Autor Tema: Grabež  (Pročitano 17052 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Anto Dankić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 838
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Slavonski Brod, Jelas
Grabež
« poslato: Septembar 01, 2014, 23:28:53 »
Danas sam vršio prihranu na pčelinjaku sa šećernim sirupom. Bilo je skoro 18 sati, oblačno i prohladno i na letima skoro i nije bilo pčela. Sirup dodajem preko mreže na hranilici u plastičnu posudu, preko toga daska i krov. Kada dodam sirup pčele se u košnici uzbude i zabruji cijela košnica, sada nisam siguran ali kao da počnu izlijetati van i za minut već imam oblak pčela ispred leta i dođe do grabeži. Na leta sam navukao metalne češljeve da koliko-toliko zatvorim leta ali to ništa ne pomaže pa sam morao nabacati suhe trave na leta da smanjim napad bar dok ne padne noć. Dali mi je rješenje doći još kasnije na prihranu ili zatvoriti leto na 5mm, bojim se da će mi upropastiti cijelo društvo lopovlukom.

Van mreže stevanovic sveto

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 3526
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Varda-Makovište 750m
Odg: Grabež
« Odgovor #1 poslato: Septembar 02, 2014, 09:08:45 »
Kolega Anto, prihranu vrši kasnije i onda nećeš imati problema. Leto smanji na tih 5 cm, vodi računa da prilikom sipanja ne stvaraš preveliku buku i da ne prosipaš sirup po delovima košnica. Pozdrav.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Grabež
« Odgovor #2 poslato: Septembar 02, 2014, 09:44:41 »
Anto, nije ti to grabež, ali možeš tako vremenom dovesti pčele u stanje grabeži. Promenom izgleda leta samo si pojačao „gužvu“ na letu i doprineo tome da to još više liči na grabež. Kako kolega Sveto kaže, radi to kada započne sumrak (i ako je moguće, nemoj koristiti neka svetla blizu pčelinjaka dok pčele ne odnesu sirup).

Kada sipaš sirup, pčele to doživljavaju kao pojavu paše i izlaze na leto. Uznemirene su jer naravno, ne nalaze ništa. Ali pokušavaju da dođu do izvora paše. Uglavnom pčele iz sopstvene košnice u prvi mah kruže oko svoje košnice ali to ih može navesti da traže ulaz i u druge košnice. Nije buka koju pčelar stvara presudan činilac,ali može biti podsticaj pčelama da se pojavljuje „paša“. Na određene udare po košnici pčele reaguju odbrambeno i kada zaključe da više nema opasnosti, prestaje uznemirenost. Ali ne treba bez razloga praviti buku. To bi bilo kao dresura pčela. Osnovno što pčele podstiče da počinju kružiti i oko drugih košnica je zvuk koji stvaraju pčele unutar košnice dok uzimaju sirup. Druge pčele prepoznaju po tom zvuku da postoji izvor hrane. Nagli prestanak unosa (promena vremena sa blažim zahlađenjem) je samo dodatna nevolja.

Ovo se može proveriti, ako se postavi bežalica i neka budu ramovi bez kapi meda, pčele su uznemirene dobije se privid bezmatka (društva u nevolji, koje ne može da se brani) i pčele sa strane će požuriti oko dela košnice odakle dopire taj zvuk. Ako uz to postoji i najmanji otvor (ne mora biti otvor, već je dovoljno da je to sastav dva dela košnice gde ima propolisa), polako se ulazi u grabež. Postojanje meda u tom prostoru dodatno pojačava napad tuđice). Do ovoga neće doći ako ima paše u prirodi, ali ako je to momenat nagle promene vremena, kada naglo prestane unos onda je to vrlo opasno.

Prihrana se može vršiti i preko dana, ali iskusni pčelari moraju imati bar trunku odgovornosti kada kažu da se to može raditi i za videla (ili u toku dana). Prihranjivanje preko dana (ili izjutra) se preporučuje bez bilo kakvog objašnjenja i pretpostavke mogućih posledica u određenim uslovima i to stvarno nema smisla. Potpuno sam ubeđen da su i ti koji tako nešto preporučuju imali napade tuđica, ali naravno to skrivaju ili olako prelaze preko toga. Samo što za razliku od početnika oni mogu lakše savladati grabež ili otkloniti uzroke. Ipak ljudi trebaju imati malo više odgovornosti i utrošiti minut više (rizikujući da budu dodadni sa nešto dužim porukama – kao što sam ja dosadan) i usmeriti kolege kako pravilnije uraditi neki posao, predviđajući i eventualne posledice. Ovakav posao (prihrana za videla) je otežan ako je neprimeren godišnjem dobu. Tokom kasnog proleća ili leta uglavnom je izvesna pojava neke paše i čak i da dođe do grabeži, pojava paše u prirodi utiče povoljno na prestanak grabeži. U ovo doba (kada je paše sve manje ili je vrlo promenljiva), može doći do katastrofe.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Anto Dankić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 838
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Slavonski Brod, Jelas
Odg: Grabež
« Odgovor #3 poslato: Septembar 02, 2014, 13:33:57 »
Citat: Dragan Šošić
Kada sipaš sirup, pčele to doživljavaju kao pojavu paše i izlaze na leto. Uznemirene su jer naravno, ne nalaze ništa. Ali pokušavaju da dođu do izvora paše. Uglavnom pčele iz sopstvene košnice u prvi mah kruže oko svoje košnice ali to ih može navesti da traže ulaz i u druge košnice......
Dragane mislim da se upravo to dogodilo, na letu nisam vidio nikakvu "borbu" već samo masu pčela koje se gužvaju jedna preko druge. Mislim da sam na ovoj košnici još pojačao ovaj učinak time što sam u sirup dodao i nešto meda jer ista košnica nije baš imala zavidne rezerve. Naravno kada imaš takav džumbus odmah se uznemire i ostale košnice u blizini pa mi je izgledalo kao grabež na pčelinjaku. Druga stvar koja me interesira je ako noć zaustavi eventualni grabež u sumrak dali će se kradljivice ujutro vratiti i završiti započeti posao?

P.S.
Molio bih administratora da ako je moguće ove postove prebaci u već otvorenu temu "Grabež na pčelinjaku i njeno sprečavanje" da se ne dupliraju teme... nisam ju odmah pronašao.
Hvala!

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Grabež
« Odgovor #4 poslato: Septembar 02, 2014, 22:31:16 »
Zavisi od više uslova da li će pčele kradljivice zaboraviti ili nastaviti da napadaju druge košnice.

O tome sam detaljnije pisao na drugom forumu i mogu postaviti tekst nekoliko poruka u kojima je reč o tome šta se može desiti kada nastane grabež (s obzirom da je tekst više poruka sastavljen kao jedan, to je malo poduže „pisanije“ ali ako nekoga zanima, tu je i postaviću taj povezani tekst).

Postoje dve izražene posledice nastanka grabeži, a to je borba i stradanje pčela, ali u ovo doba može biti izvesnije napuštanje košnica. Tema u kojoj je to obrađivano nosi takav naslov: Nestanak pčela. Mada su i tu diskusije bile od podrugljivih upadica do nepopravljivih gluposti (verovatno pogađate da je reč o raspravi na forumu SPOS-a i da je bilo diskusije gde je podloga netrpeljivost, a ne pokušaj da se ponešto stručno objasni).
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Драган Нешковић

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1406
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica 174м
Odg: Grabež
« Odgovor #5 poslato: Septembar 03, 2014, 11:19:09 »
Шоле,
Постави то своје писаније овде на форум. Нама који тек почињемо да пчеларимо, то ће бити од велике користи. Дужина твог писанија није проблем, напротив! Много је боље имати један текст у коме је обрађена једна тема у целости, него то све јурити по више порука које су испресецане питањима и коментарима. Реално је онда тешко то све пратити. Бар мени, можда ја то све слабије капирам ;D

Што се тиче разних дрмосера који својим коментарима уносе више штете него користи, то је свакако случај за озбиљно клиничко испитивање. Ваљда то има везе са људским карактером, немам појма. Штета је за све пчеларе, а поготово за оне који тек почињу да има таквих "колега", које немају стрпљења и мудрости да пажљиво прочитају нечије излагање, а онда да искажу своје мишљење.
Очигледно је да се ти коментари пишу по образцу који је Човек то написао, а не ШТА је тај човек написао. То је велика штета.

Поздрав комшо!

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Grabež
« Odgovor #6 poslato: Septembar 04, 2014, 00:27:22 »
Očigledna grabež je opšepoznata i te poruke o kojima je reč, tiču se nestanka pčela. Ali ne nestanka pčela koje imaju previše varoe ili neko obolenje: jednostavno se dešav da se nađe prazna košnica (ili košnica sa šakom pčela i maticom) i iznep sam stav da je to ishod posebne vrste grabeži.

Takvo stanje je posledica pojavnog oblika grabeži koja se javlja kada pčele smanjuju aktivnosti i ulaze u zazimljavanje. Ponašanje zajednica je drugačije i to uslovljava da pčele jednostavno nestanu. O takvoj pojavi je raspravljano na forumu SPOS-a (ako nekoga zanima može pročitati celu temu, koja ima samo 3 strane – uz dodatak da mora imati „uslov“ da može posećivati sajt SPOS-a). Cela ta rasprava je vrlo zanimljiva, jer su tu spominjani mehanizmi slabljenja pčelinjih zajednica, pa i poređenje sušnih i kišnih godina (uz zaključak da je uticala sušna godina – što nije tačno, ako se uporedi sa npr. ovom kišnom godinom jer su u sušnoj godini priliku da se „istaknu“ imali i voće i bagrem i ostale paše). U svetlu tih mehanizama slabljenja pčelinjih zajednica, objašnjavano je šta utiče na pojavu mističnog CCD-a, ali i da nestanak pčela nema veze sa nestankom pčela  :D. Kada takve zaključke iznosi poznati „stručnjak“ Slobodan Jevtić iz ugla svoje prakse i posmatranja, ostaje se na tome da tema ima mali broj pregleda (3266) i da je beznačajna. A primeri „ličnog zapažanja i amaterskih ispitivanja“ su u stvari samo prepisan tekst sa sajta Pcelar Dzemo i to se navodi kao „moćna referenca“ koja ide u prilog tome da nestale pčele nisu nestale pčele (naravno u skladu sa njegovim dugogodišnjim posmatranjem i izvođenjem zaključaka – da se ne zaboravi). Uz navođenje mnogih tekstova raznih autoriteta. Dalje je preporučio (SJ) da se pčelama ne daje takav med.


Postavljano je više puta da li se sme koristiti med iz društava koje je napustila pčela (jer ostaju pune košnice sa netaknutom hranom). „Iskusni stručnjaci“ koji su kroz „dugogodišnju praksu“ pratili ovakve pojave tdvrede da se taj med verovatno mora uništiti. Ali ipak mislim da, kada je reč o „stručnjaku“ koji vrca med uz prisustvo letvica SS da se taj med neće uništiti, već da će naći put do kupaca (i pored celogodišnjeg tretmana raznom hemijom).


Značajno je navesti njegovu konstataciju da grabež neće da napada takve pčelinje zajednice  ida „isto važi i za moljac“ (orginalan moljac u prvom padežu – mislim originalni citat dela rečenice). Tek ovo je prava referenca koja ukazuje na neko verovatno zračenje radioktivnih čestica ili drugog, kakvog možnog izvora zagađenosti. Što nema veze sa životom.




Bitan je momenat kada se vid grabeži sa napuštanjem košnice dešava (ovo sada ja komentarišem  :) ). Kada u tom posebnom (ali postojećem) vidu grabeži učestvuje samo jedno društvo (kojem se napadnuto društvo pridružuje) i ako se to dešava u delu dana kada su ostala društva u stanju jesenjeg mirovanja, nema podsticaja ostalim društvima da dođe do grabeži i da se odnese med i opustoši košnica. Dalje, na to da li će košnica biti opljčkana zavisi i od vremenskih uslova narednih dana. Ako je vreme povoljno u jednom momentu pčele koje su u potrazi za hranom će otkriti taj „izvor“ hrane. Tada može doći i do masovnije grabeži, jer oblik izvora hrane (košnica) navodi pčele da napadnu i bliske košnice. Delimično, to bi bio taj vid komunikacije pčela koji sam naveo u jednoj od tih mojih poruka (u zaključnoj, na kraju teme). Ako je vreme loše, sadržaj košnice ostaje netaknut i da li će uopšte biti opljačkana zavisi od uslova kada dođe do otopljenja (pojave paše i sl).

Kada je voskov moljac u pitanju, mislim da je opštepoznato da moljac neće napasti vosak (saće) u hladnom razdoblju godine. Za to i ne napada saće u napuštenim košnicama. Zakasnela pojava moljca u razdoblju otopljavanja naredne godine je sled uobičajenog načina i prirodnog širenja voskovog moljca. Jaja moljca mogu preživeti hladnu zimu ako su u prostoru koji je zagrejan do određene mere. To bi pre bila košnica sa pčelama i moljac početkom jeseni i kruži oko košnica sa namerom da položi jaja i napušta hladnije prostorije u kojima se nalazi saće. Ako moljac položi jaja u košnici koja nema izvor toplote (pčelinje klube ili gnezdo), vrlo velika verovatnoća je da će jaja voskovog moljca propasti tokom zime. U proleće je i dalje taj prostor hladan za razvoj moljca i on ga izbegava. Ako se još uz to naseli i pauk (a dešava se svakako) razvoj moljca je onemogućen u dužem razdoblju, iako po zaključku pčelara treba da se desi. Ali uslovi određuju da se dugo ne dešava.

Tako da nema govora o tome da je to saće, taj med i ostalo zagađeno nečim što je uzrokovalo naestanak pčela. Pčele su jednostavno prešle na stranu društva koje pljačka i pridružile su se tom društvu u njegovoj košnici.


PS

Naravno, imao sam sreće da pronađem teksti Lebedeva u Pčelaru iz 1986. godine. Nisam ciljano tražio taj tekst, več podatke o toplotnoj provodljivosti saća sa medom (ta rasprava je tada bila na „dnevnom redu“) i kako mi je naslov teksta koji govori o posebnoj vrsti grabeži poznat, znao sam da je to tekst koji je prava referenca pojave, a ne trućanje kvazistručnjaka, koji se želeo dokazati plavo postavljenim citatima u svojim porukama (neki neuki su omah „potrčali“ da saopšte kako veliki stručnjak zbori isto kao i profesor Stanimirović!!?? na nekom predavanju u Valjevu iako je reč o citatima – i taj što je poželeo da se „uvuče na pravo mesto“ takođe nije baš neiskusan pčelar pčelari 20 godina!). Ali to vam je tako kada neuki od nepismenih stvaraju mitove i stručnjake, samo što ovo nije tema, ali može imati posledica praktične prirode.

Poruke o kojima je reč (ili samo izvodi iz poruka) ću postaviti u narednoj poruci i zamolio bih da ostanu razdvojene od ove poruke.

Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Grabež
« Odgovor #7 poslato: Septembar 04, 2014, 00:33:31 »

Dragan Sosic:Postavlja se pitanje: kako se statistički vodi ovako izumiranje pčelinjih društava. Jesu li uginula ili nestala.

Pa ako pcelar ustanovi da su mu drustva, odnosno pcele nestale u periodu od oktobra do kraja marta, onda se sigurno mogu voditi kao uginula, jer je mala verovatnoca da su zasnovala zajednicu u nekom novom stanistu....

Bez obzira da li su pčele imale nameru da zasnuju novu zajednicu ili ne, mi to ne znamo. To se obično vodi kao: nestale u akciji (nema potvrda da su "riknule", ali isto tako nema potvrda da su žive).


Deo poruke #48

Dodao bih u prilog one teze o grabeži na delu pčelinjaka i tekst dipl. Ing Danijele Aranđelović o dresuri pčela. Nažalost, ne mogu tačno linkovati kada je objavljen, a ojavljen je sredinom devedesetih.
Pčele najduže pamte izvor hrane. Praktično ga ne zaboravljaju do kraja života. Ko je imao "nestanak pčela", neka pripazi ostala društva kada otopli.

Poruka #53

Što se tiče „nestanka pčela“, ako nisu stvarno toliko iscrpljena društva i pčele zbog toga uginule, treba dodati još nešto.

Ne nestaju baš sve pčele. I kako je kolega zaključio da postoji „mala verovatnoća da su zasnovale zajednicu na nekom novom staništu“, to i jeste mala neugodnost. Na neki način jesu zasnovale zajednicu: pridružuju se nekim košnicama, čije je društvo u normalnom stanju.

To ima neke prednosti. Ta društva ojačaju po brojnosti, koja se uglavnom zadržava do proleće.

Ali neugodnost je moguće prenošenje varoe. Tako da ako nije kvalitetno obavljen jesenji završni tretman (ili zimski), u proleće se varoa u takvim društvima rano namnoži. Pojave se problemi već sredinom leta. Prvi problem je gubitak i slabljenje populacije trutova. To ima svoje posledice pri odgoju matica.

Poruka #54

Ostalo je samo da se dodam šta je jedno od rešenja za sprečavanje napustanja košnica.

Ovo se uglavnom dešava kada postoji spoljni podsticaj: grabež na pčelinjaku, grabež na susednom pčelinjaku, period jako produženog toplog vremena i postojanje paše u dužem vremenskom intervalu, topljenje voska napolju u takvim uslovima (toplo vreme, kada može doći do blažeg zahlađenja i prekida minimalnog unosa sa paše), pronalaženje uskladištenih nastavaka sa nešto meda na ramovima i ulazak u te nastavke, slabljenje pojedinih društava zbog varoe itd.

Tada se može videti da pri zahlađenju od dan dva, pčele kruže oko košnica. I dalje ih drži sabirački instikt. Već posle ponovnog jačeg otopljenja ponovo posećuju ono cveta kojeg ima u ovim uslovima. Ali ne zaboravljaju košnice, koje su procenile kao mogući izvor hrane.

Drugačije bi bilo da je vreme uobičajeno za jesenje uslove. Pčele se tada smire i retko se dešava napad na druge košnice. Pčele su jednostavno posvećene pripremi za zimovanje.

Rešenje ovog problema je ono što sam više puta podvlačio, a to je normalno zazimljavanje društava sa gnezdom blizu leta. Tada pčele bolje brane leto i teško je da tuđice nastave sa ulaskom u košnicu, gde postoji odbrana.
Ako je košnica LR i slabija je ili ima leglo u gornjem nastavku, treba je svesti na jedan nastavak. Zato sam to i naveo u ovoj poruci.

Kasnije, kada zahladi, može se podbaciti prazan nastavak ispod onog koji je do tada korišćen. Mada mislim da to i nije potrebno, ako je u društvu pravilno raspoređena hrana.

Ili to treba uraditi jako kasno, kada prestane opasnost od napada tuđice. Pčele će „zaboraviti“ da napadaju ona društva koja se dobro brane. Neće zaboraviti da napadaju društva bez odbrane.

Što se tiče meda koji ostaje u napuštenim košnicama, mogu reći da nije ni „zatrovan“ ni „zaražen“. Jednostavno se radi o tome da su vremenski uslovi takvi i da obično bude par hladnijih dana i pčele ga jednostavno ne odnesu. Ostane li neko duže vreme, a bude toplih dana, odneće ga svakako.

U početku napada na neko društvo, učestvuje samo par košnica. Kod njih se kasnije može primetiti da su ojačala. Kada kasnije započne odnošenje meda, učestvuje vrlo veliki broj košnica. U napadnutoj košnici se čuje zvuk pčela koje je pljačkaju i to motiviše druge pčele koje kruže, da se pridruže pljačkanju. Sve dok ima dosta meda „za svakog ponešto“, nema sukoba među pčelama koje učestvuju u pljačkanju. Kada se smanje količine meda, dolazi i do sukoba među pčelama koje vrše grabež. Tada je to već problematično, jer može biti napadnuto i više košnica. I nisu predmet napada samo slaba društva: mogu biti napadnute i vrlo jake košnice. I one napustaju svoju košnicu po istom mehanizmu.
 
Ima slučajeva da se kod nekih košnica i ne primeti da nemaju pčela u proleće. Ako bude dovoljno toplo i ima biljaka u cvetu, pčele se posvećuju tom poslu. To je preči posao nego pljačkanje. Kod svakog zahlađenja se može desiti da ponovo napadnu na med u košnici bez pčela. Zato se uglavnom zaključi da med nije za upotrebu, a u stvari je sve splet povoljnih ili nepovoljnih okolnosti. Imao sam slučajeve da je u košnici ostajala šaka pčela koje niko nije dirao do prvog većeg pregleda. Ili čak da je košnica bez pčela, a prepuna je meda i pčele je ne diraju. Paše je bilo u izobilju.

Toliko o ovoj pojavi. Ostalo bi bilo analiza mehanizama koji do ovoga dovode (ali to je već "filozofiranje" kako bi pojedine kolege rekle i neću o tome). Tiču se uglavnom komunikacije i ponašanja društava sa različitim uslovima koji vladaju u košnici i vremena u kojem se ova pojava dešava.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže damir brzović

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 108
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: pitomača
Odg: Grabež
« Odgovor #8 poslato: Septembar 09, 2014, 09:44:44 »
Da, lijepo objašnjeno.Mogao bih dodati da pčele izuzetno rijetko napadaju košnicu koja ima kvalitetnu maticu. Postoji i tiha grabež.Kada je malo hladnije vrijeme, pojedina društva koja su sklona grabeži napadaju slabije zajednicena način da ne uznemiravaju pčele več samo sa bočnih okvira kradu med.Na taj način zajednica ostane bez meda i u zimi propadne od gladi ili se još prije pčele raziđu po košnicama.Što se tiče košnica punih meda, a bez pčela, uzrok je varoa. Rijetko kad nešto drugo,a može biti i kombinacija razloga.Varoa stvara ogromne rane na pčeli (s obzirom na velič.). Te rane napadaju virusi i bakterije pa pčela živi puno krače od očekivanih 7-8 mjeseci,pa u košnici ostaje med bez pčela.Nije točno da taj med pčele ne žele opljačkati u grabežu, već se dogodi da zahladni vrijeme i med ostane,a u košnici je prisutna dobra matica i šaka pčela do zadnjega. Prvog lijepog bespašnog dana taj će med pčele odnijeti i rasturiti čak i sače. I na kraju evo jedan savjet.OBAVEZNO PREVENIRAJTE VAROU JER TO JE PUT I U DRUGE BOLESTI. 7 ILI 8 MJESEC MOŽE BITI KASNO JER ĆE VAM PROPASTI PČELA KOJA TREBA ODGOJITI ZIMSKU PČELU. Eto toliko za sada od mene.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Grabež
« Odgovor #9 poslato: Septembar 09, 2014, 10:18:40 »
Pre par dana (u subotu), imao sam na pčelinjaku upravo ovakav slučaj spomenute posebne vrste grabeži. Društvo nije imalo maticu ko zna od kada i iz njega je odnošen med. U saću plodišta je ostalo stotinak trutovskih ćelija i poneki mladi trut je izlazio iz svoje ćelije. Napadnuto je samo plodište, a u medište kroz leto rešetke nije ulazila ni jedna tuđica. Oko košnice uopšte nije bilo pčela. Med u medištu je još uvek bio netaknut i praktično tu nije bilo pčela. Prema stanju na letu se može zaključiti da je grabež već uzela maha, jer se vidi i vosak i trgovi meda na letu. Ali ipak nije bilo očigledne grabeži sa izraženom borbom pčela i masovnim obletanjem na većem prostoru na mestu grabeži (očigledna grabež se vidi izdalje, a u ovom slučaju je mogla da se zapazi samo pogledom na leto).


Pčelinjak uopšte nije uznemiren i samo dva- tri društva je imalo pojačanu uznemirenost na letu (u subotu je bilo prohladno i povremeno je padala kiša, tako da su pčele uglavnom mirovale). Posumnjao sam da sa ta dva društva nešto nije u redu, jer su to dvomatična razdvojena društva i moglo je doći do mešanja pčela gornjeg i donjeg društva kada se sipa sirup i pčele masovno izađu na leto. Tako je mogla da strada i matica i u tom slučaju  društva pokazuju vidnu uznemirenost na letu. Prema ponašanju pčela tih društava (u tom mementu i kasnije), mogao se izvesti logičan zaključak da su ona prenosila med iz napadnute košnice.


Sređivanjem mesta grabeži, ova društva su smirivala sopstvenu uznemirenost i može se opravdano pretpostaviti da su samo dve košnice učestvovale u odnošenju meda (što nikako ne znači da se ne može pojaviti i izvidnica drugih društava, što bi izazvalo očiglednu grabež). Pčele su ulazile samo na donje leto i vrlo je verovatno pridruživanje preostale grupe pčela iz pljačkanog društva (deo košnica koji je preneo veće količine meda u plodište i tu usredsredio svoje aktivnosti uopšte i ne koristi leto na matičnoj rešetki u doba smanjenja brojnosti pčela).


U slučaju očigledne grabeži sa učešćem pčela iz velikog broja društava, pčele obilaze sve otvore i pukotine na košnici baš zbog toga što iznutra dopire zvuk mase pčela koje učestvuje u pljački. Tako da se tuđice mogu zapaziti oko cele košnice. Zato sam i napisao u jednoj rečenici da se praktično radi o odnošenju meda.


Sređivanje mesta grabeži je obavezan postupak. Kada sam odneo košnicu iz koje je odnošen med, pčele koje su odnosile med su prešle na leta dve susedne košnice, koje su do tog momenta bile prilično mirne na letu! Stavljanjem dva prazna nastavka koji nisu duže korišćeni na pčelinjaku, bez ramova sa saćem, smanjuje se zainteresovanost pčela i prestaje posećivane mesta napadnute košnice. Nije dobro stavljati nastavke koji su donedavno bili na košnicama, jer pčele ne mora privući samo med, već mogu nastaviti da čiste ostatke relativno svežeg propolisa. Pisao sam (verovatno u temi ponašanje pčela) da pčele imaju „redosled“ zainteresovanosti i aktivnosti: prvenstveno unose med i određene količine polena, zatim samo polen, ako nema nektara u prirodi i na kraju samo propolis – ako nema ničeg drugog (pčele su inače zainteresovane i za odnošenje komadića voska). Tako da i o tome treba voditi računa i odvratiti na svaki način pčele od mesta gde se nalazila lako dostupna hrana koju su odnosile uz međusoni sukob ili bez njega. Takođe, poželjno je povremeno posmatrati pčelinjak i pojavu svakog vida moguće grabeži sprečavati što hitnije. Igra mladih pčela malo pravi nevolje po pitanju ovakvog praćenja moguće grabeži, jer na prvi pogled podseća na grabež.


PS

Kolega, slao sam već poruku u momentu pristizanja vaše poruke. Nekoliko stavki koje ste naveli su diskutabilne i o tome se može raspravljati. Naročito stav o dobroj matici.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Stankovic Miodrag

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 443
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Rajcetine
Odg: Grabež
« Odgovor #10 poslato: Septembar 09, 2014, 10:47:20 »
Ovo oko igre mladih pcela mi je pravilo probleme jer mi je tesko razlikovati grabez od te igre... Prosle godine sam iz neznanja cesto otvarao kosnice i premestao ramove iz jedne u drugu a narocito komade saca sa medom koje je bilo nepravilno izgradjeno sekao, med je bio svuda a narocito po kosnicama napravio sam lom ... Par drustava sam na kraju morao da prihranim jer bukvalno nisu imali kap meda sve je odneto ali su matice bile dobre legla dosta ali manje pcela ...

Sad kad vidim roj pcela ispred kosnice stanem i gledam - ako se ne bore ne reagujem a do sada to se uvek smiri u roku od 15 - 30 min. Nazalost grabez jos nisam u stanju da bas prepoznam sto mislim da je veliki problem pcelarima koji pocinju a prave greske kao ja ...

Inace i kod mene je bilo bezpasnih perioda, razrojavao sam i to neki rojevi su bili samo na 4 RV rama sto je malo pcela  i za leglo i za donosenje hrane pa sam dodavao ponekad po ram meda sa strane - to su bile kosnice sa podnjacama od stiropora (sad i nikad vise to je zlo za pcele) - i one su znale da izbuse rupe u samoj podnjaci velicine sake ali se nije desavalo da ta drustva opljackaju a bila su na izvolte jer bi povezala ta 4 rama pocetna i tu bile skoncentrisane a taj dodat ram sa medom sa strane je znao da stoji i po 2-3 nedelje a da ne potrose ni trecinu meda ...

Mnogo stvari pcelari sa iskustvom uzimaju zdravo za gotovo  g. Sosic to prilicno deli ...

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Grabež
« Odgovor #11 poslato: Septembar 09, 2014, 11:56:57 »
Grabež možeš prepoznati odmah kada izvadiš ram i staviš uz košnicu. Podsetio sam na to u temi Tehnika pčelarenja...

Ako ram staviš pored košnice u bagremovoj paši (nešto jačoj nego ove godine :) ) nema pčela koje obleću oko tog rama. Isto možeš proveriti ovih dana, ako radiš u sam sumrak u mirnom stanju na pčelinjaku (pod uslovom da pčele već nisu bile podstaknute na grabež ili da se ne prihranjuju).

Kada su pčele na ramu ti i ne vidiš koliko je pčela sa strane sletelo na njega. Otresi pčele i može se videti. Za par minuta broj pčele koje doleću je veći (prvi talas pčela je javio gde ima hrane). Kada skloniš ram i pored prilično velikog broja pčela koje tu kruže, ne nalaze hranu i odlaze (otići će i iz košnice koju plačkaju, ali kada odnesu med, ali neće zaboraviti to mesto dugo i obletaće ga). Više puta ponovljene ovakve radnje mogu navesti pčele da potraže med (koji su uzele sa rama) i u košnicama. Pitanje je samo na kakvu odbranu će naići.

Često je i dimilica oznaka koja ukazuje da tu ima hrane i pčele prate pčelara. Tada ostavim jednu dimilicu na mestu gde sam radio i odem sa drugom na drugi kraj pčelinjaka da radim. Ako se nešto mora raditi, mora se, ali se radi dok se ne proceni da su pčele već postale sklone grabeži (vidi se kada već nasrću na spojeve delova košnice iako tu i nema prolaza).

Tako da početnu grabež možeš uvek podsticati ako ne vodiš računa u kojim uslovima paše
 (i ostalog) radiš.

PS

Pokazivao sam kolegama u firmi kako se pčele ponašaju u uslovima kada nađu hranu. Pčele su naseljene u metalnom stubu na visini oko dva metra od tla. Doneo sam plato sa medom i postavio na beton pravolinijski na tlo. Posle nekog vremena, veliki broj pčela je sletao pravolinijski na dole na med (takvo obaveštenje je društvo dobilo od prvog talasa - izvidnice koja otkriva hranu). Bez neke naročite uzbuđenosti i agresivnosti – jednostavno su uzimale med, odlazile i opet dolazole. Kada je plato pomeren nešto više od pola metra, opet su pravolinijski silazile, bile više uznemirene jer je hrane nestalo. Trebalo je par minuta da „pronađu“ med udaljen svega pola metra. Ali je zanimljivo da su silazile opet pravolinijski i potom nisko po tlu prilazile medu. Putanja je izgledala kao dva kraka pravouglog trougla. Opet je društvo dobilo obaveštenje o putanji prema medu i pčele ga ne traže ponovo, već prate put koji im je saopšten. Kada nestane hrane, pčele odustaju (ne baš lako, ali odustaju).

U slučaju grabeži teško odustaju, jer je hrana u košnici i one i pored eventualne borbe nastavljaju da pljačkaju. Mislim da čak mogu preneti „poruku“ društvu i način na koji se dolazi do hrane (čak i obaveštenje o uslovima dolaska do hrane - postojanje borbe za hranu) jer su prilično agresivne prema drugim pčelama koje učestvuju u očiglednoj grabeži i vidno su uznemirene tokom čitavog stanja.
« Poslednja izmena: Septembar 09, 2014, 12:18:21 od strane Dragan Šošić »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Miroslav Jovanović

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 699
  • Lokacija pčelinjaka: Sarbane Ub
Odg: Grabež
« Odgovor #12 poslato: Septembar 09, 2014, 12:33:55 »
Ako posmatramo pčele koje izleću iz košnice a pri tom padaju ka tlu od težine znači da su lopuže... Pčele koje normalno izleću i odmah "vataju" visinu su pčele koje idu u pašu. Ako se radi o prvom slučaju ja ih pospem brašnom pa otkrijem u koju košnicu ulaze. Neko kaže da im treba zameniti mesta i da će grabez prestati. Ja sam imao prošle god imao slučaj tihe grabeži. Menjao im mesta al posle par dana opet. Na kraju sam onu što krade odneo u pm. .i smirilo se.
Više može jedan koji hoće nego dva koji moraju. - Živojin Mišić

Van mreže sava mitic

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2942
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Aleksinac
Odg: Grabež
« Odgovor #13 poslato: Septembar 09, 2014, 13:27:56 »
Na internetu sam pronašao jedno vrlo lepo predavanje o grabeži.

Vredi ga odgledati u celosti.

Pozdrav iz Aleksinca

Van mreže Zoran Ristovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 120
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Ivanovo
Odg: Grabež
« Odgovor #14 poslato: Januar 28, 2018, 15:54:19 »
...danas sam malo studirao kosnice koje su ostale bez pcela pa da pitam starije kolege da li su ovo tragovi grabezi na ramovima?