Autor Tema: KUKURUZ  (Pročitano 6085 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Branko Obranovic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 513
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Poden - Kostel na Kočevskem SLO 310 m n/m
KUKURUZ
« poslato: Decembar 29, 2012, 21:29:21 »
Na strani :
http://www.youtube.com/watch?v=ZZaB1GcD3lQ
Si možete ogledati moj film o cvetnom prahu i pčeli na cvetu kukuruza.
Cvetni prah je veoma grub ali prijatnog ukusa.
Poneke firme tretirajo seme kukuruza sa otrovom Gaucho, koji je veoma štetan za pčele.
Evo i nekih fotografija koje sam ove godine izradio na njivi susjeda u Kočevju

Lp Branko

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: KUKURUZ
« Odgovor #1 poslato: Januar 08, 2013, 22:23:04 »
     KUKURUZ (Zea mays)

 Jednogodišnja zeljasta biljka, poreklom iz Srednje i Južne Amerike. Stabljika uspravna, visoka do 3 m, ispunjena je sržju. Ne grana se, ili veoma retko pri osnovi. Listovi vrlo dugački, širorko linearni i pri osnovi prelaze u rukavac  koji snažno obuhvata stabljiku. Muški cvetovi su sakupljeni u klasiće a klasići grade metličastu cvast, koja se nalazi na vrhu stabljike. Ženski cvetovi su raspoređeni oko debelog vretena cvasti - klipa. Ceo klip je obavijen sa više lisnih  sara, izvan kojih se za vreme cvetanja pomaljaju crvenkasti končasti žigovi - "svilica".
  Cveta od jula do septembra. Kukuruz se oprašuje vetrom. U posebnim uslovima pčele sa njega sakupljaju velike količine polena. To se događa samo onda kada kukuruz klasa pri toplom i vlažnom vremenu. Kada se polen osuši, vetar ga lako nosi, pa ga tada pčele ne mogu sakupljati.
  Gaji se kao kulturna biljka na poljoprivrednim površinama. Razmnožava se semenom. Jestiva je biljka. Od brašna samlevenih plodova mesi se hleb, poznat u narodu pod imenom proja, a spravlja se i popularno jelo - kačamak. Jedu se i nedozreli plodovi, skuvani ili pečeni. Upotrebljava se za proizvodnju kvalitetnog  jestivog ulja i špiritusa.
  Kukuruz se mnogo koristi kao stočna hrana.
  Lekovita je biljka. Koristi se kod oboljenja bešike, rahitisa, kamena i peska u bubrezima.

Veroljub Umeljić  Atlas medonosnog bilja II

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: KUKURUZ
« Odgovor #2 poslato: Januar 09, 2013, 00:02:03 »
Kad je sušna godina od semena hibrida koji su zaštićeni insekticidima pčele unesu zatrovan polen koji zna da napravi veliku štetu pčelama.

Plodovi kukuruza u jesenjim danima u vreme berbe kada je rodna godina prodaju se tradicionalno na "dupli metar" zapravo neokrunjen kukuruz bruto težine 200 kilograma.
Zna da bude toliko jeftin da ga mnogi ljudi koriste za loženje umesto drveta koji je deficitarna roba u delovima Vojvodine.
Pet duplih metara ili tona kukuruza u klipu po nekad košta manje od jednog metra tvrdog drveta pa pošto ne treba plaćati sečenje i cepanje drveta, seljani ga radije koriste nego drvo.
Daje neverovatnu energiju.
Meni je to bilo nezamislivo jer je greh Božiji ložiti hranu ali šta da se radi, kod mnogih ljudi nesrećna računica menja zakone.

Pozdrav svima.....
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: KUKURUZ
« Odgovor #3 poslato: Januar 09, 2013, 12:06:41 »
  U kukuruznim klicama ima oko 28% masnog ulja, 1% lecitina, inozitofosforne kiseline, belančevina, gvanidina, glutamina, šećera i drugih biološki vrlo važnih materija, zbog čega se klice cene kao veoma jaka, koncentrovana hrana važna za slabunjave, decu, porodilje, za one koji se oporavljaju od preležane bolesti, za sportiste i druge. Od kukuruzog brašna i skroba s vodom se kuvaju razne kašice koje se stavljaju kao oblog za lečenje opekotina i katara pluća.
  Žigovi ženskih cvetova, tzv. kukuruzna svila (Maydis stigma) skida se sa ženskih cvetova (sa klipa) i brzo osuši na jakoj promaji u što tanjem sloju. Treba brati samo mladu, sočnu a nikako zrelu, suvu, tamnu svilu. Sadrži koagulacioni ili antihemoragični vitamin K3, 2,3 do 3,2% saponozida, 11 do 13% tanina, 3,5 do 4% šećera, 2 do 2,5% masnog ulja, 0,10% etarskog ulja, 2,6 do 3,8% gume, 2 do 3% smole, 0,04% alkaloida, 0,3%salicilne kiseline, sitosterola i drugih fitosterola, kalijumovih i drugih soli. Prisustvo raznih enzima objašnjava zašto droga brzo gubi lekovitist i zbog čega je treba vrlo pažljivo čuvati na hladnom i suvom mestu...

Dr Jovan Tucakov  Lečenje biljem

U Makovištu i okolini seljaci seju beli kukuruz, koga zovu "Osmak" zbog osam redova zrna. Seme ovog kukuruza ne treba tretirati nikakvim hemikalijama, a kad se potrefe dobri uslovi (kiša i sunce) kukuruz dobro rodi. Od brašna ovog kukuruza pravi se veoma ukusna proja i kačamak. Oko mog pčelinjaka bude posejano dosta ovog kukuruza a pčele ga veoma rado posećuju i sakupljaju sa njega velike količine polena. Za rzliku od drugih (tretiranih kukuruza) ovaj polen im ne škodi. Ova godina je bila nepovoljna za mnoge kulture pa i za kukuruz. Na većini njiva nije stigao ni da procveta a već se osušio. Samo na severnim stranama i u blizini vode uspeo je da preživi. Nadam se da ova godine neće biti kao prošla i da će pčelice ponovo da se snabdevaju polenom sa kukuruza "Osmaka" Pozdrav.