Autor Tema: Pčelinje klube  (Pročitano 8564 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Pčelinje klube
« poslato: Novembar 21, 2016, 08:06:34 »
pošto je u okviru ove teme već bilo diskusije o stanju pčela u klubetu dajem komentar na ovoj temi:

Da razmotrimo reč „klube“. Klube označava stanje u kome se pčele nalaze u zimskom periodu odnosno kada je stanje temperature napolju tako da bi život pčele bio ugrožen. Iz tog razloga se pčele sakupljaju u „klube“ koje ima svoju „koru“ sastavljenu od pčela široku nekoliko centimetara. Kora ima zadatak da štiti izlazak, odnosno gubljenje toplote koja se stvara u klubetu i koja sprečava da se pčele smrznu kao i da sprečava izlazak CO2 koji doprinosi blagoj anesteziji pčela i njene aktivnosti svodi na minimum. U proleće, sa rastom spoljne temperature prestaje potreba za postojanjem klubeta, i javlja se potreba za pojačanom ventilacijom što pčele i čine lepezajući krilima. U letnjem delu godine nema klubeta i povišene koncetraije CO2 u pčelinjem društvu. Nikako ne treba poistovećivati klube kao jednu celinu, sa unutrašnjim prostorom u košnici kao mnogo veću celinu što pčelari često čine. Pčela tokom zime greje klube i održava povišen CO2 u klubetu što znači pčela to može raditi i bez košnice na svakom drugom mestu. Sa značajnijim padom temperature pčele se više zbijaju i nedozvoljavaju da kora ispusta toplotu i CO2. Ako imaju potrebu za ispuštanje CO2 pčele to čine na posebnim otvorima kore klubeta. Vetrovi ( i promaja ) mogu praviti štetu jer se pčele ne mogu protiv toga boriti, gube toplotu i CO2 i zato kad govorimo o košnici govorimo da je važno da u košnici ne bude promaje. U vezi stim Komnen Đinović navodi da se u letnjem periodu provetravanje vrši organizovanom depresijom tj. delatnošću pčela a u zimskom periodu prirodnom depresijom prirodnim kretanjem vazduha zbog različitih temperatura. Znači u zimskom periodu pčele nemogu uticati na kretanje vazduha jer nemaju aktivnost, odnosno one brinu samo za klube dok se u košnici izmena vazduha odigrava po uticaje prirodnih činioca: razlika u temperaturi i slično. Kada krene leglo, pčele podignu temperaturu na 34 do 35 stepeni, i poveća se utrošak hrane znatno je veća potreba za kiseonikom a više nema nikakvog razloga za prisustvom CO2. Tada pčele počinju svojim organizovanim radom da vrše provetravanje kako bi obezbedile dovoljno potrebnog kiseonika i eliminisale nepotreban CO2. Podizanjem temperature do 35 stepeni u delu legla je normalno i potrebno pčeli. Podizanje temperature preko toga, odnosno na 36 za njih veliki znak da se nešto mora činiti jer je to granica koja će njima napraviti štetu. Takvo povećanje temperaturetera pčele da pojačano ventilišu, više donose vodu, prave brade izlazeći iz košnice i teže rojenju, što je vidno primetno od svakog pčelara.
Iz kog razloga pčele zatvaraju propolisom otvore na košnici?
Ima različitih tvrdnji ali razmotrimo neke:
-Tvrdnja da pčele zatvaraju gornja leta i da je to pokazatlj nastupajuće hladne zime… ili zbog toga da ne bi odlazio CO2.. Ako bi bilo tačno da pčele zatvaraju gornje leto iz gore navedenih razloga onda bi pčele masovno ili stoprocentno to radile i mi bi mogli lagano da se u to uverimo tako što bi obišli pčelinjake sa gornjim letima i to videli. Pošto svi znamo da nije tako u prirodi znači da i ta tvrdnja otpada.
-Tvrdnja da pčele zatvaraju otvore koje nemogu da brane odnosno koji su po dimenziji manji od prečnika njenog tela, ili još bolje kroz koji nemogu da prođu (do 4mm) dok ostavljaju otvore većih dimenzija gde mogu da organizuju odbranu. Ovo smo svi imali prilike da vidimo. Pčele masovno zatvaraju mreže u zbegu kroz koje nemogu da se brane da ne bi ušao neprijatelj, ali i rastojanja na poletaljci manjih dimenzija kao i razne pukotine. Obrnuto videli smo da pčele ne zatvaraju leta velikih otvora. Tu sada postoje izuzeci i baš se na njih pčelari pozivaju i pokazuju da su pčele zatvorile obično deo ili pongde i cello leto. O čemu se radi. Ako je ram sa unutrašnje strane loše napravljen tako da je odstojanje od daske (zida ) košnice do rama manje od 4mm pčele će lepiti propolis. To važi i za ram koji je u pravcu otvora gornjeg leta in a tu mestu će pčele popunjavati propolisom izmedju rama i zida košnice a koleteralna šteta zatvaranje otvora leta delimično ili potpuno. Ako je pak gornje leto zatvoreno sundjerom, pčele će sundjer propolisati i odmah se javljaju sa tvrdnjom da to pčele sprečavaju vazdušno strujanje što nije tačno. Tačno je da pčelama sundjer ne odgovara kao materija, strano telo i gde god ga stavite u košnicu, ako je na dohvat pčelama biće propolisan. Imamo i situacija gde pčele žive u panju na kome je otvor od nekoliko centimetara ( recimo 5 -6 ). Pčele sa unutrašnje strane grade saće i kako se saće približava otvoru jer ne trpe prazan prostor tako i otvor zatvaraju propolisom kako bi zaštitili saće od spoljneg neprijatelja. Otvor na kraju ostaje obično u pravcu praznog prostora izmedju dva sata u vidu leta.

Van mreže Rakovac Goran

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2230
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Velika Plana - Radovanje
Odg: Pčelinje klube
« Odgovor #1 poslato: Novembar 22, 2016, 10:01:45 »





                   Пчелиње клубе посматрано преко сатоноша у РВ кошници усликано прекјуче 20.новембра.

Van mreže Rakovac Goran

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2230
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Velika Plana - Radovanje
Odg: Pčelinje klube
« Odgovor #2 poslato: Novembar 24, 2016, 12:49:34 »





              У току зиме просечна температура унутар пчелињег клубета у време када нема легла износи + 22.степена целзијусова. Посматрано од средине пчелињег клубета ка зиду кошнице она се смањује.
              Пример са једног мерења :
              Ван кошнице у спољашњој средини температура је износила  - 15.степена. У исто време је измерена температура у пчелињем клубету од+30.степена а у самој кошници са унутрашње стране лета од + 5.степена а на задњем зиду кошнице од 0.степена. Ово је још један доказ да пчеле не греју целу запремину кошнице већ само клубе у коме се током зиме налазе.
             

Van mreže Rakovac Goran

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2230
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Velika Plana - Radovanje
Odg: Pčelinje klube
« Odgovor #3 poslato: Decembar 06, 2016, 12:03:24 »





             Идеално позиционирано пчелиње клубе у зимском периоду. Усликано на пчелињаку Станојевић 04. децембр ове године.

Van mreže damirgajic

  • Mladi član foruma
  • **
  • Poruke: 8
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Beograd
Odg: Pčelinje klube
« Odgovor #4 poslato: Januar 20, 2017, 15:03:31 »
Evo i pocetnik da nesto kaze.

Pčelinje klube? Ali koji je sastavni deo pcelinjeg klubeta. Pčele neprave loptu vec se stacioniraju u prostoru izmedju ramova. Tada mozemo da govorimo o pcelinjem disku a ne o klubetu (lopti).

- U sredisnjem delu tj centralnom disku obucno se nalazi poslednje i prvo leglo. Obim diska se smanjuje kako se popunjavaju udaljenije ulice
- zanimljivo je to sto se oko  "poslednjeg" jesenjeg legla koje je velicine sake ili manje nalazi polenov prah
- kako se zavrsava jesen i ulazi se u zimu ne otvaramo kosnice i ne gledamo sta pcele rade. Da li je neko i zavirio? Mislim da je gospodin Brndusic vrsio merenja tamperature, vlage, CO2 u kosnicama.
- mislim da se svi slazu da se zimi povecava CO2 u pcelinjem klubetu. Tada postoje tri temperature. Spoljna temperatura, temperatura u kosnici i temperatura u samom pcelinjem klubetu (odnosno sastavnim delovima tj disku).
- cini mi se da je Lebedev izjavio da je optimalna temperatura za zimovanje pcela oko 6 stepeni celzijusa u prostoru u kome se nalazi klube.
- Gospodin Brndusic je izjavio da pčele regulisu temperaturu  samo u klubetu dok se razmena elemenata izmedju kosnice i spoljnjeg prostora vrsi shodno I zakonu termodinamike u zimskom periodu.
- kad vec navodim teorije, ajde i da navedem da su Slovenci proizvodili "Visko-selekcionisane matice". Oplodju matice su vrsili u labaratorijskim uslovima sa odabranim trutovima. Naravno da bi to uspeli morali su prvo matice da opiju sa C02, kako bi one bile osamucene.
- Temperatura u klubetu/disku se menja. Tako sam bar procitao u literaturi. Oko 22 stepena, pa kad krene "prvo jaje" onda u centru diska raste na 32 stepena i smanjuje se kako se ide ka krajevima. Navodno su svi diskovi klubeta povezani sa toplotnim centrima.

I TU SADA NASTAJE VAKUM. Svako ima neku svoju teoriju "prvog jajeta", odakle mlec i na kraju otkud jaje?

- kad "pocne leglo" i pcele ga sve vise i vise povecavaju, zaposedaju kosnicu i tada prestaje da vazi I zakon termo dinamike. Pcele pocinju same da regulisu mikroklimu u kosnici.
- Lebedev je istrazivao gubitke toplote u kosnici. Na osnovu njegovog istrazivanja zakljucio je da je gubitak toplote na letu kosnice minimalan.
- Opet čika Brnda postavio slike svog "ulova u prirodi". Na slikama se vidi pčelinja zajednica u stablu gde je leglo skoncetrisano oko leta i ispod leta. Pa postavi čika Brnda i sliku vadjenja roja iz zemlje. Ono sto me zainteresovalo je leto, odnosno rupa gde izlecu pcele koja je jako mala za moje pojmove.
- Kazem ja sebi ajde da vidim sta je mikro-klima u kosnici. Prilagodim je pa ce mi pcele bolje ulaziti u zimsko klube a i lakse iz njega izlaziti.

I TADA OPET NASTAJE VAKUM. A za razliku od ranije gde svako ima svoju teoriju ovde i nema bas teorija. Poceo ja da istrazujem:

- kazem kosnica napravljena od drveta. Aj da vidim kako drvo radi pri vlaznosti i temperaturi. I onda ukapiram da je cela kosnica iznutra premazana tankim filom voska. Znaci drvo ne dise.
- aj da vidim CO2. Kosnica ima leto dole i da je zatvorena skroz do gore. Jos ako se sa vrha ususka sa novinama, stiroporom itd. Ukapiram da je u gornjem delu kosnice veci CO2 a u donjem gde je leglo je bolje provetravanje. Zato ja kosnicu hermeticki zatvorio gore na vrhu i svaki spoj nastavaka oblepio sa izolir trakom. One moje jadne pcele nikako da predju sa  u treci nastavak. A i malo su izbegavale III nastavak, moram priznati.
- vlaga. Poceo da izucavam i naidje ja na dijagram. Sto je veca temperatura to je potrebno vise vode da se poveca vlaznost vazduha. Sto je manja temperatura to je potrebno manje vode za povecanje vlaznosti vazduha.
- temperatura. Kad sam video da pcele imaju posebne jedinke za odrzavanje temperature ("grejacice") bese mi lakse. Bar to nek odrzavaju one same.

Da zakljucim, osim samog navodjenja cinjenica koje predstavljaju elemente koji nisu uklopljeni, ja kao pcelar-pripravnik, nisam naisao na kompletnu teoriju kako pcele ulaze u klube, odrzavaju klube i na kraju izlaze iz klubeta.

P.S.: Zahvalio bih se čika Brndi sto je stavio njegovo predavanje u Novom Sadu na youtube i sto je nama mladim pčelarima skrenuo paznju na CO2 i onu mast sto se nalazi na sacu.

Van mreže Rakovac Goran

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2230
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Velika Plana - Radovanje
Odg: Pčelinje klube
« Odgovor #5 poslato: Januar 23, 2017, 08:16:03 »





                  Стање у кошници , величина и положај пчелињег клубета у зимским месецима се може контролисати без отварања и тумбања по кошници и на овај начин.

Van mreže Nenad Tucakov

  • Školovan pčelar sa uverenjem
  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1371
  • Pol: Muškarac
    • yu2m personal page
  • Lokacija pčelinjaka: Pančevo - Južni Banat
Odg: Pčelinje klube
« Odgovor #6 poslato: Januar 23, 2017, 15:49:40 »
Al, ove ručkaju, brateeeee...

Van mreže Edi Daruši

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 487
  • Pol: Muškarac
  • Nemoj da mi daš ribu, nego me nauči da pecam.
  • Lokacija pčelinjaka: Elemir, Babatovo
Odg: Pčelinje klube
« Odgovor #7 poslato: Januar 23, 2017, 18:21:46 »


Da li su to Vama AV podnjače na RV?


                  Стање у кошници , величина и положај пчелињег клубета у зимским месецима се може контролисати без отварања и тумбања по кошници и на овај начин.
Da bi se prešao put od hiljadu milja potrebno je načiniti prvi korak.

Van mreže Rakovac Goran

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2230
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Velika Plana - Radovanje
Odg: Pčelinje klube
« Odgovor #8 poslato: Januar 23, 2017, 19:58:36 »





Да баш тако АВ подњаче на РВ кошницама.