Autor Tema: Varoa 2017  (Pročitano 35205 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Kresimir Jurisic

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 21
  • Pol: Muškarac
Odg: Varoa 2017
« Odgovor #15 poslato: Jul 03, 2017, 23:38:23 »
Posto me je kolega Bojan zamolio, evo ukratko kako se ja borim protiv varoe.
Tijekom medobranja, vadim par gradjevnjaka iz drustava. Ove ramove okacim po granam okolnog drveca, i kad ptice to pociste, iste ramove vracam na ponovno zalijeganje. Rojeve obavezno treiram dok su jos bez legla oxalnom ili Be vitalom, sta bude pri ruci.
Po zavrsetku medobranja (to je kod nas kraj jula) slijedi prva tura mravlje kiseline, potom prihrana, te pocetko devetog mjeseca druga tura mravlje. Ovi termini se znaju i pomjerati, buduci da moram i godisnji tu nekako ugurati. Zimi, obicno polovicom decembra slijedi nakapavanje oxalnom.
I to je to. Kontrolno tretiranje neradim. Tako radim vise od dest godina i fercera to. Da budem iskren, znalo se desavati da s ponekom zajednicom okasnim upravo zbog navedenog godisnjeg, i zna se to obiti o glavu. Stoga sam od prosle godine poceo malo experimentirati sa kartoncicima natopljenim maceratom aromatskog bilja. Prosla zima bila izvrsna, no jos je rano govoriti sta je razlog tome. Bumo vidjeli narednih godina.
Nacin primjene mravlje kiseline mozete procitati na slijedecem linku: http://www.pcela.hr/forum/viewtopic.php?f=73&t=2933

Van mreže Bojan Šušnjar

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 967
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Banja Luka
Odg: Varoa 2017
« Odgovor #16 poslato: Jul 04, 2017, 12:34:18 »
Krešo hvala na uključenju kao i ostalim kolegama.

Dakle ja kao početnik još nisam formirao i osmislio neki svoj način borbe protiv varoe.
Ako smijem izvukao bih neki presjek iz dosad izloženog pa bi se zaključilo da su opet zavisno od pašnih prilika 7. i 8. mjesec ključni da se suzbije varoa kako bi se društva uspješno spremila za zimovanje.
Onda u decembru tretman oksalnom što bi trebalo da isključi potrebu za ranim tretmanima u proljeće.
Opet u proljeće je poželjno primjeniti neke metode suzbijanja širenja u vidu građevnjaka ili sl.
Tek naseljene rojeve je poželjno tretirati nekim od sredstava kako bi se iskoristio period bez zatvorenog legla i tako uništio veći dio varoe na pčelama.

Većina kolega pribjegava nekim probnim tretmanima kako bi se ustanovila brojnost varoe u košnicama.
Ovdje bih se svakako složio sa kolegom Borisom da je mnogo odgovornije a manje štetno da se uradi prebrojavanje varoe na već opisan način jer za test tretmane se uglavnom pribjegava nekim otrovima tipa varolika, amitraza i sl.

Računam da bih sa građevnjakom, MK, OK i Brstivarom zaokružio svoj arsenal za borbu protiv varoe. Svakako ću probati i prebrojavanje kao metod praćenja brojnosti varoe.
Krešimirov način primjene MK mi se takođe sviđa. Djeluje mi bezbjednije i čistije od drugih viđenih metoda.

Naravno sve gore napisano je samo moje mišljenje i neki moj zaključak.

I da, ovdje nismo zaključili temu to nikako. Svaka nova poruka je dobrodošla.

Pozdrav svima

Van mreže Boris Salaj

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 721
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Sombor- Gradina
Odg: Varoa 2017
« Odgovor #17 poslato: Jul 04, 2017, 20:59:00 »
"Djeluje mi bezbjednije i čistije od drugih viđenih metoda"

pogledaj medodu Svete Stevanovića

http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=1166.msg18710#msg18710

Van mreže Bojan Šušnjar

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 967
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Banja Luka
Odg: Varoa 2017
« Odgovor #18 poslato: Jul 05, 2017, 00:04:03 »
Hvala Borise. Ranije sam čitao o MK i bony ulošcima ali nije loše sa se podsjetimo.

Krešimire ako možeš da napišeš ponešto o tvojim zapažanjima vezano za nepoželjne efekte tokom tretmana sa MK.
Pri tome najprije mislim na uticaj na pčele leglo i matice u toku tretmana ali i sve drugo što može biti interesantno.
Takođe i vanjski uslovi prilikom tretmana kao što je temperatura i sl. su takođe interesantni pa ako možeš i o tome ponešto.

U Svetinoj temi je dosta toga rečeno ali s obzirom da se način primjene MK razlikuje moguće da to nosi i neke druge različitosti.

Pozdrav svima...

Van mreže Kresimir Jurisic

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 21
  • Pol: Muškarac
Odg: Varoa 2017
« Odgovor #19 poslato: Jul 05, 2017, 22:40:46 »
Prilikom tretmana mravljom, primjeti se poneka bijela nozica od larvi. Takodje se moze vidjeti pokoja mlada pcela blizu leta kako tetura. Ocito im bas nepasu ove pare kiseline. I autor, G.Liebig, navodi ove stvari. No nije to tako masovno, da bi ostetilo drustvo ili maticu. Korist ovakvog tretmana je takva, da se ove stvari prihvataju. Moja zapazanja su takva, da smatram da ovaj tretman unistava (barem dijelom) i varou u leglu.
Kljuc svega je pravilno doziranje intenziteta isparavanja. Kod mene su temperature nize u odnosu na Balkan u vrijeme tretmana. Morao bi potraziti negdje koliko je dnevno optimalna kolicina isparavanja. Dosta je uska granica onoga sto je podnosljivo za pcele, a unistava varou.
Buduci da ja to radim vec godinam, onda to ide odokativnom metodom. Vi biste to morali prvo testirti sa vodom i velicinom krpe da se odredi kolicina dnevnog isparavanja. Onda povrsinu krpe smanjiti ili povrcati i kiselinu ohladiti prije stavljanja u kosnicu.
Mozda ovo ovako iznijeto zvuci komplicirano, medjutim dosta je jednostavno i kad se jednom proba, ide to bez problema.

Van mreže Bojan Šušnjar

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 967
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Banja Luka
Odg: Varoa 2017
« Odgovor #20 poslato: Jul 06, 2017, 00:08:17 »
Pitam se koliko je test sa vodom referentan za mravlju kiselinu?

Van mreže Boris Salaj

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 721
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Sombor- Gradina
Odg: Varoa 2017
« Odgovor #21 poslato: Jul 06, 2017, 16:56:39 »
mravlja ključa na 100,8 celziusa, a postaje tečna na 8,4 C pa je skoro isto kao i voda, bar što se tiče brzine isparavanja, a pošto je već koristimo razređenu vodom na 60% zaključi sam... A ništa te ne sprečava da eksperiment uradiš sa mravljom pa da vidiš stvarnu brzinu isparavanja.


Zapravo je kod mravlje bitnije da potrefiš period u kome neće biti strašnih vrućina više nego brzina isparavanja ( ili da su ti košnice u hladovini)  jer je velika koncentracija kiseline (čitaj prebrzo isparavanje) opasna za maticu. Manja vrućina podnosi i lošiji(neprecizniji isparivač..). Ne zaboravi da je prihrana sirupom bitna tokom tretmana sa MK.

Van mreže Bojan Šušnjar

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 967
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Banja Luka
Odg: Varoa 2017
« Odgovor #22 poslato: Jul 06, 2017, 19:00:08 »
Hvala Borise, korisne informacije.


Van mreže Kresimir Jurisic

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 21
  • Pol: Muškarac
Odg: Varoa 2017
« Odgovor #23 poslato: Jul 07, 2017, 12:28:35 »
Ne zaboravi da je prihrana sirupom bitna tokom tretmana sa MK.
Kolega Borise, zasto je prihrana sirupom bitna?. Normalno, ja nikad ne prihranjujem tijekom tretmana MK.

Van mreže Boris Salaj

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 721
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Sombor- Gradina
Odg: Varoa 2017
« Odgovor #24 poslato: Jul 07, 2017, 13:00:34 »
da ne tražim sad link, prihrana je bitna radi štetnog efekta MK na samu pčelu ( koji je mali, ali ipak postoji) tako da prihrana pčela sirupom 1:1 pomaže pčelama da bolje podnesu tretman i ostaje samo efekat na varou.

Možda objašnjenje i nije najbolje jer je sad iz glave, to sam negde čitao pa zapamtio da se tretman MK vrši kad ima unosa ili ako ga nema da se prihranjuje...Ako je potrebno kopaću malo po literaturi...

Van mreže Milos Obradovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 273
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kasevar 18420 Blace
Odg: Varoa 2017
« Odgovor #25 poslato: Jul 07, 2017, 14:53:12 »
Pozdrav Drugari kao sto reče kolega Bojan još uvek nemam neki svoj ustaljeni način borbe protiv Varoe sem Oksalne u novembru tj Decembru sve ostalo je promenljivo iz godine u godinu tako da je ova tema veoma korisna da se dodje do nekih boljih resenja tj sto dalje od amitraza i ostalih opasnih otrova ...

Sto se tiče vrsenja ispitivanja tj uzorkovanja broja opale varoe smatram da je to veoma korisna metoda i da bi to trebalo svaki pčelar da uvede u svom pčelinjaku jer kada dodje avgust i izvrsimo glavni tretman i broj opale varo bude u velikoj koncetraciji steta na drustvu je vec naneta ...


Brat je mio ma koje vere bio...

http://prvisvetskirat.rs/licnosti/ucesnici-ratova/

na ovom sajtu se nalaze mnogobrojne price ucesnika rata od 1912-1918 price koje govore mnogo vise nego sve one istorijske knjige koje nam serviraju u skolama

Van mreže Bojan Šušnjar

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 967
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Banja Luka
Odg: Varoa 2017
« Odgovor #26 poslato: Jul 07, 2017, 15:40:14 »
Citat
Kolega Borise, zasto je prihrana sirupom bitna?. Normalno, ja nikad ne prihranjujem tijekom tretmana MK.

Evo da se ja nadovežem na Borisovo objašnjenje.

Pored pomenutog navodnog lošeg uticaja MK na hitinski omotač pčele, tretman MK navodno izaziva smanjenje pa i prestanak zalijeganja od strane matice. Sirupom se pozitivno utiče na ove dvije stvari tj. hranjenjem se regeneriše hitinski omotač kod radilica a i matica se stimuliše na zalijeganje.

Sve navedeno je grubi citat negdje pročitanog tako da ne tvrdim ništa nego prenosim informaciju.


Mene još zanima koliko je otvaranje i pregled bar dijela trutovskog legla mjerodavna slika nivoa zaraženosti društva varoom?

Znamo za građevnjak i kako on utiče na brojnost varoe ali evo za primjer ja sam kod jedne košnice izvukao jedan od krajnjih ramova na kojem ima trutovskog legla i pri otvaranju nisam zatekao niti jednu varou na larvama. Napominjem da je trutovsko leglo u odmakloj fazi razvoja.
Viđao sam fotografije na kojima se vidi trutovsko leglo sa 5 i više varoa u jednoj ćeliji.

P.S. Drago mi je da je ova tema zahvaljujući učešću kolega zadržala pravi kurs i na jednom mjestu objedinila mnogo korisnih informacija. Nadam se da ćemo je još upotpuniti.

Van mreže dusan lazic

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 885
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: vojka
Odg: Varoa 2017
« Odgovor #27 poslato: Jul 07, 2017, 16:40:05 »
Ove godine sam koristio "Brstivar" na truleks krpama; u dva navrata. Nisam kontrolisao opadanje.
Isecao sam građevnjak; dva puta. Letimično sam zagledao u tr. leglo - nisam našao varou.
Moj zaključak je (ne baš pouzdan) da ove godine varoa ni je baš nešto napredna (crkla da Bog da).

Van mreže Nenad Tucakov

  • Školovan pčelar sa uverenjem
  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1371
  • Pol: Muškarac
    • yu2m personal page
  • Lokacija pčelinjaka: Pančevo - Južni Banat
Odg: Varoa 2017
« Odgovor #28 poslato: Jul 07, 2017, 16:53:08 »
Štetno delovanje MK nije "navodno", kako Bojan piše, već sasvim realno. Na jednom drugom forumu, iskusni kolega mi se obratio pitanjem "Odakle Vam to?", kada sam napisao da se pčele ubijaju medjusobno mravljom kiselinom. Pošto sam priložio link: https://sr.wikipedia.org/sr/Мравља_киселина  
i podsetio da se literatura uglavnom bavi proteinskim sastavom, a da niko ne pominje "vodicu", više nije bilo omalovažavajućih pitanja.

Beleže se slučajevi gubitka matica pri tretmanu MK...

Van mreže Bojan Šušnjar

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 967
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Banja Luka
Odg: Varoa 2017
« Odgovor #29 poslato: Jul 07, 2017, 17:38:29 »
Citat
Štetno delovanje MK nije "navodno", kako Bojan piše

Bilo je "navodno" jer sam pisao iz glave bez provjerenog izvora. 
Sad više nije "navodno". ;)

Citat
Ove godine sam koristio "Brstivar" na truleks krpama; u dva navrata. Nisam kontrolisao opadanje.
Isecao sam građevnjak; dva puta. Letimično sam zagledao u tr. leglo - nisam našao varou.
Moj zaključak je (ne baš pouzdan) da ove godine varoa ni je baš nešto napredna (crkla da Bog da).

Ja sam dimio Brstivarom na listiće jedared u maju a takođe nisam pratio podnjače. Temperature su dosta visoke pa i to sigurno ima nepovoljan uticaj na razvoj varoe ali kad naiđe svježiji period lako može da eksplodira. Kod mene su košnice veći dio dana osunčane a leta su sužena zbog bespašnig perioda i prihrane pa su primjetne bradice ispod leta poslednjih dana. Malo sam cimnuo uvlake na podnjačama i brade su nestale ali možda se tako stvara povoljnija mikroklima za varou ko bi ga znao.

Od MK kod mene ovaj mjesec nema ništa jer temperature neće dozvoliti a godišnji odmor se primiče pa nemam vremena za prebrojavanje po Borisovoj preporuci. Ako uspijem da dođem do dimnog topa ispucaću par "rafala" Brstivara i malo ispratiti podnjače pa ćemo vidjeti...