DadanBlatova košnica je skoro do kraja prošlog veka bila najrasprostranjenija košnica na našim prostorima. U skoroj prošlosti po brojnosti pretekla je LR košnica inače najrasprostranjenija košnica na svetu.
Ovo ne znači da je DB košnica prevaziđena, zastarela i da je vreme pregazilo. A možda i jeste ko zna.
Možda je najatačnija davno izrečena pčelarska aksioma da med ne donosi košnica već pčele.
Dobre strane DB košnice su:
- pogodna za rad, naročito za početnike, jer su plodišni ramovi u jednom nastavku, lako se pregleda, laiko nalazi matica i sl.
- pogodna za prezimljavanje pčelinjih zajednica zbog dovoljno visokih ramova u plodištu gde može da se smesti medna kapa i klube, tako da su pčele stalno na saću i u kontaktu sa medom, pa nema takozvanog "smrtnog prostora", kao kod LR,
- plodišno i medišno saće različito po visini tako da ne može doći do mešanja ramova, te se med može vrcati isključivo iz medišnog nezaleganog i nezagađenog saća,
- može se neograničeno proširivati, dodavanjem nastavaka koliko god je potrebno tako da je moguće iskoristiti i najbolje paše.
- medišni nastavci su plitki, pa daju bolju mogućnost dobijanja sortnih medova, osim toga pčele pre poklope ramove te su spremni za vrcanje,
- zbog relativno velikog plodišta i stalno prisutne razarve meda smanjene su šanse da društvo u letnjem, bespašnom periodu strada od gladi ili rapidno padne u snazi zbog nedostatka hrane,
- pčelaru daje mogućnost da pčele zazimljuje na medu i da prihranu sirupom i pogačama svede na najnužniju meru ili da je čak potpuno izbaci.
- u našim uslovima, u dobrim godinama, pčelari sa društvima u DB košnicama ostvarivali su prinose i preko 100 kg izvrcanog meda, što je u rangu prinosa sa najboljim poznatim košnicama. (Sa RV i EV još nisu rađena poređenja).
- o nedostacima ovaj put neću.
Za sada toliko. pozdrav.