Košnice Voja

Ostale teme na forumu => Ostale teme u pčelarstvu => Temu započeo: sljivic b miljko Novembar 13, 2016, 19:36:10

Naslov: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 13, 2016, 19:36:10
Na prinos med utiču redom sledeći faktori: 1. Paša, 2. Vremenske prilike ( klima je širi pojam ) 3. Jačina društva 4. Veličina košnice 5. Znanje pčelara.
            Paša kao izvor nektara, odnosno njena izdašnost, direkntno utiče na prinos meda po košnici. Evo nekoliko primera. Nekada smo na selu imali tikve skoro u svakoj njivi sa kukuruzom. Naši stari su tikvama hranili svinje i iz njiva vukli velike količine tikava. Tada su naše pčele imale mogućnost da zimnicu spreme samo od tikava, sa pojavom herbicida i intenzivnim gajenjem kukuruza nestale su tikve a za pčele i veliki izvor nektara. Livadska paša kao paša nekada je bila pomagana od strane stoke koja ej djubrila zemljište a stočari nisu dozvoljavali da se divne livade pretvore u šikare i žbunje. Sa nestankom stoke, livade se pretvaraju u šipražje koje u početku ima visoke trave, zatim žbunje i na kraju po pčele beskorisno šipažje. Sledeći primer imamo kod postavljanja pčelinjaka. Ako na nekom mestu gde objektivno imamo paše za 20 do 30 društava a mi postavimo 50 ili još gore sto onda je jasno da prinosi po košnici moraju biti mnogo manji i nemogu se uporedjivati sa drugim pčelarima koji imaju znatno manji broj u odnosu na istu pašu na jednom mestu.
            Svakako odmah iza paše su vremenski uslovi. Oni ne mogu biti ispred paše ali ni paša ne vredi bez dobrih vremenskih uslova, pre svega temperatura. Kada sam počinjao da pčelarem i prva godina (1988.) kada sam trebao da vadim bagremov med desilo se da je bagrem cvetao 13 dana i da je kiša padala 13 dana. Drugi primer kada sam pre par godina bio na Pale u junu mesecu i iz autobusa posmatram bagrem koji se rascvetao izmedju Sokoca i Pala a pčelari mi kažu da u košnici nema meda. Tačno je da se radi o velikoj nadmorskoj visini ali razlog medenja je temperatura koja na velikoj nadmorskoj visini ne raste visoko naročito ne noću. Za dobro medenje bagrema važne su tople noći.
            Sledeći faktor je jako društvo. Na dobroj paši i slaba društva donesu nešto meda ali ta količina je sigurno skromna, zato o velikim količinama treba govoriti samo ako se ima veliki broj jakih društava. Ali kad se društva spremaju za pašu opet treba voditi računa i o rojenju da se ne desi da društva postignu maksimum i padnu u rojno stanje pred pašu. Matica, količina i kvalitet zimnice, saće, umešnost pčelara, njegova vrednoća odnosno rad utiču svi zajedo na jačinu društva kao jedan faktor od koga zavisi prinos u paši.
           Za pašu je važna i košnica koja se mora blagovremeno proširiti i koja mora imati mogućnosti da se proširuje prema izdašnosti paše. Možemo mi imati dobru pašu, lepo vreme, jaka društva, dobrog pčelara po znanju i vrednoći ali ako imamo trmku, daščaru, ograničenu košnicu koju nemožemo proširivati ili mali broj nastavaka ( predlažem standard za DB 3 polunastavka ) mi nemožemo maksimalno iskoristiti dobre paše koje se povremeno jave. Ako ne iskoristimo pašu kad ima onda dyabe očajavati kad nema.
              Znanje pčelara kao sposobnost da svojim radom utiče da društva budu jaka, da maksimum dostignu u paši, da se ne roje... je izuzetno važan faktor koji utiče na prinose ali se opet nemogu uporedjivati prinosi pčelara koji ima vrhunsko znanje i izuzetnu vrednoću u radu sa pčelarom koji ima skromno znanje odnosno držao se samo jednog pravila  „ pčela nesme biti gladna i boslena“ ali zato ima više paša ( recimo selio ) i imao odlične vremenske uslove, odnosno savremene košnice.
               Imajući sve ovo u vidu jasno je da na  prinose utiče veliki broj faktora i da je smešno izvoditi zaključke da sam ja radio „to i to“  i imao sam mnogo meda. Zato kod savke tvrdnje da je neko zbog „toga i toga“ izvadio ogromne količine meda uvek se treba pitati u odnosu na druge pčelare, kakvu je pašu imao jer nemože niko prinos uporedjivati samo na bazi jednog faktora.
Naslov: Odg: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: Бранко Гојковић Novembar 13, 2016, 21:10:58
Поштовани
Тек сам почео да се бавим пчеларством тако да немам баш пуно искуства.
На плацу у Болечу имамо тренутно 10 кошница. Планирам да на пролеће поставим још 5 РВ кошница.
Како могу да проценим колико кошница могу да имам на једном месту ?
Плац је окренут према плантажама воћа ПКБ и у околини нема баш неких ливада.
Naslov: Odg: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 14, 2016, 07:34:41
Поштовани
Тек сам почео да се бавим пчеларством тако да немам баш пуно искуства.
На плацу у Болечу имамо тренутно 10 кошница. Планирам да на пролеће поставим још 5 РВ кошница.
Како могу да проценим колико кошница могу да имам на једном месту ?
Плац је окренут према плантажама воћа ПКБ и у околини нема баш неких ливада.

Najvažnije je šta ima u krugu od 3 km. Ako ima raznovrsno bilje u proleće ranu pašu vrbu voće i slično pa bagrem a posle se mora seliti ili hraniti što je ekonomski neopravdano. Na jednom mestu ne bi trebalo držati više od 20 do 30 društava ako je slaba paša.
Naslov: Odg: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: Dragan Lojković Novembar 14, 2016, 12:20:10
Što se mog mišljenja tiče, vi ste Miljko jedan od najboljih predavača kod nas.Predavanja su vam izuzetno konkretna i koncizna.Ne tvrdim da više znate od drugih, nego to što znate jako dobro prenosite.Što se teme tiče ja bih dodao par stvari.Mislim da su vremenski uslovi na našem podneblju ipak na prvom mestu.Retko će se desiti negde da baš ne medi ništa ukoliko su vremenski uslovi idealni(temperatura, vlažnost, raspored padavina..)u suprotnom može se desiti da pčele ne mogu ni da izađu van košnica.Što se tiče bagrema na planini..on medi.Moji pčelinjaci su na 1000 mnv i nisam seleći pčelar.Retke su godine kad sa bagrema ne bude baš ništa, mada je to naravno uvek mnogo manje nego što je to slučaj na npr. na 200mnv.Teško je reći koliko medi zato što on kod nas stiže negde od 25.5 pa do 5.6. tj u vreme kad cvetaju maline.Verujem da na njegovo medenje na planini utiče još nešto osim toplotei vlažnosti.Često se dešava da na planini junske noći budu tople(i preko 15c) a dnevna temperatura od 25-30c, bude dosta vlage, bagrema povijenog od cveta na sve strane i opet unos od 2-3kg(sa kojim smo inače prezadovoljni)
Naslov: Odg: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: Драган Нешковић Novembar 14, 2016, 18:17:30
...
1. Ako na nekom mestu gde objektivno imamo paše za 20 do 30 društava a mi postavimo 50 ili još gore sto onda je jasno da prinosi po košnici moraju biti mnogo manji i nemogu se uporedjivati sa drugim pčelarima koji imaju znatno manji broj u odnosu na istu pašu na jednom mestu.
           
2. Sledeći faktor je jako društvo. Na dobroj paši i slaba društva donesu nešto meda ali ta količina je sigurno skromna, zato o velikim količinama treba govoriti samo ako se ima veliki broj jakih društava. Ali kad se društva spremaju za pašu opet treba voditi računa i o rojenju da se ne desi da društva postignu maksimum i padnu u rojno stanje pred pašu. Matica, količina i kvalitet zimnice, saće, umešnost pčelara, njegova vrednoća odnosno rad utiču svi zajedo na jačinu društva kao jedan faktor od koga zavisi prinos u paši.
           
3. Za pašu je važna i košnica koja se mora blagovremeno proširiti i koja mora imati mogućnosti da se proširuje prema izdašnosti paše. Možemo mi imati dobru pašu, lepo vreme, jaka društva, dobrog pčelara po znanju i vrednoći ali ako imamo trmku, daščaru, ograničenu košnicu koju nemožemo proširivati ili mali broj nastavaka ( predlažem standard za DB 3 polunastavka ) mi nemožemo maksimalno iskoristiti dobre paše koje se povremeno jave. Ako ne iskoristimo pašu kad ima onda dyabe očajavati kad nema.
             
4. Znanje pčelara kao sposobnost da svojim radom utiče da društva budu jaka, da maksimum dostignu u paši, da se ne roje... je izuzetno važan faktor koji utiče na prinose ...
Колега Миљко,

1. Ваша констатација је тачна, али условно. Свакако није исто да ли сте поставили 30 дб 12, 30 дб 10, 30 лр, или рецимо 30 полошки са класичиним дб рамом, а са ограниченом матицом, или рецимо 30 алпских, 30 бн, 30 фарар 8-9, или рецимо 30 рв кошница. Све су ово кошнице и свих има по 30 комада, али се драстично разликује утицај сваке од ових кошница на природно окружење, односно драстично се разликује резултат који ће те кошнице постићи на једном те истом терену.
Наравно да се технологијама рада свака кошница може прилагодити природним условима, али и то има своје границе. На пример, на једном те истом терену можемо држати 30 дб 12 кошница, и на том истом терену можемо држати +/- 60 рв кошница. Захват у природи које ће имати пчеле из оних 30 дб 12 кошница је исти, као пчеле из оних 60 рв кошница. Једино шта ту није исто је, резултат та два пчелињака.
Наравно да се сличан однос може постићи и са другим кошницама, ја причам о рв зато што са њом радим, а свакако ми је познат однос и за друге кошнице, и технологије рада.
Исти или врло сличан однос је могуће постићи са класичном полошком, где је матица ограничена на 6-7 дб рамова.

2. Јако друштво ... да наравно.
Да ли би сте били љубазни, да дефинишете термин јако друштво, у кошници по вашем избору?
Снаћи ћемо се ми почетници већ некако у јакој и доброј паши, на крају крајева сви причају и уче нас како да искористимо јаку пашу, што је наравно добро. Међутим, тих јаких паша је врло мало у нашем пчеларском стажу.
Већина паша је просечна, слаба и лоша. Будите љубазни па нам помозите и научите нас да пчеларимо у тим условима, који су убедљиво већински у нашем пчеларском стажу.
Научите нас како да прилагодимо своје кошнице просечним, тихим, слабим и лошим пашама. То ми почетници нигде немамо да прочитамо. Ту нам треба више помоћи него око јаких паша.

3. И на ову вашу констатацију, односи се моја молба под бројем 2.

4. Знање пчелара је изузетно важно, и наравно да утиче на остварене приносе. Пошто пчелари углавном имају просечне и слабе паше за своје пчеле, заиста је врло битно да нам ви искуснији пчелари пренесете ваше богато знање, како да и у тим лошим и неповољним условима, примењујући адекватне технологије рада са нашим кошницама, остваримо што боље резултате.

Поздрав


 
Naslov: Odg: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 14, 2016, 20:07:51
Što se mog mišljenja tiče, vi ste Miljko jedan od najboljih predavača kod nas.Predavanja su vam izuzetno konkretna i koncizna.Ne tvrdim da više znate od drugih, nego to što znate jako dobro prenosite.Što se teme tiče ja bih dodao par stvari.Mislim da su vremenski uslovi na našem podneblju ipak na prvom mestu.Retko će se desiti negde da baš ne medi ništa ukoliko su vremenski uslovi idealni(temperatura, vlažnost, raspored padavina..)u suprotnom može se desiti da pčele ne mogu ni da izađu van košnica.Što se tiče bagrema na planini..on medi.Moji pčelinjaci su na 1000 mnv i nisam seleći pčelar.Retke su godine kad sa bagrema ne bude baš ništa, mada je to naravno uvek mnogo manje nego što je to slučaj na npr. na 200mnv.Teško je reći koliko medi zato što on kod nas stiže negde od 25.5 pa do 5.6. tj u vreme kad cvetaju maline.Verujem da na njegovo medenje na planini utiče još nešto osim toplotei vlažnosti.Često se dešava da na planini junske noći budu tople(i preko 15c) a dnevna temperatura od 25-30c, bude dosta vlage, bagrema povijenog od cveta na sve strane i opet unos od 2-3kg(sa kojim smo inače prezadovoljni)

Hvala na pohvalama za predavanja i moj komentar bi mogao biti da je možda to razlog što ću u nedelju držati 500. predavanje. Šte se pak paše i vremena tiče mora imati paša i to dobra paša. Nema u Ivanjici suncokretovog meda jer nema suncokretove paše bez obzira na vreme i to važi za svaku pašu. To znači da moramo pčele seliti gde ima paše, smanjiti broj društava na paši kako bi imalo nektara za manji broj i izvršiti sejanje i sadnju medonosnog bilja. Kad sve to imamo onda je važno vreme, pa ostalo. Hvala još jednom.
Naslov: Odg: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 14, 2016, 20:08:51
...
1. Ako na nekom mestu gde objektivno imamo paše za 20 do 30 društava a mi postavimo 50 ili još gore sto onda je jasno da prinosi po košnici moraju biti mnogo manji i nemogu se uporedjivati sa drugim pčelarima koji imaju znatno manji broj u odnosu na istu pašu na jednom mestu.
           
2. Sledeći faktor je jako društvo. Na dobroj paši i slaba društva donesu nešto meda ali ta količina je sigurno skromna, zato o velikim količinama treba govoriti samo ako se ima veliki broj jakih društava. Ali kad se društva spremaju za pašu opet treba voditi računa i o rojenju da se ne desi da društva postignu maksimum i padnu u rojno stanje pred pašu. Matica, količina i kvalitet zimnice, saće, umešnost pčelara, njegova vrednoća odnosno rad utiču svi zajedo na jačinu društva kao jedan faktor od koga zavisi prinos u paši.
           
3. Za pašu je važna i košnica koja se mora blagovremeno proširiti i koja mora imati mogućnosti da se proširuje prema izdašnosti paše. Možemo mi imati dobru pašu, lepo vreme, jaka društva, dobrog pčelara po znanju i vrednoći ali ako imamo trmku, daščaru, ograničenu košnicu koju nemožemo proširivati ili mali broj nastavaka ( predlažem standard za DB 3 polunastavka ) mi nemožemo maksimalno iskoristiti dobre paše koje se povremeno jave. Ako ne iskoristimo pašu kad ima onda dyabe očajavati kad nema.
             
4. Znanje pčelara kao sposobnost da svojim radom utiče da društva budu jaka, da maksimum dostignu u paši, da se ne roje... je izuzetno važan faktor koji utiče na prinose ...
Колега Миљко,

1. Ваша констатација је тачна, али условно. Свакако није исто да ли сте поставили 30 дб 12, 30 дб 10, 30 лр, или рецимо 30 полошки са класичиним дб рамом, а са ограниченом матицом, или рецимо 30 алпских, 30 бн, 30 фарар 8-9, или рецимо 30 рв кошница. Све су ово кошнице и свих има по 30 комада, али се драстично разликује утицај сваке од ових кошница на природно окружење, односно драстично се разликује резултат који ће те кошнице постићи на једном те истом терену.
Наравно да се технологијама рада свака кошница може прилагодити природним условима, али и то има своје границе. На пример, на једном те истом терену можемо држати 30 дб 12 кошница, и на том истом терену можемо држати +/- 60 рв кошница. Захват у природи које ће имати пчеле из оних 30 дб 12 кошница је исти, као пчеле из оних 60 рв кошница. Једино шта ту није исто је, резултат та два пчелињака.
Наравно да се сличан однос може постићи и са другим кошницама, ја причам о рв зато што са њом радим, а свакако ми је познат однос и за друге кошнице, и технологије рада.
Исти или врло сличан однос је могуће постићи са класичном полошком, где је матица ограничена на 6-7 дб рамова.

2. Јако друштво ... да наравно.
Да ли би сте били љубазни, да дефинишете термин јако друштво, у кошници по вашем избору?
Снаћи ћемо се ми почетници већ некако у јакој и доброј паши, на крају крајева сви причају и уче нас како да искористимо јаку пашу, што је наравно добро. Међутим, тих јаких паша је врло мало у нашем пчеларском стажу.
Већина паша је просечна, слаба и лоша. Будите љубазни па нам помозите и научите нас да пчеларимо у тим условима, који су убедљиво већински у нашем пчеларском стажу.
Научите нас како да прилагодимо своје кошнице просечним, тихим, слабим и лошим пашама. То ми почетници нигде немамо да прочитамо. Ту нам треба више помоћи него око јаких паша.

3. И на ову вашу констатацију, односи се моја молба под бројем 2.

4. Знање пчелара је изузетно важно, и наравно да утиче на остварене приносе. Пошто пчелари углавном имају просечне и слабе паше за своје пчеле, заиста је врло битно да нам ви искуснији пчелари пренесете ваше богато знање, како да и у тим лошим и неповољним условима, примењујући адекватне технологије рада са нашим кошницама, остваримо што боље резултате.

Поздрав


 

Za jaku pašu treba uvek biti spreman jer kad se pojavi brzo prodje i ako nisi spreman godinama ćeš ponovo da čekaš.
Nekad je paša suncokreta bila takva da je porodica Bugarski prešla sa pološka na LR jer nije mogla da stigne da cedi med jer su pčele bile mnogo brže i donosile više nego što su oni cedili, pa su računali sa LR da mogu dodavati nastavke dok god ima meda.

Po meni paša je ta  od koje zavisi prinos. Ako nemamo pašu moramo seliti gde ima paše, smanjiti broj društava na jednom mestu, poboljšavati pašu sejanjemi, sadjenjem …. Što se tiče vrste košnica ja ne pravim razliku izmedju pojedinih košnica jer je košnica alatka kojom se radi a društva bi trebalo da budu ista bez obzira na košnicu i zato ne razumem drugi deo oko broja vrste košnice.
Drugo svi mi težimo da nam društva u paši budu što jača. Jača društva će biti ako imamo neka znanja i ako radimo kod pčela tako da ona budu jaka u paši. To se nemože konkretno učiti, pisati ili pričati. To podrazumeva sveopšte znanje o pčelarstvu od zazimljavanja preko zimovanja prolećnog razvoja do pripreme i radova u paši. Znači sve što znamo o pčelama. Kako je meni govorio jedan od učitelja pokjni Žika Đurić iz Kruševca: „mnogo je onih koji su izvadili dosta meda, nisu puno znali o pčelama a li su se uvek držali pravila da pčela nesme biti gladna i bolesna. Dok je mnogo i onih koji mnogo znaju o pčelama ali se nisu uvek držali tog pravila i mnogo lošije prošli.“ Što se tiče jakog društva i to je teško definicijom izraziti jer osim broja pčela važno je i struktura pčela. Za jaku pašu bitno je više kućnih pčela a za slabu pašu bitno je više izletnica, pa pripreme prema tome i treba raditi. Drugo za određenu pašu je važno ograničenje legla ali to utiče na neku sledeću pašu. Dobićemo više u jednoj paši ako više ograničimo legla ali posle paše imaćemo slabija društva. Ako pak zaista želimo da brojčano izrazimo jačinu ja koristim termin da pčele imaju na osam ( a ne punih osam ) ramova legla na 20 dana pred pašu. Često je to manje ali su ramovi sa mnogo većom površinom....

Još samo nešto oko znanja. Pčelarstvo je početak u jdnoj tačci i kraj u beskonačnosti. Znači ako hoćemo da pčelarimo onda moramo voditi računa „da pčele ne smeju biti gladne i bolesne“ a ako hoćemo da znamo pčelarstvo prvo moramo dobro naučiti anatomiju i biologiju pčela, gde je najvažnije koje žlezde pčele imaju i zašto one služe i kako pčeli koriste pa šta je dobro u skladu stim raditi kod njih a šta ne itd. Što znači čitati, slušati diskutovati.... i nikad nisi siguran da znaš, odnosno sve što više znaš sve više vidiš koliko neznaš.
Naslov: Odg: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: Igor Perić Novembar 14, 2016, 20:20:41
nadodao bi kod jačine društva kao bitnog čimbenika, odnos pčela prema leglu, odnosno količina i struktura legla i pčela u košnici ...
Naslov: Odg: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 14, 2016, 20:35:49
nadodao bi kod jačine društva kao bitnog čimbenika, odnos pčela prema leglu, odnosno količina i struktura legla i pčela u košnici ...
To je teško ili nemoguće brojčano reći. Dadaću ipak nešto rečima:
           Ako razmatramo faktore koji utiču na prinos u određenoj paši, onda možemo reći da su to: broj pčela, količina legla, prostor u košnici, izgrađenost saća, prisustvo matice, prisustvo trutova i drugo. Prinos meda direktno zavisi od broja pčela. Ovo zbog toga što veći broj pčela u društvu odradi više posla: više donese nektara, brže preradi doneti nektar, brže skladišti, više izgradi saća a i kvalitet pčela je u takvom društvu bolji. Iz tog razloga u periodu priprema pčela za pašu preduzimaju se radovi na povećanju količine legla i to onog legla iz kojeg će u vreme paše biti pčele. Što se tiče legla u paši, prinos meda je obrnuto proporcionalan količini legla. Što je legla više to je prinos manji. Ovo je zbog zauzetosti pčela na negovanju (grejanju i hranjenju) legla, kao i trošenju hrane za to leglo. Ako je legla manje, deo kućnih pčela je oslobođen poslova oko  legla i direktno se uključuje u poslove prijema, prerade i skladištenja meda ili na njegovom sakupljanju i donošenju iz prirode. Da bi u paši došlo do smanjenja legla, matici se pred pašu ograničava prostor za polaganje jaja postavljanjem matične rešetke. Znači za pašu treba ograničiti ali ne i ukloniti maticu. Prisustvo matice u društvu je važno zbog radnog raspoloženja. Ako u društvu nema matice onda opada radno raspolaganje i mi pčelari ovu pojavu koristimo kako bi brzo i lako bez otvaranja košnice otkrili u kojoj košnici nema matice. Količina izgraćenog saća u medištu je takođe važna za prinos meda. Ako je količina izgrađenog saća veća onda pčele bez problema lakše i brže deponuju doneti nektar i samim tim imaju više vremena i veće mogućnosti za novi unos. Izgradnja saća u paši znatno ometa pčele u skladištenju donetog nektara. Osim toga da bi pžele lučile vosak neophodna je potrošnja određene količine meda što takođe utiče na smanjeni prinos. Prostor u košnici omogućava pčelama smeštaj nektara, njegovu preradu u med i njegovo skladištenje. Pčelama uvek treba više prostora za skladištenje nektara od prostora za med koji se očekuje da će biti isceđen. Ne smemo zakasniti sa proširenjem prostora u košnici, jer pčele će donositi nektar samo ako imaju mesto gde će ga lagerovati. I prisustvo trutova u određenoj meri doprinosi boljem prinosu meda. Istraživanja su pokazala da se ne treba boriti protiv potrebe pčela za negovanjem trutova, jer prisustvo određenog broja doprinosi boljem radnom raspoloženju pa samim tim i većem prinosu.
Naslov: Odg: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: Igor Perić Novembar 14, 2016, 20:45:07
slažem se sa svime.
Naslov: Odg: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: Miroslav Jovanović Novembar 14, 2016, 22:52:52
Usudiću se da i ja iznesem svoje mišljenje. Svi smo majstori kad je rodna godina. Ne postavlja se pitanje dali treba već kako imati jaka društva u datom momentu. Ima raznih  načina a ja mislim da je najlakše i najsigurnije imati pomoćna ili dvomatična društva. Dvomatično pčelarenje nije baš lako primenljivo i traži znanje i veštinu ako se radi sa nastavljačama. Akobse  radi pološkom onda je to prihvatljivo i za početnike. Nema te tehnike kojaože po pitanju prolećnog razvoja parirati dvomatičnim društvima. Veoma lako ćemo dobiti 8 do 10 db ramova zatvorenog legla na 15 dana pred bagrem. Ti ramovi obično budu zaleženi dve trećine ili 5.5 do 6 hiljada ćelija. Dolazimo da broja od 50 do 60 hiljada koje će se izleći do bagrema plus pčele od ranije koje su doživele bagrem. Uz ograničavanje matica na po 5 ramova na 15 dana pred bagrem a početkom cvetanja bagrema i izolacijom matica ppomoću žičane mreže imamo mega društvo u medištu od 18 db ramova koje je oslobođeno negovanja legla. Ako se prihvati Fararova tvrdnja da dvomatično ili usvojena društva donesu 30% više meda nego što bidonela dva društva onda nema razloga da loše godine pretvorimo u manje loše a prosečne u dobre. Primer od ove godine koju sa prevom zovemo katastrofalna je prinos od 27 kg nekog meda mešavine bagrema i neznam čega.
Naslov: Odg: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: Драган Нешковић Novembar 14, 2016, 23:04:56
... Što se tiče vrste košnica ja ne pravim razliku izmedju pojedinih košnica jer je košnica alatka kojom se radi a društva bi trebalo da budu ista bez obzira na košnicu ...

Да је кошница алатка којом се ради, ту наравно делим ваше мишљење. Што се тиче вашег мишљења око прављења разлике између кошница, разумем ваш став и поштујем ваше мишљење.
Пошто је кошница само алат којим радимо, алат као и сваки алат, има своју сврху и намену. Није сваки алат подесан за сваки посао. Да бих био јаснији, даћу један прост пример.

Ја могу возити обичан ауто, а могу возити и зглобни аутобус. И једно и друго су превозна средства, алат који користим да се возим. Пошто је зглобни аутобус доста већи, ја могу одабрати да се возим у њему, а што и не би? Па са тим зглобним аутобусом могу превозити људе, и зарадити озбиљне новце. То је бољи превоз у сваком смислу. Мада ме зеза што ретко где могу да га паркирам, његово одржавање ми је много скупо, његова регистрација је много скупа, његова потрошња је многоструко већа од оног обичног аута, али нема везе. Битно је да ја имам могућност да возим много путника. Нема везе што ми се не исплати, што много троши, што једноставно нема резона да ја возим зглобни аутобус. То је само алат којим радим, и који ми отвара многе могућности.

А могу да се возим и у обичном ауту. Истина у обичном ауту нећу моћи да превезем одједном много људи као у зглобном аутобусу, али сам добро извагао да ли ја уопште имам економску рачуницу да поседујем онај зглобни аутобус. Дошао сам до закључка, да се мени зглобни аутобус не исплати. Ипак је обичан ауто примеренији алат за мене и средину у којој живим и радим.

Верујем да је ово мишљење већине наших људи, када је тема превоза у питању, и алат за ту намену.
Зашто наши људи исти аршин немају када је пчеларство у питању, није ми познато. Или можда и јесте ...
Зглобни аутобуси се много више рекламирају, а реклама је чудо. Реклама продаје сваки алат, па и пчеларски.

Поздрав и хвала на одговору.

Naslov: Odg: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: Kristian Njari Novembar 14, 2016, 23:21:46
Kolega Dragane,

lepo si ovo sročio. Svidelo mi se poređenje. I ja sam izabrao auto.

Svako dobro!
Naslov: Odg: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 15, 2016, 07:30:17
... Što se tiče vrste košnica ja ne pravim razliku izmedju pojedinih košnica jer je košnica alatka kojom se radi a društva bi trebalo da budu ista bez obzira na košnicu ...

Да је кошница алатка којом се ради, ту наравно делим ваше мишљење. Што се тиче вашег мишљења око прављења разлике између кошница, разумем ваш став и поштујем ваше мишљење.
Пошто је кошница само алат којим радимо, алат као и сваки алат, има своју сврху и намену. Није сваки алат подесан за сваки посао. Да бих био јаснији, даћу један прост пример.

Ја могу возити обичан ауто, а могу возити и зглобни аутобус. И једно и друго су превозна средства, алат који користим да се возим. Пошто је зглобни аутобус доста већи, ја могу одабрати да се возим у њему, а што и не би? Па са тим зглобним аутобусом могу превозити људе, и зарадити озбиљне новце. То је бољи превоз у сваком смислу. Мада ме зеза што ретко где могу да га паркирам, његово одржавање ми је много скупо, његова регистрација је много скупа, његова потрошња је многоструко већа од оног обичног аута, али нема везе. Битно је да ја имам могућност да возим много путника. Нема везе што ми се не исплати, што много троши, што једноставно нема резона да ја возим зглобни аутобус. То је само алат којим радим, и који ми отвара многе могућности.

А могу да се возим и у обичном ауту. Истина у обичном ауту нећу моћи да превезем одједном много људи као у зглобном аутобусу, али сам добро извагао да ли ја уопште имам економску рачуницу да поседујем онај зглобни аутобус. Дошао сам до закључка, да се мени зглобни аутобус не исплати. Ипак је обичан ауто примеренији алат за мене и средину у којој живим и радим.

Верујем да је ово мишљење већине наших људи, када је тема превоза у питању, и алат за ту намену.
Зашто наши људи исти аршин немају када је пчеларство у питању, није ми познато. Или можда и јесте ...
Зглобни аутобуси се много више рекламирају, а реклама је чудо. Реклама продаје сваки алат, па и пчеларски.

Поздрав и хвала на одговору.



Slažem se u potpunosti. Ja nisam nikad sporio da pčelar treba da izabere košnice koje odgovaraju njegovim uslovima pčelarenja.
Naslov: Odg: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 15, 2016, 07:33:25
Usudiću se da i ja iznesem svoje mišljenje. Svi smo majstori kad je rodna godina. Ne postavlja se pitanje dali treba već kako imati jaka društva u datom momentu. Ima raznih  načina a ja mislim da je najlakše i najsigurnije imati pomoćna ili dvomatična društva. Dvomatično pčelarenje nije baš lako primenljivo i traži znanje i veštinu ako se radi sa nastavljačama. Akobse  radi pološkom onda je to prihvatljivo i za početnike. Nema te tehnike kojaože po pitanju prolećnog razvoja parirati dvomatičnim društvima. Veoma lako ćemo dobiti 8 do 10 db ramova zatvorenog legla na 15 dana pred bagrem. Ti ramovi obično budu zaleženi dve trećine ili 5.5 do 6 hiljada ćelija. Dolazimo da broja od 50 do 60 hiljada koje će se izleći do bagrema plus pčele od ranije koje su doživele bagrem. Uz ograničavanje matica na po 5 ramova na 15 dana pred bagrem a početkom cvetanja bagrema i izolacijom matica ppomoću žičane mreže imamo mega društvo u medištu od 18 db ramova koje je oslobođeno negovanja legla. Ako se prihvati Fararova tvrdnja da dvomatično ili usvojena društva donesu 30% više meda nego što bidonela dva društva onda nema razloga da loše godine pretvorimo u manje loše a prosečne u dobre. Primer od ove godine koju sa prevom zovemo katastrofalna je prinos od 27 kg nekog meda mešavine bagrema i neznam čega.

Sve je u redu. Ograničenje ćemo izvesti u zavisnosti šta posle bagrema. Ako selimo na drugi bagrem i dalje ( ili prodajemo paketne rojeve ) onda manje ili nema ograničenja. Ako  pčelarimo stacionarno pa nema druge paše i ne prodajemo rojeve onda veća ograničenja ali preduzeti mere protiv rojenja.
Naslov: Odg: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: Miroslav Jovanović Novembar 15, 2016, 10:51:47
Pčelarim pološkom po sistemu Belčića. Jedno zapažanjeu periodu od četri sezone. Dvomatična pološka mi nikada nije ušla u rojevi nagon. Verovatno feromoni dve matice imaju uticaja da ne dođe do rojenja.
Naslov: Odg: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 15, 2016, 12:28:18
Pčelarim pološkom po sistemu Belčića. Jedno zapažanjeu periodu od četri sezone. Dvomatična pološka mi nikada nije ušla u rojevi nagon. Verovatno feromoni dve matice imaju uticaja da ne dođe do rojenja.
Belčić je to i smislio da pomiri suprotnost što jače društvo a da ne dođe do rojenja. Ako se sve ispoštuje i ne bi trebalo da se roje.
Naslov: Odg: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: Saša Đorđević Novembar 15, 2016, 14:14:16
Gospodine Sljivicu sta mislite o metodi Zorana Sevica i Dj. Zecevica koji oduzimaju svo leglo pcelinjim drustvima na pocetku bagremove pase i formiraju startere a zatim od startera rojeve,
 tvrde da takva drustva donesu vise meda i ne ulaze u rojevi nagon.
Naslov: Odg: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 15, 2016, 15:17:49
Gospodine Sljivicu sta mislite o metodi Zorana Sevica i Dj. Zecevica koji oduzimaju svo leglo pcelinjim drustvima na pocetku bagremove pase i formiraju startere a zatim od startera rojeve,
 tvrde da takva drustva donesu vise meda i ne ulaze u rojevi nagon.

Znam za tehnologiju Zorana Sevića ali prvi put čujem da je to i tehnologija DJ.Zečevića. Tu tehnologiju je razradio Vlado Hunjadi iz Petrovaradina a Zorana Sevića je modifikovana u odnosu na njegove uslove. Mislim da je odlična ali ko to može da odradi jer je veliki posao u odredjenom trenutku i malo je problematično ako ne bude paše mora se biti obazriv i pčele hraniti. Ipak u suštini je odlična metoda ali traži stalne paše.Da bi ostali shvatili o čemu se radi daću jedan pasos iz moje brošure “Uticaj uslova na tehnologiju pčelarenja” gde u najkraćem objašnjava pčelarenje Vlade Hunjadija. 
Vlado Hunjadi, pčelar iz Petrovaradina
           Uslovi: Veliki broj košnica podeljen na osnovne i pomoćne, seljenje na jake paše i cilj pčelarenja je med. U ovoj tehnologiji dominira želja za korišćenjem radnog raspoloženja pčela a koji je inače prisutan kod roja.
           Suština tehnologije da se društva, osnovna i pomoćna, razvijaju do 20 dana pred bagremovu pašu kao normalna samostalna društva. Na 20 dana pred pašu iz pomoćnih društava se leglom pojačavaju osnovna društva kako bi imala oko 70 dm kvadratnih legla koja će u paši da daju masu mladih pčela. Prvog dana paše iz osnovnih društava u pomoćna (,,akumulatore,,) sklanja leglo sa pčelama na njima kako bi smanjio količinu legla na samo dva okvira. Na mesto izvađenih okvira postavlja satne osnove i situacija u košnici je sledeća: mnogo pčela, malo legla i pčele su doživele ,,rojenje,,. Sada društvo ima radno raspoloženje roja i ono radi boreći se za opstanak. Matematički to izgleda ovako: 
           U košnici 20 dana pred bagremovu pašu ima oko 30.000. pčela
           Za 20 dana izumre oko 50% - 15.000. ostalo 15.000.
           Za 20 dana izleglo se 70 dm kvadratnih legla +56.000. daje 71.000.
           U pomoćna društva se premešta  6 okvira x 2.500 =15.000. U osnovnom ostaje    56.000.
           Od 15.000. pčela oko 25% , se vrati u osnovna društva  + 4.000. Što daje 60.000.
           Znači broj pčela prvog dana bagremove paše je 60.000 pčela što se smatra optimalnim, a količina legla je smanjena na dva rama otvorenog legla. Zaključak da je njegovo pčelarenje u skladu sa težnjom da u paši bude optimum pčela, minimum legla i društvo u stanju doživljenog rojenja.
           Ovde se treba razmotriti i uticaj ove tehnologije na stanje varoe. Povlačenjem šest ramova sa leglom iz osnovnog  društva u pomoćno sklonili smi i značajnu količinu varoe. Ostatak varoe dok traje paša neće bitno nanositi štete u osnovnom društvu.  Pomoćno društvo se obezmatičuje i dodaju mu se zreli matičnjaci (Hunjadi radi nešto drugačije), a kada mlade matice pronesu u pomoćnim društvima će biti minimum legla. To je pogodan trenutak da se jednim tretiranjem očisti varoa.
Naslov: Odg: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: Saša Đorđević Novembar 15, 2016, 20:28:46
Hvala lepo gospodine Sljivicu na komentaru.
Gospodin Zecevic je na svom forumu imao on-line predavanje o nacinima razrojavanja pre pase,za vreme pase i posle pase a da se ne umanji prinos meda i tu je izneo da sa jednim delom pcelinjaka radi kao i gospodin V.Hjunjadi ali sa kosnicama DB i izneo nacin rada korak po korak kao i gospodin Sevic sa lr kosnicama.
Meni se taj nacin rada dopao ali ove godine nisam mogao da probam jer je bagrem potpuno izmrzo, nadam se da cu uspeti sledece godine.
Naslov: Odg: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: Igor Perić Novembar 16, 2016, 07:39:46
metoda hunjadija je po meni odlična samo je pitanje pčela primateljica nektara kojih nema u osnovnoj košnici za paše bagrema, što vi mislite o tome...?
Naslov: Odg: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 16, 2016, 08:04:31
metoda hunjadija je po meni odlična samo je pitanje pčela primateljica nektara kojih nema u osnovnoj košnici za paše bagrema, što vi mislite o tome...?

Kod Hunjadija medju pčelama preovladjuju mlade pčele a one su primateljice. Pošto teret u jakoj paši pada na primateljicama to i jeste cilj da ih ima što više. Primateljice sum lade pčele i one se dobijaju iz zatvorenog legla izleženog poslednjih 20 dana. Iz dog razloga se na 20 dana pred očekivanu pašu dodaje leglo ( ramovi sa velikim površinama legla) kako bi u košnici bilo mnogo legla koje će se do bagrema izleći i u u bagremu ( paši ) učestvovati kao kućne pčele primateljice.

Naslov: Odg: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: Igor Perić Novembar 16, 2016, 09:22:23
nešto razmišljam ako se vade okviri sa leglom a ostavljaju samo dva naprimjer, većina te mlade pčele koje nisu izletnice ostaju na prenijetim ramovima u akumulatorima, vraća se starija pčela u košnicu.... točna je vaša konstatacija do bagrema ali kad izvadimo leglo situacija se mijenja drastično u tom pogledu...
Naslov: Odg: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 16, 2016, 09:48:39
nešto razmišljam ako se vade okviri sa leglom a ostavljaju samo dva naprimjer, većina te mlade pčele koje nisu izletnice ostaju na prenijetim ramovima u akumulatorima, vraća se starija pčela u košnicu.... točna je vaša konstatacija do bagrema ali kad izvadimo leglo situacija se mijenja drastično u tom pogledu...

Ceo postupak je opisan pre dvadesetak godina u jednoj brošuri od 20 tak strana. Da bi sve do detalja bilo objašnjeno treba napisati 20 tak strana. Ja sam to u nekoliko rečenica i normalno da treba detalji a oni su u sledećem:  Kad se ram premešta ( vraća u takozvani akomulator) ne vraćaju se sve pčele koje su na njemu već se on tresne tako da na njemu ostane jedan deo pčela. Ramovi sa medom koji se prebacaju u akumulator prebacaju se bez pčela ( sa vrlo malo pčela). To znači da će na dan početka paše u košnici pre vraćanja ramova da bude ( gledaj brojeve ) 71000 a posle vraćanja ramova sledeći dan 60000. Znači mi smo prebacili u akomulatore a to su pomoćna društva 11000.  Suština je u brojevima i treba dobro pogledati.
Naslov: Odg: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: Igor Perić Novembar 16, 2016, 09:52:05
e pa taj dio mi nedostaje, volio bih vidjeti tu cijelu brošuru ako ima negdje. Ova verzija što kruži po internetu je vjerujem skraćena, u njoj nedostaje taj bitan dio. I ja sam mislio da se najvjerojatnije otresa dio pčela sa ramova koji ostaju u glavnoj košnici.
Naslov: Odg: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: Nebojša Pešić Novembar 16, 2016, 19:45:49
Pitanje za Šljivić Miljka. Ako primenjujemo Sevićevu metodu, kada postavljamo matičnu rešetku u proizvodno društvo. Da li pre paše ili uoči, odnosno prilikom vađenja ramova i formiranja akumulatora (jer se tada košnica već otvara, ali je obimniji posao tada tražiti maticu). Unapred hvala.
Naslov: Odg: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 16, 2016, 20:53:04
Pitanje za Šljivić Miljka. Ako primenjujemo Sevićevu metodu, kada postavljamo matičnu rešetku u proizvodno društvo. Da li pre paše ili uoči, odnosno prilikom vađenja ramova i formiranja akumulatora (jer se tada košnica već otvara, ali je obimniji posao tada tražiti maticu). Unapred hvala.
Po sistemu Zorana Sevića matična rešetka se dodaje prvog dana paše tj kad se vade ramovi i prave akomulatori. Kod dvojnih društava se prilikom zamene mesta dvojnih društava a to je početkom prolećnog razvoja umesto Snelgerove daske dodaje matična rešetka. kasnije se matična rešetka zadržava kad se vade ramovi za formiranje akomulatora odnosno rojeva.
Naslov: Odg: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: damirgajic Januar 06, 2017, 12:52:46
Odlicna tema. Gospodine Miljko molim Vas za komentar:

Cini mi se da nije bas obradjena jacina pcelinjeg drustva kao faktor prinosa i to u smislu:

- Polenov prah (mada neki kazu perga, ali nema perge ako nema polenovog praha). Raznovrsan polenov prah sa svim aminokiselinama utice na razvoj maticne mleci, nabreklosti zlezda. Ukoliko iz prirode postoji nedostatak polenovog praha pčele ulaze u rojevo stanje(npr. posle bagrema). U slucaju hronicnog nedostatka polenovog praha na odredjenom podrucju pcele napustaju staniste i odlaze na novu lokaciju.

- Zapremina kosnice (nebitna je vrsta kosnice LR,FR,Poloska, bugarka, DB..). Ukoliko je kosnica mala (npr.oplodnjak) matica sa pcelama napusta staniste i prelazi na novo staniste jer u datoj zapremini ne moze da se roji ili pripremi za zimu. Prelaskom u vecu zapreminu stanista moguca su dva slucaja. Da je ta nova zapremina dovoljna da udje u rojevi nagon ali da je zapremina nedovoljna da u stanistu nastani dodatna matica sa pcelama. U tom slucaju se pustaju rojevi. Drugi slucaj da je zapremina tolika (razdaljina pustanja feromona izmedju dve matice u zapremini) da se nova/nove matice nastanjuju u istoj zapremini.

- CO2 (Najvise zanemareni faktor razvoja drustva). Pored toga sto jaca celijske membrane utice i na brze sazrevanje meda u kosnici i zastiti od odredjenih napasnika

- "Dobri" mikroorganizmi (bakterije, virusi, kvasci i plesni), koji uticu na sazrevanje perge i meda kao i na suzbijanje nezeljenih mikroorganizama.

Smatram da premestanje ramova sa leglom iz jedne u drugu kosnicu moze dovesti do sirenja njezeljenih bolesti kod pcela; zato mi se nesvidja metoda rada sa pomocnim zajednicama. Po meni pcelinje drustvo ce uvek teziti da se roji ili da se razvije u stadijum da dodje u rojevo stanje.

Vise sam zastupnik ideje da je razvoj pcelinjeg drustva kao kad se vozi auto. Okolnosti na putu su tu jedino od vozaca zavisi kada saltuje, dodaje gas ili koci.
Naslov: Odg: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: sljivic b miljko Januar 08, 2017, 13:40:05
Malo kasnim ali pokušaću da odgovorim Damiru Gajiću iz predhodnog posta
                   Jačina društva kao faktor ne znači ništa ako pre toga nema paše ili ima paše a loši vremenski uslovi. Znači faktor jačina društva dolazi do izražaja na treće mesto. Ovo se razmatra da ne bi došlo do pogrešnog zaključivanja kao što neki pčelari kaži "ja sam radio tako i tako i imao sam više meda od pčelara koji je radio drugačije". taj zaključak je neispravan jer pre tog zaključka se razmatra paša koji su pčelari imali kao i vremenske prilike pa teko onda jačina društva. na jačinu društva za pašu paku utiče mnoštvo faktora koji su u drugoj ravni za uporedjivanje.
                   Što se tiče cvetnog praha i njegvog nedostatka to se prvrnstveno odražava na razvoj pčelinjeg društva, ono se sporije ili slabije razvija. Rojenje izaziva višak mladih pčela a ne nedostatak cvetnog praha. U slučaju hroničnog nedostatka cvetnog praha društva bi oslabele i verovatno stradala ali takva drastična situacija nikada nije bila u Srbiji i na Balkanu.
                   Košnica kao faktor je važna u jakim pašama. Ako se desi jaka paša kao što se dešavaju na oko desetak godina sa rekordnim unosom, onda ograničene košnice budu napunjene i nedostaje mesta za novi unos. Kod DB, LR; Farar; RV i slične nastavljače dodaju se nastavci i nema problema. Kod AŽ, Pološke i sličnih ograničenih košnica nema mogućnosti proširenja pa paša prodje u nepovrat i ponovo treba čekati više godina.
                   CO2 nije faktor razvoja društva. CO2 je za čoveka, životinje pa i pčele odnosno sve one koji dišu otrovna materija. Mnogi su se ovih dana pekući prasiće otrovali ugljen dioksidom i ugljen monoksidom ( CO2 i CO ). Pčelama je i tokom leta i tokom zime potreban kiseonik pa pčele zato svoje klube formiraju bliže letu. CO2 ima uticaj u zimskom periodu na pčelinje klube tako što u njemu pravi blagu anesteziju ( možda ispravnije umirenje ) pčela i tako smanjuje njihovu aktivnost na minimum. U aktivnom periodu pčele ga odstranjuju ventilacijom.
                    Kao i u čovekovom organizmu odnosno organima za varenje tako i kod pčele postoje korisni mikrorganizmi. Kod pčela oni imaju zadatak da utiču na očuvanje perge preko mlečne kiseline itd. I kod čoveka i kod pčele se zato savetuje izbegavanje antibiotika koji ubijaju te korisne mikroorganizme. Kod čoveka kad mora antibiotik obavezno se savetuje i probiotik koj nadoknadjuje mikroorganizme. Kod pčela je slično u digestivnom taktu ali kod perge a nema direktan uticaj na razvoj društva.
                     Najbolje je ako je godina sa pašom takva da  obezbedi dovoljno meda i da nema potreba za premeštanjem ramova iz jedne košnice u drugu. Ako je pak situacija da možemo da problem nekih košnica sa hranom rešimo ramovima sa hranom iz drugih košnica onda moramo biti sigurni da je društvo zdravo.
Naslov: Odg: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: Igor Perić Januar 09, 2017, 07:57:09
Što se tiče až košnice, ograničenost je samo u teoriji, stvarnost je sasvim nešto drugo. Uglavnom kod mene pčelari sa až košnicama vrcaju više meda od ostalih. U medište až staje minimum 30 kg meda, a takve paše su kod nas jednom u deset godina, a i da je bude, ide se na podvrcavanje itd...
Naslov: Odg: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: zoran drpljanin Januar 09, 2017, 08:24:28
Isto vazi i za polosku, ako ogranicimo maticu na pet ramova, ostaje iza pregrade 14 ramova za medobranje..
Naslov: Odg: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: Nenad Tucakov Januar 09, 2017, 15:12:20
Ali, ako LR dodamo 4 nastavak, RV peti i tako dalje...
Razumeo sam da Miljko priča o ekstremnim medobranjima, kada nastavljače iskazuju svoju prednost nad ostalima.

Ne treba zaboraviti da nam za nezreli med treba skoro duplo više lager-prostora, nego za zreli.
Naslov: Odg: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: Igor Perić Januar 09, 2017, 22:53:43
Ta bi teorija pila vode da je sve idealno ii ide paša od 40 i više kila. Neka moje napune na paši 30 a ostalo nek bace odmah potpisujem ...


Te teorije su prepisane iz američkih knjiga ili nekih drugi područja s ekstremnim pašama. Treba se prilagoditi terenima koji su kod nas a to su uglavnom 99% paše ispod 30 kilograma prinosa po paši. Dakle u najmanje 9 od 10 slučajeva dobra je bilo koja košnica s jednim medištem. Ako se još i prije paše oduzme leglo onda se ukupni volumen povećava. 
Naslov: Odg: od čega zavisi prinos meda
Poruka od: Nenad Tucakov Januar 10, 2017, 00:43:23
Ta bi teorija pila vode da je sve idealno ii ide paša od 40 i više kila. Neka moje napune na paši 30 a ostalo nek bace odmah potpisujem ...
Pa to ti kažem....
Evo jedne prepiske sa kolegom Nadrljanskim iz oktobra OVE GODINE!!!
Citat
Citat: Nenad Tucakov  Oktobar 30, 2016, 23:11:39
lepo za oko!
Aleksandre, jedan korak unazad...
Koliko je u proseku PZ sakupila suncokreta ove kilave 2016.?
Hvala kolega Nenade.
Meda od suncokreta ,ove godine sam izvrcao 42kg po PZ.
Inace ove godine sam vrcao med od Bagrema,Lipe,Moraca i suncokreta...zadovoljan .
Pozdrav Iz prelepog Sanada
Dakle, dešava se u šugavoj 2016. godini i to je ono o čemu se piše.
Nije mi namera da nešto polemišem, ali eto - dešava se da bude i takvog medobranja.