Tema nam je malo zastala (ne mislim na autorsko predavanje, već na samu problematiku), pa bi bilo zgodno da je malo nastavimo.
Naime, "kopajući" po ruskoj pčelarskoj literaturi, (zbog hendikepa prema drugim str. jezicima-ne znam ih), pronašao sam interesantne podatke:
Praćenjem dužine životnog veka odraslih pčela u uslovima različite vlažnosti, A. Woodrow (1935) utvrdio je da pri vlažnosti vazduha 25,5% pčele su živele 35,2 dana, 50,9% - 30,9, 73,5% - 24,5 i 93,5% - 8,4 dana. Smanjenje očekivanog životnog veka pčele, autor objašnjava akumulacijom vode u svom organizmu, a koju nije u stanju da odstrani. Gluškov (1946) utvrđuje da je na relativnoj vlažnosti vazduha od 65-70% kod pčela povećan metabolizam ugljenih hidrata, što dovodi do degradacije procesa varenja i smrti. Ovi podaci su u skladu sa podacima V.I. Polteva (1934) i V.A. Nestervodskog (1948).
Zanimljiv je rad G.F. Taranova (1961), koji je znao da šačica pčela u mikronukleusu funkcioniše na račun ishrane šećernim sirupom. On je utvrdio da na isparavanje vode pri ishrani pčela sa 50% šećernim sirupom, svaka pčela na dan gubi 0,075 g vode, što predstavlja 70% njene telesne težine.
Proučavanjem hidrotropizma* pčela, Verron (1955) je utvrdio da se one kreću u grupama manjim od 100 jedinki do željene vlažnosti. Grupe brojčano veće od 100 jedinki same regulišu vlažnost gnezda. Međutim, eksperimenti sprovedeni na pčelama bez matice, negiraju "efekat grupe. "
*tropizam (gr. obrt), biološki: nastrojenost biljaka i životinja vezanih za mesto da na izvesne spoljne nadražaje odgovaraju pokretima. Te nadražaje izazivaju teža (geotropizam), vazduh (heliotropizma), toplota (termotropizam); svetlost (fototropizam), hemijske materije (hemotropizam), voda (hidrotropizam), dodir (tigmotropizam), elektricitet (galvanotropizam).
http://www.vokabular.org/?lang=sr&search=tropizam&Submit=%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B8