Autor Tema: proizvodnja maticne mleci  (Pročitano 55446 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Jano Supek

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 394
  • Pol: Muškarac
  • Nije dovoljno znati, moramo to i primeniti.
  • Lokacija pčelinjaka: Jermenovci
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #45 poslato: Maj 30, 2013, 20:49:09 »
Svaka čast kolega, ti si baš uporan. Samo napred. Rezultati moraju doći.

Van mreže Kenan Halilagic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 52
  • Pol: Muškarac
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #46 poslato: Maj 30, 2013, 21:02:54 »
meni se ovo cini da one na ocetku odbijaju da rade dok se malo ne naviknu, ali sto kazes ja bi im svaki dan nudio dok ne popuste, evo primjetio sam neke zajednice koje na prvu dosta bolje prihvataju larve, pa cu njih da odvojim nadam se da ima i do toga da su neke sklonije proizvodnji mlijeci, pa cu njih vise da forsiram, ali odustajanja nema.. :))

Van mreže Kenan Halilagic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 52
  • Pol: Muškarac
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #47 poslato: Jun 09, 2013, 21:23:43 »
pozdrav drustvo, kako ide kod vas? radi li se mlijec, kakvi su rezultati? inace kolika je cijena grama mlijeci u srbiji?  ako moze u eurima da mi je lakse. podzrav

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #48 poslato: Jun 14, 2013, 11:24:22 »
Gledao sam i nemamo temu o izolatorima i proizvodnji (odgoju ) matica. Malo je teže pronaći neke podatke pri pretraživanju, ali nema veze, nastavićemo u ovoj temi ili temi Rani odgoj matica.

U ovoj poruci je izolator, koji sam ocenio kao „loš“ izolator, jer pčele previše meda i polena natrpaju u ramove i gubi se funkcija izolatora. Isti taj izolator fotografisan posle 23 dana izgleda sasvim drugačije. Matica izuzetno dobro nosi i ramovi su puni legla.

Do ovog stanja se dolazi ili slabljenjem izolatora ili se to desi prirodno, u periodu kada je bespaša. To je bilo u dužem nizu prethodnih dana. Pre toga sam sklonio oba polumedišta sa medom. Iako sam dozvoljavao da matica duže vremena bude sa samo tri rama za zanošenje, ne gubi se na snazi društva, koje kasnije ide u medober. Sada je leglo na 6 ramova, ali su zaposednuti leglom „od letvice do letvice“: računski, to bi bilo oko 36000 pčela samo u leglu. Prednost kod izolatora je, da ako se malo zakasni sa zamenom ramova u izolovanom odeljku, što sene gubi na sabiračkoj snazi društva, jer su pčele manje iscrpljene odgajanjem legla.

Na fotografiji koja pokazuje detalj sa maticom, može se videti da je matica spremna da dalje odmah zanose dodati ram. To je bitno zbog momenta presađivanja, koji se može planirati, što se ono kaže „u minut“. Ako se matica „smanji“, trebaće vremena započne sa obimnijjim zaleganjem i treba se opredeliti za drugi izolator, iz kojeg se dobije leglo za presađivanje, idealne starosti sa vrlo preciznom starošću larvica. Ne treba da zbunjuje prvi pogled na ram sa larvicama starosti par sati, koje izgledaju „starije“ jer ima više mleča u ćelijama. To se dešava baš zbog zastoja u odgoju legla i pčele obilnije luče mleč. To još i olakšava presađivanje. Kada matica izgleda kao ova na fotografiji, ona odmah zanosi dodati ram



Na jednoj od fotografija je i spojen trodelni LR oplodnjak, koji je postao nepodesan za rad upravo zbog previše meda. Rešenje bi bilo sklanjanje ramova sa medom i dodavanje praznih u svaki odeljak. Ali to je praktično nemoguće, jer na svakom ramu ima po malo legla i polena, koji treba pčelama. Ima još rešenja i mogu se ovi ramovi prepuni zatvorenog meda zameniti sa sličnim ramovima iz košnica koji imaju polena, ali manje meda. Međutim, to su rešenja koja traže puno vremena i najlakše je bilo povaditi pregrade, spojii odeljke i ostaviti jednu maticu. Dodaju se još dva prazna rama ili osnove i dobiće se vremenom dobro drušvo.

Iz ovim par sitnica može se zaključiti:
-Ponekada je i prevelika kličina hrane u određenij vrsti društava otežavajuća okolnost
-I preterana snaga specifičnih društava u pojedinim momentima (prejaki oplodnjaci ili npr izolatori) takođe može biti problem.
-Neka specifična društva (izolatori) moraju biti u stalnom razvoju, što omogućava dobro i pravovremeno  i ujednačeno zaleganje.
-Pravilno uspostavljena specifična društva omogućavaju lako upravljanje njima i poslovima koji sa njima imaju veze.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Radovic Dragan

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 325
  • Pol: Muškarac
    • www.parketarski-radovi.rs
  • Lokacija pčelinjaka: Bukulja
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #49 poslato: Novembar 15, 2013, 08:17:53 »

Van mreže Mirko Maric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 100
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Pancevo
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #50 poslato: Avgust 31, 2014, 09:05:18 »
Pisali ste juce da pcele nikada nisu odgajale maticnjake-mlec ovako dugo koji su razlozi za to?
Dali kada pocnu odgajati zimske pcele,kada se primete krupnija jaja,dali je to  mozda znak
 da treba zavrsiti?A i uopste kada treba stati-prekinuti?
Nije tema ali,u odgovoru #37 u pozadini zvoncica Boza Petrovic,sa onim visokim ramom jel to DB-kosnica?

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #51 poslato: Septembar 01, 2014, 20:17:03 »
Pisali ste juce da pcele nikada nisu odgajale maticnjake-mlec ovako dugo koji su razlozi za to?

Nikada nemoj da misliš da je dobro baš sve što rade iskusni pčelari. To važi i za mene  :D :D.
« Poslednja izmena: Septembar 02, 2014, 11:24:47 od strane Global Moderator 1 »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Mirko Maric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 100
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Pancevo
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #52 poslato: Septembar 01, 2014, 20:28:27 »
Znam,samo me je zanimalo :D
Sto se tice vas,imate odlicne poruke,zato vas i dalje davim sa pitanjima :D

Van mreže Mirko Maric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 100
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Pancevo
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #53 poslato: Septembar 03, 2014, 23:00:02 »
Kada se matica smanji u izolatoru sta se cini,ako se zeli da ponovo zaleze,
koliko je otprilike vremena potrebno da opet nosi?

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #54 poslato: Septembar 04, 2014, 08:48:22 »
Neke radnje se moraju uraditi na vreme. U ovoj poruci (deo narednog citate je baš iz te poruke) ukazao sam na neke nevolje koje mogu zadesiti oplodnjak, a isto je sa izolatorom.

Na jednoj od fotografija je i spojen trodelni LR oplodnjak, koji je postao nepodesan za rad upravo zbog previše meda. Rešenje bi bilo sklanjanje ramova sa medom i dodavanje praznih u svaki odeljak. Ali to je praktično nemoguće, jer na svakom ramu ima po malo legla i polena, koji treba pčelama. Ima još rešenja i mogu se ovi ramovi prepuni zatvorenog meda zameniti sa sličnim ramovima iz košnica koji imaju polena, ali manje meda. Međutim, to su rešenja koja traže puno vremena i najlakše je bilo povaditi pregrade, spojii odeljke i ostaviti jednu maticu. Dodaju se još dva prazna rama ili osnove i dobiće se vremenom dobro drušvo.

Iz ovih par sitnica može se zaključiti:

-Ponekada je i prevelika kličina hrane u određenoj vrsti društava otežavajuća okolnost

-I preterana snaga specifičnih društava u pojedinim momentima (prejaki oplodnjaci ili npr izolatori) takođe može biti problem.

-Neka specifična društva (izolatori) moraju biti u stalnom razvoju*, što omogućava dobro i pravovremeno  i ujednačeno zaleganje.

-Pravilno uspostavljena specifična društva omogućavaju lako upravljanje njima i poslovima koji sa njima imaju veze.


* (Stalni razvoj društva je dovoljno prostora za leglo, nektar-med i polen).


Ukoliko se primeti pojačan unos nektara i polena, najbolje je na vreme sklanjati ramove sa medom (mogu se sklanjati i ramovi sa polenom, ako polena ima dovoljno na ostalim ramovima). Ove sklonjene ramove je najbolje staviti u neku drugu košnicu, ako se zaključi da med u njima nije zreo, ili da polen nije prerađen u pergu. Na njihovo mesto se dodaju prazni ramovi. Zavisno od uslova u prirodi, mogu biti sa starijim ili mlađim saćem. Pčele će radije pripremiti matici za zaleganje saće gde je već bilo legla.

Početni izolator koji se obrazuje od nekog vrlo slabog društva ne može biti pripreman na isti način kao neki snažniji. Pčele ne mogu zaštititi svo leglo ako naglo zahladi. Tu se mora pažljivo postupati i prostor u samom izolatoru se proširuje kada je društvo sposobno za to. I slabiji izolator može pri jakom unosu pretrpati prostor legla, zato što nektar i polen skladišti u izolatoru (prostoru gde je matica), a ne pomoćnom prostoru. Ako se doda prazan ram, pčele ga neće pripremiti za zaleganje, već tu skladište nektar i polen. Prosto, nemaju snage da održavaju širi prostor i rade tamo gde je to primereno. U tom slučaju je prirodno da matica privremeno smanjuje zanošenje, jer i nema mesta (i još uz to društvo nema snage da proširuje leglo na dodati ram).

Kada se dodaje ram na zaleganje, koji se po pravilu postavlja između dva rama sa leglom, mora se paziti da se sa jednog od ta dva rama nije započelo izleganje legla. U tom slučaju matica prelazi sa rama i na taj ram i dobije se leglo koje je nepodesno za presađivanje. Larvice potrebne starosti su „razbacane“i to otežava presađivanje.

Vreme za koje će matica koja je privremeno prestala da zaleže ponovo započeti zanošenje se ne može tačno odrediti. Ali ako se doda dobro saće pre će ga pčele pripremiti za zanošenje. Samo što se tada mora proveravati momenat zanošenja. Takođe se mora proveriti na dan određen za presađivanje ima li izleženih larvica i što je još važnije, kada je započelo izleganje (a to je nekoliko pregleda tog društva). To je dodatni rad i bolje je na vreme dobro pripremati izolator. Zbog toga koristim više izolatora (do 10 društava – izolatora).
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Mirko Maric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 100
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Pancevo
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #55 poslato: Septembar 06, 2014, 20:18:00 »
Dali presadjivanje ponekad vrsite i na otvorenom ili u prostoriji  sa odgovarajucom temperaturom svetlu,vlaznoscu...Takodje koji je vremenski rok pozeljan od uzimanja rama(materijala za presadjivanje)do vracanja istog rama(zavrsetka presadjivanja),da leglo nebi previse bilo van kosnice?

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #56 poslato: Oktobar 17, 2014, 19:45:57 »
Dugo stoji ovo tvoje pitanje, nisam zaboravo mada nije u redu što nisam odgovorio. Nadam se da ne zameraš.


Može se presađivati na otvorenom, ali je to baš neugodno. 1996 sam provo 16 dana na pčelinjaku (tada su već počele krađe košnica) i presađivao na mleč. Drugo šta nisam imao da radim jer sam tri pčelinjka detaljno sredio (na pčelinjku svog prijatelja sam čak ujednačavao društva sa prenošenjem ramova jer je bilo različitih dimenzija).

Presađivanje je vršeno u kabini dajca. Ali je praktično za svaku uzetu larvu igla prvo morala da ide u vodu jer je mleč brzo zasušivao. Znači da može, ali je za veći broj larvica teže.


Presađujem u kuhinji, ništa posebno (pčelarska zgrada još nije spremna i za taj posao). Neugodno je leti kada se stavi posuda sa vodom da se poveća vlažnost u prostoriji. Presađivač se baš preznojava ponekada. Sreća što to nisam ja  :D . Temperatura je oko 25-26 ºC. Vlažnost vazduha ne merim, ali je tu uvek posuda sa vodom koja isparava.

Vreme uzimanja određuješ prema starosti larvica u izolatoru. Mi težimo da to bude pred kraj dana kada se svi drugi poslovi obave. U prostoriji u kojoj se radi može ram sa larvicama biti i više od sat vremena. Ako je presađivanje u više košnica, spreme se dva rama iz dva izolatora (ovo je posao koji mora da se detaljno planira, prati i sprovodi ako se odgaja velika količina matica u više turnusa).

Kada je hladno, koristimo oplodnjak za zaštitu legla pri prenošenju. Unutra je mermerna ploča koja je zagrejana, a preko nje vlažna tkanina. Tako se prenose i presađeni matičnjaci i nije baš lako, ako je kišovito vreme i klizavo tlo.

To bi otprilike bilo sve. Nekakvo pridržavanje iskljućivih parametara: temperatura toliko i toliko, vlažnost toliko i toliko ne sprovodimo. Nema potrebe. Najbitnije je da leglo ne zasuši.

Ako imaš još neko pitanje tu sam (odgovoriću ti valjda za godinu dana, ovo ti je kao da si pitao državu za nešto – samo oni toliko otežu sa odgovorom  :D ).

PS

Jedna mala drugarska zamerka  i jedna čestitka kolegi Saši Milojeviću. U ovoj temi i temi Rani odgoj matica sam upućivao ljude u ovaj posao i nisam mistifikovao ovaj posao. Posao kao svaki drugi. A čestitka se odnosi na dobro urađen posao. Ako su u posudi na jednoj slici matičnjaci sa mladim maticama, nemoj ih držati položene već uspravne i nije baš dobro šetati matičnjake slabo zaštićene po pčelinjaku.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže slavica petrovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 135
  • Pol: Žena
  • Drvo se na drvo naslanja covek na coveka.
  • Lokacija pčelinjaka: Popinci tek zelim poceti pcelarenje
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #57 poslato: Mart 24, 2016, 11:34:03 »
Ja moram da odam zahvalnost u ime svih koji pozele saznati sto vise o pcelama a da to nije naucna fantastika na nacin kako to nas dragi kolega prijatelj Šole iznosi i prenosi.Malo je reci hvala ti na tome.

Van mreže pizurica aleksandar

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 81
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: zrenjanin
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #58 poslato: Januar 26, 2018, 13:33:19 »
Predivna tema, pregrst odlicnih fotki, nesebicno podeljeno jedno fantasticno iskustvo, izuzetno pismeno I elokventno na nivou profesionalnog edukatora,..... citam po ko zna koji put I nadam se odvazicu se da se oprobam u prizvodnji maticne mleci I matica I sve to zahvaljujuci kolegi Draganu Sosicu. Neizmerno hvalaaaaa

Van mreže Krešo Lesan

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 71
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: slavonija sibinj
Odg: proizvodnja maticne mleci
« Odgovor #59 poslato: Februar 22, 2018, 14:40:21 »
Imam jedno pitanje da malo obnovimo temu.

Dragane bio sam na predavanju o proizvodnji matične mliječi i predavač je rekao da on presađuje larvu između 4 i 5 dana od zaljeganja (vidi sliku).
Te da istu vadi nakon 65 sati.
Iz tvojih objava vidljivo je da presađujš larvu do 6 sati, to bi prema ovoj slici bilo 4 dan tj sam početak 4 dana.

Dali imaš možda sliku kako izgleda ta larva koju presađuješ i dali je vrijeme između 4 i 5 dan već kasno za presađivanje.
Do or do not, there is no try!