Kome nije poznat maslačak,taj najdosadniji korov,najprostija,a u isto vreme i najomiljenija,čak i u pesmama opevana biljka!Svako dete poznaje njegove žute glavice sastavljene od jezičastih cvetova,a još više bele i providne lopte zrelih glavica maslačka,koje liče na krupne
pahuljice.
Nestručnjaku se čini da postoji samo jegna vrsta maslačka.A u stvari ima više(30-60)vrsta maslačka koje su vrlo slične po svom spoljašnjem izgledu,a razlikuju se ili samo po osobinama koje su primetne tek pri pažljivom ispitivanju ili po prilikama pod kojim rastu.
Po Hegeu maslačak je uvek pratio i širio se u svrtu upredo sa unapređenjem poljoprivrede,a sa upotrbom štalskog đubriva i sa kulturom
žitarica.Otprilike tek od sredine srednjeg veka pa do danas počeo je maslačak da osvaja terene u Evropi,Aziji i Srednjoj Americi.Najveći broj
maslačka nalazi se u planinskom predelima zapadne i centralne Azije,gde treba tražiti otadžbinu maslačka,odakle prema čuvenom ruskom
biologu Vavilovu vodi svoje poreklo i većina naših žitarica.Maslačak je njihov zemljak i saputnik.
Maslačak je dugovečna zeljasta biljka, koja se brzo razmnožava i raseljava.Čim se negde pojavi teško ga je iskoreniti,ne samo zbog toga što obilno donosi seme,nego i zbog toga što je on biljka,kojoj košenje ne samo da ne škodi nego je čak podstiče na bujno obnavljanje
nadzemnih organa.
Ako je zima blaga i ukoliko je bez snega,maslačak neprekidno cveta celu jesen,zimu i proleće.Od naročite je važnosti maslačak u vreme kad osiromaši pčelinja paša,na primer za suvog leta,proleća i jeseni,ili početkom proleća uopšte.Onda je maslačak po nekad jedina biljka
u cvetu.Njime se rado koriste pčele i mnogi drugi insekti,jer se na dnu njegovih jezičastih cvetova dosta obilno luči nektar.Pčele prema
Armbrusteru uspevaju da skupe 1 kg .meda ako posete 125.000 glavica maslačka koje imaju od 100 do 200 cvetova,a u otvorenom stanju su do 5 cm.široke.Ove posete insekata za njega su po pravilu bez ikakve vidne potrebe,jer se kod njega zametanje klice i ploda vrši bez prethodnog oprašivanja,a ne obratno,kao što je slučaj kod ostalih entomofilnih biljaka,tj.takvih kod kojih insekt mora da prenese cvetni prah iz cvetnice na žig.Doduše,pčele se koriste ne samo njegovim slatkim sokom,nego u mnogo većoj meri cvetnim prahom,jer je bogat hranljivom belančevinom, i koji im takođe dobro dolazi za vreme oskudice.Što se tiče meda od maslačka,on je gust,žilav,lešljiv i lako
kristališe.