Autor Tema: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada  (Pročitano 234275 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #150 poslato: Decembar 22, 2013, 18:58:14 »
Milomire, procena visine medne kape u srednjim ramovima se vrši na niskim temperaturama (na temperaturama blizu 0°C). Govorim o načinu kako ja procenjujem količinu hrane u srednjim ramovima. Procenu treba vršiti samo ako nisi siguran koliko je meda u vencima bilo ranije (npr početkom novembra).

Zimska procena utroška hrane je potreba samo kod društava kod kojih je sredina sumnjiva po ranijoj evidenciji.

Ja procenu vršim oko nove godine i božića (tada imam slobodnih dana). kod društava za koja znam da je sredina bila slabija primičem bočne ramove. Ostale, za koje procenim da imaju dovolno hrane ne diram, ali sam spreman da im stavim kristalisani med, ako se naiđe hladni talas, sličan onom pre dve godine. Tada se ne čeka porast temperature, već se med stavlja čim bude sipan u vrećivce i raspeglan. Zima pre dve godine je pokazala zašto to treba raditi bez oklevanja i čekanja otopljenja (i ranije je bilo takvih iskustava sa dužim vremenskim periodom hladnoće).


Pisao sam ranije kako treba istresati pčele, ali nije problem – napisaću ponovo.
Da bi se istresle pčele sa praznijih srednjih ramova, mora biti izvađeno jedan ili dva bočna rama. Paziti da nema legla na tom ramu (ili ramovima, koji se sklanjaju iz košnice).

Napravi se dovoljno prostora oko ramova sa kojeg se istresaju pčele i jedna od bočnih letvica se naslanja na zid košnice. Ram se ne istresa visoko podignut iznad košnice, jer će puno pčela spasti sa rama, na tlo. Napravi se blagi trzaj i sačeka 1-2 sekunde, da bi pčele otpustile ram za koji se drže (ili se otpustile međusobno). Posle jednog do dva oštrija trzaja, malo se sačeka da pčele koje su u ćelijama saća izađu na površinu rama i zatim i njih otresti. Prilikom istresanja, jedna bočna letvica se ne odvaja od zida obično je to bočna letvica na zadnjem zidu, ali može biti i prednja naslonjena na zid (ako je klube više nazad). Paziti da se donjom letvicom ne udari u satonoše donjeg nastavka (ako se radi sa nastavljačom), jer se može ubiti matica. Važno je da se pčele istresaju u prostor između ramova, a ne na satonoše. Ramovi koji se približavaju se pažljivo pomeraju ka sredini sa delimičnim pomeranjem prema sredini tamo-amo, da se ne pritisne matica ili ne pritiskaju pčele. Nije dobro pritisnuti pčele, da sadržaj pčela pritisnute pčele bude razliven u košnici. Ne treba ramove približiti skroz, tako da se naslone jedan na drugi (mislim na bočne letvice). Neka malo većeg međuramnog razaka (ne pravelikog), a ramove približiti kada krene unos polena i nektara (pri ranom prolećnom pregledu)

U ramovima koji se sklanjaju ima i nešto razređenog meda, ali ih zato ne treba ostavljati u košnici (na bokovima), jer se deo pčela ponovo hvata za njih. Te ramove treba držati u zamračenoj prostoriji koja ima promaje, da se razređeni med ne kvari. Prostorija ne sme biti grejana.



Podvukao bih da je ovo moj način rada, jer ima prilično stručnjaka koji kažu da košnice ne treba dirati do marta (ili možda malo pre), čak i kada se utvrdi da nema matice. Takva društva ili oboljevaju ili uginu (što je manja šteta nego kada se pojavi bolest).

Konkretan odgovor, kada dodati pogače nemam, jer kristalisan med u vrećicama dodajem samo tamo gde je to neophodno, a pogače ne koristim. Uglavnom je to nekoliko košnica (ili čak nijedna). U principu, meni je najkorisnije da približim bočne ramove sa medom (ako se mora) i više ne diram ta društva, baš do marta i prvih unosa polena.

PS
Ovo je na brzinu napisano i ako ima grešaka u pisanju ili nešto nije najjasnije, rešićemo :)
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Bojan Jovanovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 103
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Socanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #151 poslato: Februar 08, 2014, 19:17:42 »
Dragane  posto je ovo tema za pocetnike mozemo pitati sto nas interesuje , mozda za nekog jednostavna ali za pocetnike je sve slozeno.Sad da postavim pitanje : Kako sacuvati ramove saca sa medom  ili prazno zalegano sace  od vostanog moljca.Hteo bih da imam ramove sa medom u rezervi koje bih koristio za prihranu sto je velika prednost u odnosu na pogace.Prosle godine sam cuvao u nastavku u tamnoj prostoriji i sa raznim dodacima ali ipak moljac je odtadio svoje.

Van mreže Miroslav Jovanović

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 699
  • Lokacija pčelinjaka: Sarbane Ub
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #152 poslato: Februar 08, 2014, 21:09:23 »
U zamrzivač.
Više može jedan koji hoće nego dva koji moraju. - Živojin Mišić

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #153 poslato: Februar 08, 2014, 21:22:32 »
1. Najbolje je da saće bude na košnici do momenta kada jura budu hladnija (ili vreme nestabilnije sa većim razlikama jutarnje i dnevne temperature). Ne mora biti na košnici i mogu se koristiti neka sredstva (i isparljiva), ali ne garantuju potpunu zaštitu saća.

2. Saće čuvati na natkrivenom mestu i zaštićeno od ulaska miševa i pčela. Omogućiti provetravanje (promaju) u nastavcima u kojima se saće čuva.

3. Saće sa medom čuvati u zamračenoj prostoriji sa jakim provetravanjem (jakom promajom). Takođe, potrebno je da saće ne bude poklopljeno do te mere da kroz nastavke u kojima se čuva bude promaje.

4. Paziti na vremenske uslove. Ako je zima blaga, moguće je da se moljac ranije razvije, jer jaja moljca preživljavaju takve uslove.

5. Kao podlogu na koju se ređaju nastavci treba staviti matičnu rešetku, a na nju mrežu sa manjim okcima (zbeg). Iznad takođe treba poklopiti zbegom. Ako se pojavi pauk u zbegovima, ne treba ga po svaku cenu sklanjati. I on napada moljca.

6. Ako postoje uslovi da se prostorija u kojoj se saće čuva privremeno zagreje, to nije loše uraditi. Ovo se radi kada je već hladno vreme. Veći deo jaja kreće u proces izleganja. Kada se prostorija ohladi, ona uglavnom stradaju.


Čuvanje saća koje je zalegano je uvek teže. Uvek će biti manjeg oštećenja, koje pčele kasnije isprave (mada se može sačuvati i bez ikakvih oštećenja). Problem je sačuvati to saće u procesu tretiranja protiv varoe. Na saću uvek ima jaja i samo se čeka povoljan momenat da krenu u razvoj. Što zači da je i sredstvo kojim se tretira bitno po ovom pitanju.

Uslovi pčelarenja i momenta vrcanja i tretiranja su drugačiji u razlitim područjima. Ja mogu reći samo kako to mogu raditi u mojim uslovima i sa mojim iskustvom u tim uslovima. Saće stavljam na čuvanje nakon vrcanja suncokretovog meda. Tada se društva tretiraju i saće medišta je van košnica. Nešto ramova moljac i napadne, ali kasnije pčele to očiste.

Moljac, kao i pčela zahteva određene uslove za razvoj. Zato je potrebno držati nastavke sa saćem na promaji i zaštićene od ulaska pčela, miševa pa i moljca (mreže sa gušćim okcima).

Saće sa medom se ne sme čuvati tako da pčele mogu da ga „prepoznaju“ kao moguću „pašu“. Ne samo zbog ulaska u te nastavke, već i zbog verovatnog napada na košnice. Za to jeste dobra zamračena prostorija, ali sa promajom. Ja imam prostoriju koja uz sam krov ima stalnu promaju. I ako osete miris, pčele ne ulaze u taj prostor, jer je mračan. Ose, međutim mogu ulaziti i tu treba malo pripaziti.



Sve ovo je određeno spoljnim uslovima. Što je više dana sa toplim jutrom, teže je sačuvati saće. Već u septembru (pa i avgustu), jutra su svežija i moljac više ide prema košnicama i zavlači se pod krov, jer mu je tu i toplije (kada se pojave prva jutra sa temperaturam sa 10 °C, moljac više nije problem. Tako da je saće lakše čuvati kada su hladnija jutra.

Najveći problem je sačuvati saće od jačeg napada do tog momenta kada nastupaju svežija jutra. Postoji mogućnost skidanja tog saća sa košnica dok traje tretman, a potom vraćanja na košnice da ga pčele održavaju neko vreme.

Saće koje nije zalegano je daleko lakše čuvati, ali i njega može moljac da napadne, ali sa vrlo malim štetama (ako su temperature sa većim oscilacijama – jutarnje i dnevne i to moljac slabije podnosi i tada ga i neće ni napasti).

Kada su zime blage i nema vrlo niskih temperatura, može se desiti da saće ranije u proleće bude ugroženo od moljca, jer jaja opstaju.

Možda je najbolje zimi zagrejati tu prostoriju, da jaja krenu u razvoj, a potom je ostaviti ohlađenu.

Osnovno je „uhvatiti ritam“ i znati kakvo je vreme u uslovima u kojima se pčelari. To znači, znati kada se skida poslednji med te godine, kada se tretira i čime se tretira. I naravno, zavisi i ono što sam ranije pisao: pitanje je koliko pčelar može da uloži u gradnju prostora za tu namenu.

PS

Da budemo načisto, dobro kažeš nije jednostavno. Ni čuvanje saća nije jednostavno, ali je moguće. U zamrzivač može, ali ipak mislim da nije baš za šalu. Može i u zamrzivač, ali za par košnica (mada to nikada nisam radio). Ostalo je velika muka.
« Poslednja izmena: Februar 08, 2014, 21:45:02 od strane Dragan Šošić »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Mirko Maric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 100
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Pancevo
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #154 poslato: Februar 11, 2014, 11:06:21 »
Zdravo,

Pocetnik sam,imam jedno drustvo u kojem je ostalo veoma malo zivih pcela(nekoliko saka pcela),malo hrane mogu li to malo pcela spojiti nekom drustvu?Kako to da uradim?Razmisljao sam da im uklonim maticu,a nekoliko sati posle to malo pcela istresem pred neku kosnicu,a kosnicu u kojoj su bile sklonim..

Van mreže Boris Salaj

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 721
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Sombor- Gradina
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #155 poslato: Februar 11, 2014, 12:54:38 »
Tako to ne bi trebalo...pogotovo ne sad pri ovim temperaturama.Ako je hladno ove što su napolju se neće popeti, a ako je toplo pa ima izleta, stražarice ih neće pustiti u drugu košnicu...Po meni, dodaj tim pčelama hranu da im bude na dohvat i to je to. Nisi napisao ima li legla i koliko...


Sad ne bi trebalo spajati jer ne znaš razlog zašto ti je ostalo malo pčela u toj košnici ( glad ili bolest ). Ako je bolest, postoji mogućnost da zaraziš i neko zdravo društvo spajanjem. A kako se spajaju društva ima na forumu pa malo pretraži, trenutno nemam vremenada tražim...
Pozdrav iz Sombora!

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #156 poslato: Februar 24, 2014, 20:46:14 »
Juce sam pregledao svoja 4 drustva. 3 su prezimila na 2 nastavka,a jedan roj na 1 nastavak.
Kad sam otvorio imao sam sta i da vidim,pcele su ostavile samo 3-4 centralna rama za leglo,ostalo je skoro sve popunjeno polenom i medom.

Kod 2 zajednice sam zatekao u gornjem nastavku u gornjem delu rama je med,a u donjem polen. Legla ima na po jednom ramu sa obe strane velicine pesnice.
U jednoj zajednici koja je bila malo slabija(napali su je strsljeni pocetkom novembra)  i kojoj je klube manjim delom zahvatalo gornji nastavak ista situacija kao i sa ove 2,samo sto je sve smestila u prvi nastavak. Zamenio sam mesta nastavcima i stavio pogacu za slucaj zahladjenja jer nije imala dovoljno meda u prvom nastavku. Inace nju sam ostavio sa vencima na centralnim ramovima u prvom nastavku,i 6 ramova meda u 2.
Roj koji je na 1 nastavak ima 5 ulica pcela,oko 3.5 ramova sa medom, legla na 2 rama velicine sake i ostalo polen.

Sad me malo hvata panika,sta da radim posto je sve blokirano polenom?  Da li da ih razblokuram ili nista da ne diram??
Procvetala vrba,dren,leska. Jabuka ce za par dana,dzanarika takodje... Poludelo vreme..

Nemanja je postavio pitanje u ovoj poruci i pretpostavljam da je pomalo zbunjen i time što ima iskusnih pčelara koji su ubacili i satne osnove i to pre nekoliko dana. Ali to je dovoljno da izazove paniku kod početnika. U ovo doba godine takve eksperimente mogu da rade samo početnici u „naučne“ svrhe. I zaključiće da tako nešto nema smisla raditi. (Inače, da ne zaboravim, Nemanja je dobro odradio posao.)

Postoji i prividna prenatrpanost polenom i medom. Odgaja se određena količina legla, ali se i pčele hrane polenom. Tako da prenatrpanost i ne postoji. I ako, naizgled, ima previše hrane i polena nema potrebe za nekim radikalnijim zahvatima. Ipak treba sačekati da krene jači unos polena.

Na fotografijama je stanje iz 2012-te godine, sa vrlo povoljnim uslovima. Pčele su vrlo dobro iskoristile cvetanje biljaka koje cvetaju u vreme kada cveta i dren. Zatim je nastavili povoljno vreme i sa unosom na džani. Kao primer su uzeta dva društva, kojima nisam hteo da previše proširujem prostor: dvojno sruštvo, koje ima na raspolaganju prostor jedan LR nastavak po društvu.

Vidi se kolika je i kakva „blokada“, koju pčele rešavaju bez problema. Ima puno mladog legla, koje će trošiti polen (pergu), a i pčele se obilno hrane polenom. Jedino proširenje koje sam mogao uraditi je dodavanje samo jedne satne osnove i to osmog dana cvetanja džane.


Nije dobro sada vršiti neka značajnija proširenja prostora. Izuzetak bi bila društva, koja su sretno prezimila u prvom nastavku i tek malo „načela“ zalihe u gornjem nastavku. Može se uraditi ovo što je Nemanja uradio, a to je zamena mesta nastavcima ili se može spustiti samo dva rama meda neposredno ispod klubeta. Kako će se uraditi, zavisi od uslova u kojima se radi (jaka kiša i sl). S obzirom da ima polena u košnici, nije loše dodati pogaču. Ako je pčelinjak u neposrednoj blizini i ne mora, ako do legla ima hrane. Reč je o sadašnjim vremenskim uslovima. Kada su u košnici vrlo velike zalihe meda (košnica nastavljača), ovakvi vremenski uslovi su idealni za autoprihranjivanje (podbacivanje najveće količine meda u prvi nastavak). Samo što treba računati sa time da će pčele znatno brže utrošiti zalihe iz donjeg nastavka. Sa ranijim cvetanjem, koje se dešava, to može izazvati nevolje za kasnije. Društvo će se dobro razviti, ali će u jednom momentu ostati bez hrane (što zavisi od uslova za unos hrane).

Svrha ovoga što pišem je oprezan pristup proširenju zajednice. Bolje je ne žuriti. Nema neke štete, a korist je velika. Ako se malo i zaustavi leglo, prenatpavanjem prostora, bolje je za ukupno stanje društva.


PS

Plavo naznačen tekst Nemanjine poruke je pretpostavka da je na ramovima kakvi su opisani, leglo. Ako je to slučaj, to samo pokazuje „namere“ pčela da se ne šire i daju nam na znanje da nisu dovoljno jake.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Boris Salaj

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 721
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Sombor- Gradina
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #157 poslato: Februar 25, 2014, 21:15:30 »
Danas sam shvatio da će mi, po svemu sudeći ostati ponešto meda u košnicama kada krene unos novog nektara. Pošto tu sad ima svačega (suncokretov med, gusti sirup za prihranu itd), a pošto želim da dobijem što više kvalitetnih sortnih medova ( u planu je selidba na voćne paše višnje i uljanu repicu ako se ne budu preplitale) jasno je da se stare zalihe meda od prošle godine ne smeju pomešati sa novounesenim nektarom. Iako će pčele dobar deo toga utrošiti, a deo mora ostati u košnici kao plodišna rezerva ( bar sam tako shvatio ) šta uraditi sa viškom "meda" koji zaostane u ramovima? Izvrcati ili sačuvati u ramovima?

Van mreže Mirko Maric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 100
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Pancevo
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #158 poslato: Mart 06, 2014, 20:56:05 »
Pogacu(med) koju sam dodao drustvima,je pojedena posto je jedno drustvo stradalo,imam ramove sa medom,
dali da dodati te ramove ili secernu pogacu,posto sam med potrosio?Da li se ponekad u ovakvim situacijama
(kada su pcele na satonosama)pristupa premestanju punijih ramova sa hranom(ako ih ima)blize centru?

Van mreže Velimir Komericki

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 100
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Popovaca
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #159 poslato: Mart 08, 2014, 09:18:17 »
Iako sam pocetnik,pitanje mi vise odgovara u ovoj temi,zanima me posto cu uskoro preseliti pcele koje sam kapario,radi se o 7 okvira,premjestam ih u 10okvirne nastavke.
Da li treba utopliti kosnicu s obzirom da su jutra hladna,0-2 stupnja,preko dana do 15?
Da li ova 3 prazna mjesta popuniti satnim osnovama posto izgradjenog saca nemam ili ostaviti 7 okvira a prazninu pregraditi lesonitom?
Da li da krenem sa prihranom sirupom ili prvo trebam procijeniti potrosnju zaliha meda i unos peluda?
pojilica ce biti postavljena na parceli.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #160 poslato: Mart 08, 2014, 15:33:18 »
U kakvom vozilu seliš? Ako je kombi, pazi na ventilaciju. Mora imati ventilacije. Kombijem je prevoz potpuno bezbedan i kada je temperatura niska. Utopljavanje u kombi vozilu nije potrebno.

Obično početnici u strahu da se pčele ne prehlade pozatvaraju svaki otvor. I ne rade ovo po svom nahođenju, već zato što slušaju „iskusne“ da ne pipaju ništa i paze da se klube ne „otrese“ i padne na podnjaču. U kombi vozilu je ventilacija neophodna. I u otvorenom tovarnom prostoru moraju imati ventilaciju. Utopljavanje kod prevoza otvorenim vozilom ne znači da treba pozatvarati sve otvore. Minimum ventilacije postoji. Zaštita od strujanja vazduha je zaštita nepromočivim platnom – ceradom preko košnica. Prevozi se smanjenim brzinama i na ovaj način se seli samo ako se mora. Nije preporučljivo ako su vrlo niske temperature. Ako je to oko desetak stepeni, nema problema.

Naravno, zavisi na koliko se rastojanje seli. Ali ovde je takođe bitno da može imati problema i na kraćem rastojanju, jer može biti problema u saobraćaju (reč je o ventilaciji). Zato – ventilacija obavezno.


Ne preporučujem nikako seobu pčela na auto-prikolici. Udari i vibracije su vrlo neugodni i pčele se mogu da se razmile po zidovima košnice. Leglo (ako ima legla) ostaje nebranjeno.

Prazan prostor (tamo gde nedostaju ramovi), mora se popuniti praznim ramovima (može i bez osnove) ili se poslednji ram učvrsti da spreči pomeranje ramova.


Kasnije, kada se košnice postave na pčelinjak, dodavanje nedostajućih ramova je po ptrebi.
Ne hraniš odmah sirupom. Još je hladno. Dobro si zaključio: prvo, opreznim pregledom da ne ubiješ maticu proceni stanje društava.


PS

Imama jednu zamerku. Tiče se procene stanja društva. To si morao već videti. Društva se pre kupovine detaljno pregledaju. Nije u pitanju samo količina hrane. Prvenstveno je reč o zdravstvenom stanju.

Ponašaj se prema društvima kao da su u „karantinu“. Svako proširenje mora biti takvo da ne ugrožavaš društvo. To znači da ne treba žuriti sa razvojem.

Pisao sam već o ubacivanju satnih osnova u februaru (već su pojedinci napravili ovakvu glupost i cilju razbijanja "blokade"). Pčele će izgraditi satnu osnovu, jer im ugrožava gnezdo ako je neizgrađena. Pitanje je samo „cene“ ovoga posla po pitanju isvrpljivanja pčela. Zato kažem, bolje je malo zakasniti nego preterati sa širenjem gnezda.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Velimir Komericki

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 100
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Popovaca
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #161 poslato: Mart 08, 2014, 16:18:31 »
Hvala na odgovoru,udaljenost od mjesta kupnje do mjesta gdje je pcelinjak je 4.5km zracne linije,cca 10minuta voznje.drustvasam vec vidio prilikom kaparenja,bilo je 5 ulica pcela na 7 okvirnim nukleusima,pcele su bile vrlo ljute koliko sam skuzio ali padala je kisa pa vjerovatno zato.iskusniji pcelar ce ici samnom u detaljniji pregled drustva.
Prijevoz se vrsi karavanom.

Hvala na iscrpnom odgovoru.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #162 poslato: Mart 08, 2014, 16:41:07 »
To je onda seoba bez problema.

Jesi li potpuno siguran da je pravom linijom 4,5 km?


PS

Nije dobro pčele gledati kada pada kiša. Može brz i kratak pogled, pri kojem se vidi koliko ima pčela (i ništa više). Pčele padaju na tlo ili lim krovova košnica i „lepe“ se krilima za nakvašenu površinu, ako je košnica duže otvorena i ako se tada vrši pregled.

To što su ljute može biti i neugodno, ako su pčele jednostavno takve po prirodi. Ali je vrlo moguće da su ljute zbog kišnog vremena. To ne znači da će uvek ljute kada je kiša. Pretpostavljam da utiče nalektrisanje oblačnog sistema.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Velimir Komericki

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 100
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Popovaca
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #163 poslato: Mart 08, 2014, 17:11:15 »
Preko google eartha sam mjerio udaljenost.ako mozemo tome vjerovati.nemam drugog nacina:)

Nazalost zaredalo se kusnih dana kod nas pa smo nakratko maknuli krov da vidimo koliko ulica zaposjedaju pcele,s tim da nisu bile na satonosama pa pretpostavljam da imaju hrane dovoljno(mozda grijesim,nisam iskusan),a pocele su ici na satonose kada smo maknuli krov,kao da brane kosnicu od pogleda..

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #164 poslato: Mart 08, 2014, 17:36:25 »
Onda bi trebalo da je u redu. Googl mape su pouzdane (proveravao sam na terenu i slažu se sa merenjem u automobilu ili proračunom).



PS

Pčele su nemirne kada su u klubetu (i napisao sam – ne uvek) i ako ih pri tome uznemiravamo. Kada se odiže poklopna daska za taj brzi pregled, to se uradi lagano. Pre toga se malo kucne po košnici i sačeka desetak petnaest sekundi. Poklopna se oprezno i polako podigne i malo sačeka da se pčele ne osete ugroženim. Ne praviti nagle pokrete, a naročito ne pokrete u smislu povlačenja (izmicanje ruku da pčela ne ubode). Tada više pčela napadne i "juri" za rukom. Ako se smireno prilazi rukom prema gnezdu, pčele mogu samo da udare u ruku i da se zadrže neko vreme u „odbrambenom položaju“, na ruci. Pčela koja je rešila da ubode će to i uraditi. Ali ne bi trebalo da joj se pridruži veliki broj drugih. Ako naglo izmičeš ruku, poleću i za njom a pčele u gnezdu ostaju dalje uznemirene. „Bekstvo“ (naglo izmicanje ruke) im je neki znak da im je već nešto uzeto iz košnice. Proveravaj ovo vremenom i videćeš da je tako u najvećem broju slučajeva.

Možeš ovo porediti sa ponašanjem osa. Postavi posudu sa medom i neka sleti nekoliko osa na taj med. Može i na pojilici da se proveri. Ako usmeravaš ruku pravolinijski na osu, ona je oprezna i uzleće – smatra da je napadnuta. Kada joj prilaziš kružnim pokretima (kao što to čine ostale ose ili pčele koje se približavaju hrani ili vodi) lako je pritisneš rukom i ubiješ. Po ovome se može zaključiti da insekti reaguju na direktni napad ili na bekstvo, jer smatraju da je begunac već uzeo nešto njihovo i ostaju u stanju pripravnosti.

Bitno je da ne „zaključe“ da imamo nameru da ih „opljačkamo“. Kada se mirno prilazi, uglavnom su manje ratoborne.

Ovo nema neke veze sa ovom tvojom „akcijom“ seobe, ali će svakako biti potrebe za brzim pogledom na stanje u košnici i nije suvišno da proveriš ova moja „pisanija“ :). Može biti korisno.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).