Autor Tema: Potpuni (detaljni) pregled pčelinjeg društva  (Pročitano 5794 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Potpuni (detaljni) pregled pčelinjeg društva
« poslato: Decembar 24, 2012, 12:40:09 »
Podrobni (detaljni) pregled pčelinjeg društva se vrši povremeno u toku godine. Potreba za ovakvim pregledom se može javiti na celom pčelinjaku ili na pojedinačnoj košnici, ako se pogledom na leto (ili preko gornje mreže) zaključi da je to potrebno. Radovi ponekad mogu biti, vremenski nešto dugotrajniji, ali se treba privići na to da se obave prilično brzo i bez posledica po zajednicu.

Ako se gleda po razdoblju kada se obavljaju, ovakvi opširniji pregledi bi se trebali obaviti nakon izimljavanja i možda kod nekih društava pri zazimljavanju. Podrobniji međupregledi ne moraju biti vršeni u toku sabiračkog razdoblja, ali se mogu obaviti i kod nekih zasebnih, predviđenih poslova (npr. odvajanje roja).

Zavisno od doba godine se donosi sud o tome kakvo je ukupno stanje pčelinjeg društva: i košnice i pčela i šta dalje treba preduzeti. Na osnovu ovakvih pregleda se nadalje smanjuje broj košnica koje dalje treba pregledati: radi se samo oko onih društava gde je potrebno naknadno uraditi neke poslove.

Bilo bi dobro proveriti moguće posledice po društvo (gubitak matice) naknadnim praćenjem ponašanja na letu ili pogledom kroz gornju mrežu (ili odizanje poklopne daske).

U ovoj temi možemo diskutovati o sadržajnosti ovakvih obimnih i podrobnih pregleda pčelinjih društava, odnosno o poslovima koje treba uraditi i na koji način to uraditi. Bitno je i na šta treba posebno obratiti pažnju sa gledišta zdravstvenog stanja pčela.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Potpuni (detaljni) pregled pčelinjeg društva
« Odgovor #1 poslato: Januar 27, 2013, 17:31:47 »
Potpuni (vrlo kratak) pregled u toku zime, koliko traje i šta se može videti

U ovom razdoblju i vremenskim uslovima se može uraditi potpuni pregled nekih pčelinjih društava koja imaju bilo kakve uočene nedostatke ukoliko bude toplo kao što je bilo pre par dana (ja sam izmerio 17 ºC). Nedostaci su mogli biti ranije uočeni ili pri trenutnom kratkom pregledu odizanjem poklopne daske.

Pri brzom i ktratkom pregledu (pri nešto hladnijem vremenu, ali bez vetra i obilnih padavina) se može zaključiti o sve o celovitom stanju društva.

Nedostatak matice se može primetiti po snažnom neprekidnom brujanju pčela. Napominjem da se ovo ne može jasno u očiti u prvom delu zime. Može se desiti da je klube zbijeno i da je zvik sličan zvuku iz susednih košnica. Zanimljivo je da sam ovo primetio prošle godine u toku onog vrlo hladnog talasa. Iz najvećeg broja društava se čuo pojačan zvuk koji je bio nalik onom u stanju bezmatka. Laganim udarcima u košnicu se nisu mogle primetiti jasne promene zvuka koji dolazi iz košnica. Pojava nije uočena na nekoliko košnica, nego kod većeg broja košnica.

U prošlom broju Pčelara je pisano o izolacionim svojstvima snega i da je povoljno da ga ima oko košnica. Lično, smatram da je povoljno da u vrlo hladnim danima oko košnica sneg. Međutim, pitanje je koliko je sneg stvarno porozan da odvede i sav ugljen dioksid iz neposrednog okruženja košnice. Bio je jako dug period vrlo hladnih dana, ali bez vetra. Postoji mogućnost da je sloj snega do same košnice zaleđen i da to nalik na posudu u koju je spuštena košnica. Kako je CO2 teži, on možda ostaje u tom neposrednom okruženju košnice. Tako je moguće da su pčele na neki način pokušavale da dovedu više kiseonika, odnosno da provetravaju košnicu. Ovo je samo pretpostavka, ali može biti i i da je postojala ovakva mogućnost. Drugi razlog pojačanog brujanja može biti potreba za stvaranjem više toplote.

Zdravstveno stanje se vidi po obliku i zbijenosti klubeta (ako je hladno pri pogledu na klube) i stanju pojedinačnih pčela koje se tada mogu videti.
Zbijenost klubeta je uobičajeno i potrebno stanje u toku zime. To govori o tome da pčele dobro zimuju i ne trpe žeđ i trenutno imaju dovoljno hrane. Kažem trenutno, jer se može desiti da imaju količinu hrane koja je dovoljna tek za dan ili dva. Treba u uzeti u obzir da je moguće da ima i legla i da je tada potrošnja hrane veća. Mada se pri pregledu vidi koliko ima zatvorenog meda na ramovima na kojima je klube.

Mogućnost žeđi se može primetiti ako je po hladnom danu klube rastresito i pčele više uznemirene. Tako da se može videti i nekoliko pojedinačnih pčela koje su van klubeta stradale od hladnoće a trbuh nije pun.
 Zbijenost klubeta u toku hladnih dana, kao uobičajen oblik i način prezimljavanja ne treba dovoditi u pitanje. To je dugotrajno stvaran i oblikovan mehanizam prezimljavanja pčela. U ponedeljak sam izmerio temperaturu 17 °C. Već krajem dana su pčele postajale toliko usporene da je bilo vrlo teško otresti ih sa rama. Pčele jednostavno neke radnje rade po „zahtevu“ celokupnog društva i ti zahtevi zavise od uslova i kako ih pčele doživljavaju (registruju).

Napuštanje klubeta se dešava usled vrlo zahtevnih potreba i to su uglavnom glad, žeđ ili bolest društva (ili prisustvo varoe). Pčele mogu savladati i prevazići moguće loše posledicekoje nastaju usled napuštanja klubeta u potrazi za vodom. To je radnja kojoj se posvećuje celokupno društvo. Jednostavno, pčele će podići temperaturu celog klubeta i time će biti veća mogućnost da stvore bezbedniju i topliju oblast kojom se kreću. Ali postoji i napuštanje klubeta usled dejstva varoe. Tada pčele pojedinačno (i dugotrajnije) napuštaju klube. Može se videti prilično pčela koje su uginule kod nosača ramova (osloncu ramova na nastavak) ili su neke i na podnjači. Postoji sličnost u stradanju dela pčela (ili celog društva) usled dejstva varoe i napuštanja klubeta u potrazi za vodom i hranom.
Kod dugotrajnog napuštanja klubeta za hranom ili vodom može doći do pojave proliva i kasnije nozemoze.

Prvi pokazatelj nozemoze su pčele koje izgledaju kao da su nakvašene (mokre). Jednostavno, pčele postaju slabije pokretljive, teže se smenjuju u klubetu i kori klubeta. I sama pojava nozeme i promena metabolizma utiče na to. Ako se „baci“ pogled na takvo društvo, ono nije živahno, pčele se slabije brane i bezvoljne su. Tragova proliva ne mora biti.



Snaga društva i uslovi zimovanja se vide na prvi pogled. To se vidi po broju ulica pčela, dostupnosti hrane (ima je u oblasti koju zaposeda klube). Pčele ne odaju nikakav zvuk ili je taj zvuk slab i ravnomeran i nije dugotrajan (u prosečnim uslovima zimovanja).
Prisustvo manje količine kondezovane vode uopšte nije razlog za brigu. To je voda koja je inače potrebna pčelama. Bitno je da nije u vrlo velikim količinama. Tada je košnica slabije provetrena (više je „zagušena“ utopljavanjem) i mislim da to nije dobro. Pčelama treba i kiseonika i zimi. (Dodatna zabuna po pitanju potrebe pčela za koseonikkom se unosi pisanje o hibernaciji medonosnih pčela, što nije baš tačno i anaerobnom načinu prerade hrane - poslednji broj Pčelara. To je takođe sporno. Nema odsustva kiseonika i pčele i dalje udišu kiseonik, samo ga ima manje, ali ima u sasvim „pristojnim“ količinama).



Sve ovo se vidi samo pažljivim odizanjem poklopne daske. Gde se uoče nedostaci, tu je potrebno otvaranje košnice ili čak i gušenje bolesnogdruštva. Ne treba „žuriti“ sa uništavanjem društva koje je u nekoj meri bolesno, ako se proceni da ima mogućnosti da se „izvuče“. Ali ne treba lečiti jako bolesna društva. Potpuniji pregled ili potrebna radnja koja će ispraviti neko loše stanje u košnici se obavlja po nešto toplijem vremenu, ali se neki zahvati mogu uraditi i po prilično hladnom vremenu (spajanje bezmatka ili dodavanje hrane – što može podrazumevati i približavanje ili dodavanje ramova sa medom).



Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Ivan Simic 1

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 104
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: selo Blendija
Odg: Potpuni (detaljni) pregled pčelinjeg društva
« Odgovor #2 poslato: Januar 27, 2013, 21:08:26 »

U prošlom broju Pčelara je pisano o izolacionim svojstvima snega i da je povoljno da ga ima oko košnica. Lično, smatram da je povoljno da u vrlo hladnim danima oko košnica sneg. Međutim, pitanje je koliko je sneg stvarno porozan da odvede i sav ugljen dioksid iz neposrednog okruženja košnice. Bio je jako dug period vrlo hladnih dana, ali bez vetra. Postoji mogućnost da je sloj snega do same košnice zaleđen i da to nalik na posudu u koju je spuštena košnica. Kako je CO2 teži, on možda ostaje u tom neposrednom okruženju košnice. Tako je moguće da su pčele na neki način pokušavale da dovedu više kiseonika, odnosno da provetravaju košnicu. Ovo je samo pretpostavka, ali može biti i i da je postojala ovakva mogućnost. Drugi razlog pojačanog brujanja može biti potreba za stvaranjem više toplote.







   Prosle zime sam imao priliku da opisanu pojavu primetim i na svom pcelinjaku.Pojacano brujanje iz drustava smanjilo se odmah po uklanjanju snega oko kosnica.Da napomenem da su leta  i pre ciscenja bila slobodna.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Potpuni (detaljni) pregled pčelinjeg društva
« Odgovor #3 poslato: Januar 27, 2013, 22:20:18 »
Sasvim slučajno sam primetio ovu pojavu. Bilo je malo nezgodno prići košnicama po onom snegu. I kada sam prišao jednom postolju, čuo se pojačan zvuk iz košnice. U prvi mah sam pomislio da nema matice. Uzeo sam guzmeno crevo da oslušnem šta se dešava. Ali se čuo i zvuk iz drugih košnica, koje su blizu. Obišao sam pčelinjak, po metodi slučajnog uzorka i čulo se uglavnom isto.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Potpuni (detaljni) pregled pčelinjeg društva
« Odgovor #4 poslato: Mart 07, 2013, 13:24:19 »
Porastom temperature, menja se stanje u košnici. Povećava se površina legla i može biti viška vlage i plesni. Odmah treba ovo rešiti, otklanjanjem uslova koji do ovoga dovode, prebaciti pčele u suve nastavke i ukloniti pobuđale ramove.

Kratkim pogledom na poklopljeno leglo se utvrdi da matica slučajno nije trutuša. Ovo se slušanjem zvuka iz košnice ne može utvrditi. Pregled se vrši samo razmicanjem ramova u središtu gnezda. Ram se ne vadi iz košnice, ako se može videti leglo. Ne treba „brojati“ ramove sa leglom. Ovo ničemu ne služi i nema nikakve svrhe.

Sada je neki, da tako kažem prelazni period, kada pčele očekuju i prvi jači unos polena. Može se desiti da u nekim društvima uopšte ne bude nikakvog legla (ni jaja). Zabeležiti i proveriti nakon par dana počinje li matica da nosi. Može se desiti da matica ima neki poremećaj i da više neće zanositi. Kada je o ovome reč, može se naći društvo koje jako bruji, a da je matica prisutna i nema legla. Ovo jako brujanje (praktično isto kao kod bezmatka) je pouzdan znak da ta matica nije dobra i da neće dalje nositi. Ovakvom društvu je najbolje pripojiti neko slabije društvo (pre toga ubiti maticu koja nije dobra), ili ga podeliti na dve slabije zajednice, ako ima dovoljno pčela. Ako se spaja sa slabijom zajednicom, ovo društvo se prenosi na tu slabiju, a ne obrnuto. Pčele iz društava koje imaju neki poremećaj ne izlaze kao što je to uobičajeno i lako se naviknu na novo mesto.

Ukoliko se u nekom društvu nađe matičnjak (ide na tihu smenu), treba povremeno (na 7-10 dana) proveravati prisustvo matice.

Proveru količina hrane (dostupne pčelama) utvrditi i dalje pogledom „odozgo“ jer se može videti poklopljeni med. Takođe, ramove vaditi i pogledati samo u slučaju da se ne vidi poklopljni med.

Nedostatak hrane je još uvek bolje rešavati  kristalisanim medom (ili drugim načinom dodavanja meda). Može se dodati pogača, ali je daleko bolje dati med (nije to puno meda, koji će utrošiti do momenta kada će se moći prihraniti sirupom). Za dodavanje sirupa u hranilice je rano. Može se društvima, kojima nedostaje hrane dodati na način koji je predložio Zoran Mladenović, (sa „modifikacijama“ :D u narednoj poruci). Ovo se jednostavno i lako uradi. Može se u ramove sipati i samo nešto gušćeg sirupa, ali samo na unutrašnju stranu, do legla.

Detaljni pregled  i stanje društva se još uvek može izvršiti bez preteranog vađenja ramova. Ne treba tumbati i preturati po košnici, ako za tim nema potrebe. Detaljni pregled sa vađenjem ramova (ako je potrebno pogledati i svaki ram) se može izvršiti samo tamo gde za tim ima potrebe.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).