Autor Tema: Ponašanje pčela  (Pročitano 180214 puta)

0 Članovi i 2 gostiju pregledaju ovu temu.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #15 poslato: Februar 25, 2012, 20:56:45 »
Prilikom iznošenja uginulih pčela iz košnice, pčele teže da ih odnesu dalje od leta.
Jedan deo izbace i ispred same košnice. Ako ih odnose dalje, to je samo znak da je dovoljno toplo da izlet pčela bude normalan.

Uglavnom iznose one koje su na ramovima ili one koje stradale od gladi, zavučene u ćelije. Pri tome ne mogu ih sve povaditi.

To često zbunjuje pčelare sa manje iskustva i stvara strahovanje da nešto nije u redu sa društvima. To su upravo te pčele razbacane unaokolo po snegu. Takvi delimični gubici su uobičajeni.

Danas sam pročitao nešto što dodatno unosi zabunu. Iznesena je pretpostavka da su to pčele koje su ptice odnosile na drvo i onda su im ispadale. Nije umesno iznositi ovakve zaključke, jer osim što zbunjuju narod, smešni su.

Na slikama se vide pčele izbačene u sneg. Na slici (uvećani detalj) se vidi da su te pčele odavno mrtve. Desi se i da neka pčelu, koja iznosi uginulu, bude zakačena kukicama sa nogu uginulih pčela i padne u sneg.

Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #16 poslato: Mart 18, 2012, 20:50:40 »
Pisao sam pre nekog vemena da je potrebno proveriti prisustvo matice. I da se ne može puzdano zaključiti posmatranjem ponašanja pčela na letu. Naravno, da to može proizvesti sumnju, ali nije pouzdano, dok se ne pogleda sumnjivo društvo. Najbolje je posmatrati leta kada skoro sva aktivnost pčela prestane krajem dana. Ono društvo koje nema maticu može biti nemirno na letu u pojedinim uslovima.

Jedan metod koji se promoviše kao provera prisustva matice u društvu je korišćenje nekih vresta brašna. Pčele u nedostatku polena hoće da to unose u košnicu. Ali to kao metod procene prisustva matice nije ni približno tačno. Između ostalog i sa gledišta orijentacije i pronalaženja paše u čemu se društva razlikuju.

Društvo koje mi je ostalo bez matice (mojom greškom i pretpostavljam prilikom skidanja onih kesa u kojima su bile medne pogače) pokazuje da se ni na letu nije ništa moglo primetiti. Pčele sasvim normalno rade. Zaključio sam da nema matice slučajno, kada sam uklanjao kesu od druge dodate medne pogače.

Čak su pčele nosile raznovrsni polen. Maticu sam našao ispred košnice.

Treba voditi računa o nekim metodama koje se promovišu, a diskutabilne su i nepouzdane. Sada to nije kritično, ali u momentu sa puno više legla i vrlo jakom smenom pčela, može doći do vrlo neugodnih posledica (najneugodnija je pojava bolesti).

Slike govore sve. Vidi se i da nema mladog legla (osim par ćelija sa starijim larvama).

Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #17 poslato: Mart 22, 2012, 09:54:08 »
Uznemirenost na letu kao provera prisustva matice, takođe nije vrlo siguran metod. Ipak je najbolje izvršiti proveru unutar košnice.
Razlog “uznemirenosti” je potpuna kontrola košnice od strane pčela (oba nastavka su puna pčela). To međutim ne mora da znači da će sve biti u redu. Društva koja rano imaju nenormalno ubrzan razvoj mogu ići i na tihu smenu matice i na to treba obratiti pažnju. Naravno, moguće je da je sve u redu, ali treba pratiti.
To su one greške “stručnjaka” koji odabiraju “rodonačelnicu” od najjačih društava, a po sredi može biti u stvari neka vrsta poremećaja, a ne fantastično dobra matica.

Tako da se i ova vrlo jaka zajednica vodi u evidenciju u grupi društava koje treba povremeno kontrolisati.



Na slikama se vidi i da je to društvo zimovalo takođe sa LIMENOM “poklopnom” daskom i još i sa LR nastavkom iznad. Još jedan od pokazatelja da je nabolje za društva dobra ventilacija. Nikako ne treba uzimati u obzir uslov da je društvo dobro zimovalo zato što je vrlo jako. I u literaturi je obrađivan problem zimovanja vrlo jakih društava, kada ta snaga dovodi do suprotnih efekata i čak zastoja u razvoju.




PS
Pozdrav kolegi, nemam video. Sada se uglavnom koriste kompjuteri, a košnica koju trenutno pratim (i još puno njih), je sa pčelinjaka jednog suseda. Nemam ni pčelinjak. Kao što se vidi i on ima slaba društva (sve do jednog očajno)
« Poslednja izmena: Mart 22, 2012, 10:00:00 od strane Dragan Šošić »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Savo Tadić

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 76
  • Pol: Muškarac
  • ...samo vas posmatram ....
  • Lokacija pčelinjaka: Stanisic
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #18 poslato: Mart 22, 2012, 10:47:47 »
Pozdrav Sole :) lepe slike

Van mreže Savo Tadić

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 76
  • Pol: Muškarac
  • ...samo vas posmatram ....
  • Lokacija pčelinjaka: Stanisic
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #19 poslato: Mart 22, 2012, 10:48:14 »
jos lepsa drustva

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #20 poslato: Mart 22, 2012, 12:18:01 »
Hvala Savo. Uopšte nije poenta u tome da uslikam jaku košnicu (mnoge su jake-većina, čak tvrdim da nemam slabih društava na pčelinjaku, a ona mi u jednom momentu trebaju, što je na neki način protivrečnost).

Suština je u onom delu gde želim da približim shvatanje onom praktičnom. A to su te procene prisustva matica (o čemu je sada reč), procena eventualne mogućnosti tihe izmene i moguće greške u odabiranju "rodonačelnice", što uopšte ne priznajem i biću grub: to smatram neorostivom glupošću. A glupost bi bila odabrati ovu maticu kao "rodonačelnicu", sa tumačenjem da je dobro zimovala u relativno surovim uslovima, da je odgajila vrlo jako društvo itg. Sve matice su dobre rodonačelnice.

Inače, satna osnova nije ubačena radi proširenja prostora za leglo, niti u svrhu izmene saća. Načinom gradnje ću doneti konačan sud o tome šta je sa ovom maticom (koja je za sada dobra, ali spada u red sumnjivih).

Pozdravljam te kolega uz iskreno poštovanje za tvoj rad
Šole

PS
Govorim o stvarima koje dobro poznajem i koje su mi se više puta dešavale. Ne zbog toga da budem aktuelan i  na kraju izgubim kompas i "prekopiram" i samog sebe u svom slepilu (kao što je jedan istaknuti kolega to uradio). To je vrhunac neodgovornosti i samoživosti, ali o tome u temi Forum SPOS-a.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Savo Tadić

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 76
  • Pol: Muškarac
  • ...samo vas posmatram ....
  • Lokacija pčelinjaka: Stanisic
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #21 poslato: Mart 22, 2012, 12:44:19 »
Sta zelis da vidis ubacivanjem SO ? moje iskustvo kod ranog ubacivanja SO da mi jedan dobar broj upropaste sa trutovskim celijama , razlog verovatno lezi u tome sto imam dosta pravilno izgradjeno sace u kosnicama i fali im trutovskog , zato sad praktikujem da prvo ubacim gradjevnjak .. sto govori i o vremenu kad ubacujem ....druga polovina aprila....dotle se trudim da ne smetam puno .
Interesuje me odgovor na pitanje ....

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #22 poslato: Mart 22, 2012, 18:47:36 »
Pčele pri gradnji saća grade i matičnjake iako nisu ni blizu rojevog nagona, ako po njihovoj "proceni" matica ne zadovoljava sve kriterijume (ne mora se raditi o količini legla). Mesto gradnje tih matičnih ćelija nije određeno i mogu biti svuda, ako je osnova u pitanju. Kada izvlače zaperak u produžetku polurama ili nešto slično, matičnjaci su po obodu u donjoj zoni, najčešće. To su momenti van rojevog nagona (u rojevom nagonu mogu biti svuda i tu pravila nema).

Ako bude više tih matičnih početaka (zvončića) biće gotovo sigurno da sa tom maticom nešto nije u redu. To ne znači da će ona smanjiti količinu legla. Naprotiv, može imati veće površine sa leglom od svih drugih društava. Naravno da to zavisi i od snage društva.

Jedna od neugodnih posledica je ta što prilikom tihe izmene u proleće, društva mogu biti u nekom stanju koje je između tihe izmene i rojevog nagona. Može se desiti da izađe sa maticom neveliki roj. Često je tiha izmena bila i uspešna, ali s obzirom da znam šta se dešava i da mi je to više puta pravilo probleme, najradije bih ovakva društva rasformirao u rojeve, bez obzira što su jaka (tim bolje, biće više rojeva) pre bagrema.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #23 poslato: Maj 05, 2012, 00:12:48 »
Negde sam pročitao pitanje jednog kolege, početnika kako razlikovati starije i mlađe poklopljeno leglo u košnici.

Fotografije koje sam napravio za drugu temu mogu odlično poslužiti da se ta razlika prikaže.

Na ramu sa leglom na slici 1 se vidi i staro i mlado leglo. Poklopci mladog, tek zatvorenog legla su od mešavine voska i propolisa (po literaturi). Na dodir su vrlo meki, jer je sloj te smese tanak. Kasnije, kada larva plete kokon, poklopac dobija na čvrstini. Pčele sa poklopca uklanjaju izvesnu količinu smeše voska i propolisa. Takođe se to dešava i sa matičnjacima. Na fotografiji se vidi da su pčele već uklonile deo voska i vidi se čaura kokona (fotografija je malo nejasna, ali nemam sada ni jedan matičnjak da napravim drugu).

Na slici 2 se vidi razlika dve poklopljene ćelije legla različite starosti. Na gornjoj, starijoj, se vidi kao da je porozna i nešto je manje ispupčena. Tu je već reč o lutki.  Ona donja je sa larvom i po tome koliko je ispupčena može se zaključiti da je relativno skoro poklopljena.

Na slici 3 je žutom bojom približno naznačena granica starijeg (gornji deo) i mlađeg (donji deo) poklopljenog legla.

Ovo bi moglo da se svrsta i u neku drugu temu, koja razmatra život pčela, ali mislim da je primereno temi ponašanje pčela, jer se može primetiti da u nekim razdobljima tokom godine, ne može da vidi prevelika razlika kod mlađeg i starijeg poklopljnog legla. Moje mišljenje je da je u pitanju nedostatak propolisa. To ne znači da ga nema u prirodi. Npr. na pupoljcima topole se može videti ogromna količina propolisa. Međutim, baš snažni instikt pčela da sakupljaju hranu dovodi do nedostatka propolisa. Pčele su manje upućene na sakupljanje propolisa. To pripada onom što sam nazvao prečim poslom pčela.

Kasnije, tokom leta i promenom ritma paše (nektarske i polenske), pčele se više posvećuju unosu propolisa. Ali to ne rade jer „predviđaju“ kakva će zima biti. To rade zato što se unos nektara svodi na minimum. Pčele unose ono čega ima.

Može se primetiti da je ovih dana bilo unosa nektara i polena, a propolisa nema. To ne znači da ga nema u košnici. Pčele ga samo rasporede na svim spojevima koji se dodiruju (između ramova ili nastavaka) ili nekim šupljinama – pukotinama na košnici kroz koje ne mogu da izađu van. Prvenstveno se trude da obezbede čvrstinu i postojanost košnice (ili staništa).
Tek tokom leta, smanjenjem ponude nektara iz prirode, traže propolis u prirodi i unose ga. Na neki način to rade priležnije, jer pčele mnoge zadatke obavljaju refleksno ili po principu dresure.

Naravno, svako može pratiti ovu pojavu i doneti zaključak koliko je moje razmišljanje i zapažanje ispravno.
« Poslednja izmena: Maj 05, 2012, 00:19:21 od strane Dragan Šošić »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Nedo Bubotic

  • Mladi član foruma
  • **
  • Poruke: 11
  • Pol: Muškarac
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #24 poslato: Maj 06, 2012, 22:26:35 »
sve postove soletove citam sa uzivanjem

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #25 poslato: Maj 22, 2012, 22:33:50 »
sve postove soletove citam sa uzivanjem
Hvala Neđo



Danas je bilo reči o ovakvom odgovoru pčela na iznenadni nestanak matice ili kada matica lagano posustaje u vršenju svojih dužnosti. Pre izvesnog vremena sam o tome pisao u ovoj istoj temi. Samo nije bilo prilike da se slika, jer je za sada sa tim društvom i tom maticom sve u redu.

 Pčele započinju matičnjake na tek izgrađenom saću i to može biti na osnovi radiličke ćelije (kada matica odjednom nestane) ili mogu biti prave matične ćelije u slučaju prisustva matice i njenog slabljenja po nekoj bitnoj činjenici za društvo.

Satna osnova je bila između dva rama sa leglom u drugom nastavku.

Kod nevolja sa maticom dolazi i do pada opšteg radnog raspoloženja društva i dolazi i do prestanka gradnje saća. To je normalno, jer pčele teže da se sačuvaju za neku bolju priliku i to im je u prirodi.

Na slikama se vidi šta se desilo sa satnom osnovom u društvo koje je sprema tihu izmenu.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #26 poslato: Maj 24, 2012, 10:46:05 »
Ovih dana može ponovo doći do rojevog nagona i kod društava koja su dobro radila na bagremu, a naročito na pčelinjacima gde je bagrem osrednje (ili slabije) medio.

Napisao bih nešto za šta mislim da spada u vrlo jasne principe i pravila i uobičajeno je ponašanje pčela. To je ulazak ili prekid rojevog nagona koji zavisi od obilnosti paše i vrste košnice. Ostalo, što je vrlo bitno (zahlađenje, nastavak paše, snaga društva i sl.) je u ovom slučaju u drugom planu, iako to deluje zbunjujuće.

Reč je o principu OBNOVE društva.

Pri obilnom unosu nektara sa bagrema pčele ulažu velike napore u njegovom unošenju i preradi. Pri tom osvajaju prostor u košnici u skladu sa količinom unosa i trajanjem paše. Kada pčelar proširi košnicu, dovoljno da pčele zaposednu i koriste sav prostor, pčele ga smatraju prostorom koji treba održavati i tako se raspoređuju. Održavanje tog prostora zahteva dovoljnu brojnost pčela. Zato pčele uništavaju rojeve matičnjake i ponovo teže da se društvo još više razvije. Ovde nije presudna brojnost pčela. Društvo  preponaje starsnu strukturu pčela i samim tim „zna“ da nedostaje mladih pčela koje rade sve „kućne“ poslove (od lučenja voska do održavanja mikroklime).
Praktično, što pčelaru treba da bude jasno je da ovakvo stanje može biti privremeno i da mu daje mogućnost da ga zadrži u radnom raspoloženju. Takođe, može biti i trajno. Sadašnji uslovi ga čine trajnijim (dugotrajnije zahlađenje sa povremenim i ograničenim izletom pčela). Npr. pčele unesu velike količine polena od bagremca i naprave privremenu blokadu. Ali izlet pčela nije celodnevni i potrošnja tog polena je uvećana. Takođe i ovako jaka društva teže da dobro razviju pojedinačne pčele i spreme ih za predstojeće izrojavanje*. To povećava potrošnju polena, smanjuje blokadu matice i leglo se proširuje, što zahteva dalji pojačani rad pčela. Kasnije, kada pčelar uzme višak meda, društvo teži da popuni zalihe i do ulaska u rojevi nagon uglavnom više ne dolazi.

(*Može se uočiti da kada greškom i slučajno pritisnete mlade pčele da im je probavni trakt pun polena. Slično kao u prolećnom periodu. I to je dobro, jer će se dobiti generacija vrlo spremnih i izdržljivih pčela. Ovo se tokom leta ne može primetiti tj. pčele troše manje polena u sopstvenoj ishrani).
Ovo je samo kratak prikaz onoga što dovodi do prekida rojevog nagona i obnove i snažnog razvoja inače vrlo brojnog društva.

Tamo gde je paša bila slabija, pčele nemaju potrebe da održavaju višak prostora i u tom delu ima pčela, ali to nije toliko puno i one tu ništa ne rade, ne ulažu neki napor i samim tim to je jedan od uslova za rojevi nagon (nezaposlenost pčela). Deo gde je uskladišten med lako održavaju. Samo što je najveći deo meda približen gnezdu (plodištu), zatvoren mednim poklopcima i tu stvara trajnu blokadu. Unos polena u ovom slučaju doprinosi toj blokadi.

Vrsta (tip) košnice ima veliku ulogu u ovome. Primer bi bio DB košnica. Trebalo bi je porediti sa košnicama čije je plodište manje, a iznad su nastavci takođe manji i pčele lako osvajaju taj prostor. U jednom momentu, kada prebace najveći (ili sav) deo meda iz plodišta u medišta, pčele ga tu prerađuju i uglavnom nerado vraćaju u plodište, gde spremaju ćelije zaleglo. Kod DB košnice je plodište preveliko i med se uskladišti na više ramova bočno. Visina rama dovodi do toga da se stvara jača medna kapa. Društvo daleko pre ulazi u rojevi nagon, jer je gnezdo pretrpano pčelama, a posla je manje. Sprečavanje rojenja ubacivanjem satnih osnova (bilo gde u košnici – ili u medišta ili u plodišta) neće baš puno doprineti odlaganju rojevog nagona jer je vreme loše, unos je slab i pčele NERADO grade saće. Naročito je to izraženo samom približavanju rojevom nagonu, kada pčele jednostavno manje rade, čuvajući snagu za život u novim uslovima roja koji odlazi.


Ovih dana, pripremajući neka društva za odgoj matičnjaka moram prilagoditi prostor tom poslu (smanjiti prostor). Nastavke sa medom prebacujem na druge košnice. Prebacujem ih tamo gde smatram da je društvo prejako u odnosu na postojeći broj nastavaka. Samo posle nekoliko minuta, pčele zaposednu te dodate nastavke i to u velikom broju. Na taj način i ta društva demotivišem da uđu u rojevi nagon, povećavajući im obim posla. To inače radim svake godine, jer nikada ne žurim sa vrcanjem meda.

Čak je moguće da neko društva kojima je oduzet med, a pre toga nisu previše radila i dodati su im prazni nastavci nastave sa rojevim nagonom. To je ono što sam definisao izrazom: pčele su „omeđile“ svoj prostor. Kako nema neke značajnije paše miruju i potom se izroje. Ovo se dešava u toku bagrema kada se zakasni sa proširenjem prostora nekim društvima koja su već u rojevom nagonu. Kod njih viška meda meda u medištima ima vrlo malo, a roj napusti košnicu iako je bagrem dobro medio. Konkretno se radi o LR košnici i imao sam takvih slučajeva. Naravno, to je greška pčelara. To je upravo to „omeđavanje“ prostora i pčele novododate nastavke ne doživljavaju kao svoje. Podsticanje pčela na rad dodavanjem satnih osnova u ovakvim slučajevima je baš veliki promašaj.


PS
Ako je napravljena loša procena i društvo je ojačalo izlaskom legla, dobro iskoristilo pašu a uđe u rojevi nagon, jednostavno stavim plodište sa dva-tri rama legla (sa kojih istresem pčele), stavim u nastavak gde je uglavnom prazno saće, a na bokove postavim one pune ramove polena i meda koji su inače bili do zidova plodišta. Plodište odnosim na novo mesto na pčelinjaku. Ono mora biti puno pčela. Jedan deo pčela se vraća u svoju košnicu na starom mestu. Mora se voditi računa da taj povratak pčela traje više dana (čak i više od sedam dana). Tako da se matičnjak ili matica u osnovno društvo koje je sada obezmatičeno dodaje nešto kasnije.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Radovic Dragan

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 325
  • Pol: Muškarac
    • www.parketarski-radovi.rs
  • Lokacija pčelinjaka: Bukulja
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #27 poslato: Maj 28, 2012, 17:21:52 »
Bio sam juce u selu i obisao kosnice. Pcele na ovoj prvoj sa plavom podnjacom se drugacije ponasaju od ostalih. Nisam stigao da pregledam jer je poceo pljusak, a kasnije sam se vratio za Beograd. Pomislio sam da su mozda ostale bez matice. Inace u njoj se nalazi roj, kao i u onoj sa crvenom podnjacom. Ako neko od iskusnih moze nesto da kaze bilo bi dobro. Ja cu do petka ponovo otici pa cu pregledati i videti da li je sve u redu.



Pozdrav

Van mreže Bubo Lazarov

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 20
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: makedonija
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #28 poslato: Maj 28, 2012, 17:33:06 »
ja mislim da je sve u redu mislim ako posle toga je bila kisa da su se pcele vracale od pase

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Ponašanje pčela
« Odgovor #29 poslato: Maj 28, 2012, 22:32:43 »
Bio sam juce u selu i obisao kosnice. Pcele na ovoj prvoj sa plavom podnjacom se drugacije ponasaju od ostalih. Nisam stigao da pregledam jer je poceo pljusak, a kasnije sam se vratio za Beograd. Pomislio sam da su mozda ostale bez matice. Inace u njoj se nalazi roj, kao i u onoj sa crvenom podnjacom. Ako neko od iskusnih moze nesto da kaze bilo bi dobro. Ja cu do petka ponovo otici pa cu pregledati i videti da li je sve u redu.



Nailazak jakog nevremena (ili kiša) bi izazvao isto ili slično ponašanje svih košnice.
Ovih dana je bilo moguće videti kako to izgleda. Kada bi neko ko se ne bavi pčelarstvom bio na pčelinjaku, mislim da bi se uplašio. Nekoliko minuta oblak pčela pristiže velikom brzinom ka pčelinjaku i pčele pokušavaju da uđu u košnicu, obarajući jedne druge na letu i niz prednji zid košnice se valjaju žive „lopte“ pčela padajući dole nekontrolisano. Ispred nekih košnica u travi skoro oko metar u dužinu, su pčele koje su u toj pometnji popadale na tlo, kao kada se sa grane otrese roj pčela i one ulaze za mirisom matice u košnicu.

Napravio sam jedan kraći video snimak, pre dva dana. Samo je dolazak pčela već završen i to se nije moglo videti, jer nisam stigao na vreme sa fotoaparatom i nije prikazan ovaj fenomen u punom sjaju. Usledio je, zatim, jak pljusak koji je sa prekidima trajao do ponoći.


Inače, pčele prepoznaju nailazak jakog nevremena (obično gradonosnih oblaka) i vraćaju se u košnicu i neko vreme prestaju da izleću iz košnica i onda kada oblak produži dalje i ne padne kiša. Pri slaboj kiši, koja ih ne ugrožva znaju da rade preko celog dana.


Na ovom Draganovom snimku se vidi da su pčele nemirne samo na jednom letu. Na ostalima nema sličnog ponašanja i grupisanja. Verovatno je matica izašla na sparivanje ili orijentacioni let. Pri svakom izletanju matice, pčele su uznemirene i ovakvim grupisanjem na letu usmeravaju maticu ka njenoj košnici.

Kada matica nestane pri saparivanju, ovakva uznemirenost se može videti i to uglavnom traje tog dana, a potom se pčele demorališu i miruju na letu (ne očekuju više povratak matice).
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).