Autor Tema: Pčelarenje DB košnicom  (Pročitano 152695 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #15 poslato: Januar 30, 2011, 14:29:06 »
U pitanju je paviljon sa  košnicama koje su ubačene u ram i učvršćene. Sredina je prazna. U taj prostor se mogu unositi košnice i prevsti, ali se moraju istovarati, ali to nije pravi posao. Inače pčelinjak na ovakvoj platformi je vrlo mobilan. zatvore se leta, zakači prikolica za truk i pokret. Kad dođeš na odabrano mesto obrnuto, otkačiš truk pa otvaraš leta.

Pozdrav.

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #16 poslato: Februar 05, 2011, 00:12:24 »
Evo snimka sa pčelinjaka Dača Dramlića u Krivači (Guča), posle bagremove paše. U pitanju su DB - 10 i LR košnice.
Nešto sve razmišljam kolike bi merdevine trebale za RV košnice na istoj paši, ako bio prinos bio 50% veći da ne govorimo o nekoliko puta. Čini mi se da bi umesto 6 LR tela trebalo 9 RV. Pri istom unosu. Ako bi prinos meda bio 50% veći tebalo bi 13 RV tela. Kakav bi to prizor bio. Kula od nastavaka visoka 2,7 metara.
Pozdrav

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #17 poslato: Februar 05, 2011, 01:49:17 »
Mislim da Dači ne bi trebale merdevine sa RV a svakako u isto vreme mislim da bi imao malo više meda nego u DB košnicama u svakoj zajednici.
Inače i ovo je odlično. Kada je paša jaka i dugačka u svakoj košnici bude dosta meda, u nekoj malo manje manje u nekoj malo više (opet u RV više) ali u svakoj mnogo, mnogo meda.

Iz samo 4 RV medišta (dodao jedno iz rezerve)  iz RV košnice pre 3 godine vadio sam 70 kilograma suncokretovog meda.

Mislim da je jedino pravo poređenje samo onda kada se zajednice u različitim košnicama nalaze na istom pčelinjaku u istim uslovima.

Što se tiče DB košnica mislim da je DB desetka bolja od dvanaeske.

Pozdrav svima......   
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #18 poslato: Februar 05, 2011, 12:14:28 »
   
Citat
vojo brstina: Mislim da Dači ne bi trebale merdevine sa RV a svakako u isto vreme mislim da bi imao malo više meda nego u DB košnicama u svakoj zajednici.


        E ovo već ne razumem, pa bi voleo da mi neko objasni, kako to u  manju zapreminu saća može da stane više meda. Naravno ništa loše, niti imam nameru da negiram nečije znanje koje do sada nije našlo put do moje glave.
       Kako ne bi trebale merdevine? Hajde da napravimo analizu preko površine saća jer u saće se smešta leglo i med. (Samo da odgovor ne bude može, biti  3 puna RV, najgornje je već zatvoreno, skidaj, vrcaj pa poturi. Za dan dva ponovi isti postupak. Na taj način ćeš napraviti mesta za najveći mogući unos bez potrebe za merdevine.)
      Jedno LR telo ima 86 decimetara kvadratnih saća, a RV 60. Šest LR tela po 24,2 cm visine čini visinu od 145 cm. Ako tome dodamo visinu podnjače 10 cm i visinu postolja od 40 cm, dođemo do visine od 195 cm i potrebe za merdevinama što ste iz snimka i videli.
       Za istu zapreminu saća treba 8,6 RV tela. RV košnica bi trebala da ima od visinu 172 cm, da bi primila istu količinu nektara, legla i polena. To znači da bi RV košnica postavljena na isto postolje u istoj paši, sa istim prinosom bila visoka 2 metra i 20 centimetara. Zato mi nije jasno kako ne bi trebale merdevine osim ako umesto merdevina ne koristimo dizalicu ili neku platformu.
       Znam neko će reći, leglo u RV zauzima samo jedno RV telo sve ostalo je prostor za smeštaj nektara. To istina može da pije vode ali jako malo. Zašto? Zato što u bagremovoj intezivnoj paši, gde je dnevni unos 10 kg, pčele nektarom potpuno blokiraju maticu (svedu je na dva tri centralna rama legla, sve ostalo zatrpano nektarom. Verujem da i u RV iako je mali plodišni prostor u vreme bagremove paše i taj mali prostor blokiraju nektarom u intezivnim bagremovim pašama. Dakle u intezivnim bagremovim pašama leglo se u svim tipovima košnica (sa ili bez matične rešetke), svodi na minimum. Tek po prestanku paše dolazi do debokade i ponovnog širenja legla.
       Zaista bi voleo da mi neko objasni kako se u manji broj ćelija saća može smestiti veća količina meda. (za razređivanje saća znam, 8 ili 9 umesto 10 ramova)
       Ovo poređenje pravim pod pretpostavkom da RV u istim uslovima, na istoj paši donese istu količinu nektara kao LR.
       Ako bi društvo u RV unelo 50 - 70% više nektara kako stoji u promotivnoj prezentaciji za RV košnicu (a ja apsolutno nemam nameru da negiram konstruktora i pronalazača RV košnice, jer sam ubeđen da se radi ozbiljnom čoveku, koji je to napisao na osnovu uporednih rezultata do kojih je došao). Dakle verujem u trdnju, ali tada bi RV košnica na istom postolju u  istim pašnim uslovima, pri uvećanom unosu za 50% morala da bude visoka približno 3 metra. Koliko bi trebalo da bude visok pčelar da bi bez merdevina skinuo najgornji nastavak sa ove RV košnice.
       Naravno sve su ovo računski izveden poređenja, na osnovu pretpostavljenih količina unosa i bez oduzimanja meda dok se paša bagrema ne završi.
       I još jedna napomena, Dačo jeste dobar pčelar, jeste majstor, ali nije velemajstor. Hoću reći da poznajem priličan broj pčelara koji su veći znalci.
       Ne zamerite, neišta loše, malo upoređujem, igram se prinosa. Kamo sreće kad bi svake godine bagrem medio ludo pa trajao 20 dana sa unosima 10-15 kilograma dnevno. Snašli bi se i mi debeovci nekako, a RV-ovci neka podupiru RV kule da se ne bi preturile ili neka svaki dan vrcaju po jedan dupke pun RV nastavak. Pozdrav svima

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #19 poslato: Februar 05, 2011, 14:14:15 »
Kolega Miliću, stvar je jednostavna.
Radi se samo o različitom razumevanju potreba pčelinjih zajednica za lagerovanje nektara, preradu i skladištenje zatvorenog meda.
U RV košnicama normalno razvijene pčelinje zajednice med pune odozgo prema dole. Tako da je prvi zatvoren med u najgornjem četvrtom nastavku.
Takođe mislim da su zaista retke takve godine kada u bagremovoj paši pčelar može da izvrca preko 60 kilograma meda. Ja samo u izuzetnim situacijama dodajem i peti nastavak iz rezerve.
To je uglavnom kada nemam vremena da izvrcam med a paša se nastavlja. 
Obzirom da u 3 RV medišna nastavka stane od 50-60 kilograma meda retke su prilike da je potrebano dodavati i četvrti medišni nastavak a da o petom ne govorim.
Već sam napomenuo da sam imao priliku da dodajem i peti nastavak to jest četvrti medišni i vadim oko 70 kilograma meda iz jedne zajednice.
Takva konfiguracija je bila ukupne visine od 1140 mm. A to je 60mm podnjača+1000mm pet nastavaka +60mm hranilica + 20mm krov.

Obzirom da je Rodna Voja desetoramna nastavljača širine 414mm nema nikakve mogućnosti da dođe do nakrivljivanja košnice niti bilo kakvih potreba za podupiranje.   A kao što vidimo u ovoj konfiguraciji može da primi preko 70 kg meda.

Treba samo da znamo da u RV košnicama med daleko brže zre i da ga pčele daleko brže poklapaju nego li je to slučaj sa DB, LR, FR, AŽ i nekim drugim košnicama.
Ovo su potvdrili gotovo svi pčelari koji su upoređivalji RV košnice sa drugim košnicama.

Pa verovatno u svemu ovom leži odgovor o potrebama pčelinje zajednice za saćem u košnici i naše različito tumačenje tih potreba.

U svakom slučaju, dobro je kada imamo različito mišljenje koje svako od nas u praksi treba da ispita i uskladi.

Takođe mislim da preveliki medišni prostor destimulativno deluje na rad pčelinje zajednice i da saće treba postupno dodavati u skladu sa pašnim prilikama i potrebama pčelinjih zajednica.
Naravno to je samo moje mišljenje.

Pozdrav svima.....
« Poslednja izmena: Februar 05, 2011, 14:20:34 od strane Vojo Brstina »
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #20 poslato: Februar 05, 2011, 17:02:24 »
       Vojo, prvo hvala na korektnom odgovoru, kome se u načelu nema šta zameriti, naprotiv. Mogu samo da dodam da brže zrenje meda nije ekskluzivna privilegija RV košnice, Iako ne pčelarim sa RV i EV košnicama usuđujem se da tvrdim da u EV nastavku med još brže dozreva i pre će biti spreman za vrcanje. Načelno što plići nastavci i manji ramovi med brže zri, tu si  apsolutno u pravu kad kažeš da će u RV nastavku med pre biti spreman za vrcanje nego u LR nastavku.
        Drugo pitanje je, ako je u najboljoj Dačinoj košnici za petnaestak dana na dve bagremove paše doneto preko 100 kilograma meda (moja pretpostavka, inače zašto bi dodavao peto medišno telo u situaciji kad oskudeva sa  telima i na druge dodaje i stara, koja je davno izbacio) Tvoj odgovor je da ti nisi zabeležio takav prinos u tvojoj praksi te da praktično nema potrebe za četvrtim medišnim telom (ukupno 5) a o petom da ne govorimo. U toj situaciji stoji sve što si rekao, kakvo podupiranje, merdevine i slično.
        Pošto kažeš da si u svojoj pčelarskoj praksi zabeležio rekord u RV od 70 kg oceđenog meda.
        Da i ja kažem svoj. Postignut je pre podosta godina u ataru Banatskog Karlovca sa DB dvanaestoramnom košnicom i iznosi 172 kg. Košnica je bila druga sa kraja, zbog strahovitog naleta, dodato je 12 i slovima dvanaest polumedišta i pored toga zbeg je bio pun pčele a prednji deo plodišta potpuno okovan pčelom kad uveče prestane izlet. Međutim, ta godina po prosečnom prinosu na suncokretu nije među najboljim. Prosek oceđenog meda za ceo pčelinjak bio je tek nešto iznad 30 kg.
         Činjenica da je sa DB -12 ostvaren veći rekordan prinos od prinosa RV košnicu apsolutno nije dokaz da je DB bolja košnica, već je dokaz da sam ja tada negde omanuo, čim je nalet bio tako drastičan.  Siguran sam da bi i RV pri ovakvom naletu ostvarila približno isti prinos.
         Da li veliki medišni prostor destimulativno deluje na rad pčelinje zajednice? i moj odgovor je da ako je najveći deo pun meda. Zato je bolje ako ima uslova čim med potpuno sazri cediti i vraćati društvima ako ima paše. Nasupot tome, prazan medišni prostor stimulativno deluje na radno raspoloženje pčelinje zajednice, da sad ne tražim ko je od autoriteta i gde tvrdio ovo što kažem. Ako trba naći ću.
         Ne zamerite. Pozdrav.
         

Van mreže Vojko Aleksic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 538
  • Pol: Muškarac
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #21 poslato: Februar 18, 2011, 16:41:55 »
Praksa je jedini valjani autoritet.  ;) :D

Pozdrav

Van mreže Djordjevic Predrag

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 67
  • Pol: Muškarac
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #22 poslato: Februar 18, 2011, 19:28:34 »
Imao bih jedno pitanje za gospodina Vukica inace kolegu bar po tipu kosnica  :)
Zanima me vase misljenje o zazimljavanju DB kosnice sa jednim polumedistem u kome ima meda? Nailazio sam na savete nekih pcelara da se prave plica polumedista koja bi se u jacoj pasi punila i cuvala, da bi se naknadno dodala na plodiste prilikom zazimljavanja.
Zanima me vase, a naravno i misljenje ostalih forumasa koji koriste DB kosnice.

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #23 poslato: Februar 18, 2011, 23:41:17 »
      Pa da kažem svoje mišljenje. Ko ima uslova, poželjno je da se sačuva (ne vrca) jedno polumedište, pre svega od prolećne paše. To polumedište treba podbaciti pod plodišno telo odmah nakon završetka zadnje paše (početak avgusta), kako bi pčele, dovoljnu količinu meda prenele iznad legla, u mednu kapu, što bi istovremeno predstavljalo automatsku stimulativnu prihranu najkvalitetnijom mogućom hranom za negu zimskih pčela i formiranje dovoljno velike medne kape. Ovo naravno treba raditi u pčelinjoj zajednici koja nema dovoljnu rezervu hrane za zimu u plodištu (oko 20 kg.).
      Društvu u kome je nakon poslednje paše u godini, odnosno u periodu pripreme za zimu u plodištu prisutna dovoljna zaliha meda, ovo nije potrebno. Takvom društvu se može podmetnuti polumedište na podnjaču (ispod polodišta), prazno ili sa nešto meda u ramovima.
      U praksi sam zazimljavao svje pčelinje zajednice i sa polumedištem na podnjači ispod plodišta i samo sa plodištem. Naravno uvek sa zalihom od oko 20 kg meda i nisam primetio razliku u snazi kod izimljenih društava, koja su zimavala sa ili bez polumedišta na podnjači.
      Neko će postaviti pitanje svrhe pčelarenja ako med iz medišta ostavljamo pčelama, umesto da izvrcamo pa pčele prihranimo sirupom do potrebne količine. Stvar je izbora, samo nikad ne zaboravite da med na medu rodi.
     Ja lično nemam protiv prihrane društava sirupom u svrhu obezbeđenja rezervi hrane za zimu ako ta količina ne prelazi 25% ukupne zalihe hrane za zimu. Ovako dobijena ugljenohidratna hrana, potroši se u najhladnijem delu zime do pojave prvog legla, kada je med uz polen nezamenjiva hrana za negu legla.
    Ovo je deo moje pčelarske logike koju toplo preporučujem, bez namere da bilo kome namećem.
    Što se tiče plićih medišta, to smatram nepotrebnim dadatnim komplikovanjem, mada nisam isključivo protiv, naročito ako takva plitka medišta (recimo visine 133 mm) mogu da služe i za stavljenje boksesa, radi proizvodnje meda u saću.
    Srdačan pozdrav.

Van mreže Vojko Aleksic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 538
  • Pol: Muškarac
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #24 poslato: Februar 18, 2011, 23:51:47 »
U DB košnici, pčele, uglavnom, prvo napune plodište, pa onda idu u medište. Pogotovu u DB12. U DB10 se dešava da ima samo leglo, sa vrlo malim mednim kapama, a iznad matične rešetke, u plodištu, med. To je situacija u bagremu,

Kad omane lipa i suncokret, a bagrem obavezno izvrcam, eto ti belaja, premeštaj ramove iz košnica sa viškom meda ili kupuj šećer.

Danas je u Požarevcu viđena cena šećera 125 din/kg.

Pozdrav

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #25 poslato: Februar 19, 2011, 00:06:29 »
Možda tako visoka cena šećera donese nešto dobro našem pčelarstvu. Da ostavljamo više meda pčelam u košnicama, baš kao je Predrag predložio. Pozdrav.

Van mreže Vojko Aleksic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 538
  • Pol: Muškarac
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #26 poslato: Februar 19, 2011, 09:36:43 »
Možda tako visoka cena šećera donese nešto dobro našem pčelarstvu. Da ostavljamo više meda pčelam u košnicama, baš kao je Predrag predložio. Pozdrav.

To stoji, ali, proizvodna cena medu skače, jer će biti skuplja dohrana, ukoliko ne bude dobre paše, a i preventivno delovanje, ili, ne daj Bpže, lečenje sirupom sa Vojinim ekstraktom, biće skuplje.

Duša me boli što će zarade falsifikatorima meda da padnu.  ;) :D ;D

Van mreže Djordjevic Predrag

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 67
  • Pol: Muškarac
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #27 poslato: Februar 19, 2011, 14:09:38 »
Mislio sam da probam sa plicim polumedistem naravno za sledecu zimu, ako do tada bude bilo sve kako treba.  :)
Da ih stavljam odmah NA plodiste, mislim da bih tako dobio deblju mednu kapu koju bih po potrebi mogao da pojacavam sa spoljnim ramovima. Jeste da ostaje vise meda u kosnici ali se bar nadam da ce mi biti mirna glava sto se hrane tice.

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #28 poslato: Februar 19, 2011, 21:09:07 »
Vojko, saučestvujem u tvom "bolu".
Predraže, neko je davno rekao, od viška glava ne boli. To u pčelarstvu takođe važi.
Pozdrav.

Van mreže Vojko Aleksic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 538
  • Pol: Muškarac
Odg: Pčelarenje DB košnicom
« Odgovor #29 poslato: Februar 20, 2011, 02:34:26 »
Vojko, saučestvujem u tvom "bolu".

Хвала на разумевању.  ;) :D ;D