Autor Tema: Digitalni pčelar  (Pročitano 31654 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Paolo Gigli

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 64
  • Pol: Muškarac
    • Digitalni pčelar
Odg: Digitalni pčelar
« Odgovor #15 poslato: Mart 11, 2013, 03:37:43 »
Digitalnog pčelara od sada možete naći i na http://digitalbeekeeper.wordpress.com/

Van mreže Рајко Борић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 394
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Прхово и Караш
Digitalni pčelar
« Odgovor #16 poslato: April 01, 2013, 13:09:48 »
Како напредује дигитализација? Надам се да се ниси обесхрабрио. Као и свима који покрећу нешто ново у Србији предлажем ти да прочиташ поново од Радоја Домановића "Мртво море". То је корисно да ентузијаста не схвати лично став већине у вези са својим пројектом. Например, давно сам направио а пре две године објавио Речник корова, медоноша и ретких врста. Предвидео сам  да пчелари у одређеним колонама оцене медоноше по више критеријума па да на крају сортирањем по збиру буду поређане медоноше по квалитету. Једноставно и можда корисно али биљке није оценио нико. У међувремену сам листу допуњавао и исправљао, објавићу је поново.

Искуснији пчелари мисле да ми почетници треба прво да читамо и учимо основе пчеларства (ту су у праву) па да тек после неколико година рада мислимо и пишемо било шта (можда су и ту у праву).

У Србији немамо институт за пчеларство који би тумачио резултате твог мерења. Тешко да ћемо га имати у скорој будућности. Приближно томе би била спрега Пољопривредног и Ветеринарског факултета. Пољопривредни факултет у Земуну (област техника пчеларења, ангажовање слабо) и Ветеринарски факултет у Београду (област болести и лечење, ангажовање изузетно).

Van mreže Paolo Gigli

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 64
  • Pol: Muškarac
    • Digitalni pčelar
Odg: Digitalni pčelar
« Odgovor #17 poslato: Februar 15, 2014, 08:13:28 »
Već neko vreme se ponovo "muvam" ovde, pa da malo oživim temu ...  ;)

Imao sam peh da mi crkne laptop koji sam koristio za rad na ovom projektu. Bio sam previše samopouzdan i nisam pravio kopije. Ostao sam samo sa onim što mi je ostalo u sećanju. Da stvar bude gora, to je bio računar koji sam koristio za posao. Zbog prirode posla imao sam kakve takve kopije ali mi je bilo potrebno puno vremena da sve rekonstruišem. Izgubio sam OGROMNU biblioteku elektronskih knjiga iz svih oblasti mojih interesovanja. Ostali su samo "krajevi".

U međuvremenu sam "naučio" da bi bilo veoma komplikovano da sve sam radim jer bi mi bavljenje pčelama, onako kako je to njima potrebno u uslovima koje smo im nametnuli praktično neizvodljivo jer ne raspolažem sa dovoljno vremena. Još uvek radim, imam i druge obaveze i druge projekte. Ljudi iz moje okoline (pčelari) sa kojima sam razgovarao, prilično izdaleka, o mogućnostima predloženog zahvata podataka bili su skeptični.

Ideja me i dalje zaokuplja i suštinski me je približila načinu pčelarenja koji je najmanje invazivan za pčele, preciznije načinu koji je opisao Opat Warre. Predloženi uvid u život pčela preko senzora nema previše smisla ako "svojeručno" često "virimo" i hteli ne hteli narušavamo nekakav red koje su pčele uvele u sredinu u koju smo ih ubacili. Sa druge strane, ne možemo ni imati uvid u uticaj našeg "mešanja" ako nije dovoljno učestalo. Čitajući dosta i prateći rad ljudi na Warre košnicama i njenim varijetetima stekao sam utisak da ona pruža tu neku meru "mešanja" koju je moguće detektovati. Veličina same košnice je veoma bliska dimenzijama Rodne Voje ali nema ramove već samo satonoše (što verujem već znate) i zgodna je za ubacivanje temperaturnih senzora, senzora vlage, optičkih senzora i dr. U međuvremenu su se pojavile nove, moćnije i jeftinije platforme (mikro računari) koji pružaju daleko veće mogućnosti nego pre godinu dana kada sam izneo prvu ideju.

Dugo sam bio u potrazi za pouzdanim partnerom koji će raditi sa košnicom i sa kojim ću "deliti" podatke. Ispada da mi je bio pred nosom sve vreme ali pčele nismo nikada pominjali do pukog slučaja. Danas bi trebalo da se čujemo i dogovorimo kako sve izvesti. Nadam se najboljem :)

Digitalni pčelar

Van mreže Paolo Gigli

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 64
  • Pol: Muškarac
    • Digitalni pčelar
Odg: Digitalni pčelar
« Odgovor #18 poslato: Februar 15, 2014, 16:24:12 »
Dogovor je postignut, u ponedeljak je prvi uvid u projekat  :)


Ostao sam dužan, bar mislim tako, da dopunim obrazloženje zašto se na početku neće opremati Rodna Voja, kao što je bilo planirano. Ware košnica je bez ramova, samo satonoše, dimenziono je nešto manja što je važno za odabir delova za vaganje košnice. Pošto će ukupna težina biti manja biće potrebna i manja nosivost senzora za težinu.
Nastavci će biti rastavljivi radi lakšeg održavanja opreme i biće izrađivanji od sendviča, čamovina/stirodur/čamovina (spolja možda i nešto drugo). Deo opreme biće u sendviču a najveći deo na satonošama. Kao što je ranije rečeno. Na svakoj satonoši bi trebalo da budu senzori temperature sa tačnošću od ±0.5°C (min 6kom, po 3 raspoređeni po visini nastavka. Senzori će biti i armatura saća kako se pri većim temperaturama ne bi odlomilo. Na taj način će se sa devet satonoša (koliko staje u Warre nastavak) dobiti 54 temperatura prostorno raspoređenih u nastavku. Raspored temperatura će jasno pokazivati položaj klubeta zimi i raspored aktivnosti u ostalim dobima.
Warre košnica je specifična jer nema direktnu ventilaciju sa gornje strane već polunastavak sa higroskopnim materijalom koji se menja povremeno. To može da budu drvene šuške nastale radom mašina za obradu ili nakon ručnog rendisanja kao i naseckane novine. Kakav će biti raspored senzora vlage još uvek nisam odlučio ali bi trebalo da obezbede uvid u raspored vlage.
Na opremanje sa gomilom pomenutih i nepomenutih senzora se može gledati kao preteivanje, naročito od strane starijih pčelara koji ceo svoj vek rade kao što se uvek radilo. Moguće da će u procesu optimizacije broja i vrste senzora doći do promena i da će ih biti manje. Moguće da neće biti potrebna predviđena gustina podataka da bi se dobili kvalitetni parametri. Za sada to ne znam tako da će prototip biti opremljen više nego ona naprava koja šeta po Marsovoj površini. Uzdam se u iskustvo pčelarskog partnera u tom poslu jer je moje znanje pre svega knjiško sa malim brojem radnih sati koji bi pokrili sve potrebe.
Treba reći da će oprema biti takva da se može ugraditi u bilo koji tip košnice i da će isporučilac kvalitetnije opreme biti naš. Ako vam se ovaj projekat svidi, realno je očekivati dobar rabat za centralizovanu kupovinu većeg broja komada.
Ceo projekat nemam nameru da štitim sem obaveze na fer navođenje imena autora, što, nadam se, neće biti teško :)
Creži će biti u Skečapu i dostupni. Odmicanje projekta će biti objavljivano ovde i na mojoj veb strani čija adresa je nešto iznad.

Ponedeljak je dobar dan za početak svakog posla
8)

Digitalni pčelar

Van mreže Paolo Gigli

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 64
  • Pol: Muškarac
    • Digitalni pčelar
Brojač pčela na ulazu/izlazu
« Odgovor #19 poslato: Februar 22, 2014, 15:18:30 »
Jedan od modula digitalizovane košnice bi trebalo da bude brojač pčela.
Konstrukciono jednostavan, sastoji se od niza kapija dovoljnih za prolaz pčele, raspoređenih u širini ulaza u košnicu. Svaka kapija ima dva foto detektora koji služe da se utvrdi smer kretanja pčele u kapiji. Kapije su povezane na brojač koji beleži sve ulaženja i izlaženja pčela sa vremenima i datumima tako da se ubrzo može videti "radno vreme" i, što je značajnije, broj pčela koje se nisu vratile. Pored toga nagli porast ulaza u odnosu na izlaze može da ukaže na grabež a obrnuto na rojenje.
Pri jednom takvom brojanju, u toku dana na oko 50000 ulaza/izlaza nije se vratilo preko 3000 pčela.

Šema polovine kapije:

Van mreže Paolo Gigli

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 64
  • Pol: Muškarac
    • Digitalni pčelar
Anketa
« Odgovor #20 poslato: Februar 24, 2014, 15:28:58 »
U zaglavlju druge strane nalazi se anketa posvećena opremanju košnice.
Imate pravo da svaku stavku štiklirate iako je nekoliko pitanja međusobno isključivo (opredelite se za ono što je po vama bolje).

Trenutno nisu bitni troškovi pa to ne bi trebalo da vas rukovodi pri odlučivanju. U toku razrade projekta doći će se na ekonomski deo.
Za sada je bitno da se prikupe mišljenja o korisnosti pojedinih merenja. Treba imati u vidu da se neka merenja dopunjuju, recimo brojač pčela i vaga, temperatura-vlaga-CO2 dajući kvalitetniji uvid u stanje društva.

Možda je provetravaje košnice najkontraverzniji predlog. Pčele to rade same od vajkada. Možda im je nekada potrebna pomoć, pri ekstremnin vrućinama, recimo.

Ono što nije stavljeno do sada kao predlog je alarm niskog nivoa ili merenje količine vode u pojilici na pčelinjaku... Nije komplikovano dodati tako nešto ako vam je pčelinjak udaljen.

Razumeću ako vaši predlozi budu šaljivi ili podsmešljivi ali biće i ozbiljnih predloga i ozbiljnog popunjavanja ankete.

Koliko znam, za sada nema ovako sveobuhvatno zamišljenog uvida u funkcionisanje društva u košnici. Ili se mere temperature i vlažnost u par tačaka, ili se mere težine (NASA ima takav projekat), ili se dodaju brojači kretanja pčela.

Krajnji domet jednog ovakvog projekta je merni komplet koji se ugrađuje u bilo koju košnicu po prihvatljivoj ceni (kineske cene, recimo :) ) jer kao što znate, ne postoje dve iste košnice, svaka je svet za sebe. Rukovođenje prosecima kako bi se sačuvale pčele i dobile ekonomske količine meda je prevaziđen način pčelarenja. Bolje poznavanje stanja svakog društva u kontinuitetu, čuvaće pčele i davati valjane podatke za odlučivanje o radovima na pčelinjaku.

Digitalni pčelar

Van mreže Paolo Gigli

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 64
  • Pol: Muškarac
    • Digitalni pčelar
Nastavci u sendvič tehnici
« Odgovor #21 poslato: Februar 24, 2014, 22:49:16 »
Vredi pogledati šta su drugi uradili  :)
Na Skečap 3D Vearhaus sajtu se mogu naći dva crteža nastavaka sa detaljima veoma blizu ideji koju sam već opisao u jednom od prethodnih postova. Ono što bih želeo da ispoštujem je debljina zida nastavka košnice onako kako je Opat Warre zamislio, 20mm, kao optimalna za prolećno "buđenje" pčela.
Za to služi koeficient prolaza toplote (malo grčko lambda) koji opisuje ponašanje pri prolazu toplote kroz materijal. 20mm je bilo za klimatske uslove u kojima je radio, za naše će biti možda malo drukčije. Videću kada uporedim klimatske podatke.
Sendvič tehnika će se koristiti iz nekoliko razloga od kojih je najbitniji lakoća ugrađivanja opreme (veliki deo biće u stiroduru: baterija, ploča mikrokontrolera...)
Pored crteža nastavaka dat je i crtež kompletne košnice tipa Warre sa modernom podnjačom (mislim da na forumu postoji bolje rešenje, bar se meni više sviđa)

Van mreže Marko Kek

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 109
  • Pol: Muškarac
Odg: Digitalni pčelar
« Odgovor #22 poslato: Februar 25, 2014, 10:06:47 »
Dobar dan, Paolo

Pošto nisam redan gost foruma ovu temu nisam pratio a dosta mi je interesantna jer sam i sam početo nešto da merim prošle godine.
Nastavci će biti rastavljivi radi lakšeg održavanja opreme i biće izrađivanji od sendviča, čamovina/stirodur/čamovina (spolja možda i nešto drugo). Deo opreme biće u sendviču a najveći deo na satonošama. Kao što je ranije rečeno. Na svakoj satonoši bi trebalo da budu senzori temperature sa tačnošću od ±0.5°C (min 6kom, po 3 raspoređeni po visini nastavka. Senzori će biti i armatura saća kako se pri većim temperaturama ne bi odlomilo. Na taj način će se sa devet satonoša (koliko staje u Warre nastavak) dobiti 54 temperatura prostorno raspoređenih u nastavku. Raspored temperatura će jasno pokazivati položaj klubeta zimi i raspored aktivnosti u ostalim dobima.
Možda je došlo do štamparske greške ali Warre košnica (nastavak) ima u originalu 8 satonoša i takav broj koristi većina Warre pčelara.
Ako se u standardni Warre nastavak postavi 9 satonoša onda obično pčele izgrade saće 'nepravilno' odnosno spoje i na dnu nastavka ostaje još samo 8 .

Oko pozicije senzora temperature: tu nisam dobro shvatio gde tačno če biti postavljeni. Napisali ste "... na svakoj satonoši" a nešto kasnije, da če služiti kao armatura.
Pozicija na satonoši neče puno da govori o temperaturi u košnici jer če meriti temperaturu - satonoše.
Oni drugi - ako dobro razumem - biće u sredini saća, kada bude izgrađeno. To je interesantna pozicija za merenje temperature legla, ako budu u rejonu plodišča; ako ne, onda čete dobiti samo podatak o temperaturu meda u saću.
Da bi recimo dobili adekvatan podatak o temperaturu zimskog klubeta onda bi morali biti senzori i u ulicama između saća. To je verovatno nešto teže ostvariti.
Warre košnica je specifična jer nema direktnu ventilaciju sa gornje strane već polunastavak sa higroskopnim materijalom koji se menja povremeno. To može da budu drvene šuške nastale radom mašina za obradu ili nakon ručnog rendisanja kao i naseckane novine. Kakav će biti raspored senzora vlage još uvek nisam odlučio ali bi trebalo da obezbede uvid u raspored vlage.
Senzori u tom polunastavku (quilt) verovatno ne trebaju jer ne govore ništa o temperaturi u prostoru pčela. U zimskom periodu relativna vlaga ispod krova u tom polunastavku je obično 98 - 99% i ne varira gotovo ništa.
U prostoru plodišta i medišta vlaga nekako sledi vanjskoj vlazi jer pčele gotovo i da ne reguliraju vlage u košnici (osim recimo u klubetu).
Možda je provetravaje košnice najkontraverzniji predlog. Pčele to rade same od vajkada. Možda im je nekada potrebna pomoć, pri ekstremnin vrućinama, recimo.
Ako se radi o veštačkom provetravanju na osnovu izmerenih podataka onda je moj predlog: zaboravite :) .
Kako ste napisali - pčele so najsavršenije rade same. Ako tip košnice to ne sprečava.
Koliko znam, za sada nema ovako sveobuhvatno zamišljenog uvida u funkcionisanje društva u košnici. Ili se mere temperature i vlažnost u par tačaka, ili se mere težine (NASA ima takav projekat), ili se dodaju brojači kretanja pčela.
Neznam dali znate za projekt Beezinga ... ekipe mladih istraživača koji je bio prošle godine finalista Imagine Cup Finalist koji se svake godine održava pod okriljem Microsofta.

http://techcrunch.com/2013/07/10/beezinga-brings-data-analytics-to-the-apiary/
https://www.facebook.com/BeezingaHive
http://beezinga.com/
http://www.tangentcps.com/2013/08/apiary-technology-and-new-pesticide.html

Samo hrabro napred.

Pozdrav.

Van mreže Paolo Gigli

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 64
  • Pol: Muškarac
    • Digitalni pčelar
Odg: Digitalni pčelar
« Odgovor #23 poslato: Februar 25, 2014, 14:12:29 »
Pozdrav, Marko!


Tačno, Warre ima 8 satonoša. Pozvao sam se na devet jer sam malo pre slanja posta gledao veoma interesantnu konstrukciju sa modifikovanim satonošama (što mi se dopalo) kako bi se zadržao slobodan prostor između njih od 12mm.

Rapored termosenzora se menjao tokom sazrevana ideje. Ako pogledaš neki od prvih postova u ovoj temi, bilo ih je više (8 u saću i deveti u kombinaciji sa senzorom vlage sa gornje strane satonoše sa ramom). S obzirom da je prostor ispod satonoše kod Warre košnice manji u odnosu na RV košnicu (ili neku od većih) potrebno je i manje senzora tako da se stiglo do 6, četiri termo senzora i dva kombinovana temperatura/vlažnost. Kombinovani senzori se nalaze u malom džepu na satonoši zaštićeni od ulepljivanja a ispod njih su još po dva temperaturna senzora. Teperaraturni senzori (raspoređeni u obliku pravougaonika (10x6cm) u saću su u geometrijskoj sredini prostora koji pčele obično popune. Kako je na samom početku taj prostor prazan, mereći temperature moguće je dobiti sliku napredovana. Gornja dva senzora će meriti temperaturu između nastavaka. Ako je prirodna ventilacija u košnici dobra, vlagomeri na satonošama će meriti vrednost lokalne vlage a ako nije, većina će pokazivati vrlo slične vrednosti. Pokazalo se da termosenzori u saću daju sasvim dobre podatke o klubetu ali u pravu si donekle, promena temperature u klubetu će se sporije očitavati ovako smeštenim senzorima. Zao su i dodana dva na satonošama koji bi trebalo da mere lokalnu temperaturu u slobodnom prostoru.

Kao objekt merena Warre košnica je nezahvalnija jer ne postoji fiksno plodište zbog dodavanja nastavaka ispod popunjenog tako da matica pomera leglo naniže. Zbog toga svi nastavci moraju da budu opremljeni na isti način.

Provetravanje je, takođe, nezahvalan proces jer se u košnici odvija veoma sporo i kada se same pčele time bave. Bilo kakva kontrola tog procesa klasičnim PID algoritmima zbog toga nije moguća. Verovatno će se na osnovu merenja pribeći nekoj od tehnika modeliranja i proveravati rezultat. Ako pčele budu sretne, zašto da ne :)

Beezinga... U pitanju je priprema komercijalnog proizvoda.
Projekat izložen na ovom forumu je okrenut pčelarenju sa najmanjim uznemiravanjem pčela koji bi trebalo da pruži dovoljno podataka za odlučivanje o postupcima na pčelinjaku. Trebalo bi da bude u sferi slobodnog hardvera i softvera i u krajnjem slučaju da se distribuira (prodaje) sa najnižom marginom zarade za one koji nisu u mogućnosti da iskoriste date podatke za samostalnu izradu. Većina pčelara spada u tu grupu zato je i tako mali odziv na celu ideju. Živnuće kada bude postojao konkretan proizvod :)

Prateći forume pčelara uočio sam da je raspoloživo znanje stečeno na osnovu iskustva i metodama pokušaja i promašaja. Takav je i transfer znanja i veština. Neka od tih znanja su višegodišnjom praksom izfiltrirana i postala opšte dobro, druga su dogmatska ili lična prosto zato što su skoro svi parametri pčelarenja promenljivi i prirodno je nastojanje da se taj haos nekako uredi. Izgleda da je važeći princip "bolje bilo kakvo pravilo nego nikakvo".

Merenja su stvarna i sa rezolucijom od jedne minute daju mogućnost više nego direktnog uvida u stanje društva. Tek opremanjem većeg broja košnica moći će da se vidi sva razlika među njima na istom pčelinjaku.

Tvoj post je iscrpan i nadam se da sam dao odgovore koji su te interesovali...

Digitalni pčelar

Van mreže Marko Kek

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 109
  • Pol: Muškarac
Odg: Digitalni pčelar
« Odgovor #24 poslato: Februar 26, 2014, 10:12:47 »
Hvala, Paolo.

Možda vam je poznat i njemački projekt Hobos:
http://www.hobos.de/en/teachers-pupils/hobos-data/beehive.html

Tamo možete da pronađete koristne informacije oko mesta i broja senzora i slične stvari.

Pozdrav.

Van mreže Paolo Gigli

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 64
  • Pol: Muškarac
    • Digitalni pčelar
Odg: Digitalni pčelar
« Odgovor #25 poslato: Februar 26, 2014, 17:12:54 »
Pozdrav Marko,

HOBOS je projekat Univerziteta u Vircburgu i teži obuci novih generacija pčelara...

Najbliže onom što mislim o načinu merenja temperatura je dato na ovoj strani: http://mietz.imkerforum.de/
Pobornik sam slogana "Samo ono što meriš znaš šta je" tako da mreža temperaturnih senzora u projektu sa linka nije preterana. Bar meni  :)
Michael Mietz je odradio dobar posao i ovde je njegovo rešenje izdiskutovano:
http://forum.arduino.cc/index.php?PHPSESSID=ea7cog4j65eiloridsf2ubg2q7&topic=160450.0;wap2

U poređenju sa njegovim rasporedom temperaturnih senzora, planirani će izgledati kao u prilogu...

Digitalni Pčelar

Van mreže Paolo Gigli

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 64
  • Pol: Muškarac
    • Digitalni pčelar
Anketa o opremanju košnice senzorima
« Odgovor #26 poslato: Februar 27, 2014, 11:12:40 »
Moram da priznam da 5 učesnika ankete od 237 registrovanih članova foruma (438 računajući i Goste koji su makar jednom poslali poruku i ostatak do 1737 u statusu Gost posmatrač) predstavlja veoma malo interesovanje u okolnostima kada pčele zahtevaju veću pažnju.
Razlozi mogu da budu raznoliki.
Jedan od njih može da bude taj što je priča o projektu počela još u martu prošle godine sa velikom pauzom do pre oko mesec dana.
Moguće da članovi foruma nisu u stanju da učestvuju zbog:
  Velike zauzetosti
  Nedostatka interesovanja
  Stava da im nešto takvo nije potrebno
  Nepoznavanja stranih jezika
  Očekivanja da dobiju gotovu stvar pa će videti šta će već sa tim, isplati li im se ili ne
  Stava u smislu: Vidi ovog, pčelu u životu nije video a došao je ovde da nam soli pamet...
  Stava da je ovako nešto prekomplikovano da bi sa tim izašli na kraj
  Bojazni da će neko na njihovom doprinosu da zaradi
  Nedovolnog znanja i neugodnosti da se učestvuje
  I drugo čega se nisam setio u mom nerazumevanju mogućih razloga  :)

Koji god da su razlozi, vaši su i validni. Vaše pčele, pčelinjaci, gubici društava, nedovoljno meda, prelivanje meda, nedoumice šta raditi, nedostatak saveta za konkretne uslove... Sve je vaše. Ali vaša je i odgovornost ako uskoro ne bude dovoljno oprašivanja. Ako se nastavi trend vrtoglavog pada broja pčela ta odgovornost moguće i da će biti kodifikovana i da će se robijati zbog loših rezultata u gajenju pčela (u kakvom svetu živimo, ne bi me iznenadilo...). Polako prolazi vreme lagodnog pčelarenja.

Elem, ako se odmaknete malo na stranu i sagledate sopstveni život, uočićete prilično jasnu pravilnost. Sve vrednosti imaju meru i cenu po jedinici mere. Zato imate merače potrošnje struje, vode, gasa, kada kupujete gorivo, povrće, voće, građu za košnice. Zašto mislite da je vaše iskustvo dovoljno da obezbedi normalan život pčela koje eksploatišete uzimajući im hranu manipulišući njihovim potrebama? Zar je med jedina mera njihove vrednosti? Valjda je već jasno da sve vaše iskustvo pada u vodu sa alarmantnim nestajanjem pčela. Jedini način da se tome stane na put je dublji uvid u stanje društava, prikupljanje i analiza podataka direktno iz košnica i korelacija sa ostalim činiocima (upotreba pesticida, tehnologija pčelarenja, vremenski uslovi, paraziti i ostalo čega se nisam setio).

Jedan od razloga buđenja gradskog pčelarenja (Njujork ga je kodifikovao a i drugi veliki gradovi idu tim putem) je baš svest da smo doveli u opasnost sopstveni opstanak.

Moja minimalna očekivanja su se završavala na kvalifikovanim kritikama i predlozima u okviru projekta opremanja košnice i pčelinjaka. I pitanjima, zašto pojedina merenja i zašto tako prganizovana... Ovako kako je, ovo još uvek ostaje posao za usamljenog pojedinca. Makar toliko sam dužan pčelama.

Rezignirani Digitalni pčelar 

Van mreže Paolo Gigli

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 64
  • Pol: Muškarac
    • Digitalni pčelar
"Slušanje" pčela i razumevanje "jezika" kojim govore
« Odgovor #27 poslato: Februar 27, 2014, 12:02:25 »
Ranih 60tih godina Eddie Woods je načinio prvi uređaj za praćenje zvuka unutar košnice i patentirao ga (1958, još važi). Apidiktor, kako ga je nazvao, je bio prodor u dotada neistraženi prostor zvučne komunikacije među pčelama. Kasnije, 1999 godine, Rex Boys je obnovio njegov rad i izdao knjigu "Listen to the Bees" u kojoj je opisana metodologija i očekivanja od nje. Autor je uspevao da na osnovu zvučne slike donese zaključak o skorom rojenju, stanju društva, matice i drugom.
Apidiktor: http://www.beesource.com/files/apidictor.pdf u obradi Rex Boys-a
Izvodi iz "Listen to the Bees": http://www.beedata.com/data2/listen/listenbees.htm

Idući tim putem, Huw Evans (inženjer, biolog i pčelar) je sa suprugom Sandrom (biolog) načinio uređaj zasnovan na modernoj tehnologiji obrade zvuka sa sličnim očekivanjima. Uređaj se može kupiti ali sudeći po reagovanju prvih korisnika, uređaj zahteva duži razvoj (očekivali su rano otkrivanje rojenja što se nije dogodilo). Evansova firma Arnia je dobila značajnu materijalnu podršku za dalji petogodišnji razvoj tehnologije. Više o njegovoj firmi na http://www.arnia.co.uk
Uređaj je patentiran i patent je objavljen 14. januara 2014. http://me2.ipo.gov.uk/p-find-publication-result?PatentNo=GB2489435&JournalNumber=0&EarliestYear=2005&EarliestWeek=1&LatestYear=2099&LatestWeek=53&DocTypes=B&ResultsPerPage=50&Start=0&epj=y

I drugi istraživači rade na razumevanju zvučnog spektra komunikacije i delovanja pčela. Možete ih naći ovde: http://colonymonitoring.com/cmwp/five-components/sensing/colony-acoustics/

Moj komentar: Dosadašnja istraživanja daju dobru podlogu za razumevane ali punu snagu ova tehnologija će steći korelacijom (upoređivanjem) zvučnog spektra sa drugim vrednostima merljivim u košnici i van nje. Do korelacije se može doći samo prikupljanjem podataka za duži period iz većeg broja košnica. Nakon tako dobijenih odnosa može se očekivati da će većina zaključaka o stanju društva biti dostupna samo praćenjem zvučne slike u košnici. Bilo bi lepo da se tako nešto ostvari...

Digitalni pčelar

Van mreže Paolo Gigli

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 64
  • Pol: Muškarac
    • Digitalni pčelar
"Slušanje" pčela i razumevanje "jezika" kojim govore
« Odgovor #28 poslato: Februar 28, 2014, 17:18:11 »

Moj komentar: Dosadašnja istraživanja daju dobru podlogu za razumevane ali punu snagu ova tehnologija će steći korelacijom (upoređivanjem) zvučnog spektra sa drugim vrednostima merljivim u košnici i van nje. Do korelacije se može doći samo prikupljanjem podataka za duži period iz većeg broja košnica. Nakon tako dobijenih odnosa može se očekivati da će većina zaključaka o stanju društva biti dostupna samo praćenjem zvučne slike u košnici. ...


Digitalni pčelar
Da je ovo razmišljanje ispravno može se videti iz nastojanja http://beealerttechnology.com/ da što pre pusti u prodaju svoj HAS (Hive Acustic Sensor) tvredeći da mogu da prepoznaju 86% zvukova u čujnom spektru frekvencija, da razlikuju afrikanizovane pčele, varou, vrste pčela. Smatraju da ppraćenje zvukova u ultrazvučnom spektru može da poveća nivo prepoznavanja posebno u situaciji sa puno pozadinskih šumova. Uređaj su razvijali 7 godina uz oko 2 miliona dolara državne podrške.

Kako bi povećali moć prepoznavanja HASa imali su program beta testiranja u kome su sa oko 20% sniženim cenama prodavali uređaj u zamenu za snimljene zvukove u različitim situacijama. Naročito su ih interesovali zvučni zapisi obolelih društava i društava sa različitim vrstama komplikacija. Beta testeri su imali obavezu da takve snimke pošalju uz prateći upitnik koji je tačno opisivao stanje društva. Ultrazvučna sonda do skoro nije bila isporučivana ali će i ona biti na raspolaganju beta testerima jer se očekuju zapisi o ponašanju matice za koju se smatra da proizvodi zvukove i u ovom spektru.



Trebaće još vremena i snimanja kako bi ovaj uređaj postao operativan bez sumnje u rezultat. Kako izgleda, razvoj ide tim putem. Cena je sitnica... Kilo dolara

Ovaj kao i drugi napori da se prodre u tajne zvučnog spektra pčela mogu da budu veoma značajni za budućnost pčelarenja.

Van mreže Paolo Gigli

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 64
  • Pol: Muškarac
    • Digitalni pčelar
"Slušanje" pčela i razumevanje "jezika" kojim govore
« Odgovor #29 poslato: Februar 28, 2014, 18:17:03 »
Za razumevanje ove materije potrebno je malo podsećanje iz matematike: http://nauka.rs/brza-furijeova-transformacija-je-postala-jos-brza a ovde je dat link bez teške matematike. Princip je jednostavan. Furije je otkrio da bilo kako komplikovan talasni oblik može da se predstavi zbirom prostih talasnih oblika. Program za analizu u gužvi frekvencija koji stiže do mikrofona razdvaja frekvencije koje postoje u zapisu i može posebno da ih predstavi.

Pošto je ovo do sada možda bilo komplikovno, lepota metodologije je što rezultat može da se prikaže vizuelno i to na vašem mobilnom telefonu ili tabletu (Android)
potrebno je da instalirate: https://play.google.com/store/apps/details?id=com.keuwl.spectrumanalyzer&hl=en i da malo eksperimentišete se mestom postavljanja mikrofona kako bi snimak bio što bolji. Nakon nekog vremena, pošto poznajete svoju košnicu, moćićete da razlikujete različita stanja na osnovu prepoznavanja zvučnog spektra, ne otvarajući košnicu. Evo kako izgleda prikaz na displeju:



Meni se dopao ovaj program. Podešen kao gore na slici daje rezultat kao na displeju. Šta vam još treba! Hendsfri, kombinacija slušalice mikrofon i to ona iz koje može da se isključe slušalice tako da vam je na raspolaganju samo mikrofon koji možete da prislonite na košnicu, ubacite kroz neki otvor (ulaz, posebno načinjeno mesto za mikrofon, između nastavaka...).
Nešto slično ovom:


Slušate vaše pčele i vidite prikaz na displeju... Voleo bih da čujem od vas da li vam je uspelo i jeste li "čuli" nešto interesantno. U programu imate i opciju za čuvanje podataka. Kada se ukaže nešto interesantno, pritisnite prostor gde piše Pause i stanje displeja snimite sa Options/Save, pa da menjamo slike i događaje koji su ih proizveli.

Srećno slušanje!  :) 

Digitalni pčelar