2 »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Petrović Predrag

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 84
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Leskovac
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #38 poslato: Oktobar 02, 2012, 08:50:18 »
Pitanje za sve iskusnije kojege. Juče predveče sam primetio pravu tuču između jedne pčele koja je bila malo tamnija i manja nego ostale. Pokušavala je da uđe u košnicu ali joj ostale nisu dozvolile. Na kraju su je odvukle na zemlju ali je uspela da pobegne. O čemu se radi? Još jedno zapažanje. U jednom društvu imam nekoliko pčela koje na gornjem delu tela između glave i krila imaju žutu mrlju. Zna li neko o čemu se radi? Unapred hvala na odgovorima. Pozdrav.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #39 poslato: Oktobar 02, 2012, 14:08:10 »
Pitanje za sve iskusnije kojege. Juče predveče sam primetio pravu tuču između jedne pčele koja je bila malo tamnija i manja nego ostale. Pokušavala je da uđe u košnicu ali joj ostale nisu dozvolile. Na kraju su je odvukle na zemlju ali je uspela da pobegne. O čemu se radi? Još jedno zapažanje. U jednom društvu imam nekoliko pčela koje na gornjem delu tela između glave i krila imaju žutu mrlju. Zna li neko o čemu se radi? Unapred hvala na odgovorima. Pozdrav.


Tamnija pčela može biti takva iz više razloga. Može se pojaviti poremećaj usled slabije ishrane, može biti tuđica (starija pčela) ili pčela koja je, da tako kažem „potopljena“ u neki ratvor. Takođe se može desiti da je pčela zatrovana i da je pčele više ne puštaju u košnicu.


S obzirom da se radi o jednoj pčeli, verovatno je da je „pogrešila“ i krenula u košnicu koja nije njena, ako se uzme u obzir doba dana kada se to dešavalo.

Sada je već vreme kada se pčele rano vrate u košnicu i malo je verovatno da bi predveče pokušavale da „istražuju“ mogućnost krađe tako kasno.

Obrati pažnju na tu košnicu (mada pojedinačni slučaj tuđice ništa ne znači), jer se može desiti i da tuđice ćešće pokušavaju da je napadnu. Možda nema maticu ili je slabija. Predmet napada može biti i košnica koja je jaka, ali ima legla, a gnezdo se nalazi u drugom nastavku (najčešće kod LR košnica, a može i kod drugih vrsta košnica ako se koriste dva tela).

Žuta mrlja na leđima pčela je polen koji pčele sakupljaju sa lanilista. I dalje ga nazivam onim dečijim imenom: zevalica. Ovo je vreme kada ta biljka cveta i uvek sa nje pčele prikupe prilično polena. Nekada je taj sabijeni polen u toj količini da se pčele ne mogu provući kroz jako niska leta. Ranije sam koristio leta od 5mm, zbog rovčica i pčele nisu mogle da uđu u košnicu. Naravno, bilo je pogrešno staviti niska leta rano, dok ima polena i jače aktivnosti pčela.


PS
Nemam puno vremena da pretražujem (u firmi sam), ali mislim da na ovom forumu nema opisa ove biljke, a na SPOS forumu je kolega Sveto Stevanović napisao nešto o lanilistu, pa bi bilo dobro da i ovde u poglavlju Medonosno bilje pokrene temu ako je nema.
« Poslednja izmena: Oktobar 02, 2012, 14:13:38 od strane Dragan Šošić »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Petrović Predrag

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 84
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Leskovac
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #40 poslato: Oktobar 02, 2012, 15:39:54 »
Da budem iskren,očekivao sam odgovor baš od ovog čoveka. Šole,hvala na posvećenom vremenu. U pitanju su EV košnice i ovo se dešavalo kod jače. I ja mislim da je izolovani slučaj,ali ću ipak pratiti. Biljka koju si spomenuo je na par mesta oko košnica pa je najverovatnije da su mrlje od nje. Još jednom zahvaljujem na odgovoru koji sam sa uživanjem čitao kao i mnoge druge tvoje tekstove na forumu. Obzirom na dosta šture informacije o pčerlarenju EV košnicama svaki tvoj savet biće mi dragocen. Pozdrav.

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #41 poslato: Oktobar 02, 2012, 17:56:37 »
PS
Nemam puno vremena da pretražujem (u firmi sam), ali mislim da na ovom forumu nema opisa ove biljke, a na SPOS forumu je kolega Sveto Stevanović napisao nešto o lanilistu, pa bi bilo dobro da i ovde u poglavlju Medonosno bilje pokrene temu ako je nema.


Samo da ispravim... Temu o lanilistu (žutoj zevalici) na onom forumu otvorio je kolega Lazović Živojin, ali se o njoj malo pisalo. Ja još nisam fotografisao pčelu na lanilistu pa iz tog razloga ne bih da ovde postavljam novu temu. Kad to uspem onda će biti i tema. Pozdrav.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #42 poslato: Oktobar 02, 2012, 23:17:03 »
Nemoj tako kolega Predraže. Ne treba nikome preterano biti naklonjen i stavljati ga u prvi plan.
Da budem iskren,očekivao sam odgovor baš od ovog čoveka. Šole,hvala na posvećenom vremenu.
Ovo me malo nasmejalo, jer mi odmah na um pade ono čuveno iz filma „Ko to tamo peva“ :D :D:


Desilo se slučajno da sam u to vreme imao malu pauzu i bio blizu kompjutera. Mislim da je puno kolega moglo da ti valjano odgovori na ovo pitanje.



U ovoj temi je bilo reči (a u poslednjoj poruci sam uporedio slike tih pčela) o tamnijim pčelama, odnosno o crnim pčelama. Kao što vidiš, nisam ni danas dao isključiv odgovor (u stilu jedna kratka "majstorska" rečenica), jer je pčela živo biće i može biti više uzroka koji izazivaju neku pojavu i odgovor pčela na tu pojavu.



Ponovo ću postaviti slike pčela na prezrelom voću, ali ne da se vidi kolika je suša bila, nego kako se pčele ponašaju u određenim uslovima i kako u još jednom slučaju postaju „tamnije“ ili „crne“ pčele. Sve se dešava u težnji da se „preživi“ i pčele u nedostatku nektara (ili medljike) jako posećuju oštećene zrele voćke. Dok ima prostora i hrane, nema otimanja i guranja. Ali kako se smanjuje količina sokova iz voća, pčele se sve više tiskaju i zavlače u slabo dostupne delove voćke. I može se videti da su prilično nakvašene. Nije isključeno da pri čišćenju doće do uklanjanja dela dlačica i da budu nešto tamnije od ostalih.

Može se desiti i da društvo (kao viši organizam – nadorganizam) prema nekim svojim jedinkama ispoljava neprijateljstvo ako je bila na drugoj paši od one na koju su je izviđačice uputile. Ovo se tiče uopšte određivanja sporazumevanja i pripadnosti svojoj košnici (orijentacije-francuska reč orentation, pa mi nemojte zameriti što pokušavam da neke pojmove drugačije nazivam). I kako za mene postoji mišljenje da volim da filozofiram, ovo nije filozofiranje nego nešto vrlo praktične prirode. Često sam navodio da je knjiga „Praktično pčelarstvo“ Vojina Todorovića odlična knjiga. I pri tome sam mislio da sam je dobro čitao. Tek zimus u toku rasprave o utopljavanju pčelinjih društava sam pročitao nešto na šta nisam nikada obratio pažnju. A to je odeljak: Sporazumevanje i društveni život pčela (str 47 te knjige). Tu se navodi da nije specifični miris (feromon) isključivo bitan za pripadnost društvu (odnosno činilac raspoznavanja jedinki unutar društva). Pored bioaktivnih supstanci, bitna je i vrsta aktivnosti društva, a to je paša (ili neki drugi unos – polena, nektara, propolisa pa možda i vode). To se lako utvrdi po ponašanju pčela u obilju nektara i polena, kada su ravnodušne u radnjama spajanja društava, dodavanja matica i sl.

Tako da je moguće da je ta pčela koju su odbacivale i njihova pčela.

Čim nađem vremena da obradim slike, napisaću nešto i o vodi i „obeležavanju“ pojilišta od strane pčela. Letos sam primetio neke zanimljivosti i napravio niz fotografija.

PS
I u ovim porukama nisam naveo čiste informacije (naučno potvrđene ili „naučno potvrđene“), kako kolega Jasmin reče. Naveo sam moj zaključak koji se može proveravati.

Sve što pišem se može pratiti i zvoditi neki svoj lični zaključak. Pa kada se nešto čita, svako to može shvatiti ovako ili onako, ali je najbolje posmatrati pčele i doneti razuman sud i bolje ih upoznati. Nadam se da sam pravilno usmerio nekoga da posmatra neku pojavu u pčelinjem društvu i da se prema toj posmatranoj situaciji pravilno postavi i odgovori u slučaju potrebe ili zaključi da je sve dobro i uživa u zujanju pčela. I meni se desilo da sam pre par dana posumnjao na grabež iako je bila igra mladih pčela, ali nešto drugačija od one koju sam snimio. Treba naravno, prvo zaključiti šta se dešava pa onda preduzeti mere ili kao što rekoh nakriviti kapu i uživati.

O Eko Voji imaš temu. Ona pripada košnicama niskih ramova i može biti vrlo dobra, naročito u ovakvim godinama. Mogu napisati zašto to mislim i sa gledišta ponašanja pčela  u takvim košnicama (naravno, lični stav i šta bih ja uradio u situaciji da ih imam – naravno da bih izvrcao med pre no što ga pčele uzalud potroše jer to ima svoje opravdanje).
« Poslednja izmena: Oktobar 02, 2012, 23:24:44 od strane Dragan Šošić »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Petrović Predrag

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 84
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Leskovac
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #43 poslato: Oktobar 03, 2012, 08:41:25 »
Kolega Dragane,nije u pitanju naklonost preme nekome već moja procena na osnovu pročitanih tekstova na forumu. I ovaj poslednji to potvrđuje. I moje je mišljenje da pčele treba pomno pratiti i što bolje razumeti, a za to su neophodni ovakvi tekstovi. Još jednom se zahvaljujem na ovom i svim budućim odgovorima koji su meni vrlo vredni,jer sam u pčelarenje ušao zbog druženja sa pčelama i dobrim ljudima,a meda neka ima dovoljno za pčele i porodicu,ja ću biti zadovoljan. Prepoznati dobrog sagovornika a to ne unaprediti bila bi velika greška. Pozdrav Vama i svim kolegama na ovom forumu.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #44 poslato: Oktobar 18, 2012, 09:17:26 »
Pojava koju sam uočio letos i koja po nekim pokazateljima spada u snalaženje pčela u prostoru (a možda i deo sporazumevanja pčela) se izgleda odnosi i na pojilice ili pojila uopšte. To sam već nagovestio u mojoj prethodnoj poruci.

Čim nađem vremena da obradim slike, napisaću nešto i o vodi i „obeležavanju“ pojilišta od strane pčela. Letos sam primetio neke zanimljivosti i napravio niz fotografija.

U vreme onih vrućina sam morao svakodnevno da punim pojilice i pri svakom punjenju vodom sam prao sve delove pojilica. Uvek se vidi neko sitno trunje i nisam obraćao nikakvu posebnu pažnju. Međutim, dok sam u hladu prao pojilice, uvek je vrlo brzo došlo puno pčela na delove pojilice (donju posudu-tanjir, telo pojilice ili splavove – one kašikice koje za to koristim). To je već bilo zanimljivo, pa sam napravio mali eksperiment. Napravio sam takav raspored elemenata pojilice da samo telo pojilice, puno vode bude bliže od ostalih elemenata mestu gde pojilica stoji (da bude prvo na „udaru“ ako pčele odluče da dođu ove u potrazi za vodom. Ali su one ipak „preskakale“ puno telo pojilice i sletale na ostale delove, a najviše na kašikice-splavove. Na njima je bilo najviše tragova voska i propolisa (pretpostavljam da je bilo i jednog i drugog).



Pri temperaturi od 39°C smo imali kvar na linijama vodovoda i pripremio sam zalihe vode. Oko 20 l je bilo u pojilicama koje su bile dostupne pčelama. Za dva dana koliko je ta voda stajala, ni jedna pčele tu nije sletele. Tako da se ne može govoriti o izuzetnoj potrebi za vodom i njenom brzom nalaženju,u momentu kada sam sprovodio navedeni mali eksperiment. Mislim da su pčele ipak znale ili koja je pojilica njihova ili gde već ima vode. Zato što su obeležile ta pojilišta.

Osvrnuo bih se i na poruku koju je napisao Sveto Stevanović u temi Pojilice na pčelinjaku:
Obezbedimo im čiste pojilice a one nađu svaku staru gumu sa ustajalom kišnicom. I dok sve ne popiju neće odustati. Ovo sam slikao u blizini mog pčelinjaka u jučerašnjem obilasku. Pozdrav.

Mogu samo reći da sam ubeđen da pčele znaju koja je njihova pojilica. Može se izvesti zaključak da je potrebno vrlo rano na pčelinjak postaviti pojilicu ili je tu jednostavno držati preko cele zime ako je moguće. Kasnije ih treba privikavati metodama koje mogu biti i rizične ili ih je vrlo teško navići.


PS
Na fotografiji gde se vide pčele koje kruže iznad košnice gde sam sam privremeno držao njihovu pojilicu su zaokružene neke pčele u letu koje se nejasno vide. Daleko više pčela kruži oko tog mesta, ali se to ne vidi najbolje na snimku. Takođe, neke vrlo brzo odlze na mesto gde je pojilica već postavljena. Ovo sam takođe posmatrao i bilo vrlo zanimljivo. Morao sam da sklonim jednu pojilicu, jer je tuda trebao proći kamion koji mi je dovozio ugalj. Pojilicu sam postavio na košnicu i zaboravio sam na nju. Stajala je tu dva dana. Pčele su se brzo navikle na novo mesto. Ali oko mesta gde je pojilica stajala nekoliko meseci nije bilo ni jedne pčele. Kada sam je vratio tamo gde treba, vrlo veliki broj pčela je takođe kružio oko krova košnice i vrlo jasno se vidi kako sa tog mesta odmah odlaze do pojilice i to brzo i pravolinijski, bez dodatnog kruženja i potrage.
« Poslednja izmena: Oktobar 18, 2012, 09:24:35 od strane Dragan Šošić »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).