Autor Tema: Članci objavljeni u Pčelaru  (Pročitano 34070 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Ivan Milic

  • Mladi član foruma
  • **
  • Poruke: 5
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Besnjaja
Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
« Odgovor #30 poslato: Novembar 09, 2016, 22:25:40 »
Ja bih vas zamolio da iznesete vase misljenje o upotrebi av podnjace i drzanje iste otvorenom preko zime pa do prolecnog razvoja.

Van mreže Edi Daruši

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 487
  • Pol: Muškarac
  • Nemoj da mi daš ribu, nego me nauči da pecam.
  • Lokacija pčelinjaka: Elemir, Babatovo
Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
« Odgovor #31 poslato: Novembar 10, 2016, 08:28:09 »
Jednostavno se pitanja nameću, već smišljena  otvorili su prethodni članovi foruma.
Ja nemam poklopnu dasku već žičani zbeg visine 5cm. Pitanje: ako stavim najlon preko satonoša gde da napravim otvor da bi pčele iz plastične hranilice uzmale sirup i kolike dimenzije da budu te rupe.
 I drugo, pročitao sam na forumu da rojevi treba da budu pokriveni poklopnim daskama- pitanje da li tada imaju komunikaciju preko satonošu ili prelaz preko satonoša nije potreban? Isto pitanje prelaska preko satonoša postavljam i ako stavim najlon preko satonoša.
 
Uz ovo samo jedna digresija: odlična ''živa'' diskusija poučna za mene kao početnika.

Dugujem vam svima neizmernu zahvalnost!
S poštovanjem, Edi.
« Poslednja izmena: Novembar 10, 2016, 08:59:42 od strane Edi Daruši »
Da bi se prešao put od hiljadu milja potrebno je načiniti prvi korak.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
« Odgovor #32 poslato: Novembar 10, 2016, 11:02:08 »
Postaviću i jedan neobjavljen članak iz 2015.godine:

              U    BOSILEGRADU

              Na krajnjem jugoistoku ( i jugu, i istoku ) Srbije, u neposrednoj blizina sa bugarskom granicom nalazi se opština Bosilegrad. Opština sa malim brojem stanovnika, neplodnom zemljom, slabom saobraćajnom povezanošću sa drugim sredinama, jednostavno skrivena u kotlini Božičke reke. Ljudi su fini i gostoljubivi. Prava slika o udaljenosti Bosilegrada za mene je bila mogućnost čitanja dnevne štampe. Štampa stiže oko 11 i to u ograničenom broju. U opštini ima pčelarsko udruženje sa oko 40 pčelara. Uslovi za pčelerenje su surovi. Zime oštre i duge a paša kratka i slaba. Bagrema ima ali zbog nadmorske visine i temperature obično cveta početkom juna i medi svake pete godine. U dobrim godina pčelari imaju maksimalno 15 kilograma prinosa svih paša. Ali i u takvim uslovima ljudi se bore i ima zainteresovanih da se bave pčelarstvom. Uz pomoć donatora ( MSP ) i opštine Bosilegrad održana je obuka za početnike sa idejom da im se pomogne košnicama i rojevima da postanu pčelari. Dvodnevnu obuku u dane 28. i 29. Aprila 2015.godine u organizaciji Igora Antimova, održali smo ja i Dr. Kazimir Matović. Ja za tehnologiju pčelarenja a kolega Matović za bolesti pčela. Polaznici ( početnici ) su bili tako pažljivi iako se radilo o velikom broju informacija u kratkom vremenu. Pre i posle obuke održano testiranje koje je pokazalo zadovoljavajući nivo usvojenih znanja. Posle obuke ja i kolega Matović smo iskoristili da obidjemo par pčelinjaka. Obišli smo pčelinjak Jordana Arsova u Izvoru i Mihalova Zahareva u Belutu. I pored tako surovih uslova za pčelarenje, pčelinjaci su u dobrom stanju. Preovladjuju DB-10. Odmah se primetilo karakteristično ponašanje pčela ovog proleća odnosno njihova pojačana agresivnost što sam ja osetio ubodom u kosu. Mihalov Zaharev je predsednik udruženja pčelara u Bosilegradu i proizvodjač matica. Za oplodnjake koristi DB-10 podeljena na tri dela po tri normalna rama.
              Osim pčelarskog dela obišli smo i crkvu u Izvoru koja je sagradjena početkom 19.veka kada je ovaj kraj bio po vladavinom Turaka od koji je oslobodjen 1912.godine. Izvor je nekad bio opštinsko mesto pa seosko mesto u kome danas žive ljudi svega u pet domaćinstava. Ime je dobio po jednom od tri izvora koji se pojavili posle probijanaja vode iz jezera u rudnik zlata koji je podkopan ispod jezera. Crkva je početkom 19. veka pravljena po odobrenju Spahije kome u Izvoru beše sedište i koji odobri da se gradi crkva veličine “juneće kože”. Snalažljivi graditelji izrežaše juneću kožu na šnitove u tanke oputice, rasprostreše i unutar kruga podigoše veliku crkvu koja je sačuvana do danas. Uz crkvu je sačuvana i škola iz tog perioda a na mene su posebno ostavile utisak kuće ( verovatno u glavnoj ulici ). Završiću ovaj izveštaj sa “ Dobri ljudi, vredni pčelari, lepota prirode ali težak put i surovi uslovi,,.
 

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
« Odgovor #33 poslato: Novembar 10, 2016, 11:02:44 »
Ja bih vas zamolio da iznesete vase misljenje o upotrebi av podnjace i drzanje iste otvorenom preko zime pa do prolecnog razvoja.

Pčelu interesuje klube a ne košnica i ne pod. Što se toga tiče pčele će odlučno da zimuju i bez košnice ako imaju dosta med. Antivarozna podnjača je dobra zbog varoe i ventilacije kod seljenja ili u toku leta ali ja joj zameram trajnost. Klasične podnjače duže traju, mada u suštini podnjače imaju najkraći život. Znači što se zimovanja pčela tiče njima je sasvim svejedno kakv je pod. Uslovi koji odgovaraju pčeli da dobro zimuje traže da nema strujanje vazduha jer strujanje vazduha izvlači ugljen dioksid iz klubeta (ne iz košnice ) izvlači temperaturu ....Znači košnicom pomažemo pčeli što sprečavamo udare vetra i promaje pa je iz tog razloga na promajnom mestu i na mestu gde duvaju jaki vetrovi ( košava i slično ) poželjno tokom zime zatvoriti antivaroznu podnjaču odozdo. Ako je mesto gde nema jakih vetrova i nema promaje onda nema nikakvog problema držati tokom zime otvorenu podnjaču sve do početka prolećnog razvoja ( 55 dana pred pašu ) kada treba zatvoriti podnjaču i dodatno utopliti društva. Otvorena podnjača obezbeđuje dotok kiseonika koji je jako potreban što proizilazi iz formule potrošnje meda: C6H12O6 (med) + 6 O2 ( kiseonik )  =  6 CO2 ( ugljen dioksid ) + 6 H2O ( voda u obliku vodene pare ). Izračunavanjem atomske i molekularne mase dobijamo da za potrošnju 1000 grama meda potrebno 982 grama kiseonika a dobija se 1257 grama ugljen dioksida i 725 grama vode u obliku vodene pare. Tom prilikom se oslobadja toplota koja greje pčele tokom zime. U klubetu ( a ne u košnici što mnogi pčelari mešaju ) pčele održavaju nižu temperaturu tako što greju klube do oko 20 tak stepeni i u njumu ( opet klubetu ) održavaju visok nivo ugqen dikosida koji doprinosi njihovom mirovanju i smanjenju aktivnosti. Prostor oko klubeta je negrejan i otvaranjem košnice u toku jakih mrazeva u košnici se uočava led što znači da pčele ne greju šire od klubeta.
Otvorena podnjača odlaže početak razvoja legla što je takođe važno.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
« Odgovor #34 poslato: Novembar 10, 2016, 11:03:44 »
Kolega šljiviću,
Mikroklima i ventilacija u košnici - to su za mene najveće nepoznanice. Istovremeno, slutim  (skoro sam ubeđen) da se u te dve reči kriju mnoge, ključne, tajne pčelinjeg života.
Moje pitanje:Ko se u svetu najviše bavio ovim problemima? Zanimame, ko je vršio merenje i čime?
Pominjao si uvaženog Dr Komnena Đinovića.
Znam da je Ivan Brndušić merio termo kamerom.
Hvala.










DR Komnen Đinović je stručnjak za ventilaciju rudnika a raznim istrumentima merio a znanjima zaključivao o ventilacijiu košnici. Ne o temperaturi. On razlikuje letnju i zimsku ventilaciju , kako nastaje i zašto se dešava.... Ivan Brndušić je snimao termo kamerom, što znači vezano za temperaturu. Postoji sajt gde se možete nakačiti i posmaatrati košnicu sa više parametara: temperatura, vlažnost, vizuelno osmatranje... u toku 24 časa smeštene negde u Nemačkoj.
Nema tuuu nikakve nepoznanice, nauka je sve definisala bar što se nas pčelara tiče i praktičnih potreba. Ja ću pokušati ukratko kao uvod a vi konkretnim pitanjem tražite a ja ću Vam konkretno odgovarati. To su precizne stvari i nema velike priče.
Pčele će sa jesenjim padom temperature na oko 10 stepeni Celzijusovih u košnici između saća na mestu zadnjeg izleganja pčela formirati klube. Klube je ovalnog oblika i sastoji se od sakupljenih pčela. Pčele su u kontaktu sa medom tako da u toku zime kompletno klube se kreće za medom odozdo prema gore i od napred prema pozadi. Klube ima spoljni deo takozvanu „koru“ od nekoliko centimetara gde je temperatura znatno niža čak i do 6 stepeni i središnji deo gde je temperatura oko 24 stepena. Ako se spoljna temperatura smanjuje pčele se sabijaju i time čuvaju toplotu koja se stvara tako što pčele trošeći med oslobađaju toplotu. Pčele ne greju prostor izvan klubeta. 
U knjizi „Savremeno pčelarstvo,, od Bore Stamenkovića stoji ,,pčela najduže živi pri temperaturi od oko 16 stepeni Celzijusovih, a najkraće na temperaturi većoj od 36 stepeni Celzijusovih“. Ovo je apsolutno tačno i zato one u toku zime nastoje da spuste temperaturu što je moguće više, da smanje aktivnost što je moguće manje kako bi trošile energiju što je moguće manje i opterećivale crevo što je moguće manje. Kad krene leglo temperatura se diže na 34 do 35 stepeni i to se postiže većom preradom meda iz kog se oslobadja energija pa njima odgovara da to bude kad je napolju toplije. Uz takvu temeraturu njima je važna velika vlažnost: kod jednodnevne larve 90 do 92 % pa onda sve manja do do oko 68 %.Zato je štetno grejanje jer podiže temperaturu ( pomaže) ali otežava vlažnost. Ako vlažnost ne bude takva, larva kod pucanja se isušuje i pčele je izbacaju, pa leglo postaje šareno. Zato je jako važna voda pčelama. Što se tiče zimovanja pčele greju klube i održavaju visok procenat ugljen dioksida u klubetu radi stanja obamrlosti ( minimuma aktivnosti ) i zato je važno tokom zime nikako ne uznemiravati pčele ni fizički ni preradom hrane ni teranjem na negovanje legla.
Druga strana leti ako temperatura skoči sa 35 na 36 onda je to za njih veliki znak da se nešto mora činiti jer je to granica, veća smrtnost. Pojačano ventilišu, više donose vodu, prave brade izlazeći iz košnice i teže rojenju....
To je suština i po mom mišljenju dovoljno za nas pčelare praktičare ako ima pitanja ali konkretno pokušaću da odgovorim.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
« Odgovor #35 poslato: Novembar 10, 2016, 11:34:09 »
Jednostavno se pitanja nameću, već smišljena  otvorili su prethodni članovi foruma.
Ja nemam poklopnu dasku već žičani zbeg visine 5cm. Pitanje: ako stavim najlon preko satonoša gde da napravim otvor da bi pčele iz plastične hranilice uzmale sirup i kolike dimenzije da budu te rupe.
 I drugo, pročitao sam na forumu da rojevi treba da budu pokriveni poklopnim daskama- pitanje da li tada imaju komunikaciju preko satonošu ili prelaz preko satonoša nije potreban? Isto pitanje prelaska preko satonoša postavljam i ako stavim najlon preko satonoša.
 
Uz ovo samo jedna digresija: odlična ''živa'' diskusija poučna za mene kao početnika.

Dugujem vam svima neizmernu zahvalnost!
S poštovanjem, Edi.

Na prvi deo pitanja netreba neko znanje već snalažljivost. Folija treba da ima otvor da bi pčele prolazile tamo gde su i do sad prolazile. Ako je to po sredini onda je otvor na sredini i slično. Veličina otvora treba da bude takva da nesmetano prolaze pčele u hranilicu ali da se ne pretera jer je poželjno da folija pokriva što je moguće više površine. Što znači ako sada u takvom zbegu postoji neki otvor gde pčele prolaze za u hranilicu, onda u pravcu tog otvora sklperom napravi otvor na foliji. Predpostvljam da je potreban otvor na foliji tipa 15 cm dužine i 2-3cm širine.
Nije mi baš jasno drugo pitanje ali problem sa komunikacijom preko satonoša se rešava postavljanjem nekiliko letvica poprečno preko satonoša da folija nemože da padne na satonoše ili jo bolje bušenje voska ispod satonoša.  Rupe prečnika 1 centimetar se prave tokom leta i jeseni. One pomažu matici da tokom zime kad krene leglo bez problema obilazi svo leglo za 24 časa. Ako od rupa nema koristi neće biti ni štete.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
« Odgovor #36 poslato: Novembar 10, 2016, 11:36:16 »



    Gos. Šljiviću zamolio bih vas za nešto više o folijama ?

Gospodine Teofiloviću drago mi je da ste tu i odmah vVam moram odgovoriti a ako bude potpitanje sutra:
Naš uvaženi pčelar Slavko Jakovljević preporučuje da se kod jačih društava utopljavanje izvrši pomoću deblje najlon folije. To se vrši postavljanjem folije dimenzija košnice preko satonoša. Preko te folije postaviti pokolopnu dasku ili klasičan zbeg pa onda poklopnu dasku. Plastičnu foliju ne smemo postavljati pre cvetanja kajsije, jer utiče na povećanu kondezaciju vodene pare,pa time i veću vlažnost u košnici. Znači, folija utiče na bolje utopljavanje, a ujedno na njoj se kondezuju kapljice vode. Kapljice će pčele koristiti umesto unosa vode. U toku noći pčele će koristiti vodu u prečniku pčelinjeg klubeta. Jutarnjim pregledom može se izvesti zaključak o jačini društva na osnovu prečnika kruga pokupljenih kapljica. Ostale kapljice pčele će pokupiti tokom dana.
           Folija neće predstavljati problem hranjenja društva sirupom. Hranilicu možemo postaviti preko folije na kojoj je napravljen otvor (prorez) sličan otvoru na poklopnoj dasci. Prorez treba da bude pod normalnim uglom u odnosu na satonoše. Bez obzira na utopljavanje pčelama treba omogućiti ventilaciju (gornje leto).


Da malo dopunim oko folije. Foliju ne treba davati slabim društvima jer slaba društva ne mogu da pokupe kapljice vode i izazivju veće budjanje saća, nozemozu... Slabim drštvima se dodaje samo parče folije iznad klubeta koje pčele pokrivaju i gde mogu da pokupe kapljice vode. Folija se postavlja sredinom marta odnosno sa početkom prolećnog razvoja i skida sa početkom bagremove paše zbog bolje ventilacije.

Van mreže Edi Daruši

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 487
  • Pol: Muškarac
  • Nemoj da mi daš ribu, nego me nauči da pecam.
  • Lokacija pčelinjaka: Elemir, Babatovo
Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
« Odgovor #37 poslato: Novembar 10, 2016, 13:11:04 »
[

Na prvi deo pitanja netreba neko znanje već snalažljivost. Folija treba da ima otvor da bi pčele prolazile tamo gde su i do sad prolazile. Ako je to po sredini onda je otvor na sredini i slično. Veličina otvora treba da bude takva da nesmetano prolaze pčele u hranilicu ali da se ne pretera jer je poželjno da folija pokriva što je moguće više površine. Što znači ako sada u takvom zbegu postoji neki otvor gde pčele prolaze za u hranilicu, onda u pravcu tog otvora sklperom napravi otvor na foliji. Predpostvljam da je potreban otvor na foliji tipa 15 cm dužine i 2-3cm širine.
Nije mi baš jasno drugo pitanje ali problem sa komunikacijom preko satonoša se rešava postavljanjem nekiliko letvica poprečno preko satonoša da folija nemože da padne na satonoše ili jo bolje bušenje voska ispod satonoša.  Rupe prečnika 1 centimetar se prave tokom leta i jeseni. One pomažu matici da tokom zime kad krene leglo bez problema obilazi svo leglo za 24 časa. Ako od rupa nema koristi neće biti ni štete.


Moj zbeg je žičani i preko satonoša nemam ništa, odnosno prazan je prostor između satonoša do žice na zbegu. Hranilicu, plastičnu, stavljam na satonoše, a gornjim delom hranilica dodiruje žicu na zbegu.

Što se tiče ''komunikacije'' postaviću, kako ste napisali, dve tri daščice preko satonoša da bi podigao malo najlon (naravno najlon u martu mesecu).
Moj dobar prijatelj, pčelar dr Petrović iz Torka probuši rupe u saću negde oko sredine saća. Letos sam to primetio kada sam bio na njegovom pčelinjaku i on je rekao da to čini zbog matice.

Da pojasnim pitanje: da li je potrebna poklopna daska preko satonoša za rojeve zbog mikroklime, kod mene je isto žičani zbeg sa praznim prostorom do satonoša.
Miljko hvala na svim odgovorima.
Pozdrav Edi.
Da bi se prešao put od hiljadu milja potrebno je načiniti prvi korak.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
« Odgovor #38 poslato: Novembar 10, 2016, 13:30:25 »
[

Na prvi deo pitanja netreba neko znanje već snalažljivost. Folija treba da ima otvor da bi pčele prolazile tamo gde su i do sad prolazile. Ako je to po sredini onda je otvor na sredini i slično. Veličina otvora treba da bude takva da nesmetano prolaze pčele u hranilicu ali da se ne pretera jer je poželjno da folija pokriva što je moguće više površine. Što znači ako sada u takvom zbegu postoji neki otvor gde pčele prolaze za u hranilicu, onda u pravcu tog otvora sklperom napravi otvor na foliji. Predpostvljam da je potreban otvor na foliji tipa 15 cm dužine i 2-3cm širine.
Nije mi baš jasno drugo pitanje ali problem sa komunikacijom preko satonoša se rešava postavljanjem nekiliko letvica poprečno preko satonoša da folija nemože da padne na satonoše ili jo bolje bušenje voska ispod satonoša.  Rupe prečnika 1 centimetar se prave tokom leta i jeseni. One pomažu matici da tokom zime kad krene leglo bez problema obilazi svo leglo za 24 časa. Ako od rupa nema koristi neće biti ni štete.


Moj zbeg je žičani i preko satonoša nemam ništa, odnosno prazan je prostor između satonoša do žice na zbegu. Hranilicu, plastičnu, stavljam na satonoše, a gornjim delom hranilica dodiruje žicu na zbegu.

Što se tiče ''komunikacije'' postaviću, kako ste napisali, dve tri daščice preko satonoša da bi podigao malo najlon (naravno najlon u martu mesecu).
Moj dobar prijatelj, pčelar dr Petrović iz Torka probuši rupe u saću negde oko sredine saća. Letos sam to primetio kada sam bio na njegovom pčelinjaku i on je rekao da to čini zbog matice.

Da pojasnim pitanje: da li je potrebna poklopna daska preko satonoša za rojeve zbog mikroklime, kod mene je isto žičani zbeg sa praznim prostorom do satonoša.
Miljko hvala na svim odgovorima.
Pozdrav Edi.
Ovo je prosto ovako.Preko satonoša foliju na kojoj se napravi prorez za hranilicu oko 1cm širine i dužine kolika je širina plastične hranilice. Znači kao što se pravi prorez na poklopnoj dasci sada na foliji. Kod rojeva je bolje veće suženje jer oni često grade saće u praznom prostoru pa je bolje postaviti poklopnu dasku a ne zbog mikroklime. Neki pčelari buše ramove u leglo sa ciljem pravociranja na tihu smenu i to nema veze sa komunikacijom. Još je važno ako nemaš poklopne daske onda može da bude problem promaje ako krov ne dihtuje dobro pa je dobro preko zbega odnosno preko žičane mreže postaviti novine. Novine zbog sprečavanja promaje a ne zbog utopljavanja.

Van mreže Edi Daruši

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 487
  • Pol: Muškarac
  • Nemoj da mi daš ribu, nego me nauči da pecam.
  • Lokacija pčelinjaka: Elemir, Babatovo
Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
« Odgovor #39 poslato: Novembar 10, 2016, 15:00:17 »
Hvala na odgovorima , pre neki dan sam postavio novine preko žičane mreže-zbega, zbog promaje.
Poklopne daske ću spremiti,ma i tu imam nedoumica: da li naležu na satonoše ili na nastavavak? i da li su colovne daske ili tanje?
Da bi se prešao put od hiljadu milja potrebno je načiniti prvi korak.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
« Odgovor #40 poslato: Novembar 10, 2016, 15:08:09 »
Hvala na odgovorima , pre neki dan sam postavio novine preko žičane mreže-zbega, zbog promaje.
Poklopne daske ću spremiti,ma i tu imam nedoumica: da li naležu na satonoše ili na nastavavak? i da li su colovne daske ili tanje?
Poklopna daska leže na nastavak. Poklopne daske su od tanjih daščica.

Van mreže dusan lazic

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 885
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: vojka
Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
« Odgovor #41 poslato: Novembar 10, 2016, 17:42:42 »
Šljivić:"...pčele greju klube i održavaju visok procenat CO2..."


Koliki je procenat CO2 u zimskom klubetu?
Koliki je procenat CO2 u plodištu (leti)?
Koliki je procenat CO2 u medištu (leti)?
Koliki je procenat CO2 u vazduhu koji mi udišemo (prosečan)?


Koliko se razlikuje procenat vlažnosti u plodištu u odnosu na medište?


Hvala i ne zameri na ovako suvoparna pitanja. Komentarisaćemo posle.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
« Odgovor #42 poslato: Novembar 10, 2016, 21:28:12 »
Šljivić:"...pčele greju klube i održavaju visok procenat CO2..."


Koliki je procenat CO2 u zimskom klubetu?
Koliki je procenat CO2 u plodištu (leti)?
Koliki je procenat CO2 u medištu (leti)?
Koliki je procenat CO2 u vazduhu koji mi udišemo (prosečan)?


Koliko se razlikuje procenat vlažnosti u plodištu u odnosu na medište?


Hvala i ne zameri na ovako suvoparna pitanja. Komentarisaćemo posle.

“U dobru je lako dobar biti, na muci se poznaju junaci”, što znači lako je odgovoriti laka pitanja teška su pravi izazov:
Prvo sastav vazduha čini 78% azota, 20,9% kiseonika a sve ostalo1,1% gde ugljen dioksid ima mali deo, brojčano neznam. Isti sastav je u plodištu leti i u medištu leti jer za pčele CO2 nije bitan i oneništa ne čine osim što kod regulisanja temperature eliminišu I CO2 pa je skoro uvek prisutan kao i u vazduhu.
Kad je u pitanju zimovanje pčela bez mnogo objašnjenja citiraću od Krivcova i Lebedeva iz knjige „Tehnologija proizvodnje pčelinjih proizvoda“ strana 16 „sa završetkom izvodjenja legla, poslednjeg obleta pčela i obrazovanjem zimskog klubeta otpočinje peti zimski završni period u godišnjem ciklusu životne aktivnosti društva, za koji je u zoologiji prihvaćen termin: „diapauza“, tj.period privremenog fiziološkog mira u razvoju i razmnožavanju. U tom periodu povećava se aktivnost fermenata dehidrogenaze, koji služe kao katalizatori anoksibiotičnog ( anaerobnog ) disanja, pomažući time povećanje koncentracije ugljendioksida u klubetu i sniženje nivoa razmene materije, a saglasno time, jako umanjenje utroška hrane.“ Kada sam izraz anaerobno disanje kucao na internetu dobio Wikopediju gde je objašnjen postupak ćelijskog disanja u kome se troši med a dobija voda i ugljen dioksid uz veliko oslobadjanje toplote. Čitajući taj proces koji je jako komplikovan i koji traži izuzetno visko znanje hemije ja sam zaključio da mi ni kao pčelaru ni kao predavaču to znanje nije neophodno. Sve što sam mogao da zaključim iz cele priče da pčele tokom zimskog perioda ne treba terati na nikakve aktivnosti, omogućiti potpun mir što je moguće duže i sve preduzeti da nekim strujanjem vazduha ne razbijamo sastav vazduha u klubetu. To znači sprečiti uticaj vetra i promaje na klube i obezbediti potpun mir.
Što se tiče nekog procenta povećanja CO2 mislim da je to u decimalnim brojevima sa više decimala i o tome nisam siguran da je neko ko piše o tehnologiji pčelarenja to pisao.
To je moj stav.

Što se tiče vlažnostiu košnici ona je promenljiva a za pčele je najbolja od 75 do 85%. Sami izuzetno za jednodnevne larve potrebno je neki procenat više. Ovo važi za plodište. Za medište nema posebni značaj kad nema paše ali se naglo povećava kad ima paše jer se voda oslobadja iz donetog nektara. Pčele nastoje da eliminišu vlagu odnosno vodenu paru i na taj način delimično učestvuju u bržem sazrevanju meda. Praktična korist ovakvog saznanja je da u jakim pašama i pašama u kojima nektar ima dosta vode treba obezbediti izuzetno dobru ventilaciju o kojoj je već bilo dosta reči.

Van mreže dusan lazic

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 885
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: vojka
Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
« Odgovor #43 poslato: Novembar 10, 2016, 23:42:34 »
Vikipedija:
"Vazduh je smeša gasova: azot 78%, kiseonik 21%, ugljendioksid 0,03% i malih količina drugih gasova..."
ugljendioksid 0,03%
Ovo sam želeo da naglasim!


Kolega Šljiviću, već si rekao da "...pčele greju klube i održavaju visoj procenat ugljendioksida..."
Negde sam pročitao (nemojte me terati da sad tražim...)da pčele u zimskom klubetu održavaju 1%, pa čak do 10% ugljendioksida.
I ovo želim da naglasim!


Nije mi namera da se bavim bilo kakvim teoretskim pitanjima...Hteo sam samo da ukažem kolegama (pa i sebi) koliku grešku pravimo ako u košnici, (sve u želji da pomognemo pčelama), pravimo "bolju" cirkulaciju vazduha - pravimo promaju.


Ovde je reč o zimskim uslovima, kada su pčele u klubetu. Možemo da predpostavimo da je stanje u košnici (mikroklima) daleko interesantnije i složenije kada su pčele u aktivnom periodu. Slutim da im i tada mi pčelari mnogo "pomažemo"a ne bi trebali.
Ovde je reč o ugljendioksidu i o vlagi. Šta je sa ostalim parametrima koji sačinjavaju mikroklimu?
E sad, kako doći do optimalnog, praktičnog... ???

Van mreže Edi Daruši

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 487
  • Pol: Muškarac
  • Nemoj da mi daš ribu, nego me nauči da pecam.
  • Lokacija pčelinjaka: Elemir, Babatovo
Odg: Članci objavljeni u Pčelaru
« Odgovor #44 poslato: Novembar 11, 2016, 10:26:47 »
Šljiviću:
Dakle samo ram meda postavim preko satonoša bez grebanja saća i pčele će same uzeti/otvoriti meda koliko im treba?
Jutros sam bio na pčelinjaku i imaju solidne vence sem jednog društva koje je na 1-2cm do satonoša.
Inače sam Vašu literaturu iščitao u dahu i već mi se nameće pitanje: pošto nemam dovoljno izvučenog saća za prolećni razvoj kada krećem sa dodavanjem satnih osnova? Znam da ste napisali u centar 30-ak dana pred pašu ali ranije? I mi ako vreme dozvoli selimo na uljanu repicu pčela kako tada ''filovati''?
Da bi se prešao put od hiljadu milja potrebno je načiniti prvi korak.