Košnice Voja

Radovi na pčelinjaku => Radovi na pčelinjaku po godišnjim dobima => Temu započeo: Jovica Velickovic Februar 24, 2011, 15:43:11

Naslov: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Jovica Velickovic Februar 24, 2011, 15:43:11
Ja još uvek nisam zatvorio svoj prvi krug pa mi nemojte zameriti na nekim nelogičnostima u samom tekstu, naime skupljao sam ove savete sa raznih mesta i stavljao ih u jedan dokument da bi mi bilo lakše u radu. Ovo su osnovne smernice za rad nas početnika, kojih koliko vidom ima dosta, molim starije i iskusnije kolege da daju ispravke i savete kako bi mi početnici imali pred sobom jedan sažeti pregled poslova tokom godine.

Puno pozdrava
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: stevanovic sveto Februar 24, 2011, 16:51:46
Za početnika ovo je sasvim dobar kalendar. Pozdrav.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: sava mitic Februar 24, 2011, 17:10:27
Mogu i " stariji " da obnove gradivo.
Pozdrav iz ALeksinca
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Tomislav Androš Februar 24, 2011, 17:56:49
Ma ovo je prava stvar.... kad je forum tu nema potrebe da trošim novce na literaturu...bar dok prijatelj Vojo ne napiše knjigu  ;)
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: stevanovic sveto Februar 24, 2011, 18:12:44
Na ovom linku ima te lepo napisano o radovima u toku godine. Pozdrav.

http://www.pcela.rs/IndexKalendar.htm
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Milan Miladinovic Februar 24, 2011, 18:29:47
Bravo za temu i Jovicu.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Milinčić Vladimir Februar 25, 2011, 23:03:33
Jovice, ovo je odlična stvar!
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Jovica Velickovic Februar 26, 2011, 00:08:24
 Zahvaljujem se kolegama na ovim pohvalama.
 Ma može to i bolje, samo treba dobro da se sredi jer primetićete da se tu pojavljuju saveti za različite tehnologije pčelarenja (LR, DB ...). Ideja mi je bila taj kalendar više liči na podsetnik nego na priručnik, dakle kratko i jasno bez mnogo objašnjavanja. Nadam se da ćemo ga zajednički doterati tako da budućim početnicima olakšamo prve korake u pčelarstvu.
 Puno pozdrava.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: sava mitic Februar 26, 2011, 07:48:37
Tema ide u pravom smeru. Nastojmo da doprinesemo da bude još bolja.
Svak ko ima ideju da doprinese njenom poboljšanju, neka se uključuje.
Pozdrav iz Aleksinca
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Milan Miladinovic Februar 26, 2011, 10:48:37
Zahvaljujem se kolegama na ovim pohvalama.
 Ma može to i bolje, samo treba dobro da se sredi jer primetićete da se tu pojavljuju saveti za različite tehnologije pčelarenja (LR, DB ...). Ideja mi je bila taj kalendar više liči na podsetnik nego na priručnik, dakle kratko i jasno bez mnogo objašnjavanja. Nadam se da ćemo ga zajednički doterati tako da budućim početnicima olakšamo prve korake u pčelarstvu.
 Puno pozdrava.
Upravo to je i dobro...kratak i sažet podsetnik radova.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Dejan Vasic Januar 05, 2012, 17:28:12
Pozdrav kolegama,
Svaka cast Jovice..
Medjutim Da li je ovo dovoljno za pocetnike...?
Ovo i lici kao sto ste i sami rekli na podsetnik, ali kod pocetnicima ovaj tekst nece puno pomoci, cak sta vise zbunice ih.....
Tekst koji ste objavili u formi koja jeste sada, velik je posao, ali po mome misljenju ovaj prirucnik za pocetnike trebao bi bukvalno da obradjuje svaku tacku posebno za svaki mesec, a to je zaista ogroman posao.....
Ovaj tekst je po mom skromnom misljenju vise prilagodjen pcelarima sa vec nekim iskustvom.....
I odlican je....
Nemojte nista zameriti....

s postovanjem
Dejan
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Dragan Šošić Januar 05, 2012, 22:20:47
Jovica se potrudio i ne bih da omalovažavam njegov posao, ali u ovom podsetniku ima protivrečnih stvari. Ima i suvišnih, ali i totalno pogrešnih za koje nije jasno čemu služe, kao što je npr.: Izvršiti prolećno tretiranje protiv varoe (a ovo je iz radova u mesecu martu). Znamo koji je “veliki pčelarski mislilac” zagovarao tretiranje u martu.

Dobro Dejan kaže: ovo je sa previše detalja i trebalo bi pojednostaviti, ali i izbaciti  neke pogrešne stavke.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Dejan Lalić Januar 09, 2012, 20:08:30
Hvala Jovice.
Meni kao budućem pčelaru početniku ovo znači puno.
Pozdrav svima,
Dejan Lalić
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Nenad Nessa Markovic Januar 09, 2012, 23:57:04
Pa ajd da mi pocetnici zamolimo iskusnije kolege da malo detljnije procesljaju ovo sto je Jovica mukotrpno sacinio pa da dobijemo kvalitetan podsetnik-prirucnika ili sta vec ali nesto sto ce pomoci nama pocetnicima, bilo bi lepo i korisno a i valjda bi se pokazala dobra volja za pomoc neiskusnima a sto navodno krasi pcelare, pozdrav i apel na sve iskusnije da nam pomognu svojim iskustvom, pozdrav svima i medno Vam bilo
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Dragan Šošić Januar 10, 2012, 23:14:25
 
Pa ajd da mi pocetnici zamolimo iskusnije kolege da malo detljnije procesljaju ovo sto je Jovica mukotrpno sacinio pa da dobijemo kvalitetan podsetnik-prirucnika ili sta vec ali nesto sto ce pomoci nama pocetnicima, bilo bi lepo i korisno a i valjda bi se pokazala dobra volja za pomoc neiskusnima a sto navodno krasi pcelare, pozdrav i apel na sve iskusnije da nam pomognu svojim iskustvom, pozdrav svima i medno Vam bilo


Ne podcenjujem ničiji mukotrpni rad, taman posla. Ma koliko rada i truda da je u neki posao utrošeno poštujem

Samo kažem da je meni lično sporno tretiranje u martu. Od tog posla nema ništa. Ima još stavki koje su sporne. Teško da ja mogu da napišem nešto, što bi se svidelo svima. Moji metodi rada ne zavise od kalendara, nego od relativno dobro vođene evidencije i intervencije u svim uslovima. Tamo gde je to potrebno. A to se ne radi po kalendaru.

Takođe ja imam naviku da u ovom vremenskom periodu pri niskim temperaturama (oko 0° C ili nešto mali nižim) otvaram košnice. Mnogi smatraju da je to ludilo (kasnije pričaju priče o bolestima). A to je brz i jednostavan posao i napravi se najbolja procena. Zato sa nikakvim bolestima pčela nemam problem.

Skoro sam razgovarao sa kolegom, koji ima titulu dr (koliko se sećam). On kaže da ima oko 300 košnica. Stavlja redovno pogače i sipa puno sirupa u jesen, a ima nozemu. Njegovo objašnjenje je da u tom kraju ima nozeme, nekako prirodno. Da nije smešno, bilo bi tužno. Konačno sam shvatio šta je naučna fantastika i naučno-fantastična praksa. Ne mogu da tvrdim da je na listi predavača SPOS-a (ne mogu sada da rijem po internetu i ne zanima me, ali je to tužno. On radi po kalendaru i taj sirup i pogače.

Na forumu SPOS-a sam mom dragom kolegi iz Smedereva napisao odgovor (u temi Pomoć pčelarima početnicima) i u zaključku napisao da ja ne volim puno da radim. A u stvari puno radim i moj život i moja razmišljanja su apsolutno posvećeni pčelama. Ali radim kada treba da se radi.

Međutim, ovo je tema koja ne podrazumeva moje memoare, pa bih savetovao kolegama ono što sam na početku navedene teme na forumu SPOS-a (Pomoć pčelarima početnicima) napisao u uvodnoj poruci (između ostalog) pod tačkom 8 (koja je istovremeno “šifra” za onog smajlića) ali se dobro namestilo:

nije važno imati plan već znati planirati (specifičnost pčelarstva vas na ovo obavezuje)

Mada i moje mišljenje treba da se uzme sa rezervom, jer sam tu spominjao stres, a sada ga osporavam. Mada sam ga i tada definisao kao što sam to uradio na ovom forumu (u odgovarajućoj temi).

To bi bilo neko moje iskustvo, ako može da koristi nekome
Pozdrav Šole
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Vojo Brstina Januar 10, 2012, 23:48:35
Evo Jovicinog rada za januar (i od mene pohvale za uloženi trud)  kopirao sam ga da bi mogli o njemu malo da raspravljamo.
JANUAR

•    Vizuelna kontrola pčelinjih društava svakih desetak dana
•    Pomoću stetoskopa (ili gumenog creva) poslušati zvuk klubeta
•    Obezbediti mir na pčelinjaku
•    Čistiti leta od snega i leda
•    Ispred košnica prostreti slamu, kukuruzovinu i sl.
•    Zaštititi pčelinjak od ptica
•    Ako pčelama nestane hrane dodati pogaču
•    Sprečavati znatniji razvoj legla
•    Prilikom prihranjivanja dodavati polen
•    Sređivati i popravljati pčelarski pribor i alat (popravka starih i izrada novih košnica i ramova)
•    Užičavanje ramova i topljenje voska
•    Prisustvovati savetovanjima i pratiti literaturu


PAŠA

•    Nema je ali se ponegde javljaju : Visibaba i Šafran

----------------------------------------------------------------------------------------.
Ovde ću da iznesem neko svoje mišljenje a molio bih i druge kolege da i oni iznesu svoja iskustva i mišljenja.

1.  •    Vizuelna kontrola pčelinjih društava svakih desetak dana
1a.   Mislim da tokom januara nema potrebe toliko puta posmatrati pčelinje zajednice ako se misli na otvaranje košnica ili posmatranje kroz rešetku na zbegu(ako postoji na košnici).
Mislim da je dovoljno a i obavezno jednom tokom meseca januara biti na pčelinjaku u vreme pročisnog  izleta pčela.
Inače dobro je svakih desetak dana obići pčelinjak pogledati da se nije neka košnica nakrivila usled mogućeg potonuća postolja posle kiše, otapanja snega ili da se nešto drugo nepredviđeno nije desilo. Meni lično poslednjih nekoliko godina januar prođe sa jednim najviše dva obilaska pčelinjaka.

 2.   •    Pomoću stetoskopa (ili gumenog creva) poslušati zvuk klubeta
2a.   Može se izvršiti ovakav pregled stanja na pčelinjaku ali u mojim kontinentalim uslovima zimovanja obično u januaru i ako neka zajednica ostane bez matice, što utvrđujemo na osnovu pojačanog brujanja pčela, opet je bolje sačekati februar pa tu zajednicu preko papira spojiti sa nekom ali obavezno jačom zajednicom od ove koju spajamo.
Ako su nam pčele vršile pročisni izlet tokom decembra mislim da nema potrebe za osluškivanjem pčelinjih zajednica tokom januara.

3. •    Čistiti leta od snega i leda
3a.          Kad padne sneg ako je dosta hladno ja nabacim po lopatu-dve snega na leta. Sneg je porozan i to malo vazduha biće im dovoljno u ovim uslovima a istovremeno sprečiće snažan prodor hladnog vazduha u košnicu-e. (Pčele zazimljavam sa svim saćem to jest sa više nastavaka)

4.   •    Ispred košnica prostreti slamu, kukuruzovinu i sl.
4a.    Mislim da za ovim nema potrebe.
Ako je toplo vreme a na pčelinjaku to jest ispred košnica ima još zaostalog snega bilo bi racionalnije tada malo proširiti leta da bi sprečilo preveliko zagrevanje košnica radi eventualnog pokretanja legla ili njegovog širenja ako je slučajno već krenulo.

5.•    Prilikom prihranjivanja dodavati polen
5a.     Ne bih dodavao nikakav polen pčelama nikada a posebno ne u januaru makar da se mislilo na dodavanje u pogaču.

6.•    Prisustvovati savetovanjima i pratiti literaturu
6a. Samo bih dodao još i pratiti forume.

Paša: visibaba i šafran
Što se tiče paša, mislim da je bolje da ih nema u ovom delu zime.

Od ukupno 12 tačaka na 6 tačaka imam isto mišljenje kao i kolega Jovica a za ovih drugih 6 izneo sam neke svoje stavove i iskustva a sve u odnosu na moje klimatske uslove u kojim pčelarim a koja se i ne moraju uklapati i biti prihvatljivi za neka druga područja i druge klimatske uslove.

Pozdrav svima........
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Nenad Nessa Markovic Januar 11, 2012, 10:08:15
Kolege, pa ja kad sam i rekao ajd da nam podelite vaseg znanja nisam ni rekao da nam napisete planer rada i prirucnik, vec ako je to ikako moguce naucite nas koji nemamo mentora *ma da je to na ovaj nacin tesko* kako da procenimo kad sta treba raditi i sta nikako nesmemo raditi a sta bi trebalo raditi kako bi covek sam shvatio sta je najbolje za njegovo podrucije raditi.

Komisija Sosicu ja bi licno voleo da cujem i od Vas i od drugih iskusnih kolega kako to oni rade i kako procenjuju vreme i potrebne intervencije, jer samo na taj nacin mogu i sam da naucim i shvatim sta bi mogao da usvojim za sebe a sta mi ne odgovara iz bilo kog razloga *podneblje, vreme....*,

Hvala na svim konstruktivnim predlozima i postovima gde se moze nesto nauciti
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Dejan Vasic Januar 11, 2012, 19:29:14
Kolega Vojo,
To je to znaci sve tacke koje treba da se odrade i onda tacku po tacku objasniti.....Sada je mnogo jasnije.......
pozdrav
Dejan
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Dragan Šošić Januar 12, 2012, 11:50:13
U poslednjih mesec dana (u mojim uslovima pčelarenja – okolina Beograda) bilo je 20 dana, kada ste sa košnicom mogli da radite šta hoćete (bili su problematični dani samo kada je padala kiša). Ako se sa ovim načinom rada ne slažete, nemojte uopšte čitati ovu, inače predugačku poruku.


Komisija Sosicu ja bi licno voleo da cujem i od Vas i od drugih iskusnih kolega kako to oni rade i kako procenjuju vreme i potrebne intervencije, jer samo na taj nacin mogu i sam da naucim i shvatim sta bi mogao da usvojim za sebe a sta mi ne odgovara iz bilo kog razloga *podneblje, vreme....*,

Hvala na svim konstruktivnim predlozima i postovima gde se moze nesto nauciti

Već sam rekao da je vrlo bitno vođenje evidencije. Kada imate uvid u stanje u svakoj košnici, tada je lako proceniti gde i kako intervenisati. Kada sam predstavio vođenje evidencije na kompjuteru, to nije igranje, nego samo korišćenje novog i savremenijeg alata od sveske. Isto se može skicirati i na listovima hartije. Bitno je da se vidi ceo pčelinjak, a ne pretražuje po svesci podatak za svaku pojedinačnu košnicu. Može i to, ali se u pripremi na jednom listu hartije upišu podaci košnica koje su problematične. Mada je ovo lično opredeljenje.

Dalje se prati opšte stanje (vremenske prilike i eventualno ima li kakvog unosa). Ako se postavlja pitanje unosa, a zimsko je vreme, deluje nelogično. Ali prošle godine smo imali unos polena početkom i krajem decembra. To je uslovilo pojavu legla u košnicama, još početkom decembra. Ove godine je situacija slična, samo što unosa polena nije bilo u nekoj većoj meri. Međutim, temperature su bile visoke i opet se pojavilo leglo. Ovo se mora utvrditi i intervenisati, ako je košnica npr. LR a leglo je u prvom nastavku. Tada se mora to leglo podići u gornji nastavak. Ako se to ne uradi postoji rizik da pčele ostanu u prvom nastavku i uginu usled nedostatka hrane. I to su osnovni parametri koje treba pratiti: spoljni uslovi, količina i raspored hrane, i pojava legla. Ako su npr. košnice DB a znate da se pojavilo leglo, ali i da je raspored hrane povoljan, ništa se ne radi. Mnogi se „poplaše“ pa još dodatno „utople“ košnicu i pogoršaju stanje. Eventualna intervencija (kod DB košnice) bi bila približavanje ramova sa medom, ako su ramovi koje zaposeda klube sa malo hrane. Kada sam pre par godina govorio o zimskom pregledu, to je nailazilo na podsmeh, a sada se snimaju filmovi na tu temu i kao vrši neki eksperiment. Tu i jeste problem, da oni koji to nikada ni videli ni čuli komentarišu ismejavaju i potom i drže predavanja na tu temu.

 20 godina vršim zimski pregled.

Zimski pregled podrazumeva odizanje poklopne daske na temperaturi bloskoj 0°C (ili malo nižoj. Vreme kada se to prati je oko nove godine (kada je vreme prosečno toplije, kao ove godine, moglo je i nešto ranije). Pri toj temperaturi se može tačno utvrditi visina mednog venca. Prema količini vlage se može približno tačno zaključiti, ima li legla. Kada je temperatura viša (npr 6-7 °C), a ima legla, pčele preko venca meda izlaze na satonoše prikupljajući vodu koja im treba za leglo i ne može se uopšte videti visina mednog venca. Onda se često dodaje pogača, jer se zaključi da nema hrane i to može uticati na to, da umesto da se zaustavi širenje legla, dođe i do povećanja površine sa leglom. To nikako nije dobro. Sledeći posao bi mogla biti jo jedna kontrola (tok za oko 15 dana od momenta kada ste eventualno intervenisali). Pčele su uspele da prenesu i pripreme dovoljno meda za otprilike to vreme (podrazumeva se da imaju bar kakav takav venac meda). To je potrebno proveriti, jer će i potrošnja biti uvećana, zbog prisustva legla.

Tada se može i pronaći košnica koja je slaba ili bezmatak) i treba izvršiti spajanje, po „šemi“ koju sam već skicirao (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=171.msg11067#msg11067). Nemojte da čekate sa ovim. Na forumu SPOS-a je na slično pitanje dobijen odgovor, da će pčele zaboraviti na društvo koje su napadale (gde je bilo grabeži) . Ovo ne da nije tačno, nego je smešno (ovo tvrdim sa punom „moralnom i materijalnom“ odgovornošću) (http://spos.info/forum/index.php?topic=12688.msg270807#msg270807).
Nece se ponoviti, vec su zaboravile na to drustvo.
Sacekaj prvi topliji dan i drustva spoj preko novina.
Inače je opisano i u literaturi. A i imao sam, nažalost (ILI NA SREĆU) prilike da to posmatram dve sezone u trajanju oko 6-7 meseci. Grabež će se uvek ponoviti naknadno i može doći i do napada na druge košnice zbog toga. Zato slaba drštva, ako to nije ranije procenjeno, treba spojiti tokom zime, naročito ako je došlo do grabeži. Ne treba ni dovoditi u dilemu šta raditi sa bezmatkom. Čim se utvrdi da je društvo bez matice, ili se spaja ili UNIŠTAVA (da ne navodim ponovo, da je i na ovakva pitanja isti kolega odgovarao: sačekaj mart mesec...). Ili će doći do grabeži ili do bolesti. I nije baš spajanje preko novine rešenje. Ovo nije leto, da bi se pčele tako lako prisajedinile.

Sledeće bi bio prvi veći pregled, početkom prvih snažnijih unosa polena (iva ili slično, što zavisi od područja i uslova pčelarenja). U mojim uslovima bi to bilo na oko par dana pre cvetanja džanarike.
I jedino ako ima još dodatnih pitanja, mogu odgovoriti.

Da zaključim:
-imate jasan uvid u stanje u svakoj košnici na osnovu precizne evidencije,
-prate se svi uslovi,
-interveniše se u košnicama gde je to potrebno (jer je realno očekivati da se vreme pogorša i društvo trpi posledice),
-intervencija zavisi od stanja u košnici koje je utvrđeno zimskim pregledom,
-svaka vrsta intervencije je moguća.








Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: sljivic b miljko Oktobar 27, 2016, 09:40:27
                   Za pčele i pčelare je najboqe da su sve uradili ranije i da u novembru ništa ne rade. U novembru je dobro čitati literaturu i razmišljati o njihovom životu u klubetu. Pošto se zimske pčele razlikuju od letnjih time što imaju četiri puta više masnog tkiva i višestruko razvijeniju mlečnu žlezdu ( žlezdu koja luči matičnu mleč a i invertazu i glikogenazu ) razmišljanja usmearvam u tom pravcu tako što dajem jedan pasos iz "Pisma pčelarima za novembar ".

                   Zimske pčele treba da sačuvaju masno tkivo i razvijenost mlečnih železda da bi odnegovale prvo leglo.Prvo leglo se neguje iz sopstvenog organizma zimskih pčela a prve izležene pčele nastave da neguju leglo iz zaliha hrane odnosno novog unosa. Zimske pčele imaju četiri puta više masnog tkiva i višestruko duže žive. Znači u radu sa pčelama treba izbegavati sve radnje i aktivnosti koje na bilo koji način utiču loše na dva najvažnija organa dugovečnih pčela, masno tkivo i mlečnih žlezdi koje će imati za posledicu trošenje glikogena u masnom tkivu. Od dužine života zimskih pčela zavisi da li će svoje masno tkivo potrošiti u negovanju legla u januaru, februaru martu ili čak u aprilu. Za nas pčelare je jasno da ćemo veće koristi imati da više pčela iz masnog tkiva odneguju u martu i aprilu nego u januaru i februaru. Priroda je opredelila pčeli da tokom zime ne neguje leglo jer time skraćuje život zimskim pčelama. Ranim negovanjem legla raubujemo zimske pčele a dobijamo nove pčele koje nisu korisne ni za sakupljenje meda kao ni za negovanje legla zbog nedostatka unosa. Iz navedenih razloga se uvek savetuje u februaru da “ako lepo vreme potraje treba rastopliti društva da matica ne razvije leglo”.Ako je tako onda utopljavanje društava koje mnogi pčelari praktikuju u novembru treba odložiti za mart. Posledica neutopljavanja može biti nešto više utroška zimske hrane što je kod dobro pripremljenih društava beznačajno. Znači što se tiče zimskog negovanja legla moramo razlikovati dva perioda i to: period prestanka negovanja legla u jesen i period početka negovanja novog legla u proleće. Što se tiče prestanka negovanja legla u jesen najbolje je ostaviti pčelama da same odluče kad će i koliko smanjiti leglo a kad će prestati da polažu jaja. Pčele to treba da odluče na bazi spoljnih prirodnih uslova, unosa i temperature ali nikako ih ne treba podsticati dodavanjem bilo kakve hrane. Period u kome će pčele početi novo leglo zavisi od više faktora kao što su svetlost, toplota, vlažnost u košnici (kao sigurnost obezbedjenja budućeg legla vodom), zalihe hrane i unos ali i unutrašnje promene u organizmu pčele (trošenje masnog tkiva utiče na ranije kretanje legla). Interes pčelara je da se zimske pčele sačuvaju što je moguće duže, odnosno ako može do aprila, što znači da kasnije počnu da neguju leglo. Znači dodavanje hrane (sirup pogače i slično osim rama sa zatvorenim medom) u zimskom periodu izaziva: a) podizanje temperature u klubetu, radi invertovanja hrane što direktno šteti pčeli (kraći život i veća potrošnja), b) izaziva uznemirenje pčela što povećava potrošnju hrane i nagomilavanje nesvarljivih materija u zadnjem crevu, c) pčele moraju da aktiviraju žlezde za lučenje invertaze i glikogenaze u periodu kada treba da miruju što utiče na starenje (na lošu aktivnost mlečne žlezde), d) povećava vlažnost jer se oslobađa vodena para a hrana je svojim prisustvom novi unos što utiče na pojavu legla ili na njegovo povećanje u periodu kad ne bi trebalo da ga bude. To ima za posledicu znatno veće trošenje zimskih pčela odnosno njihovo masno tkivo i žlezde za ishranu i tako smanjuju dužinu života. Da citiramo i pisanje pokojnog Dr. Milana Ćirovića u Pčelaru br 11/2003 na 496. strani „Može se sa sigurnošću reći sledeće: što pčelinje društvo počne ranije da gaji leglo, kasniji njegov razvoj biće usporen. Ono se ponaša kao atletičar: ako ovaj na početku forsira trku, izgubiće dah na kraju (pa i trku ). S druge strane prerano izležene mlade pčele često nemaju duže vreme priliku da izleću pa su kratkog veka, slabe kondicije, tj. fiziološki su stare i pčelinje društvo nema od njih velike (očekivane) koristi.“ Čak i kada ne bi bilo štete od ranog legla, bio bi veliki trošak na prolećnoj ishrani jer je paša daleko i pčele se moraju hraniti.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: dragi milic Oktobar 27, 2016, 12:40:10
Ja sam zahvalan sto se gospodin Slivic pojavio na ovom forumu .Negde sam cuo ili procitao  lepu recenicu. SASLUSAJMO GA MOZEMO NESTO NAUCITI.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Edi Daruši Oktobar 27, 2016, 12:48:44
Pridružujem se rečima punih uvažavanja za pisanje gospodina Šljivića. Da li gosn. Šljiviću možete nešto napisati i o utopljavanje koje ste spominjali.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: sljivic b miljko Oktobar 27, 2016, 13:41:24
pošto svi početnici ne primaju "Pčelar" staviću moj tekst objavljen u oktobarskom časopisu kako bi mogli u ovoj temi da čiataju:

ПИСМО ПЧЕЛАРИМА ЗА ОКТОБАР

До почетка октобра морали смо одрадити све важне послове, осим третмана оксалном киселином, а у октобру, од послова треба и/или се може урадити оно што смо закаснили и што евентуално директно не утиче на живот пчела у клубету. Ако смо са радовима закаснили морамо извући поуку и у следећим годинама не чинити исту грешку.

Пчеларску 2016. годину памтићемо као једну од најлошијих или као најлошију. Међутим, без обзира на тако лошу годину, пчелари су морали припремити пчеле за зиму, тако да њихово презимљавање и добар пролећни развој не буде доведен у питање. Сви најважнији послови за квалитетно и успешно презимљавање (јако друштво, добро здравствено стање, квалитетне матице, квалитетно саће и довољно хране доброг квалитета и одговарајућег распореда) у септембру су морали да буду завршени.

Почеткак октобра у нашим условима се сматра почетком „привременог физиолошког мира у развоју и размножавању“ или период зимовања пчела. Пчеле у том периоду прелазе на такозвано анаеробно дисање, што значи повећавају концентрацију угљен диоксида у клубету, снижавају размену материје и јако умањују утрошак хране. То је период за који пчелар Лев Плужњиков из Сталаћа има једну познату изреку: ,,Шест месеци код пчела ради, а шест месеци немаш потребе за радом”.

У послове које евентуално можемо урадити спадају: контролни третман против варое, и у зависности од резултата по потреби и додатни, преглед и поправке постоља, кровова, ограда око пчелињака и слично, фарбање кошница, подесити нагнутост кошница 1-2% према напред, због сливања воде са лета напоље, проверити ускладиштено саће и обезбедити мир на пчелињаку.

Кад астер замеди у октобру
У октобру се често појављује период лепог времена „Михољско лето“ које изазива нешто појачано лежење матица, што није добро за зимовање пчела, али ако су друштва  добро припремљена за зиму, неће бити неких негативних последица. Друга могућа појава у том периоду је медење пољске биљке астер, који почетком октобра, за недељу дана лепог времена, може да да до 3 kg уноса. Један изузетан пчелар, покојни Јан Сливка из Падине говорио ми је: „Ако астер меди у октобру, додајем још по један килограм багремовог меда (пошто је касно за сируп), како би разблажио унос са астера, који у току зиме кристалише оштрим и ситним кристалима и прави проблемe пчели“.

Сл. Пчела на цвету астера


Летње и зимске пчеле
Важност благовремене припреме (пре октобра) пчелињих заједница, за успешно презимљавање, произлази из доброг познавања процеса зимовања пчела, које им је као инсекту предодредила природа.Пчеле ће са јесењим падом температуре, на око 100C у кошници, између саћа на месту задњег излегања пчела формирати клубе. Клубе је овалног облика и састоји се од сакупљених пчела. Пчеле су у контакту са медом, тако да у току зиме комплетно клубе се креће за медом одоздо према горе и од напред према позади. Клубе има спољни део такозвану „кору“ од неколико центиметара, где је температура знатно нижа, чак и до 60C и средишњи део где је температура око 240C. Ако се спољна температура смањује пчеле се сабијају и тиме чувају топлоту, коју ослобађају услед потрошње меда. Пчеле не греју простор изван клубета. 

Матица у периоду јули, август, септембар полаже јаја из којих се легу и летње и зимске пчеле. Ради се о истим јајима али пчеле “програмирају” које ће бити летње а које зимске тиме што их неједнако хране и тиме што зимске не обављају никакве послове. Односно, део пчела које ће постати зимске добијаће више беланчевинасте хране и биће ослобођене свих послова како би дуже живеле док ће део пчела које ће постати летње или кратковечне добијати мање квалитетну храну, обављаће све послове и живеће релативно кратко тј. изумреће пре или у току зимовања. У периоду излегања зимских пчела неопходно је обезбедити зимницу и то додавањем у мањем броју већих оброка сирупа како би се надокнадила потребна залиха хране за зиму а неби изазивало велики развој легала. Додавањем хране у малим количинама дошло би до развоја и неговање легала,  па би се трошиле баш зимске пчеле и тиме смањиле своје залихе масног ткива у организму. Стимулисањем повећања легла не би се даље производиле зимске пчеле, већ би велики део пчела (имале слабо масно ткиво и слабе млечне жлезде) биле летње пчеле, које би брзо изумрле, док би се зимске истрошиле. Зато ако има доста хране не треба додавати храну, већ оставити пчелама да саме доносе одлуку како о престанку лега, тако и одлуку о новом почетку легла, после периода зимовања.

Дохрањивање треба извршити благовремено како би се на пословима прераде хране трошиле летње пчеле, које ће ионако изумрети релативно брзо. Изузетно је важно да, у периоду дохрањивања, пчеле имају поленову пашу, како би могле да производе потребан восак за поклапања меда, и евентуално складиштење цветног праха, односно перге на одговарајућим местима. После завршеног дохрањивања треба дати још једну или евентуално две мале хранилице сирупа, у току септембра, да пчеле не би јеле залиху, код друштава које немају велике залихе и како би затвориле, евентуално, незатворен мед. После завршетка производње зимских пчела, пчелама не треба давати ни мед а камоли сируп или погаче, односно треба их ослободити било каквог посла или узнемирења.


Сл. Последице касног дохрањивања

Мировање пчела, услов за добро зимовање
Са смањењем спољне температуре пчеле формирају клубе, коме спуштају температуру и смањују активност на минимум, а све у циљу дужег живота. Смањење активности има везе са: потрошњом (смањењем) залиха хране, оптерећењем задњег црева пчеле, трошењем (масног ткива и млечних жлезда) зимских пчела, односно скраћењем њиховог живота. Значи, смањена активност подразумева максимално мировање пчела. За добро зимовање пчела важно је да задње црево пчела током зиме буде што је могуће мање оптерећено несварљивим материјама. Присуство несварљивих материја у задњем цреву пчеле значајно повећава смртност пчела и појаву ноземозе. Да би задње црево било што је могуће мање оптерећено, потребно је да пчеле често имају прочисни лет што није увек могуће, да зимују на залихама квалитетне хране, да током зиме не буду узнемираване и тако повећавају потрошњу хране... Да би штета од нагомилавања несварљивих материја у задњем цреву пчеле била што је могуће мања, природа је кроз еволуцију пчеле, толико усавршила пчелу, да јој је у епител задњег црева „уградила“ ћелије које из несварљивих материја упијају воду и на тај начин смањују запремину несварљивих материја. Са мањом запремином несварљивих материја, у задње црево може да буде смештена већа количина, што пчелама омогућава дужи период без излетања, а без последица.

Значи, за добро зимовање важно је максимално мировање пчела без икаквог узнемирења. Свако узнемирење појачава потрошњу хране што није добро ни са становишта количине хране у кошници, ни са становишта оптерећења задњег црева, а ни са становишта евентуалног варења присутне сахарозе. Најнижи степен узнемирења је физичко узнемирење, док је виши степен узнемирења прерада хране а највиши неговање легла. Физичка узнемирења су лупкања, куцкања, потреси саобраћајних возила, отварања кошница од стране пчелара, удари ветра, узнемирење од стране дивљих и домаћих животиња и слично. О овоме треба пчелар да пази кад бира место за постављање пчелињака. За пчелињак је важно да током зимских месеци буде на месту где ће сунце да га греје што је могуће дуже током дана. На тај начин ће се пчелама омогућити да користе и најмању могућност изласка на прочисни лет. Јаче узнемирење је прерада хране, а најјаче неговање легла.   

Поступак прераде хране
Природа је определила пчели да током зиме не прерађују храну и тиме оптерећују организам већ да једе мед који је унапред припремљен и садржи све што је пчели потребно да га лако асимилира без оптерећења организма и скраћења живота. Пчеле најчешће хранимо храном (сирупима и погачама) у којима преовлађује сахароза. Сахароза је сложени шећер који се не упија кроз зидове црева ни код пчеле ни код човека. Да би пчеле искористиле додату храну морају је сварити. Прерада (варење) сахорозе, односно сложеног шећера у мед (прости шећери: фруктозу и глукозу),  пчеле врше уз помоћ фермената које луче и то инвертаза, дијастаза и каталаза. Ивертаза омогућава разлагање сахарозе, дијастаза омогућава разлагање скроба у нектару а каталаза омогућава зрење меда ван кошнице односно у кантама после врцања. Свакако највећи значај има инвертаза. Инвертазу код пчела лучи ждрелна или млечна жлезда која лучи матичну млеч, а лучи и још један фермент – гликогеназу. Ждрелна жлезда је смештена у глави пчеле. У првој половини живота пчеле, кад храни ларве и матицу, лучи секрет од кога настаје матични млеч, док у другој половини живота кад учествује у сакупљању и преради нектара лучи инвертазу и гликогеназу. Пошто је важно сачувати ждрелну жлезду за добијање матичне млечи код неговања првог новог легла, онда је важно не подстицати пчеле на лучење инвертазе и гликогеназе. Одмах се поставља питање: Кад и зашто пчеле луче инвертазу и гликогеназу? Одговор ћемо добити објашњавајући цео поступак прераде хране, односно добијање меда који пак не сме да буде кварљив. Варење или прерада хране (нектар, сируп, погача...) односно сахарозе врши се инвертовањем, помоћу инвертазе уз истовремено одстрањивање вишка воде. Пчела рилицомм увлачи капљицу хране и преко једњака смешта је у медну вољку. Мишићи медне вољке, капљицу хране, пре него што је смештена у медну вољку, враћају назад до рилице. Ова радња се понавља неколико пута са циљем да капљица пролази кроз један отвор на чеоној плочи где ће јој бити додата инвертаза. Сваки пролазак кроз тај отвор значи додак инвертазе како би дошло до варења односно инвертовања који почиње одмах и наставиће се у медној вољци. Тим поступком сложени шећер сахароза се разлаже на просте шећере глукозу и фруктозу тј. мед. Инвертовање се врши на температурама од 340C до 350C, а минимално на 280C.  Да би мед могао да се дуго сачува, односно да неби био кварљив и да се у њему не би развијале споре гљивица и бактерија пчеле му повећавају активну киселост. Киселост меда је око 3,9 pH вредност. Храњење пчела неутралним или чак базним сирупом пчеле прерађују у мед који има активну киселост око 3,9 pH. На тај начин се шећери чувају дуго, спречава њихова разградња и спречавају појаве неких болести код пчела. Значи киселост меда pH 3,9 се постиже активношћу самих пчела и то деловањем (лучењем) фермента гликогеназе који утиче на глукозу и ствара глукозну киселину. Глукозна киселина је заслужна за киселост pH 3,9, а уколико би се пчелама давала само фруктоза, добијени мед би био неутрални или базни и био би подложан кварењу. Фермент гликогеназу лучи ждрелна жлезда која лучи и матичну млеч и инвертазу. Значи прерада (варење) хране било нектара, сирупа или погаче је сложен биохемијски процес који пчеле морају да одраде било да се то врши у периоду када су пчеле активне или у периоду када су пчеле у стању мировања. Јасно је да се тако сложеним процесом пчеле знатно исцрпљују и зато је пчели природно одређено да у неактивном периоду у циљу чувања сопственог квалитета не прерађују храну већ једу мед који је прилгођен њиховој потрошњи без оптерећења.

Пчеле током зиме једу мед и то без цветног праха, јер цветни прах у храни оптерећује задње црево пчеле и доприноси бржој кристализацији меда. Из тог разлога пчеле код сакупљања филтрирају мед од цветног праха и лагерују у ћелије док цветни прах лагерују посебно, прекривају га медом и он служи за неговање легла. Пчеле као јединке највише једу цветни прах после изласка из ћелије тако да је ниво беланчевина у телу пчеле највиши у првих 5-6 дана живота. Овако висок ниво беланчевина одржава се до око 15 дана живота. Постанком излетницама пчеле престају да једу цветни прах и ниво беланчевина се постепено смањује. Из овога мора да буде јасно да свако додавање цветног праха или његове замене у неактивном зимском периоду, пре подстицајног прехрањивања, могу бити само штетни.

Када је у питању појава ноземозе и квалитет зимске хране Таранов, у књизи „храна и исхрана пчела“ на 51. страни, наводи истраживање Н.П.Смарагдове „која је прихрањивала једну групу пчела шећерним сирупом с додатком алкалних материја (pH 9), а другу закисељеним сирупом (pH 5-6). Закисељена храна очигледно је спречавала развој спора ноземозе у епителним ћелијама средњег црева, док су у исто време код пчела храњених алкалном храном ћелије епитела биле испуњене спорама и скоро сасвим разорене“.

Зато је важно да се пчеле зимском залихом хране обезбеде на време и зимске пчеле не оптерете прерадом хране, а нарочито не храном која има висок проценат сахарозе. Зимске пчеле треба да живе што је могуће дуже, да што касније изврше смену генерација, односно да из свог организма одгаје прве пролећне пчеле, које ће наставити даље неговање новог легла у повољним условима, кад има паше. Значи што се више и дуже сачувају зимске пчеле то ће ефекат на неговању новог пролећног легла бити већи. Апсолутно је доказано да је највеће раубовање пчела и њихово скраћење живота изазвано неговањем легла. Из тог разлога пчеле у периоду великог одгајања легла живе кратко, док у пероду када немају легла (ако се у друштву спарује матица из матичњака и слично) пчеле живе знатно дуже.
 
Пчеле током зиме једу мед и то без цветног праха, јер цветни прах у храни оптерећује задње црево пчеле и доприноси бржој кристализацији меда. Из тог разлога пчеле код сакупљања филтрирају мед од цветног праха и лагерују у ћелије док цветни прах лагерују посебно, прекривају га медом и он служи за неговање легла. Пчеле као јединке највише једу цветни прах после изласка из ћелије тако да је ниво беланчевина у телу пчеле највиши у првих 5-6 дана живота. Овако висок ниво беланчевина одржава се до око 15 дана живота. Постанком излетницама пчеле престају да једу цветни прах и ниво беланчевина се постепено смањује. Из овога мора да буде јасно да свако додавање цветног праха или његове замене у неактивном зимском периоду, пре подстицајног прехрањивања, могу бити само штетни.
 
Можемо закључити, да је природа пчели одредила да ће најбоље зимовати на добрим залихама квалитетне хране обезбеђене на време, уз максимални мир и без било каквог узнемиравања у зимском периоду. Економски је најјевтиније, за пчеле најбоље, а за пчелара најлакше, да пчеле благовремено обезбее зимницу, и то мед из природе, а ако нема из природе онда из џака, а пчеле неће потрошити ни један грам више него што им је неопходно.     

Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: sljivic b miljko Oktobar 27, 2016, 13:41:58
Pridružujem se rečima punih uvažavanja za pisanje gospodina Šljivića. Da li gosn. Šljiviću možete nešto napisati i o utopljavanje koje ste spominjali.
Napisaću večeras ako stignem
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: sljivic b miljko Oktobar 28, 2016, 08:20:00
Pridružujem se rečima punih uvažavanja za pisanje gospodina Šljivića. Da li gosn. Šljiviću možete nešto napisati i o utopljavanje koje ste spominjali.

Sa padom spoljne  temperature pčele formiraju klube u kome spuštaju temperature i smanjuju aktivnosti na minimum. Pčele u tom periodu prelaze na takozvano anaerobno disanje ( ćelijsko disanje ) što znači povećavaju koncentraciju ugljen dioksida u klubetu, snižavaju razmenu materije i jako umanjuju utrošak hrane. Znači počinje da se dešava formula potrošnje meda: C6H12O6 (med) + 6 O2 ( kiseonik )  =  6 CO2 ( ugljen dioksid ) + 6 H2O ( voda u obliku vodene pare ). Izračunavanjem atomske i molekularne mase dobijamo da za potrošnju 1000 grama meda potrebno 982 grama kiseonika a dobija se 1257 grama ugljen dioksida i 725 grama vode u obliku vodene pare. Tom prilikom se oslobadja toplota koja greje pčele tokom zime. U klubetu ( a ne u košnici što mnogi pčelari mešaju ) pčele održavaju nižu temperaturu tako što greju klube do oko 20 tak stepeni i u njumu ( opet klubetu ) održavaju visok nivo ugqen dikosida koji doprinosi njihovom mirovanju i smanjenju aktivnosti. Prostor oko klubeta je negrejan i otvaranjem košnice u toku jakih mrazeva u košnici se uočava led što znači da pčele ne kreju šire od klubeta. Pčelama za dobro zimovanje je važan dotok kiseonika što znači dobra ventilacija ali ne promaja i ne na mestu gde su jaki vetrovi. Promaja i vetrovi izvlače vazduh iz klubeta ( ugljen dioksid i toplotu ) pa je iz tog razloga važno obezbediti zaštitu pčela. Što se samog utopljavanja tiče pčele mogu bez problema da zimuju i bez košnice samo da imaju dovoljno meda. Razlika između utopljenih i neutopljenih društava je u nešto manjoj ili većoj potrošnji. U tome je osnovno pitanje „Kolika je ta potrošnja?“. U ekstreno različitim slučajevima najgorem i najboljem kreće se do 15 % što znači u periodu 01.10. do 31.03. ( zimski period ) je oko 1,2 kg. Ponavljam to je u ekstrenim slučajevima. U svim drugim slučajevima to je prilično manje pa za dobro pripremljena društva nema nekog značaja. Utopljavanje je važno kada počne prolećni razvoj kako bi pčele mogle više i lakše da održavaju klube na 34 do 35 stepeni.
Šta bi se desilo ako bi želeli da pomažemo pčelama u smislu nekog grejanja raznim grejačima? Pčele bi imale topliju unutrašnjost košnice ali bi teško održavale potrebnu vlažnost. U ćeliji gde puca jednodnevna larva vlažnost mora da bude 90 do 92 % a ako je znatno manja jednodnevne larve bi se isušivale i pčele bi ih izbacivale mrtve.
Priroda je sve regulisala i samo treba pratiti prirodu. Obezbediti dovoljno hrane i ne brinuti.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Edi Daruši Oktobar 28, 2016, 14:00:21
Hvala na iscrpnom odgovoru. Razumeo sam da je dodatno utopjavanje potrebno tek sa razvojem legla (kod nas postavljaju najlon preko zbega).
Međutim, što se lično mojih pčela tiče morao sam da ih prehranjujem krajem avgusta do polovine septembra šećernim sirupom da bi im obezbedio hranu za zimu. Verujem da je reč o manje kvalitetnoj hrani tako da uslov uspešnog prezimljavanja(iz Vašeg odgovora) ne zadovoljavam.
Konkretnije, da postavim pitanje, postavio sam karton na žičani zbeg, a lim postavio u falc na žičanoj podnjači, da li da postavim i novinsku hartiju na zbeg ili je to bespotrebno dodatno utopljavanje? Leta su mi okrenuta na jug, postavio sam ''češljeve'' protiv miševa.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: sljivic b miljko Oktobar 28, 2016, 14:28:02
Hvala na iscrpnom odgovoru. Razumeo sam da je dodatno utopjavanje potrebno tek sa razvojem legla (kod nas postavljaju najlon preko zbega).
Međutim, što se lično mojih pčela tiče morao sam da ih prehranjujem krajem avgusta do polovine septembra šećernim sirupom da bi im obezbedio hranu za zimu. Verujem da je reč o manje kvalitetnoj hrani tako da uslov uspešnog prezimljavanja(iz Vašeg odgovora) ne zadovoljavam.
Konkretnije, da postavim pitanje, postavio sam karton na žičani zbeg, a lim postavio u falc na žičanoj podnjači, da li da postavim i novinsku hartiju na zbeg ili je to bespotrebno dodatno utopljavanje? Leta su mi okrenuta na jug, postavio sam ''češljeve'' protiv miševa.

Ako postoje otvori na poklopnoj dasci ili zbegu posle dodavanja kartona treba postaviti novine zbog promaje a ne zbog utopljavanja. Ako nema promaje nista ne znače ni novime.
Sirup dat do polovine sptembra pčele su skoro sigurno preradile i sada je sve u redu.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Saša Đorđević Oktobar 28, 2016, 15:53:18
Imam i ja jedno pitanje gospodine Sljivicu, sada su nam ulosci na podnjaci izvuceni, koliko takva situacija odgovara pcelinjem drustvu.


Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Edi Daruši Oktobar 28, 2016, 18:26:19
Hvala na odgovoru i dodatnom razjašnjenju uloge papira/novina u sprečevanju promaje.
Karton sam izrezao tako da odgovara spoljnim ivicama zbega. Jedino što se zalepio za krov.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: sljivic b miljko Oktobar 28, 2016, 20:04:15
Imam i ja jedno pitanje gospodine Sljivicu, sada su nam ulosci na podnjaci izvuceni, koliko takva situacija odgovara pcelinjem drustvu.




Takva situacija je odlična svuda gde ne duva Košava. Veliki je problem gde duva Košava jer jaki udari vetra kroz žičanu podnjaču prave problem klubetu i ruše mu mikroklimu, satav ugljen dioksida i .... Ako su pčele u Beloj Palanci ili okolini nema nikakvog problema sve do početka prolećnog razvoja a onda zatvoriti podnjače.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Saša Đorđević Oktobar 28, 2016, 20:14:54
Hvala lepo na odgovoru gospodine Sljivicu.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: sljivic b miljko Oktobar 31, 2016, 08:16:16
Pošto je članak "Pismo pčelarima za novembar" objavljen u Pčelaru evo kompletan, da mogu da čitaju oni koji ne primaju časopis

 Novembar je po svojim karakteristikama zimski mesec. Dani i noći su hladni tako da se pčele nalaze u zimskom klubetu. One ustvari žive onako kako im priroda odredila da žive u zimskom periodu za koji se smatra da u našim uslovima traje od oktobra do kraja marta. Karakteristike života pčela u zimskom periodu su: sa sniženjem spoljne temperature formira klube u kome se snižava temperatura, smanjuje aktivnosti na minimum odnosno pčele miruju, troši minimum meda bez cvetnog praha, organizam se unapred priprema da dočeka proleće – zimske pčele, ne prerađuje hranu, ne neguje leglo i ne luče vosak. Ako se sve ovo ima u vidu onda je jasan zaključak da je za pčele najbolje: kod pčela u novembru ništa ne raditi. Međutim pojava krpelja varoe poslednjih nekoliko decenija i preporuka da se u načinu borbe protiv nje vrši tretman oksalnom kiselinom nameće obavezu pčelara da u novembru kao naijpogodnijem mesecu izvrši taj tretman. Najbolji efekti se postižu kad u društvu nema legla, temperatura od 5 do 10 stepeni jer su pčele u klubetu i laganim pokretima (bez buke i uznemirenja) a brzim radom ( u kratkom periodu) vršiti nakapavanje. Oksalna kiselina deluje na varou tako što im oštećuje pojedine delove tela ( antene, pipke, organ za varenje... ) i sprečava njihovo preživljavanje odnosno razmnožavanje. To znači da posle tretmana oksalnom kiselinom nema razloga brojati broj otpalih varoa, jer će jedinke živeti još neko vreme kao oštećene i neće odmah padati. Osim tog tretmana svi ostali radovi u novembru treba da budu usmereni na obezbeđenju najboljih uslova za zimovanje pčela tj. obezbeđenje potpunog mira na pčelinjaku. Znači potrebno je zaštitu od vetrova, zaštitu košnica od ulaska miševa, zaštitu od ptica itd. Svaki potres košnice tokom zime je štetan, jer uznemirava pčele i izaziva pojačanu potrošnju hrane a može da dovede do odvajanja pojedinih pčela od klubeta i do njihovog stradanja. Zbog toga oko pčelinjaka treba postaviti ogradu, kako ne bi prilazile ni domaće ni divlje životinje. Treba poseći grane drveća koje bi eventualno u toku zime mogle da padnu na košnice, ili da ih dodiruju. Ako je pčelinjak u području gde duvaju jaki vetrovi, treba podići zaštitu u vidu žive ograde, tarabe, kukuruzovine. Zaštita od ptica se sastoji u postavljanju strašila, traka koje se na vetru njišu, konzervi koje se ljuljaju i slično. Ako su košnice postavljene u redu jedna pored druge, zaštita od ptica se može izvršiti postavljanjem ter papira sa prednje i zadnje strane. Na kraju svih radova treba proveriti ispravnost postolja, da se ne desi da tokom zime neko od njih popusti i košnice se prevrnu. Svaka košnica tokom zime treba da bude blago nagnuta (2-3 stepena) napred. To omogućava brže izlaženje vode, ako eventualno prodre u košnicu i bolje otapanje snega.
Zimske pčele treba da sačuvaju masno tkivo i razvijenost mlečnih železda da bi odnegovale prvo leglo.Prvo leglo se neguje iz sopstvenog organizma zimskih pčela a prve izležene pčele nastave da neguju leglo iz zaliha hrane odnosno novog unosa. Zimske pčele imaju četiri puta više masnog tkiva i višestruko duže žive. Znači u radu sa pčelama treba izbegavati sve radnje i aktivnosti koje na bilo koji način utiču loše na dva najvažnija organa dugovečnih pčela, masno tkivo i mlečnih žlezdi koje će imati za posledicu trošenje glikogena u masnom tkivu. Od dužine života zimskih pčela zavisi da li će svoje masno tkivo potrošiti u negovanju legla u januaru, februaru martu ili čak u aprilu. Za nas pčelare je jasno da ćemo veće koristi imati da više pčela iz masnog tkiva odneguju u martu i aprilu nego u januaru i februaru. Priroda je opredelila pčeli da tokom zime ne neguje leglo jer time skraćuje život zimskim pčelama. Ranim negovanjem legla raubujemo zimske pčele a dobijamo nove pčele koje nisu korisne ni za sakupljenje meda kao ni za negovanje legla zbog nedostatka unosa. Iz navedenih razloga se uvek savetuje u februaru da “ako lepo vreme potraje treba rastopliti društva da matica ne razvije leglo”.Ako je tako onda utopljavanje društava koje mnogi pčelari praktikuju u novembru treba odložiti za mart. Posledica neutopljavanja može biti nešto više utroška zimske hrane što je kod dobro pripremljenih društava beznačajno. Znači što se tiče zimskog negovanja legla moramo razlikovati dva perioda i to: period prestanka negovanja legla u jesen i period početka negovanja novog legla u proleće. Što se tiče prestanka negovanja legla u jesen najbolje je ostaviti pčelama da same odluče kad će i koliko smanjiti leglo a kad će prestati da polažu jaja. Pčele to treba da odluče na bazi spoljnih prirodnih uslova, unosa i temperature ali nikako ih ne treba podsticati dodavanjem bilo kakve hrane. Period u kome će pčele početi novo leglo zavisi od više faktora kao što su svetlost, toplota, vlažnost u košnici (kao sigurnost obezbedjenja budućeg legla vodom), zalihe hrane i unos ali i unutrašnje promene u organizmu pčele (trošenje masnog tkiva utiče na ranije kretanje legla). Interes pčelara je da se zimske pčele sačuvaju što je moguće duže, odnosno ako može do aprila, što znači da kasnije počnu da neguju leglo. Znači dodavanje hrane (sirup pogače i slično osim rama sa zatvorenim medom) u zimskom periodu izaziva: a) podizanje temperature u klubetu, radi invertovanja hrane što direktno šteti pčeli (kraći život i veća potrošnja), b) izaziva uznemirenje pčela što povećava potrošnju hrane i nagomilavanje nesvarljivih materija u zadnjem crevu, c) pčele moraju da aktiviraju žlezde za lučenje invertaze i glikogenaze u periodu kada treba da miruju što utiče na starenje (na lošu aktivnost mlečne žlezde), d) povećava vlažnost jer se oslobađa vodena para a hrana je svojim prisustvom novi unos što utiče na pojavu legla ili na njegovo povećanje u periodu kad ne bi trebalo da ga bude. To ima za posledicu znatno veće trošenje zimskih pčela odnosno njihovo masno tkivo i žlezde za ishranu i tako smanjuju dužinu života. Da citiramo i pisanje pokojnog Dr. Milana Ćirovića u Pčelaru br 11/2003 na 496. strani „Može se sa sigurnošću reći sledeće: što pčelinje društvo počne ranije da gaji leglo, kasniji njegov razvoj biće usporen. Ono se ponaša kao atletičar: ako ovaj na početku forsira trku, izgubiće dah na kraju (pa i trku ). S druge strane prerano izležene mlade pčele često nemaju duže vreme priliku da izleću pa su kratkog veka, slabe kondicije, tj. fiziološki su stare i pčelinje društvo nema od njih velike (očekivane) koristi.“ Čak i kada ne bi bilo štete od ranog legla, bio bi veliki trošak na prolećnoj ishrani jer je paša daleko i pčele se moraju hraniti.
Priroda je odredila pčeli da tokom zime ne luči vosak. Ako pogledamo podelu rada između pčela različite starosti u pčelinjem društvu zapažamo da pčele u period od 5. do 12. dana luče matičnu mleč a u periodu od 12. do 18. dana luče vosak. Pčele mogu istovremeno da luče invertazu i matičnu mleč (kad gaje leglo) kao i invertazu i vosak (u paši), ali nemogu istovremeno da luče matičnu mleč i vosak. Kod zimskih pčela perod lučenja matične mleči se odlaže (prirodno) za što je moguće kasnije zbog negovanja novog legla a period lučenja voska nakon perioda lučenja matične mleči. Za lučenje voska je neophodna toplota kao i unos ugljenih hidrata (šećera) i belančevina (polena). Iz tog razloga priroda je odredila pčeli da tokom zime ne luči vosak. U knjizi “Biologija pčela – MEDONOSNA PČELA” od prof.dr Zorana Stanimirovića, na 140. strani stoji: ”Istraživanjima je utvrđeno da postoji veza između razvića i funkcionisanja mlečnih i voštanih žlezda. Ako se aktivira graditeljski nagon mladih pčela, počinju im zakržljavati mlečne žlezde. Na taj način smanjuje se broj neuposlenih pčela hraniteljica jer se usmeravaju na izgradnju saća.” Ova činjenica je dobra u sprečavanju rojenja ali je loša u prolećnom razvoju pčelinjeg društva. Ako bi se društvu tokom zime dodala pogača između drugih pojava pčele bi digle temperaturu, pogača deluje kao unos a pčele imaju cvetni prah, pa imamo situaciju da pomeranjem plastične kese od dodate pogače primećujemo izgrađene zaperke voska. Veličina zaperaka često zavisi od praznog prostora (rastojanja do poklopne daske). Ta izgradnja voska znači da je jedan broj pčela koji je trebalo da luči matičnu mleč i da učestvuje u razvoju legla, odnosno društva, “prekomandovan” da luči vosak i tako umanjen broj pčela koje mogu da rade na negovanju legla.

Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Anto Dankić Oktobar 31, 2016, 09:50:53
Mislim da ovo odlaganje početka legla ipak ovisi od lokacije do lokacije. Nije isto ako netko pčelari visoko u planini gdje je snjeg još u 4. mjesecu i netko tko je uz more gdje je blaža klima i ranije počne cvjetanje. Kod nas u Slavoniji uljana repica počinje cvjetati početkom 4. mjeseca a prije toga cvjeta trnina koja čak i zamedi i bilo bi nelogično odlagati leglo do 4. mjeseca. Ja to obično uz proljetni pregled radim u prvoj trećini 3. mjeseca jer mi nadolazi burnija paša. Isto tako što se tiče zazimljavanja, kod nas su zime relativno blage bez vjetra i sa dosta magle. Ne utopljavam košnice preko zime, vadim 2 okvira u donjem nastavku i 1 u gornjem zbog vlage. Dobar dio košnica mi je u kontejneru koji ih dodatno utopljava i zaštićuje. Ako netko pčelari na Bjelašnici od preko 700mnv onda sigurno ima sasvim drugačije uslove i more se njima prilagoditi...
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: sljivic b miljko Oktobar 31, 2016, 11:05:15
Mislim da ovo odlaganje početka legla ipak ovisi od lokacije do lokacije. Nije isto ako netko pčelari visoko u planini gdje je snjeg još u 4. mjesecu i netko tko je uz more gdje je blaža klima i ranije počne cvjetanje. Kod nas u Slavoniji uljana repica počinje cvjetati početkom 4. mjeseca a prije toga cvjeta trnina koja čak i zamedi i bilo bi nelogično odlagati leglo do 4. mjeseca. Ja to obično uz proljetni pregled radim u prvoj trećini 3. mjeseca jer mi nadolazi burnija paša. Isto tako što se tiče zazimljavanja, kod nas su zime relativno blage bez vjetra i sa dosta magle. Ne utopljavam košnice preko zime, vadim 2 okvira u donjem nastavku i 1 u gornjem zbog vlage. Dobar dio košnica mi je u kontejneru koji ih dodatno utopljava i zaštićuje. Ako netko pčelari na Bjelašnici od preko 700mnv onda sigurno ima sasvim drugačije uslove i more se njima prilagoditi...

Sve ste u pravu i tu imamo isto mišljenej samo treba definisati kad je važno početi stimulaciju ili želeti više legla. da bi bilo jasnije izneću citat iz moje brošure "Zimovanje pčela " 10. strana, o kojoj je pisao Rakovac Goran.
"Sada se samo po sebi nameće pitanje: „Kada treba početi sa radovima ( pripremama ) koji bi doprineli povećanju količine položenih jaja od strane matice kako bi društva bila jača za pašu“?  Odgovor u obliku datuma ili meseca sigurnu ne bi bio ispravan jer nije isti datum odnosno mesec u Makedoniji, na Pešteru, u centralnom delu Srbije ili u donjem toku reke Neretve. Zato je važno odgovor dati u obliku pravila koje bi važilo u odnosu na očekivanu pašu. Za takvo pravilo moramo dobro poznavati očekivanu pašu i imati očekivani datum njenog početka, pa onda utvrditi datum početka pripreme pčela za nju. Prema Taranovu, Krivcovu i Lebedevu  to je 51 dan ( 21 dan razvitak pčela i 30 dana njeno uslovno, srednje trajanje života). Ovde se misli na svaku pašu pa i onu sa veoma malim dnevnim unosom. Ako je paša do 1 kg dnevno pčele izletnice preradu nektara izvrše same jer luče invertazu dovoljno da prerade sakupljenih 7,2 mg nektara za 20 minuta. Ako je paša izdašnija onda se sve više angažuju mlade kućne pčele i njihov značaj je izuzetno važan za bagremovu i suncokretovu pašu. Kako za intezivne paše teret prerade pada na kućne pčele koje preradjuju nektar to je stav Dr. Rodoljuba Živadinovića izrečen na predavanju u Kumanovu (13.12.2014.godine ) da je za razvoj pčela za pašu najvažniji period na 40 dana pred pašu. Možemo biti saglasni da je za jaku pašu važno pomoći matici da što je moguće više položi jaja u periodu od 40 dana pa dalje prema paši. Možemo to korigovati i prihvatiti da je to 51 dan pred pašu posebno što nam se često izletnice truju zbog prskanja voća, možemo pak i ovaj period na svoju ruku produžiti još neki dana, ali za bagremovu pašu koja počinje početkom maja nikakao ne treba stimulisani razvoj počinjati u februaru. Najbolje je da prema očekivanoj paši sami odredimo datum početka stimulacije, koji bi morao biti najranije u prvoj polovini marta a u planinskim predelima krajem marta ili početkom aprila.  "
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: dusan lazic Oktobar 31, 2016, 13:07:49
Kolega Miljko,
Ti ovde misliš na " našu sivu" pčelu?!
Šta ćemo tamo gde ima i "žute"?
Na koju su pčelu mislili Krivcov i Lebedev?
Sve ovo dodatno komplikuje...
Pozdrav.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: sljivic b miljko Oktobar 31, 2016, 13:12:56
Kolega Miljko,
Ti ovde misliš na " našu sivu" pčelu?!
Šta ćemo tamo gde ima i "žute"?
Na koju su pčelu mislili Krivcov i Lebedev?
Sve ovo dodatno komplikuje...
Pozdrav.

Da li ima razlike u broju dana koje jaje provede u vosku ili u prosečnoj dužini života? Ako ima koriguje se za toliko dana. Koliko ja znam nema što znači važi i za njih isto.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: dusan lazic Oktobar 31, 2016, 13:42:15
(na primer)Kažu da sivka nema tako buran prolećni razvoj kao žuta, ali zato ona sve nadoknadi kasnije(?!)
                  Kažu da je i raspored legla i perge različit.(?!)
Ovo sve može običnog pčelara da prevari u proceni, prilikom prolećnog razvoja (?!),o njemu je reč.


Zato su mi sumnjivi oni dani: 51 ili 40
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: sljivic b miljko Oktobar 31, 2016, 14:33:36
(na primer)Kažu da sivka nema tako buran prolećni razvoj kao žuta, ali zato ona sve nadoknadi kasnije(?!)
                  Kažu da je i raspored legla i perge različit.(?!)
Ovo sve može običnog pčelara da prevari u proceni, prilikom prolećnog razvoja (?!),o njemu je reč.


Zato su mi sumnjivi oni dani: 51 ili 40

U knjizi Tehnologija proizvodnje pčelinjih prizvoda “ od Krivcova i Lbedeeva na 19 i 20 strani govori o tome a isto piše i Taranov u knjizi “Hrana i ishrana pčela” stim da Taranov se poziva da se u Rusiji određivanjem datuma početka pripreme za pašu bavio Institut za pčelarstvo i iznosi zaključke. Citiraću sa strane 20. Iz knjige Krivcova i Lebedeva a ko hoće šire tamo su dati i grafikoni a ima i širi opis:
“Najranije pčele koje mogu iskoristiti glavnu pašu, maker i tokom 5 dana, izvode se iz jaja koje je matica zalegla 51 dan pre početka paše ( 21.dan razvitak pčele i 30 dana njeno uslovno, srednje trajanje života). Najkasnije pčele, koje uspevaju da uzmu učešće u paši, tokom poslednjih 5 dana cvetanja medonoša, izvode se iz jaja koje matica zalegla 29 dana pre završetka paše ( 21 dan razvitakpčele, 3 dana rok potreban za ojačanje posle izleganja i 5 dana njen rad na kraju paše).
Znači ovo se odnosi na sve pčele koje u vosku provode 21 dan i čija prosečna dužina života 30 dana. Ako bi neke pčele imale drugačiju dužinu onda bi se moralo korigovati za toliko dana.  Što znači mi ako na pčelinjaku imamo i različite pčele po boji nemožemo različito pripremati za pašu već to činimo uz neki prosek. Ovde je odlično objašnjeno zašto je to 51 dan ali za jaku pašu kao što je bagremova taj period se može skratiti jer teret pada na kućnim pčelama dok izletnice uvek mogu da odrade više nego što kućne mogu da prate. Ja uglavnom ovaj broj 51 zaokružujem na 55 ali nema potrebe za više. Ako bi pripreme trajale znatno više pčele izležene iz tih jaja izumrle bi pre početka paše ili bi činile višak izletnica što je nepotrebno. Da bi se shvatilo kako može da bude višak izletnica kao i značaj kućnih pčela citiraću deo mog predavanja koje ću održati na savetovanju u Smederevu 26.novembra i koje će biti objavljeno u Zborniku povodom toga.  To što se pojedine pčele različito ponašaju u smislu rasporeda saća, perge mirnoće i slino nije od uticaja na pripremu pčela za pašu.   
“Pčele izletnice ( sakupljačice ), sakupljaju nektar u prirodi i donose ga u košnicu. Nektar je po sastavu saharoza tj. složeni šećer. Taj složeni šećer pčele razlažu na proste šećere fruktozu ( voćni ) i glukozu ( grožđani ), što u stvari predstavlja med. Razlaganje se vrši pomoću fermenta invertaze koji luče pčele. Lučenje invertaze počinje još sa usisavanjem nektara iz cveta. Za sve vreme nošenja kapljice nektara, pčela je obogaćuje invertazom. Kada završi, pčela odlaže kapljicu u ćeliju. Ako je paša slabija, nektar je bogatiji invertazom. Profesor dr Lebedev iz instituta Ribno na predavanjima u Srbiji je tvrdio da pčele izletnice po povratku u košnicu predaju nektar na razlaganje kućnim pčelama. Ako je unos do 1 kilogram dnevno, izletnica usisa u mednu voljku 7,1 miligrama nektara i sama ga smešta u ćeliju saća. Kada je unos do 2 kilograma dnevno izletnica puni mednu voljku sa oko 15,5 miligrama i predaje ga u košnici dvema primateljicama, koje ga razlažu i smeštaju u ćelije. Kako paša jača i dnevni unos je 4 kilograma dnevno, sakupljačica usisa u mednu voljku 27 miligrama i deli ga na 4 primateljice. Pri izuzetno jakim pašama, sa oko desetak kilograma unosa, sakupljačice sakupljaju punu mednu voljku od 60 miligrama i dela na preko 10 primačica. One obogaćuju nektar invertazom i skladište ga u ćelije. Vreme za obogaćivanje invertazom po jednom ,,tovaru,, treba da traje oko 20 minuta. Iz ovog zaključujemo da je za srednje i jače paše potrebno nesrazmerno veliki broj kućnih pčela u odnosu na izletnice. Tako veliki broj kućnih pčela u društvu ne postoji jer bi trebalo u jakoj paši na 10.000 izletnica da budu preko 100.000 kućnih pčela primateljica. Iz tog razloga izletnice kad donesu ,,tovar,, u košnicu i nema slobodne primateljice vrši ,,drhtavi ples,, po velikoj površini saća. Cilj tog plesa je obaveštavanje primateljica da je donet nektar i da traži  kome će da ga preda u smislu: ,,stigla sam, donela sam, tražim slobodnu, tražim ko će da primi,,. Kućne pčele koje su primile informaciju ostavljaju započetu preradu odlažući nektar gde stignu i preuzimaju novi kako bi izletnice što pre oslobodile da bi donele novi nektar. Dokaz za ovo postoji u boljem prinosu kod društava pojačana leglom u periodu priprema za pašu, zatim u analizi meda pri ceđenju sa jake i slabe paše, kao i na jakoj paši kada se vidi lagerovanje nektara preko jaja i preko larvi. Ako u društvu, u vreme jake paše, u strukturi imamo veliki broj kućnih pčela oslobođen radova oko grejanja i negovanja legla, onda tako društvo ima znatno bolje prinose. Ako smo ovo usvojili, postavlja se pitanje: ,,Šta uraditi da bi u paši imali što je moguće više kućnih pčela i pčela negovateljica,,? Odgovor sigurno leži u maksimalnoj pomoći matici da položi što je moguće više jaja u pripremnom periodu za pašu. Ako su pčele koje se legu iz jaja položenih 55,54,53,.…  dana pred pašu, izletnice, onda se kućne pčele dobijaju od jaja položenih u periodu od 34,33,32, .. dana i bliže paši. Znači u tom periodu čim uslovi dozvoljavaju dodavanjem satne osnove u centar, uz sve ostale mere, dobićemo značajniji broj položenih jaji. To će da ima za posledicu više kućnih pčela što će dati veće prinose.“   
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: dusan lazic Oktobar 31, 2016, 22:29:14
Miljko, hvala na odgovoru! (ruku na srce, dobio sam u odgovoru više nego što sam tražio  :D )


Uzgred, još pre desetak godina sam nabavio tvoju brošuru"uticaj uslova na tehnologiju pčelarenja"(sa grupom autora). Jesenas sam na Tašu nabavio još dve (mislim da je tema zimovanje a druga proletnji razvoj).


I jedna primedba: ako se ne varam ti pčelariš sa DB i LR(?!) Voleo bih da se više osvrneš na specifičnosti RV košnice. Hvala.
Svako dobro.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Branislav Tancic Novembar 01, 2016, 11:02:26
Au bre Miljko ne prestaješ da me fasciniraš poznavanjem materije i razložnim objašnjavanjem.

Srdačan pozdrav
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 01, 2016, 12:14:31
Au bre Miljko ne prestaješ da me fasciniraš poznavanjem materije i razložnim objašnjavanjem.

Srdačan pozdrav

Ako sam dobro razumeo Vi ste iz okoline Babušnice a ti znači da Vam nije daleko Vlasotince gde će o ovome biti mnogo mnogo šire ( najmanje 2 sata ). Skupite jednu ekipu i dodjite:
U organizaciji društva pčelara iz Vlasotinca.
Dana 18.novembra 2016.godine u 17. časova u Biblioteci u Vlasotincu održaću preavanje na temu: 1.Zazimljavanje, zimovanje i prolećni razvoj pčela
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Sasa Djolic Novembar 01, 2016, 12:29:21
Au bre Miljko ne prestaješ da me fasciniraš poznavanjem materije i razložnim objašnjavanjem.

Srdačan pozdrav

Ako sam dobro razumeo Vi ste iz okoline Babušnice a ti znači da Vam nije daleko Vlasotince gde će o ovome biti mnogo mnogo šire ( najmanje 2 sata ). Skupite jednu ekipu i dodjite:
U organizaciji društva pčelara iz Vlasotinca.
Dana 18.novembra 2016.godine u 17. časova u Biblioteci u Vlasotincu održaću preavanje na temu: 1.Zazimljavanje, zimovanje i prolećni razvoj pčela
Lepo i korisno prefavanje,nece se pokajati ko ga odslusa!! Bas na istom predavanju u Vrnjackoj Banji,nakratko ste ispricali vasu tehnologiju proizvodnje matica.Pa ako imate vremena i volje,zamolio bih vas ako moze malo opsirnije o tome posto mi je delovalo jako interesantno?!
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Branislav Tancic Novembar 01, 2016, 12:55:19
Au bre Miljko ne prestaješ da me fasciniraš poznavanjem materije i razložnim objašnjavanjem.

Srdačan pozdrav

Ako sam dobro razumeo Vi ste iz okoline Babušnice a ti znači da Vam nije daleko Vlasotince gde će o ovome biti mnogo mnogo šire ( najmanje 2 sata ). Skupite jednu ekipu i dodjite:
U organizaciji društva pčelara iz Vlasotinca.
Dana 18.novembra 2016.godine u 17. časova u Biblioteci u Vlasotincu održaću preavanje na temu: 1.Zazimljavanje, zimovanje i prolećni razvoj pčela

Pčelinjak je u Babušnici, a ja sam u Zemunu tokom novembra, tako da ne verujem da ću uspeti, ali ću kolegama svakako preporučiti da dodju na predavanje.

Srdačan pozdrav
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 01, 2016, 13:20:47
Po zahtevu Saše Đolića:

Postoji mogućnost dobijanja matica zadovoljavajućeg kvaliteta ali bez presađivanja. Na jednoj strani izabranog sata sa kvalitetnim i svetlim ćelijama, ekserima pričvršćuje dve paralelne letvice. Pre pričvršćivanja letvica ćelije se očiste do satne osnove. Takav ram se dodaje odabranom društvu da bi ga matica zalegla. Matica će prvog dana u ćelije položiti jaja, pa će četvrtog dana u ćelijama biti jednodnevnih larvi. Četvrtog dana se vadi ram sa jednodnevnim larvama i toplim nožem odstranjuje celokupno saće osim onih ćelija koje pokrivaju letvicu. U ćelijama odstranjuje svaku drugu larvu, a ćelije u kojima su ostale larve proširuje kalupom za matičnjake vodeći računa da ne ošteti larvu. Letvice sada okreće za 90 stepeni tj. prema dole i taj ram dodaje obezmatičenom društvu, odnosno odgajivačkom društvu. ( Slike 1 i 2 )
            I odstranjeno saće možemo iskoristiti a ne bacati. Pošto se u njegovim ćelijama nalaze jednodnevne larve, onda je jasno da i te jednodnevne larve možemo iskoristiti za uzgoj matica. Odsranjeno saće isečemo u pantljike širine oko 2 cm. Unapred pripremimo jedan normalan ram u koji nap o jednu trećinu visine unutra pričvrstimo ekserima po letvicu tako da se letvica između dva eksera može lagano okretati. Iseče pantljike postavimo na letvice sa gornje strane tako da otvori ćelija budu levo i desno. Takav ram dodajemo društvu na dva sata kako bi pčele zalepile pantljike voska  sa jednodnevnim larvama za letvice. Kroz dva sata vadimo ram sa letvicama i obe letvice okrećemo za 90 stepeni tako da ćelije sa jednodnevnim larvama budu okrenute na gore i na dole. Čačkalicom razrediti jednodnevne larve i ram dodajemo u obezmatičeno društvo. Pčele će vući matičnjake na dole a ćelije koje su na gore hraniće kao radiličke.  ( Slike 3 i 4 )
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Sasa Djolic Novembar 01, 2016, 13:39:41
Hvala vam !!Taman posla da je bio zahtev,molba je bila u pitanju....
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Edi Daruši Novembar 01, 2016, 13:40:08
Zaista je mnogo jednostavniji metod dobijanja matica. Koje društvo, kakvih karakteristika, treba obezmatičiti da bilo valjano odgajivačko društvo?
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 01, 2016, 13:59:12
Zaista je mnogo jednostavniji metod dobijanja matica. Koje društvo, kakvih karakteristika, treba obezmatičiti da bilo valjano odgajivačko društvo?
Za maticu se odabira se društvo po prinosima. Svi oni koji nabrajaju više karakteristika ( mirnoća, čišćenje, otpornost na varou... ) neznaju ili lažu. biranjem jedne karakterietike gubi se druga i zato se uvek bira sa najvećim prinosima a drugi ekstremi se eliminišu odnosno od njih se ne proizvode matice.

Za odgajivačko društvo važi sledeće ( ako nisam bio dovoljno jasan pitajte pojasnicu ):

Dobijene jednodnevne larve po blo kom metodu ili presađivanjem na letvici za matice, treba dodati na odgajanje odgajivačkom društvu. Za tu potrebu treba koristiti jedno jako normalno pčelinje društvo prilagođeno toj nameni.Ovaj način na svojim predavanjima za male pčelinjake savetovao je pokojni Dr. Milan Ćirović iz Kragujevca. Na primeru DB košnice (slično i kod drugih) postupak prilagođavanja izgleda ovako: Maticu sa ramom legla prebacamo u jedno prazno plodište u koje sa obe strane legla dodajemo izgrađeno saće i satne osnove ako ima paše. Ostatak ramova sa leglom, pčelama i medom raspoređujemo tako da u sredini između dva rama otvorenog legla dobijemo prazan prostor za jedan ram. Važno je da prazan prostor bude između dva rama otvorenog legla zbog refleksa lučenja mleča. Tako pripremljeno plodišno telo sklanjamo na stranu, a na njegovo mesto na pod postavimo plodišno telo sa maticom i ostalim praznim saćem. Na to telo postavimo matičnu rešetku i na matičnu rešetku plodište sa osatalim leglom i pčelama. U prazno mesto postavimo ram sa letvicama na kojima su jednodnevne larve. Ovde se matice odgajaju u prisustvu matice što je jako važno zbog radnog raspoloženja. Kod obezmatičenog društva je loše radno raspoloženje. Međutim kod ovakvog startovanje odgoja matičnih larvi procenat prijema je do 50% i manji, što nije dovoljno. Da bi procenat bio veći treba prvih 24 časa larve startovati u gornjem telu ali bez osećaja prisustva matice. To je najbolje uraditi izdvajanjem gornjeg plodišnog tela sa pčelama i presađenim larvama na posebnu žičanu mrežu kao podnjaču. Ovako izdvojeno plodište treba da bude samo 24 časa po dodavanju larvica, a onda sve vratiti na svoje mesto. Da bi se mirisi izjednačili pre direktnog spajanja oba tele se par sati postave preko žičane mreže sitnih okaca. Ovim startovanjem bez prisustva matice procenat prijema biće znatno povećan, a pčele će samo nastaviti odgoj primljenih larvi uz prisustvo matice.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Nenad Tucakov Novembar 01, 2016, 15:22:48
Citat
Za maticu se odabira se društvo po prinosima. Svi oni koji nabrajaju više karakteristika ( mirnoća, čišćenje, otpornost na varou... ) neznaju ili lažu.
Bravo Miljko. Neke se stvari, najzad, naprosto moraju nazvati pravim imenom.

A svašta se provlači kojekude. Skoro, na jednom drugom forumu, čovek ladno napiše da se pčele roje zato što imaju potrebu da menjaju saće. I ostane živ. I niko, od par hiljada članova, ne napiše nikakav komentar. Iskreno verujem da je čovek to napisao zato što nezna i verujem da nije maliciozan. Ali, oni koji znaju, a nisu reagovali, već nisu dobronamerni, pošto tamo sigurno ima puno ljudi, koji ne znaju, a želeli bi da znaju.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Branislav Tancic Novembar 01, 2016, 19:52:10
Zaista je mnogo jednostavniji metod dobijanja matica. Koje društvo, kakvih karakteristika, treba obezmatičiti da bilo valjano odgajivačko društvo?
Za maticu se odabira se društvo po prinosima. Svi oni koji nabrajaju više karakteristika ( mirnoća, čišćenje, otpornost na varou... ) neznaju ili lažu. biranjem jedne karakterietike gubi se druga i zato se uvek bira sa najvećim prinosima a drugi ekstremi se eliminišu odnosno od njih se ne proizvode matice.

Za odgajivačko društvo važi sledeće ( ako nisam bio dovoljno jasan pitajte pojasnicu ):

Dobijene jednodnevne larve po blo kom metodu ili presađivanjem na letvici za matice, treba dodati na odgajanje odgajivačkom društvu. Za tu potrebu treba koristiti jedno jako normalno pčelinje društvo prilagođeno toj nameni.Ovaj način na svojim predavanjima za male pčelinjake savetovao je pokojni Dr. Milan Ćirović iz Kragujevca. Na primeru DB košnice (slično i kod drugih) postupak prilagođavanja izgleda ovako: Maticu sa ramom legla prebacamo u jedno prazno plodište u koje sa obe strane legla dodajemo izgrađeno saće i satne osnove ako ima paše. Ostatak ramova sa leglom, pčelama i medom raspoređujemo tako da u sredini između dva rama otvorenog legla dobijemo prazan prostor za jedan ram. Važno je da prazan prostor bude između dva rama otvorenog legla zbog refleksa lučenja mleča. Tako pripremljeno plodišno telo sklanjamo na stranu, a na njegovo mesto na pod postavimo plodišno telo sa maticom i ostalim praznim saćem. Na to telo postavimo matičnu rešetku i na matičnu rešetku plodište sa osatalim leglom i pčelama. U prazno mesto postavimo ram sa letvicama na kojima su jednodnevne larve. Ovde se matice odgajaju u prisustvu matice što je jako važno zbog radnog raspoloženja. Kod obezmatičenog društva je loše radno raspoloženje. Međutim kod ovakvog startovanje odgoja matičnih larvi procenat prijema je do 50% i manji, što nije dovoljno. Da bi procenat bio veći treba prvih 24 časa larve startovati u gornjem telu ali bez osećaja prisustva matice. To je najbolje uraditi izdvajanjem gornjeg plodišnog tela sa pčelama i presađenim larvama na posebnu žičanu mrežu kao podnjaču. Ovako izdvojeno plodište treba da bude samo 24 časa po dodavanju larvica, a onda sve vratiti na svoje mesto. Da bi se mirisi izjednačili pre direktnog spajanja oba tele se par sati postave preko žičane mreže sitnih okaca. Ovim startovanjem bez prisustva matice procenat prijema biće znatno povećan, a pčele će samo nastaviti odgoj primljenih larvi uz prisustvo matice.

Rensonova metoda, tako smo stric i ja radili kada je prestao uvoz matica iz Slovenije devedesetih, izvanredne matice izlaaze. Retko maticnjak bude manji od 25mm.

Pozdrav
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Edi Daruši Novembar 01, 2016, 20:43:19
  na posebnu žičanu mrežu kao podnjaču.... a onda sve vratiti na svoje mesto. Da bi se mirisi izjednačili pre direktnog spajanja oba tele se par sati postave preko žičane mreže sitnih okaca. Ovim startovanjem bez prisustva matice procenat prijema biće znatno povećan, a pčele će samo nastaviti odgoj primljenih larvi uz prisustvo matice.
Iskreno nije mi jasno:
 kakva je to posebna žičana mreža;
kako da vratimo sve na svoje mesto, zar u prisustvu matice neće biti porušeni matičnjaci?
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 02, 2016, 07:42:12
  na posebnu žičanu mrežu kao podnjaču.... a onda sve vratiti na svoje mesto. Da bi se mirisi izjednačili pre direktnog spajanja oba tele se par sati postave preko žičane mreže sitnih okaca. Ovim startovanjem bez prisustva matice procenat prijema biće znatno povećan, a pčele će samo nastaviti odgoj primljenih larvi uz prisustvo matice.
Iskreno nije mi jasno:
 kakva je to posebna žičana mreža;
kako da vratimo sve na svoje mesto, zar u prisustvu matice neće biti porušeni matičnjaci?


Znači gornje telo sa svim opisanim materijalom pomeramo na pripremljeno mesto pored košnice gde nema ništa drugo osim okvira sa ugrađenom žičanom mrežom. Znači žičana mreža služi umesto podnjače radi vazduha i tako odvojene pčele povuku veliki broj matičnjaka a onda sve vraćamo na staro mesto.  Termin „posebna žičana mreža“ znači da je izdvojena na posebnom mestu preko koje se stavlja gornje telo.  Matičnjaci koji su započeti se više ne ruše od strane pčela. važno je samo pred izlazak blagovremeno odvojiti u oplodnjake.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 02, 2016, 08:11:04
Posle proizvodnje maticu treba spariti. Za danas tekst iz "Zbornika" sa mog predavanj u martu 2016. u Novom Sadu:

          FORMIRANJE OPLODNJAKA I SPARIVANJE MATICA

           Iz matičnjaka dobijenih na jedan od napred navedenih načina šesnaestog dana, računajući od dana polaganja jajeta, izaćiće matica. Čim jedna matica izađe, pčele će ostale matičnjake porušiti. Da se to ne bi desilo i da bi matičnjake iskoristili jedan dan pre izlaska matice, matičnjake treba iseći i upotrebiti. Matičnjake možemo upotrebiti prilikom rojenja, ili za zamenu matice, dodavajući ga roju ili normalnom društvu. Ovakav način korišćenja matičnjaka je ekonomski neopravdan, jer društvo gubi oko desetak dana u polaganju jaja, dok se matica, spari i počne da nosi. Poseban problem se javlja ako matica u takvom društvu ne uspe da se spari, tada društvo jako oslabi, postaje bezmatak pa može da dođe i do pojave lažnih matica, ako se ne obrati pažnja.
           Da bi se matičnjaci bolje iskoristili i dobilo se više matica, uz manji rizik po matičnjake, treba dodavati u oplodnjake gde bi se matica izlegla, sparila i počela da nosi. Oplodnjaci su manja celina pčela, koje žive i ponašaju se kao društvo, a čiji je zadatak da prihvati maticu po izleganju iz dodatog matičnjaka i da je hrane kako bi ona počela da polaže jaja. po testiranju matice i njenog polaganja jaja ona treba da bude upotrebljena za zamenu, dodavanje ili otpremu nekom drugom pčelaru. Po oduzimanju matice oplodnjaku treba dodati novi matičnjak ili ga pripojiti nekom drugom društvu. U praksi ima različitih oplodnjaka. Oplodnjaci se mogu formirati sa 1, 2 ili sa više ramova normalne veličine i mogu se dobijati pregrađivanjem plodišnih ili medišnih tela. Oplodnjaci se mogu praviti i znatno manji kao polovina, trećina ili četvrtina plodišnog rama ili čak i bez ramova.
           Kod formiranja oplodnjaka treba voditi računa da se formira od sitih ( nahranjenih ) mladih pčela bez izletnica koje lakše primaju matičnjak ili nesparenu maticu. Oplodnjaci su podložni grabeži pa treba voditi računa o veličini leta, a naročito o prihranjivanju i ne prihranjivati sirupom vec čvrstom hranom, šećerno mednim testom. Kad matica u oplodnjaku pronese, voditi računa o prostoru, jer mali prostor podstiče pčele na rojenje pa je čest slučaj da pčele napuštaju oplodnjak. Oplodnjake, koji se formiraju na pčelinjaku, treba nositi najmanje deset kilometara dalje na sparivanje, da ne bi bilo sparivanja u krvnom srodstvu. Sparivanje u srodstvu izaziva pojavu ,,šarenog legla,, odnosno pčele ne prihvataju sva položena jaja, već samo jedan deo, pa je kvalitet takve matice slab. Pčele istresamo preko matične rešetke, u neki sud (kantu), zatim ih prskamo šećernim sirupom i tako nahranjenim punimo oplodnjake. Odseljene oplodnjake treba postaviti i otvoriti uveče, da bi se ujutru pčele pravilno orijentisale. Postavljanjem i otvaranjeem danju izazvalo bi masovno izlaženje pčela napolje i njihovo mešanje. Kad se treba opredeliti za veličinu oplodnjaka treba imati u vidu da su manji oplodnjaci ekonomičniji, jer angažuju manju količinu pčela. Prema mišljenju Josipa Belčića, matica će se kvalitetnije spariti u većim oplodnjacima. Opravdanje za ovu tvrdnju Belčić potkrepljuje činjenicom da u većem društvu matica kasnije izlazi na parenje. Pčele jure maticu, terajući je na parenje, a ona bežeći i skrivajući se po saću, kreće se i razvija, pa postaje fizički spremnija za svadbeni let i sparivanje. Kad je u pitanju manji oplodnjak, matica nemajući prostor za skrivanje vrlo brzo, još fizički nespremna, izlazi na parenje. Takva matica po otpočinjanju nošenja biva zamenjena tihom smenom. Da bi se ovo izbeglo na leto oplodnjaka može se postaviti regulator leta, koji će sprečiti izlaženje matice četiri do pet dana. Ovo se postiže okretanjem regulatora leta na otvor od 4 milimetara kroz koji matica ne može da izađe. Za to vreme matica će fizički da se razvije za parenje. Petog dana regulator treba okrenuti na otvor koji omogućava izlazak matice. Nesparene matice su obično sitne, pa često hoće na silu da prođu kroz regulator leta, pa se zaglave i stradaju. Zato je bolje oplodnjake držati sa maticama, četiri dana u tamnom podrumu, uz obezbeđenje ventilacije i prihranjivanja. Prihranjivanje oplodnjaka na otvorenom se vrši šećerno mednim testom, a nikako sirupom zbog moguće grabeži, dok se u podrumu prihranjivanje može vršiti i sirupom. Oplodnjake zatim izneti i uveče postaviti na mesto odakle će matica sledećeg dana da izleti na parenje.
           Kad je u oplodnjaku, roju, ili društvu nesparena matica čije se parenje očekuje tih dana, košnicu ne smemo otvarati u toku dana već samo rano ujutru i kasno uveče. Ovo zbog mogućeg vraćanja matice sa parenja, koja kad primeti da nije stanje kako je ostavila izađe i ode u drugi oplodnjak, gde strada.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Edi Daruši Novembar 02, 2016, 13:04:12
. Da bi se ovo izbeglo na leto oplodnjaka može se postaviti regulator leta, koji će sprečiti izlaženje matice četiri do pet dana. Ovo se postiže okretanjem regulatora leta na otvor od 4 milimetara kroz koji matica ne može da izađe. Za to vreme matica će fizički da se razvije za parenje. Petog dana regulator treba okrenuti na otvor koji omogućava izlazak matice.


Hvala na prethodnom odgovoru!
A za ovaj pitanje: da li može LR nastavak da se iskoristi kao troramni oplodnjak (na tri dela da se podeli) pa da zadovolji uslove uspešnog sparivanja matice o čemu ste pisali? Kolega takve prodaje.
Ako može još jedno pitanje: regulator leta okrenem na rupice za ventilaciju u transportu i tako onemogućim matici da izlazi tih nekoliko dana?
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 02, 2016, 13:50:02
. Da bi se ovo izbeglo na leto oplodnjaka može se postaviti regulator leta, koji će sprečiti izlaženje matice četiri do pet dana. Ovo se postiže okretanjem regulatora leta na otvor od 4 milimetara kroz koji matica ne može da izađe. Za to vreme matica će fizički da se razvije za parenje. Petog dana regulator treba okrenuti na otvor koji omogućava izlazak matice.


Hvala na prethodnom odgovoru!
A za ovaj pitanje: da li može LR nastavak da se iskoristi kao troramni oplodnjak (na tri dela da se podeli) pa da zadovolji uslove uspešnog sparivanja matice o čemu ste pisali? Kolega takve prodaje.
Ako može još jedno pitanje: regulator leta okrenem na rupice za ventilaciju u transportu i tako onemogućim matici da izlazi tih nekoliko dana?

Da LR telo podeljeno na tri po tri je odlično. Leta idu srednje napred i sa strana. Ako se telo stavlja na neku košnicu onda leto ide srednje pozadi i sa strana. Regulator u transportu na rupicama ali je to malo kiseonika trebalo bi još jedan deo da ima ventilacionu mrežu pogotovu ako se duže transportuje.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Edi Daruši Novembar 02, 2016, 13:59:21
Hvala na brzom odgovoru, pa da naručim troramni oplodnjak :)
A regulator leta sa otvorom od 4mm ću tražiti da mi naprave, jer prave podnjače sa jednim letom bez mogućnosti okretanja odnosno manipulisanja letom.
Još jednom hvala na savetima.
ps jedna mala opska: koliko sam razumeo iz Vaših prethodnih postova polenske pogače u januaru su potpuno bezrazložne (inače ih prodavci preporučuju u ovom periodu)
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 02, 2016, 14:03:25
Da dodamo i obeležavanje:

OBELEŽAVANJE MATICA

           Kada se matica uzgoji i spari trba je obeležiti. Obeležavanje ne treba vršiti pre sparivanja jer je procenat sparivanja znatno manji. Razlozi za obeležavanje su u praćenju starosti matice i u lakom i brzom pronalaženju kada je to potrebno. Ako pčele izvrše zamenu matice tihom smenom, to ćemo odmah otkriti kod obeleženih matica. Matice se obeležavaju u pet različitih boja, u zavisnosti od godine u kojoj su uzgojene. Ako se godina uzgoja završava sa 0 i 5 boja je plava, 1 i 6 boja je bela, 2 i 7 boja je žuta, 3 i 8 boja je crvena i 4 i 9 boja je zelena. Za obeležavanje se koristi posebna lak boja ili opalitni brojevi, koji se lepe na toraks (leđni deo) matice. Proizvođači matica za tržiste obeležavaju matice pre isporuke. Za obeležavanje matice koriste se cevi od stakla sa mrežicom u koju se zatvara matica dok se obeležava. Kod pčelara se sreću razni prsteni sa mrežicama kojima se pritisne matica na saću radi obeležavanja. Za obeležavanje matica postoje bezmirisni flomasteri u pet različitih boja, kojim se lako obeležavaju matice dodirom po toraksu.
           Za obeležavanje matica ja koristim bezmirisne flomastere koji su jevtini i jednostavni za upotrebu. Pomoćno sredstvo u obeležavanju koristim jednu polovinu “žumanke” od kinder jajeta, preuređenu za ove potrebe. Većoj polovini “žumanke” isekao sam zaobljeni deo i dobio oblik cevi. U delu koji se spaja na dubini 6 milimetara ispletena je mreža od konca, sa okcima 2,5x2,5 milimetara. Najbolje je ako za obeležavanje matica imamo pomoćnika. Moj pomoćnik drži ram na kome je matica i pripremljenom mrežicom koja je na “zumanci” pritisne maticu na ram. Ako se zateknu pčele oko matice, njih pustim. Nije ništa loše ako plastika kinder jajeta ošteti vosak, leglo ili med. Matica pritisnuta mrežicom je spremna za obeležavanje. Kroz mrežicu  lakim dodirom flomasterom obeležim maticu. ( Slika  )
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 02, 2016, 14:07:40
Hvala na brzom odgovoru, pa da naručim troramni oplodnjak :)
A regulator leta sa otvorom od 4mm ću tražiti da mi naprave, jer prave podnjače sa jednim letom bez mogućnosti okretanja odnosno manipulisanja letom.
Još jednom hvala na savetima.
ps jedna mala opska: koliko sam razumeo iz Vaših prethodnih postova polenske pogače u januaru su potpuno bezrazložne (inače ih prodavci preporučuju u ovom periodu)

Prodavci imaju cilj da prodaju. Pošto odrasle pčele ne jedu polen a leglo nam ne treba pre marta, davanjem polenskih pogača pravimo štetu pčelama i imamo trošak.

Oplodnjake naručite da imaju i malo leto koje može da se zatvori i otvor na otređenoj visini sa regulatorom. Leto na podnjači je važno zbog čišćenja i kad se matice sparuju može se ono otvoriti.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 02, 2016, 14:34:03
Oplodnjak sa regulatorom leta može biti i ovakav. Unutra na pod može lako da se doda pogača bez bilo kakve bojazni. Jevtin. Poklapa se parčetom linoleuma na koji se prilepe dve tanke letvice sa počecima satne osnove. Kad se matica spari poklopac linoleum se podiže i savija tako da se ramovi sa saćemi i pčelama šire i mi lako pronalazimo maticu.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Anto Dankić Novembar 02, 2016, 14:43:25
Ove godine sam napravio jednu "turu" sa Jenter aparatom, rad vrlo jednostavan i uspješan. Desilo mi se da je dio matica izašao 1 dan dan ranije nego što je to bilo po kalendaru. Koliko je loše ako matičnjake raspodjelimo po nukleusima 3 dana umjesto 2 kako preporučuju? Koji put smo sprečeni zbog posla ili lošeg vremena da odradimo sve na vrijeme. Za oplodnjake koristim standardna LR tijela podjeljena na 3 dijela s tim da je srednji dio okrenut nazad a krajnji naprijed. Takve oplodnjake ako smještam na postolje jedan pored drugog okrenem naizmjence (1. otvoreni krajnji odjeljci prema naprijed, 2. okrenut srednji prema naprijed, 3. krajnji prema naprijed,....). Negdje sam pročitao da matice idu dalje od košnica na oplodnju maš iz razloga da se ne bi sparile sa rodbinom, mada u ovo sumnjam (šta trutovi znaju tko je rodbina...kad im zamiriše ;) ) Iduće godine ću si isplanirati turu matica tako da se izlegu taman kad odselim kontejner na repicu pa da izbjegnem ovo sa rodbinom i ne moram putovati na još jedan pčelinjak.
Što se tiče obiljažavanja matica, također koristim flomastere. Ove sam godine otkrio čemu služi rupica na vrhu poklopca flomastera. Naime, vrh flomastera se zna zaštopati pa na suncu nabije temperaturu i pristisak zna izbaciti boju na maticu da ju svu zalije. Ovako da ne bih više šarao po kutiji od alata vrh se par puta pritisne na udubljenje od poklopca gdje se "ispuše" i počne normalo pisati.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Edi Daruši Novembar 02, 2016, 20:50:00
Čitajući u literaturi o različitim metodama dobijanja matičnjaka meni se, kao početniku, Jenterov aparat, zbog vremenske dinamike, učinio mnogo zahtevnijim.
Anto, da li i Vi stresate pčele za oplodnjake u kantu ili imate drugi pristup. Sa koliko ramova treba stresti pčela za jedan oplodnjak i kakve ramove ubacujete u oplodnjak (satne osnove ili izvučene ramove)?
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Anto Dankić Novembar 02, 2016, 21:08:34
Nisam stresao pčele, dodam okvir sa zatvorenim leglom i pripadajućim pčelama, jedan okvir sa medom i pergom i jedan okvir sa praznim saćem. Izletnice se vrate na staro mjesto a ostane mi mlada pčela.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 03, 2016, 07:43:55
Za dobro jutro nastavljamo o maticama:

           DODAVANJE  MATICE

           Uzgojenu i sparenu maticu treba dodati roju ili sa njom zameniti staru i lošu maticu, ili je otpremiti drugom pčelaru. Da bi društvo primilo maticu potrebno je da nema  maticu, a ni matičnjake, pa je potrebno nekoliko sati pre dodavanja matice ukloniti staru maticu ili matičnjake. Povoljni uslovi za prijem matice su dobra paša, zalih hrane i  lepo vreme bez vetra. Zato, ako želimo nekom društvu da zamenimo maticu, nekoliko dana (bar jedan) pre dodavanja, društvo treba prihraniti. Nekoliko sati pre dodavanja, staru maticu treba ukloniti, a ako ima matičnjake, treba ih poništiti. Maticu je najbolje dodati zajedno sa oplodnjakom ili rojićem ili pomoćnim društvom i to spajanjem preko lista novina. Međutim, najčešće uz maticu nemamo rojić, nukleus i sl.
           Zamena matice se vrši povlačenjem stare matice i dodavanjem nove u žičanom kavezu. Pre dodavanja iz kaveza treba pustiti pčele pratilje i maticu dodati samu. Kod puštanja pčela pratilja, treba voditi računa da ne odleti matica koja je najpokretljivija i koja obično prva izlazi. Dobro je imati još jedan kavez  pripremljen za dodavanje matice, čiji otvor treba prisloniti na otvor kaveza iz kog želimo pustiti pčele. Ako kroz otvor iz kaveza prvo izađje matica i pređe u novopripremljen kavez, mi ćemo ga odmah zatvoriti i sa maticom dodati društvu kome želimo. Ako umesto matice prvo izađe pčela, onda ćemo je istresti i nastaviti da čekamo maticu. Kavez sa maticom postaviti u centar klubeta, između legla gde su mlade pčele, koje rado primaju maticu. Maticu sa kavezom treba tako ostaviti da stoji 48 sati, a onda otvoriti košnicu i pogledati. Ako pčele hrane maticu kroz mrežu kaveza i prema njoj su prijateljski raspoložene, treba omogućiti pčelama da progrizu šećerno medno testo u kavezu i puste maticu. Ako pčele klupčaju kavez, želeći da uguše maticu, puštanje treba odložiti za još 24 časa. Ovakav način dodavanja smatra se najsigurnijim, imajući u vidu da je dobra matica skupa i da je ne bi smo smeli izgubiti.
           Meni se ovaj način činio dosta komplikovanim, jer treba više puta otvarati košnicu, pa sam prihvatio drugačiji način. Društvu kome želim dodati maticu, pre podne povlačim staru. Uveče vršim dodavanje matice, bilo obezmatičenom društvu bilo roju. Košnice su pripremljene tako da svaka na poklopnoj dasci ima otvor za hranilicu. Za svaku košnicu pripremam čašu, u koju stavljam pola kašičice meda i pola kašičice vode, tako da dobijem jednu kašičicu razređenog meda. Sada iz kaveza uzimam maticu i ubacim je u čašu da se umaže u redak med. Poklopac košnice zatim lagano podižem i čašu sa maticom poklapam preko otvora na poklopnoj dasci. U najvećem broju slučajeva matica umazana u med, pada kroz otvor direktno u plodište među pčele. Ako i ne padne na otvor, ona ne može van čaše, pa joj osataje da ode kroz otvor. Zatim, polako vraćam poklopac. Ispred košnice postavim neko platno, dasku ili slično, da ako pčele ne prime maticu, one će je u toku noći  izbaciti. Samo mi se jednom desilo da ujutro nađem izbačenu maticu. To me je iznenadilo pa sam odmah otvorio košnicu da pogledam šta je unutra. Unutra je bila još jedna matica (iz tihe smene) za koju nisam znao, jer sam povukao samo jednu – staru.
           Opravdanje za ovaj način dodavanja matice je u tome što matica u medu gubi miris i što pčele i kad bi želele da je uklupčaju, ne mogu jer je namazana pa počinju da je ližu. Lizanjem pčele primaju određene feromone i tako se uspostavlja veza sa maticom koja biva primljena. 
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Edi Daruši Novembar 03, 2016, 13:07:24
Ove godine sam formirao četiri roja i ubacio maticu (kupljenu) po prvom metodu. U hranilicu sam sipao sirup 1:1, a nastavio tako svako veče. Matice su se primile.
Neki pčelari iz mog okruženja praktikuju stavljanje pogače da ne bi uznemiravali rojeve. Šta mislite Miljko o ovome?
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 03, 2016, 14:29:53
Ove godine sam formirao četiri roja i ubacio maticu (kupljenu) po prvom metodu. U hranilicu sam sipao sirup 1:1, a nastavio tako svako veče. Matice su se primile.
Neki pčelari iz mog okruženja praktikuju stavljanje pogače da ne bi uznemiravali rojeve. Šta mislite Miljko o ovome?

razvoj rojeva ćete uvek bolje postići sirupom nego pogačama. Ako vam je pčelinjak daleko pa nemožete često da ga obilazite onda možete dati pogače. I u tom slučaju poželjno je pored pogača da dodate sirup ako tehnički može. Znači ako pčelinjak daleko vi u toku dana( bolje popodne ) dodate pogaču ali postavite hranilicu da može da uzme i sirup. Uveče sipate sirup da pčele mogu da uzimaju a zatim narednih dana nastave sa pogačom.
Pogača kao hrana je loša što ima visok procenat suvog šećera. Evo šta o suvom šećeru kaže ruski profesor Taranov u svojoj knjizi «Hrana i ishrana pčela» na 120.strani ( prevod SPOSa ) : «Ispitivanjem je utvrđeno da pčele ne rastvaraju šećer vodom iz medne voljke, nego sekretom pljuvačnih (ždrelnih, mlečnih) žlezda. U hrani, koju su pčele pripremile iz suvog šećera, nađeno je mnogo fermenata ( invertaze i disjataze) malo vode (15,8%), veoma visok invertni broj (663), mnogo saharoze (7%). Na taj način, pri rastvaranju kristala šećera mnogostruko se napreže delatnost sluznih žlezda pčela, što vodi njihovom prevremenom starenju i uginuću. (podvuko M.Š.)  Premda prihranjivanje suvim šećerom privlači i svojom jednostavnošću, ono se ne preporučuje kao nadražajno ni u proleće ni u jesen.»
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 03, 2016, 15:09:12
Dodatak uz oplodnjake koji su možda propušteni ili nejasni:

Oplodnjak se puni mladim pčelama. Prilikom sparivanja matice pčele u oplodnjaku se osećaju kao roj koji treba da spari maticu tj. imaju potrebu za lučenjem voska. Kod formiranja oplodnjaka važno je dodati i satne osnove ili ram sa malim početkom satne osnove kako bi pčele nastavile gradnju i zalegale. Kod mini oplodnjaka se ne dodaje nikakvo saće već se dadaju samo pričvršćene letvice sa počecima satne osnove.
Ako matice sparujemo u oplodnjacima koje postavljamo kao nastavci na normalnim društvima nije dobro imati leta sa prednje strane već je bolje da budu pozadi. Kad matica ide na parenje ona se orjentiše prema mestu ali ne i prema visini pa se u povratku vrati u donje normalno društvi i strada. Mnogi pčelari u dvomatičnom sistemu se žale da u gornjem društvu imaju znatno manji procenat sparivanja mateice i to je upravo iz ovog razloga. Ako nam neodgovara da leto na oplodnjaku bude pozadi iz nekog razloga ( zid, drvo, ograda.... ) onda moramo izmedju donjeg društva i oplodnjaka sa prednje strane da horizontalno postavimo jedno parče od oko 0,5m nekog materijala ( leseonit, lim i slično ) kako bi matica pamtila da treba da se vrati iznad tog materijala a ne da se zavlači ispod i tako ćemo procenat sparivanja znatno povećati.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Nebojša Pešić Novembar 03, 2016, 17:25:19
Pozdravljam i zahvaljujem se Šljivić Miljku na prethodno opisanom načinu proizvodnje matica, koji će mi sigurno koristiti naredne godine. Imam samo pitanje u kom periodu godine se najranije ovaj način može primeniti.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 03, 2016, 19:50:15
Pozdravljam i zahvaljujem se Šljivić Miljku na prethodno opisanom načinu proizvodnje matica, koji će mi sigurno koristiti naredne godine. Imam samo pitanje u kom periodu godine se najranije ovaj način može primeniti.
Прве матице се могу производити када имају трутови. Трутови да би били полно зрели спремни за парење треба да имају двадесетак дана. Значи може и пре багремове паше а најболје после багремове паше,
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Nebojša Pešić Novembar 03, 2016, 19:52:59
Hvala na ovim informacijama.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Branislav Tancic Novembar 03, 2016, 20:05:07
Evo i ja da pitam nesto da ne ispadne da samo hvalim i cutim.
Miljko imas li iskustva sa rosfusovom pregradnom daskom i kakva?

Pozdrav
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 04, 2016, 07:24:36
Za danas:

UMNOŽAVANJE  DRUŠTAVA

           Rojenje je odlazak jednog dela pčela, trutova i matice, iz nekog društva, radi formiranja novog društva. To je prirodna borba pčela za, produženje vrste, opstanak i način razmnožavanja. Današnja tehnologija gajenja pčela preporučuje niz mera koje treba preduzimati da se društva ne bi rojila. Ovo zbog toga što društvo koje dospe u rojno stanje ne učestvuje u sakupljanju meda, pa ako se desi na početku paše, za to društvo je paša izgubljena. Zato pčelar preduzima mere sprečavanja rojenja, pa rojenje vrši planskim razmnožavanjem bilo zbog prodaje rojeva ili zbog povećanja broja društava u pčelinjaku. Ponekad se rojenje vrši da bi se još jedna matica uvela između dvе paše, kako bi u drugoj paši učestvovale pčele od dve matice. Rojenje treba vršiti kada su društva veoma jaka i kada imaju dovoljno pčela i legla iz kojih mogu da se dobijaju rojevi koji neće da ugroze sopstveni opstanak.
         Kod rojenja treba obratiti pažnju na sledeće:
-   Rojeve u našim uslovima je najbolje praviti posle bagremove paše kada su društva jaka i u prirodi ima paše. Za takve rojeve ima dosta vremena da se dobro razviju za zimu.
-   Rojeve formirane na novom mestu u pčelinjaku, treba nekoliko dana pojiti i hraniti ( prvih dana samo pojiti ), jer će ostati bez izletnica. Takođe je važno obratiti pažnju da li po odlasku izletnica ostaje dovoljno pčela koje će da pokriju leglo, da ne dođe do prehlade.
-   Kod dodavanja zrelog matičnjaka, kasnije kada mlada matica pronese, treba izvršiti tretiranje protiv varoe, jer tada ima najmanje zatvorenog legla, pa će efekat tretiranja biti najveći.
-   Ako želimo da formiramo roj od mladih i starih pčela, njega moramo formirati u košnici, koju ćemo zatvoriti i preseliti najmanje pet kilometara. Tamo ćemo roj zadržati najmanje mesec dana.
-   Formirani roj bez matice je potencijalna meta grabeži. U takvom roju nastaje dezorganizacija i slaba želja za branjenjem leta. Izletnice kod vraćanja na staro mesto, mogu da donesu ,,tovar,, meda sa informacijom odakle je donet, što može da izazove grabež. Zato leta treba suziti i obratiti pažnju na mogućnost izbijanja grabeži.
-   Ako formiranim rojevima dodajemo matičnjake, rojenje moramo uskladiti sa datumom izlaženja matice. Znači rojenje treba izvršiti tako da nekoliko sati po rojenju imamo zrele matičnjake, iz kojih se narednih 24 časa očekuje izlazak matice.
           Najednostavniji način rojenja je deljenje društva na pola. Iz društva koje želimo da podelimo uzimamo pola ramova meda, cvetnog praha i legla, pa prenesemo u drugu košnicu. Kod podele treba naći maticu i preneti je u polovinu koja se nosi na novo mesto. Ako matica ostaje u košnici na starom mestu, velika verovatnoća da će izbiti grabež. Ovo zbog toga što će se pčele vraćati na staro mesto i donositi med koji je signal za druge pčele da odu tamo i pljačkaju. Tamo na novom mestu neće biti odbrane jer nema matice. Ako pak maticu stavimo u košnicu na novo mesto, to društvo će organizovati odbranu, a pčele neće pljačkati staru jer se nisu orjentisale prema novom mestu.
           Raspored ramova u novoj košnici kao i u košnici iz koje su ramovi oduzeti treba preurediti. Novi raspored treba da bude takav da u sredini budu ramovi sa većim površinama legla, posle toga sa manjim leglom, zatim sa cvetnim prahom i na kraju med. Sa jedne strane između legla i cvetnog praha dodati ram sa satnom osnovom. Ramove postaviti uz jednu stranu košnice, a na kraju staviti pregradnu dasku. Leta oba društva suziti zbog moguće grabeži. U deo koji je bez matice, posle 5 - 6 sati treba dodati novu maticu ili zreo matičnjak. Zreo matičnjak je matičnjak iz koga će matica  izaći u narednih 24 časa. Ako pak nemamo maticu ili matičnjak, roj će sam ( ako ima larve do tri dana starosti ) proizvesti maticu. Takve matice će biti najčešće lošijeg kvaliteta, a roj će za to vreme oslabiti. Roj će oslabiti jer matici treba preko dvadest dana da počne da nosi i još toliko da počnu da se legu mlade pčele.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 04, 2016, 07:27:41
Evo i ja da pitam nesto da ne ispadne da samo hvalim i cutim.
Miljko imas li iskustva sa rosfusovom pregradnom daskom i kakva?

Pozdrav
Ja koristim pološke sa 14 ramova prgrađene na četiri dela. Raspored 4:3:3:4 sa letima na sve četiri strane i posle sastavljam 4+3 u jedno društvo i 3+4 u drugo društvo. U proleće ponovo ubacam pregradu.Slikaću za vikend i postaviću slike. Nisam koristio rosufšov oplodnjak.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Branislav Tancic Novembar 04, 2016, 12:15:52
Hvala na odgovoru
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Перић Предраг Novembar 04, 2016, 20:00:18
Znači žičana mreža služi umesto podnjače radi vazduha
  Ako сам добро разумио, та 24 сата пчелама је онемогућен излазак из кошнице?
Да ли је тад потребна прихрана или вода у хранилици?
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 04, 2016, 21:03:12
Znači žičana mreža služi umesto podnjače radi vazduha
  Ako сам добро разумио, та 24 сата пчелама је онемогућен излазак из кошнице?
Да ли је тад потребна прихрана или вода у хранилици?

Da hrana i voda obavezno a nesmeju da izlaze jer bi se vratile u staru kosnicu.
tesko mi sad za kucanje, samo pitajte sutra ili prekosutra cu svima odgovoriti.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Stankovic Miodrag Novembar 05, 2016, 19:18:07
Posto kazete g. Sljivicu da je diskusija stala a ja na ovoj planini posle 5 sedim i gledam u mob. da kazem moje vidjenje stvari. Postoji par, po meni, krucijalnih gresaka u navedenim razmatranjima kao i u vidjenju pcelarstva. Prva je da se u obzir kod ovakvih prica ne uzima cinjenica proistekla iz 2014 i 2016 godine a to je promena klime. Druga stvar koja se ne uzima u obzir je pasa koja u urbanim delovima seoskih podrucja ne odgovara pcelama. Treca stvar je upotreba pesticida i herbicida u toku cele sezone i njihov uticaj na pcele. Dalje bez prekida se ponavljaju neke stvari koje nisu tacne a naslanjaju se na prethodno receno.

Pisem sa mobilnog pa izvinite za moguce greske... Jedna od tih stvari je npr. pravljenje bauka od prirodnog rojenja a da ljudi nisu upoznati sta ono nosi i sta predstavlja. Prva zabluda je da prirodno rojenje onemogucava drustvo iz koga je izasao roj i sam roj da ucestvuju u medobranju. Zatim da drustvo koje je uslo u rohenje lencari da tako kazem.

Moram da napomenem da se sve ovo odnosi na moje pasne uslove i RV kosnicu.

Drustvo koje se roji je ili -slabic bez hrane ili obolelo koje tako pokusava da se "produzi" a greska je pcelara ili je dostiglo maksimum razvoja za staniste uz popunjenosr hranom i leglom do maksimuma - na vrhuncu snage (ma sta mu radili posle nikad nece dostici tu snagu).  Sad pricamo o drugom slucaju - u RV to znaci 2 nastavka 10-12 ramova legla (bitno - ja bez SO tu imam skoro 50000 hiljada celija plus pcele) plus oko 20kg meda. Roj koji izadje nosi med koji vecim delom potice iz unosa - odakle mi to - pa zato sto posle izlaska roja u kosnici imam tih 20-tak kila - a roj se sastoji od svih starosnih uzrasta pcela i trutova. Cak uocavam i pcele sa polenom dok ga skidam. Takav roj za 7-10 dana izgradi 1 RV nastavak bez SO koji matica odmah zaleze dok pcele dizu sace oko jajasaca. Posle tog dodajem odmah drugi nastavak i pcele do kraja sezone obezbede sebi zimnicu.

U kosnici iz koje je izasao roj ostaje oko 50000 celija poklopljenog radilickog legla plus nesto trutovskog i solidna zaliha pcela. Radim sa tim drustvom dve stvari - ili pokidam sve maticnjake sem dva koja stavim na podnjacu pa preko MR pa drugi nastavak sa par ramova legla i ramovima za gradnju a na vrh med i nesto legla i imam savrsen primer Djerzona - u sledecih 20-tak dana pcele samo donose hranu -ili prvi nastavak dva maticnjaka pa MR pa med pa MR pa malo meda i legla sa jos dva maticnjaka i odradim Peletov nacin razrojavanja ali sirim sve dok ima pase.

Sve ovo se desava od polovine maja jer je to neki period kad u neunistenim delovima zemlje ima pase i kad pcela zna da joj je to najpovoljniji trenutak za rojenje jer ostatak sezone skuplja zimnicu.

E sad zasto pcele lencare kad udju u rojenje - pa zato sto su popunile 90% prostora leglom i hranom (sto ostave ram ukupno prazno ne znam). Sto svi vole da prodaju polusakate roheve posle bagrema - pa zato sto to odgovara pre svega kupcu a ne prodavcu...

Otpade mi prst...
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Stankovic Miodrag Novembar 05, 2016, 19:40:44
Ima jos mnogo tek pocetak ali da lagano razvijemo pricu...
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Bojan Šušnjar Novembar 05, 2016, 21:30:55
Kolega Stankoviću dugo te nije bilo na forumu. Šteta, ja baš volim da pročitam novine sa planine. ;)

Citat
Otpade mi prst...

Nabavi neki laptop pa se preko tog telefona poveži na internet ako je moguće biće ti mnogo lakše.

Pozdrav.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Stankovic Miodrag Novembar 06, 2016, 20:18:15
Nema od toga nista za sad...

A za prirodne rojeve - drugi problem pri ovome je sto se kaze da nije prihvatljiv za profesionalne pcelare i ozbiljan rad kao i da pcelar ne moze biti na pcelinjaku i loviti rojeve po okolnom drvecu. Tacno ali... Pricam o tome da jednom ulovljen i smesten prirodan roj uglavnom ne trazi brigu kao kupovni (normalno niko ko vam prodaje roj na ramovima nece spominjati klimatske promene i losu pasu) brze se razvija i sam sebe uzimi. Rojenje odnosi i deo varoe a izrojena kosnica je najpribliznija Sevicevoj metodi pripreme drustva za jaku pasu.

Problem hvatanja rojeva kod mene resavam sa jednim stablom kruske koja je prilicno osakacena seckanjem grana a svo ostalo drvece na 10-20m od pcelinjaka je potkraceno na dva do tri metra visine. Odlicna stvar na svakom pcelinjaku je da sam pcelinjak bude bez senke tj bez "prosarane hladovine" a da postoje na pcelinjaku 2-3 stabla do 3 m visine - roj cim izadje prvo se uhvari na 10-20m od kosnice odstoji neko vreme pa cak i do sledeceg jutra pa ide dalje pa je to vreme kad ga treba skidati.

Dobro je da pcelinjak bude udaljen od visokog drveca bar 50-tak metara jer ako u blizini kosnice nema drveta on ode tamo gde ga ne mozemo skinuti. Medjutim vecina eto voli drvece na pcelinhaku ali sraro a visoko eto deda ga posadio pa im zao da ga seku a da bi ga obeali od ploda treba biti ptica sem ako nismo zenjeni nekom korisnicom metle...

Druga stvar koju treba odraditi da na daljini vecoj od 50-tak m treba postaviti po jedno telo kosnice sa podnjacom i krovom jedan ram sa sacem praznim i to istrljati naticnjakom ili naprskati cajem od limun trave. Dici na visinu od 3-4 m i cekati. Uz nadzor pcelinjaka pa i eventualnu prihranu da istempiramo rojenje (lepo se zna kad pocinje a kad se zavrsava - prakticno svi na ramovima imamo zvoncice - kad matica zalegne zvoncice sklonimo jaje a ona ponovo zalegne pocnemo odbrojavanje) 70% rojeva mozemo uhvatiti na pcelinjaku ostatak u zamke. U prolece sam stalno na pcelinjaku i ove godine sam debelo uveren da sam pustio da ode samo jedan roj sa mojih stabala.

Dalje kad neko ima 200 kosnica ne razrojava sve sem ako ne prodaje rojeve vec planira odredjeno povecanje. Ako lepo isplanira moze da odradi 20-30-50 rojeva u sezoni i da nema posebnih briga oko njih. Mozda jednog dana ljudi shvate snagu i mogucnosti prirodnog roja pa odluce da plate npr 70-80 evra za isti pa krenem u hvatanje i prodaju :):)


Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 06, 2016, 20:23:22
Gospodine Stankoviću izvinite ali nisam najbolje razume da li mislite na određeni tekst ili uopšteno. Ja sam shvatio uopšteno pa ću tako  i odgovoriti. Ozbiljni pčelari u pčelarenju, pisanju i pričanju mora da računaju na dobre i loše godine. Nisu 2014. i 2016. prve loše godiene. Njih je bilo i ranije i svi koji žele da se bave pčelarstvom moraju da računaju na to. Porodica Plužnjikov kaže da je 70 godina ( mislim tamo 71,72, i 73. ) bile su tri uzastopne godine kao 2014 i 2016.  U literaturi se obično kaže da od 5 godina jedna je obavezno slaba, tri su podnšljive a jedna treba da da za sve pet. Josip Belčić u svojoj knjizi "Od početnika do naprednog pčelara" štampana 1978. na 69.strani piše: " jaki pčelinji sastavi pretvorit će slabu godinu u prosečnu, a prosečnu u dobru. Za onih retkih izvanredno dobrih godina, jaki pčelinji sastavi mogu pčelaru osigurati prinose za nekoliko narednih slabih godina i pokriti sve gubitke unazad"
To što nestaje paše i sve veća prskanja nama ukazuje da se moramo prilagoditi situaciji a nikako samo kukati to ništa neće da reši. Da smo imali sreće (ili nesreće ) da pčelarimo pre 50 godina imali bi dobre paše i dobar prinos ali bi sad imali iznad glave glogovu pašu ( mislim da bi već bili na groblju).
Šta možemo da učinimo? Da imamo veća znanja i da imamo jače pčele. Da selimo tamo gde ima meda, Da radimo na poboljšanju paše. Da na mestu držimo manji broj košnica......

Što se tiče drugog dela mnogo mi sumnjiv broj 50000 legla. Pošto je leglo zaleženo u periodu od najviše 21 dan onda dobijamo da je 50000 legla jedna matica zalegla noseći 21 dan po 2400 jaji.    Prema "Savremenom Pčelarstvu"  od Bore Stamenkovića iz Niša na 53 strani pri dnu piše "Izuzetno produktivne matice mogu da polože da 2000 jaja dnevno.

Mislim da bi konkretnija situacija, konkretniji problem ili konkretnije rešenje dalo veće koristi od diskusije.
Uvek nastojte da sa kritikom ponudite rešenje jer ne manjkaju kritike manjkaju dobri predlozi. Svako dobro.


Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Stankovic Miodrag Novembar 06, 2016, 20:31:42
Pricam ovde o pcelinjacima koji imaju ok 100-tinak kosnica gde je po meni ovo najbolji i najbrzi nacin razrojavanha a da se ne steti na prinosima i u brizi oko rojeva.

Sledeca je prica oko rohevih matica - slab kvalitet i sklonost prema rojenju.

Prvo oko rojenja - ne preduzmite mere za blagovremeno sirenje plodista i medista ili sa punom kosnicom meda i pcela (zavrsetak npr bagrema) i nema drustva koje se nece rojiti to sam osetio na svojoj kozi. A da li je bolja rojevna matica ili "vestacka" zavisi kome vise verujete - ja mogu da kazem jedno u sta sam 100% siguran - kad nema pase ne valjaju ni jedna ni druga al kad ima to svako mora sam da vidi...


I jos jednom povodom "lencarenja" pcela u rojevom nagonu - izvadite 2-3 rama dal sa medom ili leglom ubacite na njihova mesta prazne i naspite 5-6 litara sirupa pa sami izvedite zakljucak koliko su neradne... Ovaj postupak ih svakako nece spreciti u rojenju.

Zato mislim da je za pocetnike koji uvecavaju pcelinjak ovo najlaksi i najbrzi nacin - jos ako odradimo Peletov sistem na izrojenoj kosnici u dvadesetak dana imamo jos dva drustva - pa racunajte troskove oko kupovine rojeva i matica kad im vreme nije - po meni polovinom juna ili pre bagrema rojiti...
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Stankovic Miodrag Novembar 06, 2016, 20:59:34
Nikakvih mi sukoba nemamo samo ukrstamo misljenja sto je ekstremno dobro bar ja mislim...

Sto se tice losih godina potpuno je tacno to sto kazete ali prateci razne zvanicne podatke klima iz 78 i danas nikako nisu iste. Mi ovde kod nas smatramo da se to nama ne desava vec negde daleko i ne dolazi ovde. Ako se prisetimo proleca videcemo da su za ovu godinu najavljivali najtoplije i najsusnije leto. Sta se desilo - prema zvanicnim podacima polarne kape su pale na samo 10% svoje velicine a procenat CO2je probio gornju granicu koja je bila zacrtana kao kriticna tacka. U isto vreme temperature u Iraku i Siriji dostizu neverovatnih 54 C. Gde smo mi - pa na raskrsnici jednog i drugog i imamo kise i lose prolece leto a ovde kod mene prekjuce padao sneg. SVI koji se bave ovim se skazu da je ovo trend koji ce biti prisutan STALNO na dalje - a u teorije iz 70 i 80-tih o broju losih godina ja vise ne verujem a to da ce 5-a pokriti sve gubitke e to tesko. Prosek prosle godine kod najboljih pcelara je bio oko 31 kg bagrema po DB drustvu ali retki su bili takvi ove kao i 2013-te bagrem je izmrzao i po meni taj trend nije izuzetak nego pravilo. Prosle godine 15-tog decembra sam se tusirao na otvorenom dok je u Le bilo 5-6 C a sad se smrzavam a 1978 prskanje kao i glifosati nisu bili skoro poznati. Neonikotinoidi su se od tad uzdigli napravili stetu pa ih sad zabranjuju - situacija se ne popravlja vec pogorsava.

Resenje po meni nije u daljem guranju onoga sto je bilo vec u prilagodjavanju novim situacijama - evo za sledecu godinu na osnovu sopstvenog dozivljenog iskustva da mi avgustovska pcela zimuje vec krajem jula plodiste svodim na jedan EV nastavak iznad ide MR pa izbad RV koji mora biti pun hrane do septembra bez obzira kako. Zasto? zato sto nasa pcela zimuje sa 12000 jedinki plus minus kohu stotinu ili hiljadu pa zasto bi ja imao vece plodiste od 25000 celija?

A na konto broha zalegnutih celija - u RV prevesavam leglo u prolece - imam po dest ramova zatvorenog legla plus jos 3-4 rama otvorenog u trenutku kad drustvo odluci da se roji.  Trinaest ramova RV legla i to od ivice do ivice (bile su fotografije mogu ih naci iz 2014 gde se to vidi a od ove godine imam neobradjen filmic iz marta - stavicu to kad odem u Bg) tako da sam uveren da kod drustva koje ulazi u rojenje matica zaleze i vise od pisanog. Treba uzeti u obzir i cistu sredinu koja je po meni od izuzetnog znacaja.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Stankovic Miodrag Novembar 08, 2016, 19:39:57
A mogu da prestanem da se javljam sto je mozda i najbolje i za mene a i za sve ostale...
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: dusan lazic Novembar 08, 2016, 20:53:17
A mogu da prestanem da se javljam sto je mozda i najbolje i za mene a i za sve ostale...
Miodraže, meni je tvoje pisanje vrlo zanimljivo. Rado ga čitam.
Pozdrav.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 09, 2016, 09:38:30
A mogu da prestanem da se javljam sto je mozda i najbolje i za mene a i za sve ostale...

Život je kratak i treba raditi ono što voliš ako možeš. Mi pčelari volimo pčele i sve vezano za njih od radova, pričanja, slušanja, pisanja .... i nikad se ne treba odreći nečega što ti pričinjava zadovoljstvo. ako postoji neki ozbiljan razlog onda u redu. Svaka rasprava nas spaja i čini zadovoljnijima i širi prijateljstva a ako dodje do različitog mišljenja pa "Bože Moj" pčelarstvo je tako široko da niko nezna sve i niko nije uvek u pravu. Važno je da nemamo zle namere, da uvažavamo jedni druge, da se borimo za svoje stavove ali i da ih promenimo kad uvidimo da grešimo i da to bude na sveopšte zadovoljstvo svih nas. Povlačenje to je gubitak za sve. Sve najbolje uz želju da se što više diskutuje.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: Rakovac Goran Novembar 09, 2016, 09:56:20
A mogu da prestanem da se javljam sto je mozda i najbolje i za mene a i za sve ostale...

Život je kratak i treba raditi ono što voliš ako možeš. Mi pčelari volimo pčele i sve vezano za njih od radova, pričanja, slušanja, pisanja .... i nikad se ne treba odreći nečega što ti pričinjava zadovoljstvo. ako postoji neki ozbiljan razlog onda u redu. Svaka rasprava nas spaja i čini zadovoljnijima i širi prijateljstva a ako dodje do različitog mišljenja pa "Bože Moj" pčelarstvo je tako široko da niko nezna sve i niko nije uvek u pravu. Važno je da nemamo zle namere, da uvažavamo jedni druge, da se borimo za svoje stavove ali i da ih promenimo kad uvidimo da grešimo i da to bude na sveopšte zadovoljstvo svih nas. Povlačenje to je gubitak za sve. Sve najbolje uz želju da se što više diskutuje.




                        Управо због овакве атмосфере и мишљења сам и сам активан на овом форуму док друге који се баве лечењем сујета све ређе посећујем.
Naslov: Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
Poruka od: sljivic b miljko Novembar 14, 2016, 08:44:04
PISMO PČELARIMA ZA DECEMBAR


               Radove za dobro zimovnje pčela je trebalo uraditi znatno pre decembra. Decembar je mesec kada je potrbno najmanje raditi kod pčela, a aktivnosti usmeriti na druženje pčelara na predavanjima i skupovima koji nas očekuju. Bez obzira na to što u decembru nema ozbinijih poslova na pčelinjaku, pčelar mora naći bar jedan dan da obiđe pčelinjak utvrdi nedostatke i propuste i eventualno ih otkloni. Pored hrane, dobre ventilacije ali sa zaštitom od vetra pčelama je u decembru potreban i mir. Vremenske prilike i stanje društva je takvo da su društva sada u klubetu i da nisu potrebne ili su pak nemoguće neke ozbiqnije intervencije.
                Što se tiče hrane možemo slobodno reći da se potrošnja hrane od 1.oktobra (početak zazimljavanja) do kraja decembra na osnovu dugogodišnjeg iskustva velikog broja pčelara, kreće sa maksimalno 2,7 kilograma što ne predstavlja nikakvu zabrinutost. Svi pčelari koji su se držali osnovnog pravila o neophodnoj količini hrane koju je trebalo ostaviti pčelama nemaju nikakvog razloga za brigu. Sa druge strane oni pčelari koji već brinu na ovakvo niskoj potrošnji za opstanak svojih pčela trebaju sebi postaviti pitanje:,,Šta očekuju u sledećoj godini od društva koje je već ugroženo nedovoljnim zalihama hrane?,, Da zaključimo da svi oni koji su obezbedili dobru zalihu kvalitetnog meda, odgovarajućeg rasporeda mogu bezbrižno da čekaju proleće.
                Osim hrane za dobro zimovanje pčela je važno i dobro zdravstveno stanje. Kada govorimo o zdravstvenom stanju pčela u decembru, možemo govoriti o varoi i to o onim jedinkama koje su preživele sva ranija tretiranja raznim lekovima. Kako u decembru nema legla, a nismo u tekućoj godini pčele tretirali oksalnom kiselinom, onda je decembar pravi mesec da se izvrši tretman pčela oksalnom kiselinom. Nisu svi pčelari prihvatili da tretiraju pčele oksalnom kiselinom kao sredstvom protiv varoe, pa ćemo za one koji žele da to probaju ukratko da opišemo. U 1 litar sirupa (0.6 kilograma šećera i 0,6 litar destilovane vode ) dodajemo 35 grama oksalne kiseline. Poželjno je da voda bude topla (oko 40 stepeni C ) kako bi se oksalna kiselina brže i bolje rstvorila. Oksalna kiselina je jako otrovna i treba biti veoma pažljiv. Tako pripremljen sirup sa rastvorenom oksalnom kiselinom dajemo pčelama i to špricom u količini 5 mililitara po jednoj prosečnoj ulici pčela. Sirup se nakapava direktno na pčele koje su u klubetu, Na taj način ćemo eliminisati jedinke varoe koje su preživele ranije tretmane drugim lekovima odnosno one koje su postale rezistentne na lekove protiv varoe.
                  Pčelama tokom zime nikad ne smeta hladnoća, koliko vlaga i nedostatak kiseonika. Zato je dobar dotok kiseonika bez promaje veoma važno za život i razvoj pčela. Greše svi oni koji košnicu tako zaštite i utople da u košnicu izuzetno slabo ulazi svež vazduh. U tako prigušenim košnicama pčelinje društvo lako oboleva. Koliko pčelinjem društvu treba čist vazduh, kiseonik, najbolje pokazuje da se prvo prolećno leglo javlja da samog leta, praktično u najhladnijem delu košnice.
                  Ako sneg pokrije leta ili zaveje ceo pčelinjak, neiskusan pčelar se uplaši da mu se pčele pod snegom ne uguše, pa odgrće sneg  sa košnica i oko njih, a neki čak otvaraju košnice da provere da li su im pčele u životu. To je pogrešno. Sneg ne samo da ne predstavlja nikakvu opasnost za pčele, već je vrlo koristan, jer ih štiti od hladnoće i vetrova. U takvim zimama i potrošnja hrane je mnogo manje nego kada su zime bez snega. Ako dodje do većih snežnih nanosa, a sneg nije rastresit već vlažan (jugov), postoji opasnost da se zavejano leto zamrzne i spreči dotok svežeg vazduha i tako dovede do uginuća pčela. Zato pčelar mora da prati situaciju i da na vreme čisti leta od vlažnog snega i mrtvih pčela. Mrtve pčele na letu privlače ptice koje zimi kad padne sneg teško nalaze hranu, a zatim kljucaju po košnici i uznemiravaju pčele u klubetu. Tako se stvara navika ptica da doleću na leto kao na hranilište i za vreme pročisnog izleta one hvataju i žive pčele.
                   Hladni i oštri vetrovi smanjuju unutrušnju toplotu pčelinjeg društva. U krajevima i na mestima gde oni često i dugo duvaju, treba na 2-3 mesta ispred pčelinjaka postaviti ogradu od pruća, trske ili kukuruzovine. Ograda će umanjiti snagu vetra, a pčele štititi od prkomernog rashladjivanja. Ne treba gubiti iz vida da je svaka zimska pčela od velike vrednosti za prolećni razvoj pčelinjeg društva. Zbog toga je potrebno sve učiniti da bi pčele u svom zimskom klubetu trošile što manje snage i hrane.
                  Ptice čiji je kljun podešen za kopanje (žune, detlić) mogu da budu prava napast na pčelinjaku u zimskim mesecima. Zato u decembru, kao početnom zimskom mesecu, treba preduzeti određene mere zaštite. Dosta dobri rezultati mogu da se postignu ako se prazne plastične flaše okače na konac pored košnica tako da se ljuljaju na vetru i tko plaše ptice i odbijaju ih od košnica.
                   U pčelinjak ne treba ulaziti bez potrebe, jer pčele najuspešnije savlađuju zimu kad na pčelinjaku vlada mir. Eventualnim obilaskom pčelinjaka treba proveriti: da li su sva postolja stabilna, da li je možda detlić oštetio neku košnicu, da li je leto zatvoreno mrtvim pčelama, da li ima znakova da je u neku košnicu ušao miš? Ako je miš u košnici, na letu će se primetiti otpad od isitnjenog voska, kao i delovi pčela. Miša treba isterati. Kada napolju nije suviše hladno, dva radnika treba pažljivo da podignu košnicu, tako da podnjačaostane na postolju, a treći da prutom istera miša.
                  Zimski period ne zahteva posebne radove kod pčela. Sada treba, pre svega, sagledati rezultate protekle godine i napraviti plan za sledeću. U zavisnosti od plana treba pripremiti opremu, košnice, nukleuse, oplodnjake i drugo. Sada je pogodno vreme da se prelista literatura, pre svega časopis ,,Pčelar,, i de se ne zaboravi da se obnovi članarina u svojoj pčelarskoj organizaciji za sledeću godinu.