Autor Tema: Utvrđivanje razloga stradanja pčelinjeg društva  (Pročitano 15091 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Utvrđivanje razloga stradanja pčelinjeg društva
« poslato: Novembar 01, 2016, 07:55:14 »
Ovu temu treba otvoriti u martu ali pošto se mnogi žale da su ostale prazne košnice bez pčela možemo je i sad prodiskutovati:

UTVRĐIVANJE  UZROKA  STRADANJA  PČELA

           Sa pojavom prvih izletanja pčela treba obići pčelinjake. Posmatranjem izletanja pčela zaključujemo o njihovom prezimnjavanju, pre svega da li su sva društva preživela i da li je možda neko stradalo.
           Ako iz košnice izlaze pčele, čiste je od mrtvih pčela i poneka (s obzirom na vremenske uslove) unosi cvetni prah, to je siguran znak da je unutra sve u redu. Ukoliko iz neke košnice pčele ne izleću, treba oslušnuti da li se čuje zujanje. Kod košnica od debele daske pčele sa zakašnjenjem reaguju na otopljenje, pa to ponekada zbuni pčelara. Ako se prilikom osluškivanja ne čuje zvuk pčela, treba proveriti stanje otvaranjem košnice.
           Dešava se da kod neke košnice pčele ulaze i izlaze, i da pomislimo da je sve u redu, a u stvari društvo je stradalo, i tuđe pčele odnose preostali med. Da do toga ne bi došlo potrebno je da blagovremeno otkrijemo kada neko društvo strada. To se najbrže može otkriti osluškivanjem pomoću gumenog creva. U periodu kada pčele ne izlaze zbog hladnoće, rano ujutru ili uveče osluškivanjem zujanja pčela pomoću gumenog creva prislonjenom na leto. Sa sigurnošću se može utvrditi da je društvo živo ako se čuje zujanje, a iskusni pčelar će na osnovu zujanja moći da izvede i druge zaključke.
           Veoma je važno da se stradalo društvo blagovremeno otkrije, košnica zatvori i ukloni. To treba uraditi da bi se sprečila grabež i eventualno širenje neke zarazne bolesti. Isto tako je važno da se utvrdi uzrok stradanja društva, radi preduzimanja mera da nam se to ne bi ponovilo i naredne zime, a to pogotovu važi ako se radi o bolesti, Pravi uzrok stradanja najbolje se može utvrditi laboratorijskom analizom, a mnoge uzroke i sam pčelar može sa velikom sigurnošću da utvrdi.
           
           Glad
           Ako je pčelinje klube delimično među ramovima i na podu, ili je celo između ramova, pri čemu su pčele glavom zavučene u prazne ćelije, i u blizini nema meda, to znači da je društvo stradalo od gladi. Na krajnjim ramovima u košnici može da bude dovoljno meda, pa čak i na drugoj strani rama na kome su stradale pčele. Zbog nemogućnosti da mu usled niske temperature priđu, pčele se najčešće kreću uvis, ka satonoši, a kad potroše sav med stradaju.
           Kada krajem zime matica pojača zaleganje, povećano leglo potroši i više hrane. U slučaju da su zalihe hrane tog društva manje, da nije dobro raspoređena i na dohvat klubeta, pčele će brzo potrošiti hranu u blizini klubeta. Kada posle toga zahladni, pčele se povuku  da bi grejale leglo i hrana im ostane nedostupna. Ako niske temperature potraju nekoliko dana, društvo će stradati od gladi. Ovakva društva kod prvog posmatranja rade normalno, unose cvetni prah, a kasnije stradaju. Da se to ne bi desilo, društvima sa manjim zalihama treba, čim vremenske prilike dozvole, približiti leglu ramove sa hranom a izmaći prazne.
           Kod košnica LR i fararovih dešava se da je društvo u donjem telu stradalo od gladi a da je gornje puno meda. Pčele nisu mogle da savladaju prelaz preko satonoše i donje letvice i da dopru do meda u gornjem telu, zbog niskih temperatura. Simptomi su karakteristični za glad - mrtve pčele su koncentrisane u krug, glavom zavučene u ćelije, došle do satonoše, i u tom delu nema meda. Da se to ne bi desilo, pčelinja društva treba zazimiti tako da započnu trošenje meda u gornjem nastavku. Ponekad klube pređe u gornji nastavak i započne trošenje meda, ali ne stvori dovoljno prostora za polaganje jaja u gornjem nastavku. Matica će u tom slučaju zalegati u donjem nastavku. Kada u februaru ozbiljnije zahladni, pčele se povuku u donji nastavak da greju leglo pa se tako udalje od meda i stradaju.

           Nozemoza
           Mrtve pčele na podu košnice, sa smeđim pegama od izmeta pčela na satonošama, saću, medu, navodi nas na sumnju da je društvo stradalo od nozemoze. Sigurno utvrđivanje se vrši u specijalizovanim laboratorijama. Za kontrolu se šalje 30-tak mrtvih pčela u kutiji od šibice ili papirnoj kesici.

           Varoa
           Ako je od društva ostala samo matica sa malo pčela (”šaka pčela”), onda je to posledica varoe sa mogućim prisustvom nekih od virusa koje ona prenosi. Takvo društvo završava kao plen grabeži. Moguće je i da u košnici bude dosta meda, ali da ne bude pčela, što znači da je nestala i zadnja ”šaka pčela”.

           Varoa ili američka kuga
           Ako stradalo društvo ima zatvoreno neizleženo leglo, mogući uzroci su glad, varoa ili američka kuga. Da li je varoa ili američka kuga, utvrdićemo otvaranjem zatvorenih ćelija. Čačkalicom ili palidrvcetom izvršićemo otvaranje zatvorenih ćelija. Ako je u zatvorenoj ćeliji formirana pčelica, dovoljno da bude u stadijumu lutke, u ćeliji se najčešće može naći i jedna ili više varoa, znači da je društvo stradalo od varoe. Kod američke kuge nema formirane pčelice, već se leglo ispod poklopca raspalo. Može se naići na dva slučaja: 1. Rastegljivu braon masu, ako je zaraza sveža. 2. Naizgled praznu ćeliju, ako je zaraza starijeg datuma, pa je došlo do sasušivanja mase. Masa je sasušena i zalepljena za dno ćelije, veličine vrha čiode, a pri pregledu nama se čini da je ćelija prazna. Ovakvi simptomi se sreću u rano proleće samo ako je zaraza legla iz predhodne godine.
           Sveža zaraza (simptom rastegljiva masa) je moguća u rano proleće ako je zaraza prisutna od jeseni, pa je došlo do zaraze novoizleženog legla. Za američku kugu važi pravilo: ”Ako je zaraza sveža, masa u ćeliji se rasteže, a ako je zaraza stara, ima se utisak da je zatvorena ćelija prazna”.

           Rovka  (rovčica)
           Ponekad do stradanja društva može doći zbog rovke. Ona uđe u košnicu tokom zime i jednostavno pojede pčele. U košnici ostanu samo delovi pčelinjih telašaca. Ređe se dešava da pčelinja društva direktno stradaju od miša, mada i on nanosi štetu, jede med i oštećuje saće.
           Kod utvrđivanja uzroka stradanja možemo primetiti  znake više različitih bolesti, što znači da je na stradanje društva uticalo više navedenih uzroka.


Van mreže Branislav Tancic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 68
  • Pol: Muškarac
  • Povratnik u delo pcelarenja
  • Lokacija pčelinjaka: Zaseok Lalesevac, selo Strelac, Babusnica
Odg: Utvrđivanje razloga stradanja pčelinjeg društva
« Odgovor #1 poslato: Novembar 01, 2016, 10:32:10 »
Hvala Miljko,
ti si baš vredan član ovog foruma!

Van mreže Ivica Bogdanovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 165
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Plažane
Odg: Utvrđivanje razloga stradanja pčelinjeg društva
« Odgovor #2 poslato: Novembar 01, 2016, 21:44:42 »
Jedan zanimljiv tekst koji mi je kao pocetniku privukao paznju. Hvala g. Miljko.

Van mreže Misko Savic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 169
  • Pol: Muškarac
  • Uvek pomogni drugima:! Tako ces pomoci sebi.
  • Lokacija pčelinjaka: Zupče - 567 m, Zubin Potok.
Odg: Utvrđivanje razloga stradanja pčelinjeg društva
« Odgovor #3 poslato: Novembar 03, 2016, 00:50:21 »
Juce sam po lepom suncanom ali prohladnom danu obisao pcelinjak, ono sto sam zatekao je neverovatno i ako sam ulaz u kosnice smanjio na minimum koliko da moze da prodje jedna pcela, osice su napadale u rojevima i pokusavale da udju u svaku kosnicu, pcele se brane koliko mogu ali dosta tesko jer je prohladno vreme i verovatno su u klubetu, onako nesto jos nisam video da osice u onom broju navaljuju na kosnice izgleda da njima ne smeta hladnoca. U razgovoru sa jednim kolegom koji ima pcelinjak u blizini saznao sam da su mu stradala pet drustva, a jos dvojici kolega jednom 28, drugom 23,  sto je veliki gubitak a neznaju uzrok. Jednostavno nasli su prazne kosnice, i nema mrtvih pcela u njima.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Utvrđivanje razloga stradanja pčelinjeg društva
« Odgovor #4 poslato: Novembar 03, 2016, 07:40:35 »
Juce sam po lepom suncanom ali prohladnom danu obisao pcelinjak, ono sto sam zatekao je neverovatno i ako sam ulaz u kosnice smanjio na minimum koliko da moze da prodje jedna pcela, osice su napadale u rojevima i pokusavale da udju u svaku kosnicu, pcele se brane koliko mogu ali dosta tesko jer je prohladno vreme i verovatno su u klubetu, onako nesto jos nisam video da osice u onom broju navaljuju na kosnice izgleda da njima ne smeta hladnoca. U razgovoru sa jednim kolegom koji ima pcelinjak u blizini saznao sam da su mu stradala pet drustva, a jos dvojici kolega jednom 28, drugom 23,  sto je veliki gubitak a neznaju uzrok. Jednostavno nasli su prazne kosnice, i nema mrtvih pcela u njima.

Ako te pčelare pitamo čime kako i kad su tretirali protiv varoe, pod uslovom da su iskreni u odgovoru, biće nam jasno da je varoa napravila štetu a osice su sad samo prateća pojava.

Van mreže Sasa Djolic

  • Mladi član foruma
  • **
  • Poruke: 5
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Vrnjacka BanjaE
Odg: Utvrđivanje razloga stradanja pčelinjeg društva
« Odgovor #5 poslato: Novembar 03, 2016, 10:47:18 »
Kada Vi Miljojko, pocinjete tretman protiv varoe i sa cime??

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Utvrđivanje razloga stradanja pčelinjeg društva
« Odgovor #6 poslato: Novembar 03, 2016, 14:22:46 »
Kada Vi Miljojko, pocinjete tretman protiv varoe i sa cime??

Protiv varoe mora da se tretira sa dva različita leka i blagovremeno. Ako je godina dobra medonosna onda početkom avgusta, a ako je godina loša kao ova onda još u julu. Ja posle vađenja bagremovog meda tretiram timolom. Timol u prahu stavljam u drugi nastavak u žleb. Znači dalje od legla kako ne bi pravio problem pčelama u leglu. Može i APIGURAD ali je skup. Ovo nije lečenje ovo je u neku ruku smanjenje varoe. Sada ima da se kupi timol u traci natopljen sa alkoholom i seče se u krpice i stavlja preko satonoša. Kad paša stane i med povadim, obično početkom avgusta dajem jedno pa drugo letvice i dimljenje ili obrnuto. Od letvica prošle godine sam koristio Herbu strips a ove godine Super strips. Za dimljenje Mitak ili Amitraz ( ja kupujem od Vidana Momčilovića iz Šabca jer njemu najviše verujem ). Na kraju u novembru ili decembru oksalnu kiselinu.

Van mreže Sasa Djolic

  • Mladi član foruma
  • **
  • Poruke: 5
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Vrnjacka BanjaE
Odg: Utvrđivanje razloga stradanja pčelinjeg društva
« Odgovor #7 poslato: Novembar 03, 2016, 18:48:21 »
Kada Vi Miljojko, pocinjete tretman protiv varoe i sa cime??

Protiv varoe mora da se tretira sa dva različita leka i blagovremeno. Ako je godina dobra medonosna onda početkom avgusta, a ako je godina loša kao ova onda još u julu. Ja posle vađenja bagremovog meda tretiram timolom. Timol u prahu stavljam u drugi nastavak u žleb. Znači dalje od legla kako ne bi pravio problem pčelama u leglu. Može i APIGURAD ali je skup. Ovo nije lečenje ovo je u neku ruku smanjenje varoe. Sada ima da se kupi timol u traci natopljen sa alkoholom i seče se u krpice i stavlja preko satonoša. Kad paša stane i med povadim, obično početkom avgusta dajem jedno pa drugo letvice i dimljenje ili obrnuto. Od letvica prošle godine sam koristio Herbu strips a ove godine Super strips. Za dimljenje Mitak ili Amitraz ( ja kupujem od Vidana Momčilovića iz Šabca jer njemu najviše verujem ). Na kraju u novembru ili decembru oksalnu kiselinu.
Hvala na iscrpnom odgovoru,mada bice jos zahvaljivanja posto ce boti i jos pitanja...

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Utvrđivanje razloga stradanja pčelinjeg društva
« Odgovor #8 poslato: Novembar 03, 2016, 19:47:19 »
Kada Vi Miljojko, pocinjete tretman protiv varoe i sa cime??

Protiv varoe mora da se tretira sa dva različita leka i blagovremeno. Ako je godina dobra medonosna onda početkom avgusta, a ako je godina loša kao ova onda još u julu. Ja posle vađenja bagremovog meda tretiram timolom. Timol u prahu stavljam u drugi nastavak u žleb. Znači dalje od legla kako ne bi pravio problem pčelama u leglu. Može i APIGURAD ali je skup. Ovo nije lečenje ovo je u neku ruku smanjenje varoe. Sada ima da se kupi timol u traci natopljen sa alkoholom i seče se u krpice i stavlja preko satonoša. Kad paša stane i med povadim, obično početkom avgusta dajem jedno pa drugo letvice i dimljenje ili obrnuto. Od letvica prošle godine sam koristio Herbu strips a ove godine Super strips. Za dimljenje Mitak ili Amitraz ( ja kupujem od Vidana Momčilovića iz Šabca jer njemu najviše verujem ). Na kraju u novembru ili decembru oksalnu kiselinu.
Hvala na iscrpnom odgovoru,mada bice jos zahvaljivanja posto ce boti i jos pitanja...

Увек је лакше одговарати на питанје него правити увод. Мени се чини да сте сви заједно смањили дискусију како сам ја почео да досадјујем па планирам да сманјим а сви ви поајчајте дискусију и слободно питајте.

Van mreže Edi Daruši

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 487
  • Pol: Muškarac
  • Nemoj da mi daš ribu, nego me nauči da pecam.
  • Lokacija pčelinjaka: Elemir, Babatovo
Odg: Utvrđivanje razloga stradanja pčelinjeg društva
« Odgovor #9 poslato: Novembar 03, 2016, 20:09:55 »
Nikako ne smanjujte pisanje, podrobno čitam sve što napišate i svaku pauzu na poslu iskoristim da vidim ima li šta novo. Evo i pitanja: do sada su mi govorili da društvo od varoe strada preko zime a sada, čitajući vaše postove, ukoliko sam dobro razumeo, prazne košnice u novembru svedoče o varoi?
Da bi se prešao put od hiljadu milja potrebno je načiniti prvi korak.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Utvrđivanje razloga stradanja pčelinjeg društva
« Odgovor #10 poslato: Novembar 04, 2016, 14:29:06 »
Nikako ne smanjujte pisanje, podrobno čitam sve što napišate i svaku pauzu na poslu iskoristim da vidim ima li šta novo. Evo i pitanja: do sada su mi govorili da društvo od varoe strada preko zime a sada, čitajući vaše postove, ukoliko sam dobro razumeo, prazne košnice u novembru svedoče o varoi?

Razvoj pčela u proleće prevazilazi razvoj varoe i nema primetnih šteta. U drugoj polovini godine ( u dobrom pašnim godinama kasnije u lošim pašnim godinama pre ) nastaju štete jer varoa prevazilazi broj legla i ona ga znatno oštećuje. Jake štete u smislu da društvo ostane bez pčela ( o tome sam opširnije pisao ) dešavaju se u zavisnosti od invativnosti ( zaraženosti ) društva, od sposobnosti ( kvaliteta ) pčela, negde ranije a negde kasnije. Prve štete u vidu praznih košnica nastaju uobično u septembru pa onda sve više u oktobru novembru.... Neko to i ne primeti pa primeti da u košnici nema pčela u martu. Varoa sa mogućim virusima prazni košnice a ostaje med i polen ili i on bude plen grabeži.

Van mreže Misko Savic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 169
  • Pol: Muškarac
  • Uvek pomogni drugima:! Tako ces pomoci sebi.
  • Lokacija pčelinjaka: Zupče - 567 m, Zubin Potok.
Odg: Utvrđivanje razloga stradanja pčelinjeg društva
« Odgovor #11 poslato: Novembar 04, 2016, 21:14:37 »
Postovanje kolega Miljko, ne mogu vam reci za kolege koje su imale gubitke da li su i sa cime tretirali svoje pcele, pokusacu da se raspitam pa cu javiti ako saznam. A mogu reci sto se tice mojih drustava da sam stavio letvice herbastrip 17 avgusta, i da je bilo velikog opadanja varoe i to bas u velikim kolicinama. I planiram jos samo oksalnu krajem novembra, svoja drustva nisam dimio poslednje tri godine, gledam da sto manje upotrebljavam hemiju mada sam svestan da je to veliki rizik. Ja nisam imao gubitke a osice napadaju i moja drustva. A verujem da ste u pravu da je posledica stradanja varoa, jer je bilo u velikim kolicinama.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Utvrđivanje razloga stradanja pčelinjeg društva
« Odgovor #12 poslato: Novembar 04, 2016, 21:26:12 »
Postovanje kolega Miljko, ne mogu vam reci za kolege koje su imale gubitke da li su i sa cime tretirali svoje pcele, pokusacu da se raspitam pa cu javiti ako saznam. A mogu reci sto se tice mojih drustava da sam stavio letvice herbastrip 17 avgusta, i da je bilo velikog opadanja varoe i to bas u velikim kolicinama. I planiram jos samo oksalnu krajem novembra, svoja drustva nisam dimio poslednje tri godine, gledam da sto manje upotrebljavam hemiju mada sam svestan da je to veliki rizik. Ja nisam imao gubitke a osice napadaju i moja drustva. A verujem da ste u pravu da je posledica stradanja varoa, jer je bilo u velikim kolicinama.
Nemam šta da dodam sve je u redu ali bolje da ste još nečim tretirali i da ste pre tretirali.

Van mreže Misko Savic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 169
  • Pol: Muškarac
  • Uvek pomogni drugima:! Tako ces pomoci sebi.
  • Lokacija pčelinjaka: Zupče - 567 m, Zubin Potok.
Odg: Utvrđivanje razloga stradanja pčelinjeg društva
« Odgovor #13 poslato: Novembar 04, 2016, 21:43:12 »
Slazem se sa vama u potpunosti. Svi mi tezimo da se bavimo zdravom i organskom proizvodnjom meda koliko nam to uslovi dozvoljavaju, i ponekad u zelji za tim sami izazovemo velike posledice po nase pcele. A takodje ima i nemarnosti samih pcelara , koji tek kad izgube drustva vide gde su i kakve greske napravili nazalost po pcele. Ali to tesko priznaju i hoce da podele sa drugima.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Utvrđivanje razloga stradanja pčelinjeg društva
« Odgovor #14 poslato: Decembar 02, 2017, 13:15:25 »
Не знам да ли је пристојно да пишем у овој теми, јер мислим да Миљко више није није члан овог форума и да није писано више од 90 дана.

Микроорганизми (нозема или америчка куга) нису узрок страдања друштва, него последица лошег стања друштва.

Само толико...
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).