Nema sukoba ako se ne požuri sa spajanjem. Obično spajam kada bagrem već daje oko 1 kg. Uslov za ovo je da društva nisu u rojevom nagonu.
Kada bagrem medi nema nikakvog sukoba (do sada nisam nikada imao gubitak ni jedne matice). Ali, napisao sam da je
bolje u tom momentu skloniti jedno plodište (dobije se odmah još jedno društvo sa oko 8 ramova legla). Obično ostavim jedan-dva polurama najmlađeg legla u poslednji polunastavak, ako rešim da ponovo udvajam društvo. To je brz posao i zadržava dosta pčele u tom gornjem nastavku. Tu mora biti rešetka sa letom (ili ako ima otvora na nastavku, ne mora se stavljati rešetka). Tu će biti leto rojčića kojem dodam matičnjak i ponovo pregradim. Izletnice neće nedostajati, jer ima pčela koje su naviknute na to leto.
Ne treba požuriti sa sa sklanjanjem jednog društva. Ako imam vremena da nešto radim oko tih društava, u plodište koje ostaje na svom mestu dodam dva rama poklopljnog legla, tako da ima 10 ramova legla. Obično sklanjam donje polumedište.
Ukoliko mi trebaju vrlo jaka društva za raniji odgoj matičnjaka i „uštede“ u prostoru (još je ipak hladno kada se rano krene sa matičnjacima), dodajem između dva LR nastavka polumedište. Jedna od matica (zavisno gde je stavljeno polumedište) počinje da zanosi i u polumedištu, jer pčele teže da ujedine gnezdo. Tako lako i bezbedno stavljam maticu u polumedište. Raspored gnezda je sledeći: 1 plodište sa nekoliko ramova legla, matična rešetka, polumedište sa raspoloživim leglom, opet matična rešetka i LR nastavak sa 9 ramova mlađeg legla i tu je ram sa matičnjacima.
PS
U načelu, najbolje je imati zamrežen ram sa letom. To je opisivao Rajko Pejanović i kako do sada nisam još napravio razdvojne table sa više leta (bolje što nisam
), pola će biti mreže koje razdvajaju društva. Ja to radim po sistemu „karabudženja“ tako što donjem društvu stavim zbeg (bez poklopne daske) i preko zbega za gornje društvo matičnu rešetku sa letom. Dvojna društva su mi već dvomatična oko 15-20 dana.
Kada se na satonošama vide
zaperci, to je znak da nema više nikakvog sukoba.
Treba paziti kada se skidaju ti zaperci, jer tu bude matica koja ih odmah zanosi zaperke i može se povrediti pčelarskim nožem.
Razlika u sistemu sa mrežom na ramu i postavljanja zbega je u praznom prostoru koji može biti nezgodan ako se rano udvaja dok je još hladno. Sa mrežom to ide brže i sa manje rizika da se deo legla prehladi (više je ugroženo donje društvo) jer je tu veći prazan prostor u zbegu i leta koroz koje vetar dodatno ohlađuje gnezdo.
„Metod zajedničkog odgoja legla“
* u smislu sprečavanja rojevog nagona se ovde opet pokazao pouzdanim. Ova društva i maju ogromne količine legla i pčela, ali još ne pokušavaju da zalegu neki matičnjak. Ovo naravno zavisi od paše. U nekoj jačoj paši bi možda bilo problema (npr.repici bi
možda bilo problema), ali mislim da se može povećanjem prostora rešiti pojava rojevog nagona. Ali ja nisam imao problema npr u bagremovoj paši iako je unos daleko veći.
Ipak je najbolje skloniti jedno plodište (obavezno ostaje u blizini na pčelinjaku) i pojačati društvo koje ostaje naletom pčele u paši (ne pr početka paše). Ovo može biti odlično i na suncokretovoj paši.
*Odgajanje velike količine legla drži pčele u dvomatičnim društvima sa stalnim radnim raspoloženjem, jer treba hraniti i održavati povoljne uslove za ogromno gnezdo koje je sa dve matice ogromno. Izraz koji sam usvojio i koji je neko odredio u jednom tekstu, ali ne sećam se više gde sam ovo pročitao.