Autor Tema: Nešto o selekciji matica  (Pročitano 33774 puta)

0 Članovi i 2 gostiju pregledaju ovu temu.

Van mreže aca peric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 331
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Obronak Deli Jovan planine
Odg: Nešto o selekciji matica
« Odgovor #60 poslato: Decembar 08, 2016, 07:01:05 »
A što se matica tiče,kvalitetna matica je dobro oplođena matica,iz zdravog i jakog društva,odgajana u bogatim pašnim uslovima ,iz društva gde je bilo obilja mladih pčela i obilja mleča kojim je hranjena u svom razvoju....naravno iz jednodnevnog ili dvodnevnog jajeta izabrana i odgajana,od strane negovateljica.


U cemu je razlika?

Kolega Vasicu,ovim sam hteo reci da je naglasak na pomenutim povoljnim uslovima,sto je cinjenica da je najcesce slucaj kod drustava u rojevom stanju,ali se moze prakticno ista situacija desiti i kod tihe smene,ili kod prinudnih maticnjaka kada to sam pcelar izazove u cilju dobijanja matica.
Samo je u slucaju prinudnih maticnjaka vazno da pcelar porusi poklopljene maticnjake 7.dana obavezno,kako bi ostale samo maticnjaci nad jednodnevnim ili dvodnevnim jajima.

S druge strane se desi da ima rojevih maticnjaka,ali se promene uslovi u negativnom smislu za oplodnju i dobije se cesto corak ili slabo oplodjene matice.

Znaci naglasak na uslovima,ne moze se dati formula u pcelarstvu,bas je ovako,tj .rojeve matice su najbolje.Cesto jesu,ili sto kazu kod nas,moze da bidne,al ne mora da znaci.

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Nešto o selekciji matica
« Odgovor #61 poslato: Decembar 08, 2016, 11:36:11 »
Ево сада једно питање за све нас?

Могу ли се добити ројеве матице и из друштава која нису била у ројевом нагону или од новоформираних одгајивачких заједница снаге 4-5 рамова пчела?

(почине зимски циклус предавања а неки предавачи не знају да одговоре пчеларима на питања па ће и њима добро доћи сазнање о овом питању)  :D

Хајде да им мало помогнемо...   :D

Поздрав драгим пријатељима....
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Igor Ilic

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 16
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Borca
Odg: Nešto o selekciji matica
« Odgovor #62 poslato: Decembar 08, 2016, 14:35:21 »
Kratko ,,moze".
Ove godine je bas masovno bilo toga.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Nešto o selekciji matica
« Odgovor #63 poslato: Decembar 08, 2016, 18:00:55 »
Ево сада једно питање за све нас?

Могу ли се добити ројеве матице и из друштава која нису била у ројевом нагону или од новоформираних одгајивачких заједница снаге 4-5 рамова пчела?

(почине зимски циклус предавања а неки предавачи не знају да одговоре пчеларима на питања па ће и њима добро доћи сазнање о овом питању)  :D

Хајде да им мало помогнемо...   :D

Поздрав драгим пријатељима....

Ja neznam odgovor a nejasno mi i pitanje. Evo šta ja mislim.
Ako su matice rojevne morale bi biti iz rojevnog nagona ili su rojevne po genima pa su nekom drugom metodom proizvedene u slabim društvima.
Ako nema rojevnog nagona zašto se onda zovu rojevne matice?  Ako imamo društvo od 4-5 rama možemo ga naterati da padne u rojevni nagon i da daju rojevne matice ali to neće diti dobrog kvaliteta.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Nešto o selekciji matica
« Odgovor #64 poslato: Decembar 08, 2016, 18:17:34 »
U okviru ove teme pisano je o kvalitetu matica ali ne i o selekciji matica. Nije to ništa strašno ali je bolje pisati o temi.  Pošto nisam neki stručnjak za selekciju otvorio sam knjigu Dr. Zorana Stanimirovića Biologija pčela -Medonosna pčela gde od 149. do 205. strane A4 formata, SELEKCIJI je posvećeno šest poglavlja i to: Genetika medonosne pčele, Molekularna genetika, Citogenetika i determinacija pola kod medonosne pčele, Populaciona genetika medonosne pčele i Selekcija medonosne pčele. Čitajući sve ovo shvatio sam koliko neznam ali sam se utešio razmišljajući "Nije strašno kad čovek zna koliko nezna, već je strašno kad čovek nezna koliko nezna".

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Nešto o selekciji matica
« Odgovor #65 poslato: Decembar 08, 2016, 18:44:39 »
Миљко: "Ako nema rojevnog nagona zašto se onda zovu rojevne matice?"

Није било ројевог нагона и из те мале одгајивачке заједнице изађе мали рој.

 У том малом роју наравно налазе се ројевне матице, обично од 5-6 па до 15-20 младих ројевних матица...

Ројевних а изашле 12-13 дана након одвајања пчела у нуклеуз за одгајивачко друштво...

Е ово (колико ја знам) нема у књигама.

Зашто?
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Stankovic Miodrag

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 443
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Rajcetine
Odg: Nešto o selekciji matica
« Odgovor #66 poslato: Decembar 08, 2016, 18:51:52 »
U odeljku Selekcija medonosne pcele od 191 do 200-te strane ima nekih podataka o selekciji sa par izvoda ali ono cega uopste nema - a i ne treba ocekivati od vrlo strucnog teksta - je praktican pristup selekciji matica a to je po Stanimirovicu usko povezano (ako ne i najuze) sa selekcijom medonosne pcele.

Ja licno ne mogu da kazem da razumem sve sto je napisano a i ne zelim - mislim da ne moram bas da ulazim u strucnu problematiku na tom naucnom nivou - ali me interesuje pocetak i kraj price - da bih znao kako vise da zaradim baveci se pcelama (aj da zaobidjemo pricu o ljubavi itd...).

To ne moze ni jedan pcelar da sazna iz izlozenog a ako neko zeli ok... Cela prica ovde se svela na ono - kao kisa oko Kragujevca - jedini podatak (u tom delu) je prinos od 40 - i vise % meda koje je selektovano drustvo donelo i nista dalje. Ako nekog interesuje mogu mu dati i izvor i stranu gde se to nalazi ...

U svakom slucaju sam Stanimirovic kaze da je izuzetno vazno da ocuvamo nase autohtone linije - banatsku i sjenicku pa eto zadatka...

Van mreže Nenad Tucakov

  • Školovan pčelar sa uverenjem
  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1371
  • Pol: Muškarac
    • yu2m personal page
  • Lokacija pčelinjaka: Pančevo - Južni Banat
Odg: Nešto o selekciji matica
« Odgovor #67 poslato: Decembar 08, 2016, 19:05:21 »
Citat
U svakom slucaju sam Stanimirovic kaze da je izuzetno vazno da ocuvamo nase autohtone linije - banatsku i sjenicku pa eto zadatka...

Nisam se baš podsećao o nivoima "srodstva", ali pretpostavljam da je linija, ako ne isto, onda bar blisko što i "soj". Tu dolazi do ukrštanja ko "dobar dan".
Naime, imam slučaj da u jednoj košnici imam i ono što zovemo sivka a i ono što zovemo banatskom ( do tri segmenta žute boje ). Očigledno da su u to umešali prste ( ili neki drugi organ ) trutovi.

Verovatno da u ovakvim slučajevima ipak samo veštačko osemenjavanje, uz prethodno ispitivanje genetskog koda, može dati "čiste" rezultate.

Van mreže Stankovic Miodrag

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 443
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Rajcetine
Odg: Nešto o selekciji matica
« Odgovor #68 poslato: Decembar 08, 2016, 19:10:03 »
Linija je moj izraz ... sad da li su sjenicke i banatske soj ili linija - ostalo mi u glavi da treba njih cuvati zbog genetske raznovrsnosti - ko mangulice kako sam ja razumeo ... a mislim da svakako nije mislio na one selece sto predju 300-400 km od juga na sever da bi uhvatili malo otrovnog suncokreta i kog truta za kasne matice ... :D  u svakom slucaju kaze da je izuzetno vazan trut u celoj prici oko prinosa meda - e tu vec nemam primedbe ...


Opet rec je o selekciji "drustava" a ne matica jer pocetak poglavlja je posvecen jakim drustvima a i sam naslov je jasan - selekcija medonosne pcele ...

Van mreže Nenad Tucakov

  • Školovan pčelar sa uverenjem
  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1371
  • Pol: Muškarac
    • yu2m personal page
  • Lokacija pčelinjaka: Pančevo - Južni Banat
Odg: Nešto o selekciji matica
« Odgovor #69 poslato: Decembar 08, 2016, 19:25:08 »
Miodraže, nema nikakvog neslaganja. I sam sam zagovornik očuvanja čistih rasa, linija, sojeva, čega god...
Pogotovo ako već imaju dobre osobine i savršenu prilagodjenost uslovima u kojim "rastu".

Hoću samo da se vratim na ono što sam pisao, kako u stvari pčelar praktičar ( sem ako nije ujedno i opremljeni naučnik ) može da vrši odabir ( selekciju ) po principu "svidja mi se ", a da samo uz ogromno znanje i sofisticiranu opremu može da se vrši neka prava selekcija "na odredjene osobine".
Nikad ne znamo kakav će "baja" naleteti i ostaviti svoj pečat u našoj košnici...  ;)
Bilo da je stig'o na točkovima, ili sopstvenim krilima.


Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Nešto o selekciji matica
« Odgovor #70 poslato: Decembar 08, 2016, 20:08:13 »
Миљко: "Ako nema rojevnog nagona zašto se onda zovu rojevne matice?"

Није било ројевог нагона и из те мале одгајивачке заједнице изађе мали рој.

 У том малом роју наравно налазе се ројевне матице, обично од 5-6 па до 15-20 младих ројевних матица...

Ројевних а изашле 12-13 дана након одвајања пчела у нуклеуз за одгајивачко друштво...

Е ово (колико ја знам) нема у књигама.

Зашто?
Pa i taj mali roj je pao u rojno stanje i zato su rojevi matičnjaci. Od formiranja prošlo 12 do 13 dana pa to je dovoljno. Roj ode a ostanu matičnjaci iz kojih će za nekoliko dana izaći matica. Tu situaciju imamo kod oplodnjaka. Ako mladu, novu maticu u oplodnjaku ne uklonimo na vreme ona kad pronese brzo popuni oplodnjak i pada u rojno stanje. Taj period je vrlo kratak, tipa dva tri dana. O tome piše u mnogim knjigama a ja sam sad našao u "Pčelarstvu" od Todorovića" iz 1990.godine na 319.strani  " Ponekad se dogodi da se oplodnjak izroji....Da bi se to sprečilo potrebno je iz oplodnjka izvaditi jedan okvirić sa leglom i pčelama i na njihovo mesto prazan okviriću kome je izgrađeno saće. Ako se ovo ne uradi na vreme, oplodnjak će se izrojiti. Zato je još bolje oduzeti maticu i sutradan društvu dati zreo matičnjak". 
Izvinjavam se nisam odmah shvatio ni pitanje ni odgovor. Tek kad sam ovo napisao pomislio sam da se ovde radi o roju koji se hvata na grani ili odvaja u oplodnjak sa velikim brojem matica ( najčešća situacija je kod drugaga ). Tačno je da su to rojevne matice i da se one mogu rojiti. Da jedino tako je moguće. Trik pitanje a ne pitanje znanja. Sve mi je jasno i sve je sada jasno..

Van mreže Milojko Vasic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 115
  • Lokacija pčelinjaka: Bajina Basta
Odg: Nešto o selekciji matica
« Odgovor #71 poslato: Decembar 08, 2016, 20:21:53 »
[size=0px]Samo je u slucaju prinudnih maticnjaka vazno da pcelar porusi poklopljene maticnjake 7.dana obavezno,kako bi ostale samo maticnjaci nad jednodnevnim ili dvodnevnim jajima.[/size][size=0px]

Ja pitam jedno vi opet o istom. Kakve veze ima starost jaja, mozda ste mislili na larve pa pogresno napisali?

Rusenje prinudnih maticnjaka nije nikakva garancija de ce maticnjaci koji su ostali biti na najmaladjim larvama.[/size]

Van mreže Nenad Tucakov

  • Školovan pčelar sa uverenjem
  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1371
  • Pol: Muškarac
    • yu2m personal page
  • Lokacija pčelinjaka: Pančevo - Južni Banat
Odg: Nešto o selekciji matica
« Odgovor #72 poslato: Decembar 08, 2016, 21:23:54 »
Citat
Ako mladu, novu maticu u oplodnjaku ne uklonimo na vreme ona kad pronese brzo popuni oplodnjak i pada u rojno stanje. Taj period je vrlo kratak, tipa dva tri dana.

Pre izvesnog vremena postavih pitanje, ali ne dobih odgovor ni od koga.
Pitao sam zašto se prave mini oplodnjaci, a ne, recimo, sa tri standardna rama i nešto više pčela?

Posle pomislih - mora da je zbog mikroklime...

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Nešto o selekciji matica
« Odgovor #73 poslato: Decembar 08, 2016, 21:58:09 »
Миљко: "Ako nema rojevnog nagona zašto se onda zovu rojevne matice?"

Није било ројевог нагона и из те мале одгајивачке заједнице изађе мали рој.

 У том малом роју наравно налазе се ројевне матице, обично од 5-6 па до 15-20 младих ројевних матица...

Ројевних а изашле 12-13 дана након одвајања пчела у нуклеуз за одгајивачко друштво...

Е ово (колико ја знам) нема у књигама.

Зашто?
Pa i taj mali roj je pao u rojno stanje i zato su rojevi matičnjaci. Od formiranja prošlo 12 do 13 dana pa to je dovoljno. Roj ode a ostanu matičnjaci iz kojih će za nekoliko dana izaći matica. Tu situaciju imamo kod oplodnjaka. Ako mladu, novu maticu u oplodnjaku ne uklonimo na vreme ona kad pronese brzo popuni oplodnjak i pada u rojno stanje. Taj period je vrlo kratak, tipa dva tri dana. O tome piše u mnogim knjigama a ja sam sad našao u "Pčelarstvu" od Todorovića" iz 1990.godine na 319.strani  " Ponekad se dogodi da se oplodnjak izroji....Da bi se to sprečilo potrebno je iz oplodnjka izvaditi jedan okvirić sa leglom i pčelama i na njihovo mesto prazan okviriću kome je izgrađeno saće. Ako se ovo ne uradi na vreme, oplodnjak će se izrojiti. Zato je još bolje oduzeti maticu i sutradan društvu dati zreo matičnjak". 
Izvinjavam se nisam odmah shvatio ni pitanje ni odgovor. Tek kad sam ovo napisao pomislio sam da se ovde radi o roju koji se hvata na grani ili odvaja u oplodnjak sa velikim brojem matica ( najčešća situacija je kod drugaga ). Tačno je da su to rojevne matice i da se one mogu rojiti. Da jedino tako je moguće. Trik pitanje a ne pitanje znanja. Sve mi je jasno i sve je sada jasno..


О Боже шта ћу ја са вама!

Какво трик питање и какво питање знања.
Овде је питање искуства! Имаш искуства или немаш. Џаба ти књиге јер у њима то никада нико није писао!

  У том малом роју наравно налазе се ројевне матице, обично од 5-6 па до 15-20 младих ројевних матица... РОЈУ НА ГРАНИ!

Опет да поновим: Ројевних а изашле 12-13 дана након одвајања пчела у нуклеуз за одгајивачко друштво...  Значи ројевих МЛАДИХ матица које су се тек излегле и изашле са ројем а да пре тога заједница није била у ројевом нагону!

Где сте то прочитали и да ли то пише у било којој књизи.

Као што сам рекао: Овде је питање искуства! Имаш искуства или немаш. Џаба ти књиге јер у њима то никада нико није писао!
Професори немају времена за пчеларење  ;D они имају времена да своје знање уновче пишући књиге!

А искуство, е то је нешто друго...  :D

Поздрав драгим пријатељима... 
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Edi Daruši

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 487
  • Pol: Muškarac
  • Nemoj da mi daš ribu, nego me nauči da pecam.
  • Lokacija pčelinjaka: Elemir, Babatovo
Odg: Nešto o selekciji matica
« Odgovor #74 poslato: Decembar 08, 2016, 22:56:34 »
Citat
Ako mladu, novu maticu u oplodnjaku ne uklonimo na vreme ona kad pronese brzo popuni oplodnjak i pada u rojno stanje. Taj period je vrlo kratak, tipa dva tri dana.

Pre izvesnog vremena postavih pitanje, ali ne dobih odgovor ni od koga.
Pitao sam zašto se prave mini oplodnjaci, a ne, recimo, sa tri standardna rama i nešto više pčela?

Posle pomislih - mora da je zbog mikroklime...
Da pokrenem diskusiju jer bih voleo dogodine da sam probam da izvedem matičnjake pa molim iskusnije pčelare da pomognu savetima:
Mini oplodnjaci zbog manjeg broja pčela.
 Bolji su, kako sam pročitao a nemam iskustva, veći oplodnjaci ( ja sam naručio trodelni LR nastavak(3x3rama)) u kojima će izležena matica -skrivajući se po oplodnjaku-izbegavati nekoliko dana da izađe na oplodnju dok ne ojača, 4-5 dana : staviš leto na 4cm a posle nekoliko dana okreneš leto da može da izađe na parenje. Prihranjuješ pogačam oplodnjake jer su slabići te zbog grabeži. Leta su ti na suprotnim stranama. Pčele za oplodnjake (ne znam sa koliko ramova) streseš u jednu kantu i poprskaš ih sirupom te ih smestiš u oplodnjake i ubaciš satne osnove ili početke satne osnove (nisam siguran).
Pitanje: ako matica zaleže sva tri rama da li mogu sve da prebacim u šestoramni nukleus? I kako popunjavam taj nukleus: dodavanjem satnih osnova u centar ili izvučenog saća?
Da bi se prešao put od hiljadu milja potrebno je načiniti prvi korak.