Autor Tema: Пчеларске недоумице  (Pročitano 26235 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Рајко Борић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 394
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Прхово и Караш
Пчеларске недоумице
« poslato: Decembar 24, 2010, 00:14:22 »
Постоје многе теме о којима искусни пчелари мисле супротно. Већина њихових аргумената делује логично. За неке од тих недоумица почетник може да сачека да их мајстори реше а неке одлуке мора да донесе. Например:

Недоумица бр 1: на коју страну окренути лето код стационарног пчелињака?
Решење: на исток
Објашњење: у пролеће и јесен исток је идеалан, први сунчев зрак разбуди пчеле и оне излећу и раде; лети би бољи био север-североисток али окретати кошницу или правити два лета је компликовано па остаје исток. Ту се већина слаже. Зими, већина пчелара мисли да је најбоље да лето буде ка југу, осим Релића који препоручује исток јер јужна орјентација лета превари неке пчеле по сунчаном али јако хладном дану па изађу и угину.

Недоумица бр 2: растојање међу кошницама код стационарног пчелињака?
Решење: око 5м, свака на свом постољу
Објашњење: ко има довољно простора нема разлога да сабија кошнице а има разлога да их раздвоји – спречавање ширења болести, узнемиравање суседних друштава приликом рада, лакша косидба (док схвате шта радиш отишао си даље)... Планирам да испред скоро сваке воћке ставим по кошницу.

Недоумица бр 3: са слетаљком или без?
Решење: монтажно – демонтажна већа слетаљка, благо закошена ка споља, коју ставити само кад је јака паша или кад сте око кошница па их гледате.
Објашњење: зовем је слетаљка јер пчелама за полетање не треба. Натовареним пчелама за слетање помаже али користе је стршљенови и птице да лове пчеле; такође задржава влагу па је треба скидати. Најлакше је забити два ексера без главе у слетаљку и избушити одговарајуће рупе у подњачу

Недоумица бр 4: мрежна или пуна подњача?
Решење (у припреми): дупла мрежна са две фијоке, горња дубока.
Објашњење: окретањем горње фијоке наопако и стављањем картона преко мреже добија се пуна подњача (ко такве воли, например Воја). Стављањем картона у доњу фојоку добија се антиварозна мрежна подњача. Окретањем горње фијоке нормално и стављањем рама с медом или хранилице у ту фијоку решавамо прехрану на брзину и без узнемиравања пчела. (да не прљају одозго, преко хране ставити парче картона са 4 ексерчића – дистанцера)

Недоумица бр 5: чиме фарбати кошнице, у коју боју?
Решење: подњачу врућим парафином, остало ничим (ако направимо надстрешнице) или увозном бојом која „дише“ или акрилном бојом за бетон која се разређује водом. Боја: дрвета или зелена
Објашњење: Потапањем у врућ парафин из дрвета прво излази влага, убијају се микроорганизми и у пукотине улази парафин. Такво дрво „не дише“ али је то мали проблем јер је подњача мрежна. Заштита је дуготрајна и лепо изгледа, као лакирано.
Боја које пропуштају водену пару али не и воду нема за сада код нас, алтернативе су „еко“ боје и фарбе за бетон, обе су акрилне, фарба за бетон је јефтинија. Зашто зелена или дрвена боја? Не волим шарено и дречаво а мислим да је пчелама свеједно.

Толико за данас. Радују ме супротна мишљења ако су добро аргументована.
« Poslednja izmena: Decembar 24, 2010, 07:43:05 od strane Рајко Борић »

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Пчеларске недоумице
« Odgovor #1 poslato: Decembar 25, 2010, 18:02:19 »
Kolega Rajko, otvorio si odličnu temu. Svaki pčelar ima neku svoju tehnologiju koje se drži ko pijan plota. Ipak u ovoj temi bi mogli donekle da usaglasimo stavove.

Nedoumica br. 1  Gde će ko okrenuti leta svojih košnica uglavnom zavisi od toga gde mu se nalazi pčelinjak. Neki pčelari pčelinjak imaju na svojoj zemlji, a neki na tuđoj, a jedan od njih sam i ja. Nisam mogao da biram gde ću da postavim pčelinjak, nisam imao mnogo mogućnosti, ali mi se čini da mi je postavljen najbolje što se moglo. Na slici (mapi) se vidi položaj moga pčelinjaka (pčelinjak br 2). Leta su okrenuta na zapad-jugozapad jer je tako moralo biti. Pčelinjak ne obasjava jutarnje Sunce, kao što je slučaj sa pčelinjakom mog druga Tomislava (pčelinjak br. 1) koji je okrenut na istok. Tamo pčele već uveliko rade dok moje miruju, ali na kraju sezone ne vidim neku razliku u prinosima na ta dva pčelinjaka.

Nedoumica br. 2  Ne znam da le je dobro da ti bude toliko rastojanje između košnica, ali ako imaš prostora onda izvoli. Na slici Pcelinjak 0008 je raspored mojih košnica. Na jedno postolje staje 3 košnice sa međusobnim rastojanjem 30 do 40 cm, a rastojanje između postolja je 1 do 1,5 m. Jeste da je problem kod košenja trave, ali ako se obuče odgovarajuća oprema onda nema nikakvih problema. Ako već stavljaš košnice ispred voćaka, moraš voditi računa da ti ne budu baš ispod samih grana, jer kad na granama ima snega postoji mogućnost da isti padne na košnicu i da uznemiri pčele, a često se desi da klube jednostavno padne na podnjaču, i tada je sa društvom završena priča.

Nedoumica br. 3  Ja sam ispočetka imao poletaljke, na svim košnicama, ali sam ih pre 3-4 godine poskidao jer sam zaključio da i nisu potrebne. Pošto ja već u drugoj polovini aprila povadim letvice leta  pa mi pčele sleću na ram mreže podnjače koja mi u ovom slučaju glumi sletaljku. Negde u to vreme ja na neka društva stavljam hvatače polena. Moj svaki nastavak ima rupu 20 do 25 mm koje otvaram nešto kasnije. Bez obzira na ove otvorene rupe dosta pčela ulazi na hvatač tako da ima polena i za mene, a i za njih. Moje je mišljenje da pčelama ne treba ni poletaljka, a ni sletaljka. Pčele bez problema mogu da slete na plafon.

Nedoumica br. 4  E, oko ove nedoumice ćemo lomiti koplja. Ja sam već ranije pisao na forumu SPOS-a da su za mene zakon podnjače sa mrežom, i da ko to nema na svom pčelinjaku nije ozbiljan pčelar. Znam da se Vojo neće složiti sa ovim mojim mišljenjem, ali mlad je i ima vremena da ga ubedim u neophodnost duboke mrežaste podnjače. Ja na podnjači imam jednu mrežu koju mogu da izvadim po potrebi, a to je ponekad zimi kada je dug period u kome pčele nisu izletale, pa se na mreži nalaze mrtve pčele. Kod sledećeg pročisnog leta pčela bio bi im problem da iste provlače kroz češljeve, pa ja jednostavno izvučem ram sa mrežom i istresem mrtve pčele bez uznemiravanja ostalih. Sviđa mi se tvoja ideja da ispod imaš fioku sa mrežom u koju po potrebi možeš da staviš karton, stiropšor ili lesonit, samo ti preporučujem da nikad ne zatvoriš potpuno tu fioku, to jest ostavi malo lufta da ima kuda da izađe višak vlage a naravno i ugljendioksid (mada neki uvaženi tvrde da je ugljendioksid dobar za pčele što nema veze sa zdravom pameću). Ovo sa okretanjem fioke i sa prihranom odozdo nisam siguran da sam baš dobro razumeo, ali jedno ti mora biti jasno, a to je da kada se pčele prihranjuju to mora biti odozgo, jer nije mi jasno kako ćeš da sprečiš grabež.

Nedoumica br. 5  Sve moje košnice su obojene sadolinom raznih nijansi (kako sam gde našao jeftinije). Po meni ne valja da se košnica "zatvori" farbom pa ne može da "diše". U pravu si da bi najbolje bilo napraviti nastrešnicu za košnice (kao Zdravko Obradović), jer onda ne bi trebalo farbati košnice. Ovo za podnjaču ti je dobra ideja, razmišljaću o njoj.

Pozivam i druge članove foruma da iznesu svoja iskustva u vezi ovih nedoumica. Pozdrav.
« Poslednja izmena: Decembar 25, 2010, 19:29:04 od strane stevanovic sveto »

Van mreže Zika Stojanovic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 454
  • Pol: Muškarac
Odg: Пчеларске недоумице
« Odgovor #2 poslato: Decembar 25, 2010, 19:47:59 »
Evo i mog skromnog komentara:

Nedoumica br. 1:
1.1 prema jugu od avgusta do aprila jer im je tako najtoplije i jer je leglo na toj strani. Tvrdnja uvaženog B.Relića, je tačna, ali ja mislim da bi te zaostale pčele svakako uskoro završile svoj životni vek, tj. uginule bi u košnici pa bi ih njihove sestre (ili pčelar) morale sahranjivati.
1.2 prema severoistoku od aprila do avgusta jer je to vreme mnogih pčelinjih paša, pa će pčele ranije biti aktivirane, tj. radni dan će im trajati duže.

Ja tako nastojim da uradim i namestim kod svake seobe, odnosno doseljenja u bazu.
Međutim jedne godine kada sam bio na suncokretu na jednom salašu, kada je bilo i puno belog bosiljka (pre 15-tak godina) i kada su mi sva leeta gledala više prema severu nego prema severoistoku (zbog neke hladovine i nekog zida kao prepereke), dogodilo mi se nešto neprijatno.
Naime poznato je da se leglo u plodišnim LR ramovima nalazi više prema leetu, a u zadnjem delu treba da je med (kao i nešto venca do satonoše). Pčele sam doselio u bazu kasno, negde krajem septembra. Znate li gde je krajem avgusta i septembra bila pozicija legla na ramovima? U zadnjem delu, tj. okrenuta prema južnoj strani, a ne napred prema leetu (neće pčele leglo na sever). Nakon doseljenja u bazu, morao sam sva plodišta da rotiram za 180o.

Nedoumica br. 2:
Dobro bi bilo kako Rajko kaže, ali ja za to nemam uslova u vreme zimovanja, pa obično ni leti. Kod mene su krovovi udaljeni međusobno za oko 5-10cm, samo toliko da mogu da ih uhvatim.

Nedoumica br.3:
U vreme paše da, van paše ne (zbog tuđica, pospešuje grabeš).

Nedoumica br.4:
Dajem prednost mrežnoj, antivaroznoj podnjači, ali samo ako je pčelar vredan i kadar da redovno istu održava - čisti od opiljaka voska i opalih varoa. U protivnom pospešuje se razmnožavanje moljca.

Nedoumica br.5:
Potpisujem sve što Rajko napisa!

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Пчеларске недоумице
« Odgovor #3 poslato: Decembar 25, 2010, 20:49:01 »
Žika
Nedoumica br.4:
Dajem prednost mrežnoj, antivaroznoj podnjači, ali samo ako je pčelar vredan i kadar da redovno istu održava - čisti od opiljaka voska i opalih varoa. U protivnom pospešuje se razmnožavanje moljca

To je samo ako neki pčelar, koji je vredan drži zatvorenu podnjaču tokom cele sezone. Kod mene se podnjača zatvara (delimično) kada se tretira oksalnom kiselinom (novembar) i zatvorena je do kraja marta, a nekada je otvorim i ranije. Zimi nema opasnosti od moljaca, a leti pošto je otvorena sve propada kroz mrežu i pada u travu ispod postolja (oko 50 cm) a tamo čekaju mravi u travi koji sve to lepo očiste, a o vlazi i da ne pričam. Ovakvim načinom rada ja sam varou sveo na minimum, nemam problema sa njom, tretiram mravljom u avgustu (u pet navrata) i oksalnom nakapavanjem u novembbru. Ponekad koristim i ram građevnjak, ali ove godine, jednostavno, nisam stigao. Neki zagovaraju da treba fioka stalno da stoji jer se tako vidi prirodno opadanje varoe. Ovo je čista glupost. Samim zatvaranjem podnjače, pa bilo ona i mrežasta, antivarozna, samo stvaramo povoljne uslove za razvoj varoe. Samim tim imamo veću štetu od koristi. Šta meni znači koliko će opasti varoe prirodnim putem da bih ja, kaobajagi, razradio strategiju borbe protiv varoe? A usput tu istu varou koja opadne sa pčele uglavnom potamane mravi i kojekakve druge živuljke. Pa kako onda da prebrojimo prirodno opadanje varoe da bi ustanovili zaraženost? Ko zatvori podnjaču ima problem sa vlagom, a znamo da povišena vlažnost pogoduje razvoju varoe. Čini mi se da u onom Živomirovom predavanju ima ona Lazina šema o životu varoe u kojoj se mnogo toga može videti. Možda bi tu tabelu trebalo i ovde postaviti. Meni se čini da mi ne znamo mnogo o životu varoe, a da znamo, lakše bi sa njom izlazili na kraj. Koliko vidim iz ova dva foruma svi očekuju neki čarobni preparat a malo je onih koji se istinski bore protiv nje samom tehnologijom pčelarenja (odabir mesta za pčelinjak, košnice, podnjače,organski preparati...).

Vidim da će ova tema biti veoma korisna za razmenu iskustava. Pozdrav.

Van mreže Zika Stojanovic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 454
  • Pol: Muškarac
Odg: Пчеларске недоумице
« Odgovor #4 poslato: Decembar 25, 2010, 21:02:11 »
Sveto,
potpuno si u pravu!
Slažem se i potpisujem rečeno!

U vezi borbe protiv varoe tehnologijom pčelarenja nešto sam malo ivestio ovaj Forum 16.12.2010: http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=31.0
Dakle baš o tome je govorio dr Hegediš Deneš iz Mađarske!

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Пчеларске недоумице
« Odgovor #5 poslato: Decembar 25, 2010, 21:09:07 »
Imamo mi i dobrih organskih preparata za tretiranje (mravlja i oksalna), a tu su i Vojini preparati koji još samo da se potvrde u mom "Ravnom" Makovištu, onda varoa neće imati šta da traži u našim košnicama. Od "velikih" farmaceutskih kuća ne treba očekivati ništa dobro, oni su se pokazali u priozvodnji herbicida i pesticida koji bi mogli uskoro da dođu glave čitavoj ljudskoj populaciji ili čitavom živom svetu i biljnom i životinjskom. Pozdrav.

PS  Evo one Lazine tabele o životu varoe. Nadam se da će vam koristiti.
« Poslednja izmena: Decembar 25, 2010, 21:20:05 od strane stevanovic sveto »

Van mreže Zika Stojanovic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 454
  • Pol: Muškarac
Odg: Пчеларске недоумице
« Odgovor #6 poslato: Decembar 25, 2010, 21:33:27 »
Kolega Sveto,
veoma cenim sve što napišeš, ali mislim da se mora biti obazriv kod ove tvoje poslednje tvrdnje (samo mravlja i oksalna, ev. Vojini preparati).
Naime, mora se praviti razlika da li se pčelinjak seli ili ne.
Ako ti ne seliš, onda verujem u sve što si napisao.
Međutim, ako se ide u neku gužvu kao na lipu, suncokret, pa i na bagrem - onda je to druga priča.
Društva mnogo više nakupe varoe, pa se bojim da se samo prirodnim preparatima teško zlo može izbaciti iz košnice.

Možda nije mesto (a možda i jeste), ali naveo bih slučaj jednog ovdašnjeg pčelara koji se pre 5-6 godina,
nakon predavanja jednog mađarskog predavča latio "Biopčelarenja". Dakle pčelarenja bez hemije, bez satnih osnova, udaljen od fabrika i saobraćajnica. Nakon jedno dve godine pozove on mene na svoj pčelinjak početkom avgusta meseca, kad ono u dva vozila jedva da ima 10% živih zajednica. I te što su još bile žive,
jedva da koja pčela iz njih izleti.
Pitam ga ja pa šta je ovo kolega?
- pa znate ja sam bio pčelar!  ;D

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Пчеларске недоумице
« Odgovor #7 poslato: Decembar 25, 2010, 21:55:01 »
Kolega Žiko, nisam rekao da su "samo" ti preparati, nego da imamo dobrih organskih preparata... Tu još spada timol mlečna i limunska kiselina, ali ja o njma malo znam, nisam ih nikada koristio. Ja ne znam šta je koristi tvoj drugar u bio pčelarenju, ali da je koristio mravlju i oksalnu, a još da je imao podnjaču sa mrežom, e, to bi već bilo nešto drugo. I naš Gvozden, moj prezimenjak muku muči sa svojom organskom proizvodnjom. Njemu je glavni neprijatelj Nosema cerana, ali moje je mišljenje da ima tu i nešto još. Pozdrav.

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Пчеларске недоумице
« Odgovor #8 poslato: Decembar 25, 2010, 23:36:44 »
Mislim da se sasvim uspešno može ekološki pčelariti i bez i jednog gubitka pčelinjih zajednica od bolesti i varoe.
GARANTUJEM da se samo sa ekološkim preparatima može varoa potpuno eliminisati kao nekakav problem, takođe garantujem da nozemoza ceranea neće izazvati obolenja ako se redovno koriste ekološki preparati za nozemozu.

Što se podnjača tiče mislim da jedino puna podnjača odgovara potrebama pčelinjih zajednica i da varou i njeno prisustvo u košnici ne treba vezati vrstu podnjače.

Što se tiče postavljanja i okretanja košnica mislim da ako se radi o stacionarnom pčelarenju košnice treba da budu okrenute ka jugoistoku. Mogu se po potrebi leti malo zakrenuti i bez pomeranja postolja, tako da gledaju na istok i hvataju prvi izlazak sunca a zimi da se malo zakrenu u pravcu juga. Tako da u zimskom periodu leeta (Žikina škola za ovu reč-hvala Žiko) u najtoplijem delu dana budu okrenuta direktno na jug.

Najbolje bi bilo kada bi svaka košnica imala svoje postolje. I da je između svakog postolja razmak oko 30 cm. Tada je i okretanje košnica u željenom pravcu najlakše.
 A najracionalnije je kada na svako postolje stane 4 košnice i kada su postolja duga 2,2 metra.

Još da kažem to jest da potvrdim i Svetino mišljenje da hranilica može biti samo iznad pčelinje zajednice i nikako ispod. Ni slučajno ...

Nakon mog susreta sa Zdravkom Obradovićem i iznetog mišljenja da je moj lični san napraviti natkriveni i sa severne strane zatvoreni pčelinjak i da je san svake košnice da bude u suvu i da je san svake pčelinje zajednice da živi u suvoj košnici, kolega Zdravko je napravio natkriveni pčelinjak.
Nije me poslušao i nije pčelinjak zatvorio sa leđne strane ali posle našeg susreta i razgovora na njegovom pčelinjaku negde mislim u februaru ove godine kada je video da mu vetar nabaciva sneg na košnice, rekao  je da u narednom periodu ima u planu i to da završi.

Moja preporuka za sve pčelare je odmah praviti natkriveni pčelinjak i nastrešnicu proširivati sa brojem košnica.

To sam i kolegi Rajku rekao u telefonskom razgovoru.

Pozdrav svima...... 
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Пчеларске недоумице
« Odgovor #9 poslato: Decembar 26, 2010, 00:00:26 »
Vojo
Što se podnjača tiče mislim da jedino puna podnjača odgovara potrebama pčelinjih zajednica i da varou i njeno prisustvo u košnici ne treba vezati vrstu podnjače

Moje je mišljenje da itekako ima veze. Puna podnjača, puno vlage u košnici, puno varoe u košnici, mora se puno puta tretirati protiv varoe. Bez obzira da li je preparat organski ili ne ni pčelama ne prija da se često tretiraju. U dva navrata je sasvim dovoljno.

Žiko
Međutim, ako se ide u neku gužvu kao na lipu, suncokret, pa i na bagrem - onda je to druga priča.

Jedino priznajem da je suncokret problematičan, ako paša traje i u avgustu!!!. Kod ovih ostalih paša nije problem jer se tada ne treba tretirati. Ja mravlju upotrebljavam u avgustu ( nekad na samom početku, a nekad počnem oko 15.). Ali, ako pčelar već ranije stvori takvu mikroklimu u košnici koja pogoduje raznmožavanju varoe, onda mu je kasno i početkom avgusta. U toku jula meseca društva se toliko zaraze varoom da je ima nekoliko hiljada. Od mojih 40-tak košnica posle tretmana mravljom i oksalnom kiselinom ne može se izbrojati više od 2000 varoa ukupno na čitavom pčelinjaku. Pa ja opet mislim da je to mnogo, da bih taj broj mogao znatno smanjiti (upotreba rama građevnjaka, npr.). Pozdrav.

Van mreže Zika Stojanovic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 454
  • Pol: Muškarac
Odg: Пчеларске недоумице
« Odgovor #10 poslato: Decembar 26, 2010, 01:18:55 »
...Jedino priznajem da je suncokret problematičan, ako paša traje i u avgustu!!!. Kod ovih ostalih paša nije problem jer se tada ne treba tretirati. ...
Kolega Sveto,
to je drugi problem na koji nisam mislio.
Smatram da izolovani stacionarni pčelinjaci imaju mnogo manje problema sa varoom,
jer sve zavisi od budnosti i načina rada vlasnika pčelinjaka.
Kod seoba se pokupi dosta varoe sa drugih pčelinjaka, sa cvetova biljka gde su otpale varoe
od pčela sa drugih pčelinjaka dok su pčele bile na cvetovima.
Radi kako si do sada radio, ali kreni samo jedne sezone na lipu ili suncokret, pa uporedi stanje varoe kada se budeš vratio u bazu sa prethodnim sezonama kada se nisi selio.
Uočićeš značajnu razliku.

Uostalom, ne savetuje se džabe da i čovek u sezoni gripa treba da izbegava velike skupove!

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Пчеларске недоумице
« Odgovor #11 poslato: Decembar 26, 2010, 13:00:02 »
U pravu si, kolega Žiko, ja sam te pogrešno razumeo. Tačno je da se na tim pašama pokupi mnogo više varoe nego što je ima na stacionarnom pčelinjaku, pogotovo ako su pašni tereni prenaseljeni. Kadabi mi pčelari bili disciplinovani kao što nismo, onda bi tretirali varou redovno i ne bi dozvolili njen prekomeran razvoj. Tada ni seleći pčelari ne bi donosili nazad velike količine varoe. Pozdrav.

Van mreže Рајко Борић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 394
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Прхово и Караш
Пчеларске недоумице
« Odgovor #12 poslato: Decembar 28, 2010, 00:07:12 »
Првих пет недоумица смо лепо расправили. Још ћу о томе доста да читам и размишљам. Можда ћемо од неких на крају да направимо аксиоме. Ево нових пет. Моја решења служе само као пример; одлуке сам морао да доносим јер нешта мора да се уради. Почетник не може да ради на основу искуства јер га нема, него из литературе. А папир трпи свашта.
Временом, кад стекнемо искуство, треба да имамо у виду речи Олдоуса Хакслија: „Искуство није оно што нам се догодило; искуство је оно што урадимо са тиме што нам се догодило“ (“experience is not what happens to you; experience is what you do with what happens to you”)

Недоумица бр 6: чиме третирати вароу?
Решење: пролеће Војина средства и прах шећер, лето мравља и апигард (или апи лифе вар), јесен Војина средства и прах шећер, зима оксална сублимацијом.
Објашњење: бојне отрове сам избацио, мислим да еколошка средства захтевају више апликација и упорност.

Недоумица бр 7: каква појилица?
Решење: хигијенска – три стаклене тегле прекривене платном које висе наопако; у једној вода са мало лимуна, у другој вода са мало соли, у трећој раствор цеђи.
Зими исто али од пластике. Резервна варијанта: висеће појилице за пилиће.
Објашњење: пчеле напорно раде и имају много непријатеља, трудићу се да им помогнем колико могу.

Недоумица бр 8: додатна прехрана, чиме и колико?
Решење: сируп – нужно зло.
Објашњење: Док не створим своју залиху меда за прехрањивање, у нужди и са лековитим средствима даваћу сируп и погаче; дугорочно планирам да избацим шећер јер мислим да слаби имунитет и пчела и људи.

Недоумица бр 9: како одржавати терен око кошница?
Решење: косидба
Објашњење: најбоља је косидба, затим малч (слој сламе или опиљака) па итисон па бетон. Остале идеје су све гора од горе (со, хербициди, нафта)

Недоумица бр 10: која кошница?
Решење: РЕВ.
Објашњење: Неправедно је да почетник мора да доноси ову одлуку јер нема знање да упореди различите кошнице. Зато мислим да ако има ментора треба да почне истим кошницама као и ментор. Ако нема, мора да се коцка. Данима сам читао о свим врстама кошница и на крају типовао на РЕВ. Свиђа ми се идеја лаких наставака ЕВ за медишта и рамова без сатних основа јер у куповном воску има свашта. Плодиште РВ такво да се дира што мање. Принос ми је споредан. 
Ценим да је вероватноћа око 5% да се РЕВ докаже као најбољи и да постане најмасовнија кошница. То је много боља вероватноћа од лутрије а људи ипак купују лозове...

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Пчеларске недоумице
« Odgovor #13 poslato: Decembar 28, 2010, 00:39:11 »
Kolega Rajko, već sam pomislio da si nas napustio. Drago mi je da si pokrenuo nove nedoumice. Sve što si napisao stoji i ne bi se nikako moglo reći da si početnik. Vidi se da si se mnogo zainteresovao za ove pčelinje probleme i da imaš odlično znanje.

Nedoumica br. 6  Tako bi i ja radio, sem ove sublimacije (to nisam nikad koristio). Nekako sam navikao na nakapavanje što ne znači da je to bolji način. Bojne otrove sam takođe zaboravio. Uverio sam se da se varoi može stati u kraj i bez njih.

Nedoumica br. 7  Ja do sada nisam koristio nikakve pojilice jer mi se pčelinjak nalazi na mestu bogatom prirodnim izvorima koji su pčelama na dohvat. Mislim da ti ne trebaju tolike pojilice, ali rešenja su ti dobra.

Nedoumica br 8 Jeste sirup nužno zlo, ali teško da se može bez njega, pogotovo ako se stacionarno pčelari, a u okruženju ima dosta izvora medljike. U šećerni sirup uvek možeš dodati neki čaj ili ekstrakt koji je dobar za zdravlje pčela.

Nedoumica br. 9  Ako već ne planiraš da izbetoniraš pčelinjak sa stazama, najbolje ga je kositi. Itison mi se ne sviđa jer se ispod njega zavuče sve i svašta. So, naftu i one otrove zaboravi.

Nedoumica br. 10  O REV i ja razmišljam i sledeće godine ću imati neko iskustvo sa njima pa ću ovde sve lepo napisati. Ne znam da li će REV biti nekad najmasovnija, ali to ne znači da neće biti najbolja. Pozdrav.

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Пчеларске недоумице
« Odgovor #14 poslato: Decembar 28, 2010, 10:47:59 »
Evo da i ja dam svoje mišljenje. Možda nekom i pomogne, a što bi rekao Lane Gutović ne može da škodi.

Nedoumica 6. Čime tretirati varou?

Vojalek univerzal je najbolje moguće rešenje za varou ikada viđeno u pčelarstvu i obzirom da se u njemu nalazi preko 20 vrsta terpena koji su izuzetno efikasni protiv varoe i obzirom da se Vojalek univerzal može koristiti tokom cele godine, pa i pred pašu ili posle paše, i u svim mesecima tokom godine kada pčele izlaze iz košnica,  osim njega nije potrebno upotrebljavati nikave druge preparate niti kiseline.

Ko želi može tokom sezone da doda ram građevnjak a ko ne, dovoljno je samo upotrebljavati Vojalek univerzal.
On je neškodljiv za pčelara i ne ostavlja nikakve rezidue u medu a obzirom da je prirodno sredstvo i obzirom na veliki broj terpena koji se u njemu nalaze varoa ne može nikada postati rezistentna na ovaj preparat.

Ja preporučujem upotrebu Vojalek univerzala sa dimnim topom i nema nikakve potrebe za upotrebu bilo kog drugog sredstva.

Nedoumica 7. Koja pojilica?

Ko ima prirodan protok vode ili neku drugu vrstu vodene površine u okruženju, udaljenu manje od 300 metara od pčelinjaka, nema potrebe za bilo kakvim pojilicama.
U suprotnom pčelar može da postavi bure sa slavinom i užlebljenu dasku preko koje voda polako protiče.

Nedoumica 8. Dodatna prihrana, čime i koliko?

Šećer i šećerni sirup je veliki spas za pčelarstvo i u mnogim slučajevima šećerni sirup je LEK za pčelinju zajednicu. Na mnogim terenima bez šećera je gotovo nezamislivo pčelarenje u smislu  prezimljavanja pčelinjih zajednica.

Nužnim zlom ga nazivaju oni koji ga nisu upotrebljavali ili oni koji ga nisu upotrebljavali na pravilan način u pčelinjoj zajednici.

Izuzetno velike štete mladim pčelarima stvaraju stariji (sa 20 ili 30 godina pčelarskog iskustva) neiskusni pčelari sa svojim savetima i potpuno pogrešnim uverenjima.

Šećerni sirup blagovremeno dodan i u odgovarajućoj količini je lek za zimovanje pčela.

Šećerni sirup u pravilnoj razmeri i dodan u odgovarajuće vreme je odlično rešenje za prolećni razvoj pčelinjih zajednica.

Nedoumica 9. Kako održavati teren oko pčelinjih zajednica?

Rešenje je natkriveni pčelinjak i košnice na betonu. Ispred košnica u dužini od jednog metra takođe betonirano. A ispred betona može se postaviti i neka folija široka par metara.

Nedoumica 10. Koja košnica ?

Rodna Voja, Eko Voja ili REV sve je to najbolje moguće rešenje u zavisnosti od toga koliko vremena želiš provoditi na pčelinjaku.

Svi oni koji su imali sreću da ove košnice vide i isprobaju na svom pčelinjaku dobili su jedan mali pogodak na lotu a kako će to neko drugi komentarisati od onih koji nisu imali tu priliku i ne znaju šta je to pravi dobitak na to ne treba obraćati pažnju.

Koliko će u svetu biti ovih košnica, to ne zavisi mnogo od nas koliko od stepena razumevanja pčelara i brzine protoka informacija u svetu pčelarstva.

Eto, ovaj moj odgovor možda nekom i pomogne , a sigurno ne škodi.  ;)

Nek ste vi meni živi, zdravi i veseli.


 
 

 
« Poslednja izmena: Decembar 28, 2010, 11:34:55 od strane Vojo Brstina »
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.