Interesantan mi je onaj med od morača, nikad nisam ni čuo za tako nešto, možeš li malo opisati taj med, ukus i miris? Pitam se jeli to ista biljka sa onom što je kod nas zovu kopar, ide u kisele krastavce?
Evo malo o toj medonosnoj biljci
KOMORAČ, morač (Foeniculum vulgare, Eng-Fennel) – liči na kopar, ali miriše na anis. Veoma je važna začinska, industruijska i lekovita biljka (lekoviti je koren, nadzemni deo biljke u leto, a seme kad dozre). Koristi se veoma zadebljana glavica, stabljika, lišće i seme. Listovi i stabljika dodaju se kao dodatak zelenoj salati, salati od paradajza, a nezreli zeleni listići za pripremu kiselih krastavčića, povrća i kiselog kupusa. Glavica se koristi za jelo pojedinačno ili u kombinacijama, odličan je dodatak ili sastojak salata, a kuvan se obično jede s nekim prelivom. Koren sadrži oko 18% biljnog ulja, 5% šećera i 20% proteina. Listovi su perasto višestruko razdeljeni, plavkastozeleni, a listići igličasti i tanki, veoma prijatnog mirisa (sadrži anetol i fenhon), slatkastog su i veoma aromatičnog ukusa. Koriste se kao začin sirovi ili kao dodatak kuvanim jelima, za umake, supe i marinade. Mlado lišće sadrži 50-120 mg% vitamina C i oko 7 mg% beta karotina.
Seme se koristi kao dodatak sirovoj hrani, hlebu i pecivima, konzervisanom povrću, dajući im slatkastu osvežavajuću aromu. Dodaje se plodovima mora, ribi, svinjetini, umacima, hlebu i keksu. Ono sadrži 2-4% etarskog ulja, čiji je glavni sastojak anetol 50-60%, fenol, alfa-pinen, limonen i felandren. Svi delovi imaju sladak ukus i prijatan miris koji potiču od fenolnog jedinjenja anetola koji ima antiseptično dejstvo. Ekstrakti etarskog ulja se koriste za proizvodnju alkoholnih i bezalkoholnih pića, likera, slatkiša i dr.
Lekovita svojstva: osvežava, pospešuje probavu, jača apetit (poseduje digestivne i stimulativne osobine). Koristi se u lečenju kašlja, bolova u prsima, grčeva, vetrova, prehlade i gripa. Delotvoran je kod nadutosti, zatvora, problema sa crevima, disajnih organa (razređuje sluz). Koristan je kod lečenja bolesti bubrega i želuca. Pojačava stvaranje mleka.
Rasprostranjenost
Kao vrtlarska kultura posebno je raširen u južnoj Evropi, posebno u Italiji.
Karakteristike
Biljka naraste od 60 do 120 cm u visinu. Ima duguljaste visestruko izdijeljene iglicaste listove koji rastu na stabljici. Na kraju stabljike razvija se cvjetna glavica u obliku obrnutog kisobrana.
Upotreba
Plod je posebno bogat eteričnim uljem i upotrebljava se kao začin ili čaj protiv nadimanja i kao blago sredstvo protiv kašlja kod djece i kod proljeva i drugih probavnih smetnji kod dojenčadi. U povrtlarstvu je posebno odgojena jedna vrsta koja ima zadebljale početke stabljike koji formiraju oblik sličan glavici luka odmah iznad zemlje. Ta sočna zadebljanja upotrebljavaju se kao povrće u ishrani, bilo termički obrađeno ili u salati. Listovi se također upotreblljavaju kao začin a u tradicionalnoj kuhinji se koristi uz ribu.