Autor Tema: Ram Rodne Voje  (Pročitano 97052 puta)

0 Članovi i 2 gostiju pregledaju ovu temu.

Van mreže Stanojko Stojanovic

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 34
  • Pol: Muškarac
Odg: Ram Rodne Voje
« Odgovor #15 poslato: Decembar 27, 2010, 18:11:25 »
   Pozdrav Pavel!!!!
  Bez obzira sto ste novi clan imate pravo da dajete savete ako nekome to koristi.
  Dobra vam je predpostavka da nisam stolar i da nemam dovoljno alata i masina,ali pored svega toga ne bi bilo lose da se na forumu i to pokaze.Ako ste u mogucnosti nebi bilo suvisno ???
  Hvala svima......
Lepo je druziti se!!!   Moje predstavljanje

Van mreže sirka pavel

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 283
  • Pol: Muškarac
Odg: Ram Rodne Voje
« Odgovor #16 poslato: Decembar 28, 2010, 11:48:44 »
  ....ne bi bilo lose da se na forumu i to pokaze.Ako ste u mogucnosti nebi bilo suvisno ???
  Hvala svima......

Šta reći?
Moraću opet krenuti od predpostavki.

Za početak,ne bi hteo da pređem "u malu školu stolarstva"tj da nebi prešao "u teške nauke"da bi napravili jedan običan ram!Ujedno da nebi nekom bilo dosadno da čita,a opet da se daju neke potrebne informacije.
Pošao bi od predpostavke da neko ko hoće da napravi ovakve ramove trebalo bi da ima bar neku kombinovanu mašinicu tj.na kojoj bi mogao da ravna daske,takođe i da seče.Ovo i ne mora biti jedna mašinica ali važno je da ima mogućnosti za ove operacije.

Sledeće je: da zna da radi na njima. Naravno, da treba da ima i materijal od kojeg će da pravi!

Postoji i druga mogućnost tj ako nema iskustvo sa radom na mašinama a želi da nauči,neka nađe nekoga ko zna,pa da prvo kod njega nauči da radi na ovakvim mašinama,da bi zatim samostalno radio.

Znači,onaj koji ispunjava ove uslove njemu i ne treba mnogo objašnjavati.
Važno je da ima odgovarajući materijal,naoštren rezni alat i zadatak.
U ovom slučaju zadatak nam je izrada rama,tj.delova.
Zavisno od materijala,tj.njegove iskoristivosti organizujemo izradu delova.
Najbolje je raditi po delovima,tj posebno broj komada satonoše,zatim broj komada donjih letvica,na kraju dupli broj bočnih stranica. Ovo ne mora biti "zakon"ali samo preporuka da se ne gubi vreme na puno štelovanja mašine.

Pošto su ovi delovi dosta tankih dimenzija,treba biti vrlo pažljiv kod sečenja!
Pošto obično na mašinama za sečenje ima pored lista kružne testere malo zazora,postoji mogućnost upadanja sečenih komada u taj zazor,pa samim tim pored oštećenja delova,postoji mogućnost povrede radnika.
Da se nebi to događalo.dobro bi bilo smanjiti zazor. Jedan od načina može da posluži i komad lesonita sa kojim se pokrije ploča mašine za sečenje a samim tim i zazor.Sada,pored lista testere nema zazora i mogućnost upadanja sečenih delova,kao  i smanjena je mogućnost povređivanja.

Samo sečenje treba obavljati pomoću pomoćne letvice za guranje - gurača.
Smatram da izrada satonoše i donje letvice je dosta jednostavno,ali je važno da su ispoštovane prilično strogo tačne sve dimenzije.
Verovatno je malo komplikovanije praviti bočne letvice,zbog svog izgleda.
Da nebi sada ponovo opisivao,preuzeću napisan tekst sa Sposovog foruma kojeg sam u svoje vreme napisao na ovu temu:
"Ja obično kad radim stranice,koristim "otpad"od 2colarice,bolje da je malo šire(20-25cm)što nije toliko bitno,ali zbog procesa iskorišćenja vremena i materijala.
Zatim abrihtujem jednu stranu i kant.(gledam da je bar nešto duža od dve dužine bočne stranice rama)posle doteram na potrebnu debljinu na dihtu.Kada sam dobio debljinu (tj.buduću širinu stranice),namestim ploču na abrihteru da skdida oko 5mm,pa sa obe strane i oba kraja skinem do određene dužine,zatim skratim na tačnu meru.Posle na širem kraju napravim šlic za satonošu,a po potrebi i na užem kraju za donju letvicu rama.Posle sledi sečenje po deblini stranice,naravno da sa drvenim guračem."


Sada kada imamo sve delove,možemo sklapati.
Za sklapanje bilo bi poželjno imati neki alat tj. šablon radi što preciznije izrade i brzine.

Pošto se uvlači žica u ramove radi lepljenja satnih osnova,trebalo bi izbušiti rupice za ista na odgovarajučim mestima.
Ovo se može raditi sa specijalnim "šilom" u slučaju da je materijal od lipe.Ako je od čamovine ili nekog drugog drveta,da nebi pucao materijal prilikom probijanja,bolje je bušiti pomoću tanke burgije.Ja to bušim pomoću Aku bušilice preko šablona.
Bušiti se može i pre sklapanja.

Izvinjavam se ako sam mnogo napisao i za neke kolege možda nepotrebne detalje,ali namera mi je bila da ipak  sa dosta "kratkim"tekstom napišem izradu "jednog rama".
I pored toga, sigurno nisam sve objasnio.

Puno pozdrava svima. 

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Ram Rodne Voje
« Odgovor #17 poslato: Decembar 28, 2010, 21:30:13 »
Kolega Pavel je opisao njegov način izrade letvica, bušenja bočnih letvica i pripreme za zakivanje.
Ja bih želeo da malo nastavim sa detaljima konstrukcije ramova u odnosu na njihovu ulogu i položaj u nastavcima.
Ram Rodne Voje kao što sam već pomenuo dug je 360mm i kada se postavi u nastavak koji je unutrašnjih dimenzija 374X374 ostaje nam svega 14mm razlike i to po 7mm sa obe strane iza bočih letvica do zida nastavka.
To je dovoljna širina koja omogućava manipulaciju ramovima a da pri tom ne gnječimo pčele.
Takođe, kroz taj slobodan prostor omogućava se normalno strujanje vazduha to jest odvođenje vlažnog vazduha sa vrha unutrašnjosti košnice prema zidovima i između tih bočnih letvica i stranica nastavaka prema podnjači.
Obzirom da nam je satonoša duga 392mm a spoljna dužina rama 360mm iza prikovanih bočnih letvica sa obe strane ostaje nam po 16m  dužine satonoše. Ta satonoša se sa obe strane oslanja na falc bočnih stranica nastavka u dužini od po 9mm.
Iza krajeva satonoše u falcevima sa obe strane ostaje nam još po 2mm slobodnog prostora koji je dovoljan za normalnu manipulaciju ramovima.

Kasnije nastavljamo......

Pozdrav svima......

Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Vojko Aleksic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 538
  • Pol: Muškarac
Odg: Ram Rodne Voje
« Odgovor #18 poslato: Januar 08, 2011, 23:52:12 »
Bočna letva nije bitna. Po meni, ništa ne fali i da je njena debljina 10 mm.

Bitne su debljine donje letve i satonoše, zbog smrtnog prostora.

Van mreže momamilosevic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 337
  • Pol: Muškarac
Odg: Ram Rodne Voje
« Odgovor #19 poslato: Januar 09, 2011, 18:15:46 »
Tanja bočna letvica,veća širina SO.5 mm.puna kapa.
Učite teoriju,da ne bi bili šeprtlje u pčelarstvu.
                                    Jan Đerzon 1811-1906 g.
Moje predstavljanje

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Ram Rodne Voje
« Odgovor #20 poslato: Januar 10, 2011, 21:39:12 »
Tanja bočna letvica,veća širina SO.5 mm.puna kapa.
Bravo Momo. To je suština. Dobiti što veći slobodan prostor za saće.

Ram Rodne Voje je jedinstven ram u svetu pčelarstva.

Njegova visina i visina saća u njemu je približna polovini dužine istog saća u ramu. A dužina je određena da bi odgovarala izgledu i dužini satova prirodnog staništa pčelinje zajednice.

U dva RV nastavka stane 20 ukrštenih ramova ili 10+10 u svakom nastavku i ukupno stvaraju jednu kocku u kojoj se najlakše može stvoriti kugla a koja je namenjena stvaranju pčelinjeg klubeta i pravilnom rasporedu hrane u košnici.

Osnovna ideja u stvaranju ovog rama je bila da njegova visina bude niža od visine pčelinjeg klubeta i da pčelinje klube normalne snage krajinske rase pčela bude uvek u najmanje dva ukrštena nastavka i uvek u direktnom kontaktu sa hranom.
Jedan RV nastavak sa 10 ovakvih ramova čini polovinu te kocke a drugi nastavak koji se ukršta sa prvim čini drugu polovinu te kocke.

Košnica Rodna Voja ima dve takve kocke sa po dva RV nastavka ili ukupno 4 polovine kocki to jest 4 RV nastavka sa ukupno 40 ramova a koji se međusobno ukrštaju.
Ova konfiguracija RV košnice sa 40 istih RV omogućava stvaranje dovoljnih količina saća pčelinjoj zajednici i njen maksimalan razvoj.
Ni jedna košnica na svetu nema takvu konfiguraciju i raspored ramova koji omogućava stvaranje tako ukrštenih nastavaka i ramova u pravoj kocki i siguran i bezbedan život kao što je to Rodna Voja sa svojim RV ramovima.
Pokretljivost plodišta i medišta kroz košnicu i pravilan rad pčelinje zajednice sa smeštanjem meda odozgo iz četvrtog nastavka prema dole to jest prema plodištu koje se ograničava u jednom nastavku je jedna od odličnih karakteristika ove košnice.

U tridest medišnih RV ramova koji primaju oko 180 decimetara saća može da se lageruje preko 50 kilograma meda u samo jednoj paši.
Deset plodišnih ramova u periodu medobranja sa svojom odgovarajućom visinom onemogućavaju stvaranje mednog venca i njegovo eventualno destimulativno dejstvo na rad pčelinje zajednice.

Pozdrav svima......
« Poslednja izmena: Januar 12, 2011, 11:02:08 od strane Global Moderator 1 »
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Vojko Aleksic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 538
  • Pol: Muškarac
Odg: Ram Rodne Voje
« Odgovor #21 poslato: Januar 12, 2011, 10:17:14 »
Kolega Vojo,

zar Rols Rojs nije nešto vrlo slično. Ima 11 ramova, ukrštaju se i dublja je za 40 mm.

Nisam uspeo da provalim koliko tela ima u konfiguraciji, ali sam na jednom sajtu video da ima 3 nastavka i 3 polunastavka, da tako kažem, ovim našim standardnim pčelarskim rečnikom. Autor pomenute košnice je uspešno rešio problem ventilacije i to omogućava maksimalan razvoj pčelinje zajednice. Tako on kaže. Svako može da priča šta hoće. Samo me interesuje, kako će on tu vlagu da izbaci konstrukcijom košnice, ako se ista (ta košnica) nalazi u vlažnom okruženju?  ;)  :D  ;D

Pozdrav.

Van mreže momamilosevic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 337
  • Pol: Muškarac
Odg: Ram Rodne Voje
« Odgovor #22 poslato: Januar 12, 2011, 16:28:53 »
Možda će  da ugradi isušivač vazduha u podnjaču !
Učite teoriju,da ne bi bili šeprtlje u pčelarstvu.
                                    Jan Đerzon 1811-1906 g.
Moje predstavljanje

Van mreže Vojko Aleksic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 538
  • Pol: Muškarac
Odg: Ram Rodne Voje
« Odgovor #23 poslato: Januar 12, 2011, 18:17:50 »
Momo, ideja ti je super.  ;)  :D

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Ram Rodne Voje
« Odgovor #24 poslato: Oktobar 13, 2011, 00:53:12 »
Da malo osvežimo temu sa jednim tekstom koji sam napisao davne 2004 godine.

Format rama - problem i rešenje

Čovek je odavno izmislio ram - okvir za saće,najpre satonošu - nosač saća a nakon toga i ostale 3 letvice i dobili smo ram. Ram je izmišljen da bi se lakše moglo manipulisati sa saćem i da bi čovek mogao da kontroliše pčelinju zajednicu. Mnogo pre rama izmišljena je i košnica sa namerom da se pčelinja zajednica zaštiti od vremenskih nepogoda ali i da bi se zajednice mogle transportovati - prenositi sa paše na pašu i što bolje eksploatisati.

Ova rešenja - otkrića su bila epohalna i izuzetno značajna za razvoj pčelarstva. Međutim sa današnje tačke gledišta može se slobodno zaključiti da su zbog ljudskog egoizma i želje za što većom količinom meda, izabrani ramovi za velike površine saća, i u samom startu napravljene nenadoknadive greške. Ä čovek je u ovom slučaju potpuno nepromišljeno ušao u ulogu Boga i preuzeo sudbinu pčelinje zajednice u svoje ruke.

Matici je po prvi put od kada postoji pčelinja zajednica, potpuno pogrešno data glavna uloga u društvu. Zbog velikih ramova, matica je isfavorizovana (nesmetano zalaže prevelike količine legla) a pčele radilice dovedene u neprirodan položaj u kojem maticu teško i samo u izuzetnim situacijama (obilne i duge paše) mogu kontrolisati, čime su potpuno neprirodno izgubile bogom danu kontrolnu ulogu u pčelinjem društvu.

Znači izabrani su ramovi za velike površine saća i pošli smo potpuno pogrešnim putem kojim i danas (u većini slučajeva u svetu) idemo. Preko ramova kao konstruktivne osnove u košnici da bi se zadovoljila potreba pčelinje zajednice za saćem povećan je broj takvih ramova i stvorili smo košnice koje sada imamo.

Umesto da idemo korak ispred potreba pčelinje zajednice, da bi nam pčele zahvalno uzvratile (jer ćemo najveće koristi od pčela imati onda kada prepoznamo njihove stvarne prirodne potrebe), mi smo gledajući najpre na sebe (misleći što veći ram - više meda) umešali se potpuno nelogično i pristrasno u njihov porodičan život uspostavljen pre više miliona  godina. Kao rezultat nepromišljene želje - rama velikog formata dobili smo košnice koje uopšte ne odslikavaju prirodno stanište pčelinje zajednice: pološke od 15 do 24 rama, DB. sa različitim ramovima i različitim nastavcima sa 12 i 10 ramova, LR sa 7,8,10 ramova u istim i različitim nastavcima, Fararove desetke i dvanaeske različite visine, više vrsta AŽ i mnoge druge košnice i kombinacije košnica neprilagođenih potrebama pčelinje zajednice.

Sve one su uvek prilago|avane najpre: čovekovim željama, čovekovom lakšem radu, čovekovom lakšem transportu, čovekovom lakšem ovom i onom i tek na kraju (pitanje koliko i koliko koja) potrebama pčelinje zajednice.U ovakvim košnicama i sa ovakim neodmerenim ramovima potrebna je česta i pravovremena upotreba matične rešetke koju u većini slučajeva pčelari nesvrsishodno sa kašnjenjem koriste, ne razmišljajući koliko se skraćuje životni vek pčela, koliko se umanjuju njihove radne sposobnosti i imuni sistem kako jedinke tako i cele pčelinje zajednice (čime su otvorena vrata raznim: virusima, gljivicama, bakterijama i raznim parazitima) u uslovima kad količina legla nije prirodna tj. matica nije dovoljno, i dobro osmišljeno kontolisana.

Još i danas mnogim pčelarima nije jasno da je pored inteziteta pčelinje paše, dužina životnog veka, fizička moć svake jedinke i broj generacija pčela u košnici glavni i odlučujući faktor u prinosu nektara - meda kao i ostalih pčelinjih proizvoda. A sve navedeno je uslovljeno stabilnom (nevelikom) količinom legla, i potpuno nedostupno pčelinjim zajednicama sa velikim ramovima. U poređenju zajednica iste brojnosti i iste površine saća jednih sa većim i drugih sa manjim ramovima razlike su neuporedive.

Tako još tokom ranog proleća na ramovima sa velikom površinom saća pčele uvek više rade na leglu i održavanju potrebne temperature i vlažnosti a manje na unosu hrane. I ovde svaka pčela odgaja po dve i više loše odhranjenih larvi, čime znatno skraćuju sebi život (ako je u društvu matica stvorena dvostrukim presađivanjem larvi svega 10-12 dana), a istovremeno i brojnost pčelinje zajednice. Isto tako i mlade pčele koje se izlegu iz tako odnegovanog velikog legla male su fizičke moći, kratkog životnog veka i njih ista sudbina čeka. Uvek puno legla a srazmerno malo pčela i uvek malo sveže nove hrane (kvalitetnog proljećnog nektara i posebno visokokvalitetnog polena) koju gotovo da nema ko da donese. I šta smo sa ovako velikim ramovima dobili-one dugovečne, snažne i moćne zimske pčele koje su trebale da donesu kvalitetni prolećni nektar i polen, isuviše rano smo zamenili nekvalitetnim loše othranjenim kratkoživotnim pčelama male fizičke moći.

Ovakvim zajednicama svane tek kad se spoljašnja dnevna temperatura podigne iznad 25°C stepeni i kada u prirodi naiđe duga i kvalitetna paša. Stanje je nešto malo bolje sa zajednicama koje su zazimljene sa velikim količinama meda i polena odnosno tamo gde med i polen nisu oduzimani, ali tu se odmah nameće pitanje rentabilnosti pčelinjih zajednica, jer mi pčelari ne držimo ose nego pčele, i to gotovo isključivo radi koristi od njihovih lekovitih hranljivih proizvoda.

Interesantno je kako neki (mnogi) pčelari potpuno pogrešno misle da brzina razvoja pčelinje zajednice prvenstveno zavisi od količine legla i kvaliteta matice, neznajući da zapravo kvalitet odgojenog legla kao i kvalitet i količina hrane, mikroklima i pravilan raspored ramova sa leglom i hranom imaju presudan uticaj u brzini razvoja, čak i sa ispod prosečnom maticom.

Isto tako i tokom jeseni površina rama ima interesantan uticaj na pčelinju zajednicu.

Na tim velikim ramovima pčele do kasno u jesen imaju velike količine legla (isto kao i nezreli i kasni rojevi) i mnogo kasnije dostižu ako uopšte i dostignu potrebnu odgovarajuću zrelost za surove zimske dane. Jesenja potrošnja hrane je velika a hladni vremenski intervali znatno opterećuju zajednicu u očuvanju potrebne temperature. Za razliku od pomenutog u košnicama sa većim brojem ramova ali ramovima manje površine, zajednice ranije prestaju sa leglom ostajući sa većim zalihama hrane i neopterećene odhranivanjem kasnog legla mnogo zrelije ulaze u zimu.

Kao što vidimo veliki ram je faktor različitog dešavanja u košnici. Isto tako i format rama i brojnost ramova određuju na primer visinu medne kape kao i širinu tj. prečnik medne kape.

Format rama, površina saća u ramu, i dužina rama određuju i visinu satonoše, što uslovljava pokretljivost pčelinje zajednice a ista može biti presudna za život zajednice u zimskim mesecima.

Dužina ramova je tek posebna priča. Ona je zapravo taj najvažniji faktor koji određuje i površinu a samim tim i format rama.

Ta dužina ramova određuje prečnik a istovremeno i sudbonosnu visinu medne kape.

Odgovarajuća dužina ramova u nastavcima može da menja raspored ramova u košnici to jest da daje potpuno novu konstrukciju saća u košnici. A novi raspored saća može da donese mnoštvo praktičnih rešenja sa potpuno novim načinom funkcionisanja pčelinje zajednice. Isti novi raspored saća može da stvara novu mikroklimu, da onemogućuje direktan udar vetrova (najvećih neprijatelja pčelinje zajednice), zatim da stvara novi jednostavan način pokretljivosti pčelinje zajednice i mnoštvo novih momenata, a sve je rezultat kao što smo već naveli dužine ramova.

Nažalost dužini ramova čovek je do sada posvetio najmanje pažnje.

Zato treba dobro da se zamislimo, šta su to stvarne potrebe pčelinje zajednice kako bi prepoznali pravi format rama, površinu saća u takvom ramu, količinu ramova u košnici, raspored ramova u nastavcima i količinu nastavaka. Pa na osnovu toga konačno u jednoj košnici približno zadovoljili potrebe pčelinje zajednice i približno odslikali prirodno stanište pčelinje zajednice.Time bi pčelama zasigurno vratili neopravdano (ljudskim egoizmom i pohlepom) oduzetu prirodnu snagu, mogućnost stvaranja velikih zaliha hrane kao i dužinu životnog veka, kako svake jedinke tako i cele pčelinje zajednice.

A pčele će nam kao i uvek za svako dobro učinjeno delo višestruko i velikodušno uzvratiti.

u N.Miloševu, 28.10.2004.god.

.
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže sava mitic

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2942
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Aleksinac
Odg: Ram Rodne Voje
« Odgovor #25 poslato: Oktobar 13, 2011, 07:38:14 »
Kolega Vojo
Bravo za podsećanje na priloženi celi izvorni tekst koga sam i ranije mnogo puta čitao i
analizirao, a sada i u praksi uglavnom sprovodim.
Tih ranih godina početkom dvadestprvog veka i ja sam počeo da eksperimentalno uvedem
par RV košnica. Pročitao sam naravno i sve ostale tekstove koje ste tada objavljivali, i
ne kajem se što danas imam znatno veći broj ovih košnica u odnosu na DB 12 košnice
kojima i dalje pčelarim.
Puno pozdrava iz relativno toplog Aleksinca sa jutarnjom temperaturom od 13 stepeni.

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: Ram Rodne Voje
« Odgovor #26 poslato: Oktobar 13, 2011, 12:04:55 »
Poštovane kolege,
Nemam ni jednog razloga da oponiram niti osporavam navode iz teksta uvaženog domaćina ovog foruma, naprotiv.
Na moju žalost još uvek nemam na pčelinjacima na kojima radim i koje kontrolišem ni jedne RV košnice da bih mogao da izvršim poređenja. Vidim da uvaženi kolega Savo ima i DB i RV košnice pa bi bilo interesantno da iznese svoja zapažanja.
Radi se o tvrdnji da će u košnicama sa velikim ramovima matice kasnije prestati sa leženjem, što je potpuno se slažem nepoželjna pojava.
Primetio sam da je uvaženi Voja prethodnih dana napisao da se nada da će ovo zahlađenje konačno dovesti do toga da matice prekinu sa leženjem (iz čega se može izvesti zaključak da kod njega još uvek ima legla u RV košnicama i u stadijumu jajeta)
Smatram korektnim da prenesem moje zapažanje od pre petnaest dana (znatno pre zahlađenja).Pregledao sam oko 300 društava na četri pčelinjaka, od kojih su dva DB 10 a dva LR. Samo u 18 društava bilo je vrlo malo zatvorenog legla. U ostalim društvima (što je oko 94%), nije bilo apsolutno nikakvog legla. To praktično znači da su matice prekinule leženje oko 10 septembra.
Lokacije ovih pčelinjaka su razlišite i nalaze se na 450 do 700 mnv.  
Apsolutno se slažem da će na većim nadmorskim visinama matice pre prekinuti leženje. Takođe, i prisustvo ili odsustvo paše ima uticaja, mozda ima uticaja i visina i dužina rama, ali mij je bilo čudno da su u mom kraju matice prekinule sa leženjem skoro mesec dana ranije od matica u društvima u Vojinom okruženju.
Bilo bi jako lepo da kolega Savo iznese svoja zapažanja (ako ih ima) jer je jedino ispravno vršti upoređenja na istoj lokaciji sa istim pašnim i klimatskim uslovima i sa dovoljno velikim brojem košnica za poređenje.
Tvrdnje koje su u tekstu izrečene su i te kako dobro došle svetskom pčelarstvu. Pravu vrednost i značaj imaju i imaće ako iza njih stoje ozbiljna istraživanja sa nesumljivim rezultaima. Pretpostavke se moraju potvrditi.
Vojin tekst iz 2004. godine, po mom skromnom mišljenju, bio bi i te kako dobra teza za doktorsku disertaciju, koju bi u i dobro osmišljenom istraživanju trebalo dokazati i potvrditi. To bi po meni bio krupan doprinos nauci iz oblasti pčelarstva. Čak sam spreman da tvrdim da bi to bila revolucija u svetskom pčelarstvu, gotovo ravna otkrivanju košnice sa pokretnim saćem.
Predlažem uvažanom Voji da uspostavi kontakt sa naučnonastavnim većem Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. Ubeđen sam da bi iznete teze našle kandidata (doktoranta), koji bi ih kroz doktorsku disertaciju potvrdio. Time bi zlobnici kojih ima i koje Vojo dobro zna izgubili tlo pod nogama.
Srdačan pozdrav

Van mreže sava mitic

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2942
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Aleksinac
Odg: Ram Rodne Voje
« Odgovor #27 poslato: Oktobar 13, 2011, 12:53:07 »
Kolega Vukiću
Citiram samo deo vašeg zadnjeg posta
Bilo bi jako lepo da kolega Savo iznese svoja zapažanja (ako ih ima) jer je jedino ispravno vršti upoređenja na istoj lokaciji sa istim pašnim i klimatskim uslovima i sa dovoljno velikim brojem košnica za poređenje.
Ja sam na svom stacionarnom pčelinjaku  imam oko 60 društava sa skoro 95% ovogošnjih matica i rojeva od ove godine.
Stoga sam primetio da većina mojih društava u svim tipovima košnica koje imam ( DB 12,
DB 10, IB-9-toramna, Brndin nukleus i naravno najviše RV i EV bilo kao odvojene ili kombino-
vane nastavke ) prilikom pregleda društava pre 20-ak dana da u svim košnicama imam
legla u manjoj ili većoj površini na manjem broju ramova što opravdavam time da su mi sve
ovogodišnje matice i da one znatno kasnije prekidaju sa leglom u odnosu na starije matice.
U nekim temama sam naglasio da se protiv nepotrebne količine legla krajem leta borim kod RV i EV košnica tako što matičnu rešetku ne skidam sa prvog nastavka nikada pre 15. septembra i da dodavanje par litara gustog sirupa dodam društvima najdalje do kraja septembra meseca.
Verujem da društva u takvoj konfiguraciji imaju daleko manje mogućnosti za razvoj prekomernog legla van onog koga proizvode u samo jednom plodišnom nastavku.
To su moja zapažanja iz predhodnih godina i nadalje ih neću menjati.
Pozdrav iz kišnog Aleksinca

Van mreže Milic Vukic

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 475
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ribaševina kod Užica
Odg: Ram Rodne Voje
« Odgovor #28 poslato: Oktobar 14, 2011, 10:24:32 »
Kolega Savo,
      I kod mene je najveći broj matica iz ove godine. Tačno je da mlade matice nešto duže legu, ali kod mene ni društva sa mladim maticama krajem septembra nisu imale nikakvog legla, osim nekoliko društava, koja su imala nešto legla. Za svako od tih društava imam objašnjenje zašto imaju (uslovno rečeno) zakasnelo leglo. U dve sam krajem avgusta primetio da u radiličim ćelijama imaju trutovskih larvi pa sam ih zamenio. Ista situacija je i sa kasnijim rojevima i drugi slični razlozi uglavnom svako od tih društava ima potrebu da produženim leženjem obezbedi optimalan broj dugoživućih zimskih pčela. To nije karakteristika ove godine već se to dešava uvek. Pojava kasnog legla je takođe karakteristična za društva sa mnogo varoe, društva obolela od ATL i sl.
      Još jednom napominjem da ja imam košnice tipa DB 10, ali da je i kod mojih kompanjona (koji bez mene ne rade ključne stvari u pčelinjaku) u LR košnicaama ista situacija. Još jednom napominjem da je u pitanju veliki broj društava.
Iskreno ja za preko 30  godina ozbiljnog pčelarenja nisam primetio razliku u dužini leženja matica od veličine ramova, mada nisam spreman da tvrdim da to nema uticaja.
      Naš uvaženi domaćin izriče tvrdnju koja ako je tačna može da napravi revoluciju u svetskom pčelarstvu.
Citat
Na tim velikim ramovima pčele do kasno u jesen imaju velike količine legla (isto kao i nezreli i kasni rojevi) i mnogo kasnije dostižu ako uopšte i dostignu potrebnu odgovarajuću zrelost za surove zimske dane. Jesenja potrošnja hrane je velika a hladni vremenski intervali znatno opterećuju zajednicu u očuvanju potrebne temperature. Za razliku od pomenutog u košnicama sa većim brojem ramova ali ramovima manje površine, zajednice ranije prestaju sa leglom ostajući sa većim zalihama hrane i neopterećene odhranivanjem kasnog legla mnogo zrelije ulaze u zimu.

      Kad je naš domaćin napiso ovo 12.10.
Citat
Dobro je što je prethodnih dana došlo do zahlađenja tako da se nadamo da su matice konačno prestale sa zaleganjem.
, kod mene su društva već uveliko bila bez ikakvog legla u potpunom mirovanju što neki nazivaju hibernacijom. Zato sam ja osetio potrebu da o izrečenim stavovima krajnje dobronamerno razmenimo mišljenja.
     Ako sam dobro shvatio Vi u svojim košnicama niste primetili da velićina rama ima uticaja na to da li će matica pre ili kasnije prekinuti leženje već to pre zavisi od starosti matice sa čime se ja u osnovi slažem.
     Jedan od razloga produženog leženja matica u svim tipovima košnica (pa i u RV) može biti ograničavanje matice u vreme leženja zimskih pčela. Meni je logično da ako matica nema dovoljno prostaora da u najkraćem mogućem roku zaleže dovoljan broj jaja iz kojih će se izleći zimske pčele ona će približno istu tu količinu legla obezbediti u dužem vremanskom periodu (produženim leženjem). Meni je to logično, mada i inače u tom periodu društva postepeno smanjuju količinu legla.  Na osnovu onog što sam do sada u pčelarstvu naučio, proizilazi da pčelinje društvo kao biološka celina nastoji da obezbedi biološki optimum zimskih pčela i to uspeva ako su ispunjeni potrebni preduslovi.
     Ima još tvrdnji u tekstu koje zavređuju ozbiljnu analizu, ali o njima kasnije.
     Srdačan pozdrav.
  
« Poslednja izmena: Oktobar 14, 2011, 10:56:05 od strane Milic Vukic »

Van mreže Samir Piragić

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 49
  • Pol: Muškarac
Odg: Ram Rodne Voje
« Odgovor #29 poslato: Oktobar 14, 2011, 21:30:33 »
Kod mene isto ima zajednica koje su davno ostale bez legla, a neke imaju i sada dok pišem.
Legla imam i kod mladih i kod starih matica, a isto nema kod mladih i kod starih. U prvom mahu sam mislio da je glavni uzrok produženog legla nedovoljan broj pčela za zimu, al jedna matica mi je pokazala suprotno jer legla ima još za jednu šaku, a klube na 8+ zauzima tri LR nastavka. Prvi i treći po nekih 10-15 cm. Ostaje da su u pitanju geni.

U dvije RV isto razlika u jednoj davno nestalo legla(ovogodišnja rojna matica), a u drugoj ima leglo       isto ovogodišnja matica (sestra od ove prve) razlika je samo što ova sa leglom je brojčano slabija. Otpadaju i geni.

Ostaje nam samo da i dalje razmišljamo o onome što neznamo ili nećemo nikad saznati.

Pozdrav iz hladnog Srebrenika.