Autor Tema: Zazimljavanje LR košnice  (Pročitano 117685 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Slavisa Petrovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 209
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Zvornik
Odg: Zazimljavanje LR košnice
« Odgovor #15 poslato: Septembar 24, 2014, 09:33:26 »
Hval puno Borise na opsirnom odgovoru, svoja drustva cu zazimiti u dva LR nastavka, tako da mi odgovara ovaj tvoj sistem sa otvorenom podnjacom.


Ovo sa novinom je zanimljivo sto pisete i logicno, nemoze novina biti bolji toplotni izolator od stiropora, nego mene brine ta vlaga, a ako bi isao sa otvorenom podnjacom ona bi bila svedena na normalu...


Bas sam gledao na jednom predavanju oko potrosnje meda zimi, za 1kg meda kojeg pcele utrose za oko mesec dana potrebno im je i 980g kiseonika, a iz toga se dobije 1257 ugljen dioksida i 725g vodene pare... iz ovoga se vidi da zimi treba i te kakao dovod svezeg vazduha zimi.



Da li je dobro da sprecim pcele da dodju u kontakt sa siroporom da napravim od lesonita poklopac gdje je mrezica pa preko nje pa odozgo stiropor. Posto kazez da okrenem zbeg hranilicu naopako (o cemu sam razmisljao sam ali nisam znao da li je dobro) onaj okvir sa mrzicom ce ispasti pa sam mislio ukucati po jedan eksercic na sve cetiri strane zbega da drze mrezicu, pa odozgo lesonit preko nje i stiropor odozgo. Koliko bi dovoljno bilo stiropora odozgo 2cm?


Pcelarim na 360mnv, imam deset LR kosnica koje su postavljene na dve grede od zemlje odignute na oko 60cm, smesten na usuncitom mestu okrenut jugu, dok sa severne strane ima veci breg i suma koja zaklanja dobro zimi od severnog vetra, jedino je otvoren na udaru jugovog vetra, da li tu treba stititi nesto od vetra ako ostavim otvorene podnjace...


Cime bi najbolje bilo zastiti od vetra (ja sam nesto razmisljao o onim plastenickim zelenim mrezama sto idu preko plastenika) sobzirom da su podnjace otvorene da li bi bilo lose da dole na prednju stranu grede ispod poletaljki heftalicom zakucam tu mrezu i do zemlje je spustim, time bi zaustavi naglo udaranje vetra odozdo a i pcelama omogucio tamo krajem zime ili kada otopli kada izlaze na procistni let pa da ne padaju dole na hladan sneg nego na tu mrezu? ili je to ne potrebno?


Sto se tice snega tesko ce leta zatrpati jer su odignute od zemlje, naravno leta se trebaju cistiti od snega normalno zimi i mrtvih pcela...


Znam da sada ne treba utopliti pcele, nego hocu na vreme da se pripremim i da odaberem najbolji sistem za svoje kosnice LR i sve materijale pripremim. Kada vi utopljavate svoje kosnice?
Kako odredjujete kada utopljavati kosnice ili to radite svake godine u istom mesecu?


Imam puno pitanja jer sam pocetnik pa me sve interesuje sta i kako...


Pozdrav
Razlika izmedju pčelinjeg i ljudskog društva je u odnosu broja radilica i trutova.

Van mreže Boris Salaj

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 721
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Sombor- Gradina
Odg: Zazimljavanje LR košnice
« Odgovor #16 poslato: Septembar 24, 2014, 18:24:58 »
Ne usmeravaj aktivnosti prema kalendaru nego prema aktivnosti prirode...


Ja stavljam 1 cm stropor, a lesonit mi se ne sviđa kao materijal...pričvršćivanje mrežice da ne ispadne obavezno, a način ostavljam tebi (inače nisam još nikad video da postoji razlog zašto je taj ram sa mrežicom pomičan), čini mi se da su ti košnice ipak malko visoko (preporučuje se 15-35 cm baš zbog smanjenja vetra ispod košnice), a bitno je da nisu stalno na udaru vetra. Ako ga ima samo ponekad nije strašno...

Kako određujem kada treba utopliti košnice...To bi bilo otprilike kad želiš da matica počne sa povećanim zaleganjem legla. Pošto dobrog legla nema bez polena, utopljavanje se poklapa sa pojavom prvih polenarica sa proleća i vremena dovoljno toplog za izlet pčela...Ono kad preko dana bude toplije a noči još hladne..
postavio sam na forum negde video sa predavanja mr. Mirjanića,

https://www.youtube.com/watch?v=3VpjOC7Vssg ima deo baš o utopljavanju i rashlađivanju košnica...

I da, moja pisanija nisu plod višedecenijskog iskustva... meni je ovo druga pčelarska zima...Videćeš, posle prve zime sve je nekako jednostavnije....

Van mreže Aleksandar Nadrljanski

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 392
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Sanad 89m
Odg: Zazimljavanje LR košnice
« Odgovor #17 poslato: Septembar 24, 2014, 22:55:10 »
Od kog do kog datuma se drze otvorene AV-podnjace ...tj.od kog datuma se otvara ,i zatvara AV-podnjace ..

Van mreže Slavisa Petrovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 209
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Zvornik
Odg: Zazimljavanje LR košnice
« Odgovor #18 poslato: Septembar 25, 2014, 21:06:46 »
Svaka cast za link i hvala Borise, bas sam u ova dva dana odslusao mr. prof. Mirjanica i procitao brosuru i mogu reci do sada najbolji materijal novijeg datuma za nas pocetnike.


Posto Mirjanic predlaze da se ispod krova drzi stiropor non stop tokom cele godine, zato cu u narednom periodu da postavim stiropor pod krov na sve kosnice...


Takodje Mirjanic predlaze zimovanje na otvorenim podnjacama sve do kretanja legla... kada krene leglo onda uvuci dole limove lesonit i sl...


Kada postaviti novinu-papir preko zbega ako se zimuje sa otvorenom podnjacom i stiroporom odozgo... da li u novembru,ili cekati unos polena na prolece?


Jos sam u dilemi sta da odradim ako ostavim podnjace otvorene moram zastiti od vetra (trskom ili mrezom) ispod kosnica na gredu sa prednje-juzne strane jer u jesen zna da bude jugovog vetra u nekim godinama ali ne nesto preterano samo kad su promene jesen u zimu (jug prelazi u severac) i stize zima... dok je najhladniji i redovan severni vetar ali tu nemam problema zaklonjen sam bregom i sumom a tu cu mozda jos da ojacam letve sa mrezom od severa sve kosnice...


Pozdrav

Razlika izmedju pčelinjeg i ljudskog društva je u odnosu broja radilica i trutova.

Van mreže Slavisa Petrovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 209
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Zvornik
Odg: Zazimljavanje LR košnice
« Odgovor #19 poslato: Septembar 25, 2014, 21:12:44 »
Od kog do kog datuma se drze otvorene AV-podnjace ...tj.od kog datuma se otvara ,i zatvara AV-podnjace ..

Pozdrav Aleksandre, ja sam pcelar pocetnik od ove godine, sve kosnice su mi sa mrezom na podnjaci, i celo leto do skora (do septembra) su bile otvorene, sada sam ih uvukao zbog tretmana na varou.

Najverovatnije cu ih kasnije izvuci da zimuju na otvorenoj podnjaci a vratiti kada krene leglo u rano prolece.


Valjda ce se neko od iskusnijih kolega javiti ovde da pojasni sta i kako oko otvorenih podnjaca iz prakticnog iskustva.



Razlika izmedju pčelinjeg i ljudskog društva je u odnosu broja radilica i trutova.

Van mreže Радоје Киперовић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 204
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Озрен
Odg: Zazimljavanje LR košnice
« Odgovor #20 poslato: Septembar 25, 2014, 21:28:48 »
Једно мало обавјештење и једна мала реплика  :) .

Горан Мирјанић је већ скоро годину дана доц. др. пчеларства.

Био сам присталица зимовања пчела на отвореним подњачама али послије читања неких књига и радова (првенствено руских) које говоре о огромном значају угљендиоксида за квалитетно зимовање, о отварању више не размишљам.

Поједностављено, то изгледа овако. Кошница (било која настављача) током периода вањске активности пчела од прољећа до касне јесени има отворена два лета.
Доње на подњачи и горње (обично округло) на првом или другом наставку у зависности од типа кошнице.
Током зимског мировања доње лето на подњачи се потпуно затвара. Пчеле дисањем производе угљен диоксид који се хлади и пада према подњачи. Пошто нема гдје изаћи повећава се његова концентрација до одређене границе. Тај слој СО2 дјелује као јастук испод клубета и због његове повећане концентрације пчеле долазе у стање привидне ошамућености што опет доводи до смањене потрошње хране, мањег оптерећења пробавног тракта несварљивим остацима и у коначници мирнијег и бољег зимовања. Загријан ваздух засићен воденом паром излази на горњи округли отвор (предлаже се да је најмањи пречник 30 мм) тако да у кошници минимално цијеђење воде низ зидове.

Улошке на подњачама држим затворене током цијеле године, чак и за вријеме третмана мрављом киселином.

Van mreže Slavisa Petrovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 209
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Zvornik
Odg: Zazimljavanje LR košnice
« Odgovor #21 poslato: Septembar 25, 2014, 21:58:02 »
Једно мало обавјештење и једна мала реплика  :) .

Горан Мирјанић је већ скоро годину дана доц. др. пчеларства.

Био сам присталица зимовања пчела на отвореним подњачама али послије читања неких књига и радова (првенствено руских) које говоре о огромном значају угљендиоксида за квалитетно зимовање, о отварању више не размишљам.

Поједностављено, то изгледа овако. Кошница (било која настављача) током периода вањске активности пчела од прољећа до касне јесени има отворена два лета.
Доње на подњачи и горње (обично округло) на првом или другом наставку у зависности од типа кошнице.
Током зимског мировања доње лето на подњачи се потпуно затвара. Пчеле дисањем производе угљен диоксид који се хлади и пада према подњачи. Пошто нема гдје изаћи повећава се његова концентрација до одређене границе. Тај слој СО2 дјелује као јастук испод клубета и због његове повећане концентрације пчеле долазе у стање привидне ошамућености што опет доводи до смањене потрошње хране, мањег оптерећења пробавног тракта несварљивим остацима и у коначници мирнијег и бољег зимовања. Загријан ваздух засићен воденом паром излази на горњи округли отвор (предлаже се да је најмањи пречник 30 мм) тако да у кошници минимално цијеђење воде низ зидове.

Улошке на подњачама држим затворене током цијеле године, чак и за вријеме третмана мрављом киселином.

Hvala na informacijama Radoje za droktorsku titulu Gorana Mirjanica, kao i na ovom zanimljivom tekstu oko zimovanja na zatvorenoj podnjaci.

Da gospodin Mirjanic bas pominje da na otvorenoj podnjaci ima 10-20% vecu potrosnju hrane, ali kaze i to da pcele bolje zimuju i da u kosnici nema  budjavih ramova i sl.

Takodje Mirjanic predlaze da kada se daju pogace onaj najlon sto ostane da se ostavlja preko satonosa i samo povuce u nazad i doda sledeca pogaca, da pcelama dobro dodje ta voda koja se kondenzuje sa donje strane najlona od pogace kada konzumiraju sledecu pogacu...

Kako kazete sami ste bili pristalica zimovanja na otvorenoj podnjaci a sada vise ne, mozete li reci kakva su vasa zapazanja-razlike dok su vam drustva zimovala na otvorenoj odnosno zatvorenoj-punoj podnjaci? Kako cime i kada utopljavate svoje kosnice?
U zadnje vreme sam kod par pcelara video da su poceli da koriste najlon i folije preko satonosa tj celog gornjeg nastavka zimi, koja je funkcija i prednost tog najlona koji ispod stavra kapljice vode u odnosu na recimo novinu i sl... po ovome vodena para gotovo nema nikuda da izadje iz kosnice sva se kondenzuje gore ispod folije-najlona.


Hvala i pozdrav
Razlika izmedju pčelinjeg i ljudskog društva je u odnosu broja radilica i trutova.

Van mreže Miroslav Jovanović

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 699
  • Lokacija pčelinjaka: Sarbane Ub
Odg: Zazimljavanje LR košnice
« Odgovor #22 poslato: Septembar 26, 2014, 02:17:38 »
Nemam lr košnice. Samo da se osvrnem na ovo o čemu Radoje piše. Ja se koristim Brndinim metodom okruglih leta. Puna podnjača puna poklopna daska i okrugla leta na nastavcima do 7 cm ispod žleba satonoše. Nema leta na podnjači. Razlika u odnosu na klasiku je evidentna. Pozitivna ili ne to nek zaključi svak za sebe tako što će probati na dva tri društva.
Više može jedan koji hoće nego dva koji moraju. - Živojin Mišić

Van mreže Aleksandar Nadrljanski

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 392
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Sanad 89m
Odg: Zazimljavanje LR košnice
« Odgovor #23 poslato: Septembar 26, 2014, 19:30:53 »
Od kog do kog datuma se drze otvorene AV-podnjace ...tj.od kog datuma se otvara ,i zatvara AV-podnjace .
Evo odgovora od iskusnog pcelara koje glasi "Ako su LR- na dva tela ,otvorene treba biti od 15 septembra do 15 februara .A zatvorene posle toga "

Van mreže Slavisa Petrovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 209
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Zvornik
Odg: Zazimljavanje LR košnice
« Odgovor #24 poslato: Septembar 26, 2014, 22:36:39 »
Od kog do kog datuma se drze otvorene AV-podnjace ...tj.od kog datuma se otvara ,i zatvara AV-podnjace .
Evo odgovora od iskusnog pcelara koje glasi "Ako su LR- na dva tela ,otvorene treba biti od 15 septembra do 15 februara .A zatvorene posle toga "

Hvala Aleksandre za informacije
Razlika izmedju pčelinjeg i ljudskog društva je u odnosu broja radilica i trutova.

Van mreže Boris Salaj

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 721
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Sombor- Gradina
Odg: Zazimljavanje LR košnice
« Odgovor #25 poslato: Septembar 27, 2014, 10:18:59 »
Nemam lr košnice. Samo da se osvrnem na ovo o čemu Radoje piše. Ja se koristim Brndinim metodom okruglih leta. Puna podnjača puna poklopna daska i okrugla leta na nastavcima do 7 cm ispod žleba satonoše. Nema leta na podnjači. Razlika u odnosu na klasiku je evidentna. Pozitivna ili ne to nek zaključi svak za sebe tako što će probati na dva tri društva.

Molio bih Vas da nam kažete koje ste razlike primetili. Dosta se priča o ovim otvorima, pa razmišljam da probam...

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Zazimljavanje LR košnice
« Odgovor #26 poslato: Septembar 27, 2014, 21:37:39 »
Једно мало обавјештење и једна мала реплика  :) .

Горан Мирјанић је већ скоро годину дана доц. др. пчеларства.

Био сам присталица зимовања пчела на отвореним подњачама али послије читања неких књига и радова (првенствено руских) које говоре о огромном значају угљендиоксида за квалитетно зимовање, о отварању више не размишљам.

Поједностављено, то изгледа овако. Кошница (било која настављача) током периода вањске активности пчела од прољећа до касне јесени има отворена два лета.
Доње на подњачи и горње (обично округло) на првом или другом наставку у зависности од типа кошнице.
Током зимског мировања доње лето на подњачи се потпуно затвара. Пчеле дисањем производе угљен диоксид који се хлади и пада према подњачи. Пошто нема гдје изаћи повећава се његова концентрација до одређене границе. Тај слој СО2 дјелује као јастук испод клубета и због његове повећане концентрације пчеле долазе у стање привидне ошамућености што опет доводи до смањене потрошње хране, мањег оптерећења пробавног тракта несварљивим остацима и у коначници мирнијег и бољег зимовања. Загријан ваздух засићен воденом паром излази на горњи округли отвор (предлаже се да је најмањи пречник 30 мм) тако да у кошници минимално цијеђење воде низ зидове.

Улошке на подњачама држим затворене током цијеле године, чак и за вријеме третмана мрављом киселином.

Treba obratiti pažnju kada se čita iz knjiga koje se bave tehnikom koja je  “daleko” od našeg podneblja. Ovde su bitne sitnice koje govore o tome u kojim uslovima pčele zimuju i može se desiti da se razmatra zimovanje u uslovima zimovnika u koji se pčele unose.

Štose tiče ugljen dioksida i tu postoje neke granice ali i rasprave koliko ga ima i gde se nalazi (u širem prostoru košnice ili samom klubetu) i shodno tome, sa kojeg stanovišta ztiče na pčele prilikom zimovanja.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Радоје Киперовић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 204
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Озрен
Odg: Zazimljavanje LR košnice
« Odgovor #27 poslato: Septembar 27, 2014, 22:51:10 »




Kako kazete sami ste bili pristalica zimovanja na otvorenoj podnjaci a sada vise ne, mozete li reci kakva su vasa zapazanja-razlike dok su vam drustva zimovala na otvorenoj odnosno zatvorenoj-punoj podnjaci? Kako cime i kada utopljavate svoje kosnice?
U zadnje vreme sam kod par pcelara video da su poceli da koriste najlon i folije preko satonosa tj celog gornjeg nastavka zimi, koja je funkcija i prednost tog najlona koji ispod stavra kapljice vode u odnosu na recimo novinu i sl... po ovome vodena para gotovo nema nikuda da izadje iz kosnice sva se kondenzuje gore ispod folije-najlona.


Hvala i pozdrav

Славиша, молим те прво без персирања. Везано за твоје прво питање, нисам превише експериментисао да би се могло узети за релевантно. Зимовање са отвореним подњачама пробао сам зиме 2012/13 управо из разлога неких теорија да ће друштво боље зимовати ако се елиминише утицај кондензације водене паре и цијеђења воде низ саће и зидове кошнице. Прво што сам примијетио је да пчеле чешће и бурније реагују појачаним брујањем код ходања око кошница. То брујање је присутно и када вјетар дува на махове. Сљедећа ствар, већа потрошња хране је била евидентна. Рекао бих да је ту у просјеку један ДБ рам меда више потрошен. Процентуално би то било ту негдје до 20%. Опет кажем узорак је био превише мали да би се могао посматрати као нешто релевантно и закључак је само одокативан.
Е сада оно најбитније, зашто сам закључио да влага у кошницама није проблем чак ни зими. Имао сам у том периоду три старе кошнице, двије ЛР и једну ДБ, које су имале поклопну даску од лесонита као и кровове од истог материјала, само је рам био од дрвета. Пошто је тај период децембар-јануар био са доста кише десило се да су стари кровови пили воду и капиларним путем преко поклоне даске сва та вода је ушла у кошнице. Стање које сам затекао пред крај јануара било је такво да сам отписао друштва. Вода свуда, по два крајња рама су била зелена од плијесни и натопљена водом. Пчеле у клубету  орошене и дјеловало је да им нема спаса. Само сам ставио нове кровове и дигао руке, ако преживе, преживе.  Да не дужим, та три друштва су преживјела и у прољеће имала експлозиван развој, од њих сам врцао и мед од дивље трешње.
Мислим да фолије имају смисла у прољећном развоју јер првенствено смањују осцилацију температуре у зони изнад клубета када је то најпотребније, дакле када креће легло. Постављам их негдје у вријеме између ресања лијеске и цвјетања џанарике. Пред багрем скидам. Кошнице ничим додатно не утопљавам. Присталица сам поклопне даске од пуног дрвета а све више и пуне дрвене подњаче. Иначе имам највећи број, скоро 90% мрежастих подњача али нисам увидио било какве предности у односу на мрежасте осим лакшег праћења опадања варое и лоцирања зоне клубета у току зиме.


Treba obratiti pažnju kada se čita iz knjiga koje se bave tehnikom koja je  “daleko” od našeg podneblja. Ovde su bitne sitnice koje govore o tome u kojim uslovima pčele zimuju i može se desiti da se razmatra zimovanje u uslovima zimovnika u koji se pčele unose.

Štose tiče ugljen dioksida i tu postoje neke granice ali i rasprave koliko ga ima i gde se nalazi (u širem prostoru košnice ili samom klubetu) i shodno tome, sa kojeg stanovišta ztiče na pčele prilikom zimovanja.


Управо тако. У Русији највећи број пчелара уноси кошнице у тзв. зимовке. Нису ми позната искуства наших пчелара са таквим начином рада. Мислим да сам негдје прочитао да Момчило Ћосовић (Пале) ради или је радио нешто слично.
Е сад у руским "зимовкама" температура је неупоредиво константнија од наших система са кошницама на отвореном. Циљана температура, еко се добро сјећам код њих је 4 степена С, ако гријешим молим да ме исправите. Хибернација клубета у таквим условима требала би бити "мања" него на нижим температурама када је кошница на отвореном. Написао сам хибернација иако то није баш најсрећнији термин али не желим ићи предалеко. Углавном ово са угљен диоксидом није само руска измишљотина. Мислим да се исто може прочитати и код Таутза а зиме код нас и у Њемачкој нису нешто драматично различите. Ако неко може написати нешто добро и квалитетно, а непотцјењујући знање и искуство осталих колега,  о различитим могућностима зазимљавања и зимовања пчелињег друштва онда сте то ви уважени г. Шоле  ;) .

П.С. Знам такође ко има добру и квалитетну аргументацију против пуних подњача. То је уважени г. Свето  ;) .

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Zazimljavanje LR košnice
« Odgovor #28 poslato: Septembar 27, 2014, 23:54:38 »
Uvaženi  :D  :D  :D ... ne vredi, ne može ovako da se razgovara, ne ide mi, smešno je... Idemo ono prosto bez uvažavanja.  :)


Prisustvo i uticaj ugljen dioksida su nesporni i to je decenijama poznato. U zimskim uslovima pčele uspevaju da umesto enzima oksidaze dehidrogenaza bude značajnija. Ugljen dioksid im verovatno pomaže u tome. Nešto drugo je tu takođe bitno. To je da ga ne bude previše, ali takođe mislim da ne treba košnica da bude prepuna ugljen dioksida kao da je pušnica za meso. Onog hladnog talasa 2012 bilo je pojačanog zujanja iz košnica i moj zaključak je da to pčele rade upravo zbog malo više ugljen dioksida (i Ivan Simić je pisao da je primetio ovakvo ponašanje pčela). Danima se ništa nije pomeralo u okolini i brzina vetra je bila 0.

Za razliku od tog ekstrema, imali smo ove godine „pojačanu izmenu vazduha“ u košnicama (kada je duvala ona nezapamćena košava). I izgleda da su pčele sačuvale potrebni ugljen dioksid.

Ako bih hteo da budem veliki stručnjak, ja bih takođe mogao da kažem da se uvlake izvuku 15. septembra a vrate tamo negde 15 februar. Samo što ja to ne mogu raditi jer imam košavske uslove. I pčelinjak mi ispred nosa. Ako neko ima udaljen pčelinjak, a desi se onakva košava i mećava i putevi budu neprohodni, ja ne mogu nikome da kažem da skokne pedesetak kilometara i zatvori podnjače. Zato neću reći ni da ih otvara. Proveravali smo ovakvo zimovanje pre više od 20 godina i poznati su mi rezultati. Ali ipak tako nešto ne radim.

Pčele moraju na neki način da regulišu parametre u košnici. Najbolje je ako to rade u nekim umerenim uslovima pripremljene košnice za zimu. Pisao sam osvom viđenju ovakvih rešenja i ne bih ponovo. Parametri koji se regulišu su temperatura, povoljan bilans gasova (povoljan, ali ne - ekstreman), regulacija vlage...Ako kažem da pčele regulišu vlagu u klubetu (ili gnezdu), ovako „napamet“ imam problem. Jedan naš kolega meri (neprestano meri i ne vidim jasne zaključke) i na osnovu činjenica kaže da pčele ne regulšu vlagu, delovaću neozbiljno, jel’ tako...

I eto, uspeo sam da ne potcenim ničije znanje. Samo, zamisli da si unutar košnice i onda sa poznavanjem osobine vazduha (koji između ostalog u zavisnosti od zagrejanosti ima više ili manje vlage u sebi) biće ti jasnije.

Folija iznad može da se koristi i takođe sam pisao o tome i samo treba znati gde i kako se koristi. Korišćenje folije neki majstori onako paušalno posmatraju i misle da je isto za sve tipove košnica. Jeste, ako npr. LR košnica zimuje u jednom nastavku. Može i kada je sa dva, ali da pčelar bude siguran da će pčele biti najvećim delom u gornjem nastavku (najbolje celo klube) i da leto bude baš poveliko. Ja silom prilika oko pola pčelinjaka držim u „režimu“ folije preko zime. Kupio sam povoljno od mein Bruder-a neke krovove koji su rađeni sa šper-pločom (odvratno i leti i zimi, jer je iznad tog pocinkovani lim). Ali se trudim da klube mora biti u gornjem nastavku u tim košnicama. A to opet malo pravi rizik sa nešto manjim vencima ili mora biti u jednom nastavku, a najbolje je kada podbacim polumedište. Ali tanji venci su opet poželjni.


Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Miroslav Jovanović

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 699
  • Lokacija pčelinjaka: Sarbane Ub
Odg: Zazimljavanje LR košnice
« Odgovor #29 poslato: Septembar 27, 2014, 23:59:33 »
Borise da te nebih doveo u zabludu ili nekog ko ovo čita nestručnim objašnjenjem preporučujem da ukucate na youtube " brndušić predavanje u novom sadu" . Traje skoro dva sata al ima se šta videti. Bio sam na tom predavanju. Ako neko ko je vičan ovoj tehnici može nek postavi ovde link.
Više može jedan koji hoće nego dva koji moraju. - Živojin Mišić