Košnice Voja
Ostale teme na forumu => Pitajte pčelari početnici => Temu započeo: nikola rajic Mart 09, 2013, 20:36:41
-
pozdrav svima, zamolio bih vas za savet jer sam pocetnik.
u toku zime uginulo mi je 4 drustva od ukupno 16, uginule pcele sam odneo na analizu i dobio sam potvrdu da su uginule od varore i nozeme...
ramove iz tih kosnica sam lepo sastrugao nozem, spalio let lampom i isprskao nozecidom, da li mogu te ramove posto su puni medom da dam ostalim kosnicama? i ako mogu kada je najbolji period za stavljanje tih ramova?
-
Nikola, odgovor na ovakvo pitanje je neugodnost za svakog pčelara. Ja bih znao šta sa njima mogu da uradim, ali da je to na mom pčelinjaku. Ovako, da budem iskren, na tebi je da odlučiš šta uraditi.
Pitanje je kakvi su tragovi na ramovima koji ukazuju na nozemu (tragovi proliva). Samim tim koliko je baš nozema uticala na gubitak društava. Pod mikroskopom se svašta može videti i to smatram birokratskim viđenjem: vide se spore nozeme i proglasi društvo stradalim od nozemoze (odnosno da je nozema uzrok gubitka pčela, a možda je uzrok varoa – ali ima i spora nozeme). A moguće je da uopšte nema kliničke slike, odnosno stvarnog razornog dejstva nozeme (prisustvo uzročnika bolesti ne znači ništa, dok se ne ispolje pokazatelji bolesti - klinička slika). Pri tome je jako bitno stanje "domaćina" odnosno pčela.
Postoji jedno pravilo koje kaže: nije bitno koliko je opasan mikroorganizam, nego kakvo je stanje domaćina i kako se može odupreti. Tačnije: “Mikrob nije važan! Važno je stanje njegovog domaćina.” Claude Barnard.
Tako smo jednom prilikom dobili zabranu seobe pčelinjaka jer je nađena varoa među pčelama koje su poslate kao uzorci. Birokratija 100%.
Zato i kažem da je isključivo tvoja odluka hoćeš li dati pčelama taj med.
-
Nikola, ako imaš analizu pčela i ona je pozitivna na nozemozu, ja te ramove od uginutih društava nebi stavljao u društva koja su mi ostala. Spore nozeme se prenose i preko ruku i pribora a tek preko zaraženih ramova. Odluka je tvoja a ja se unapred izvinjavam ako sam napisao nešto na forum već viđeno.
-
Kolega Jano, svi treba slobodno da kažu svoje mišljenje makar da je ono u skladu ili neskladu sa nečim već opisanim ili sa već opisanim mišljenjima drugih kolega, pa je stoga i tvoj komentar svakako dobrodošao.
Evo da i ja iznesem neka svoja mišljenja i iskustva.
Kod svakog obolelog društva potrebno je dva do tri puta preprskati pčele Nozevojom.
U toplom periodu kada je temperatura iznad 15 stepeni sve ramova sa pčelama i bez pčela takođe treba preprskati.
Svi ramovi sa medom mogu se koristiti i dodavati drugim pčelinjim zajednicama ako se preprskaju Nozevojom.
Sve zdrave zajednice na pčelinjaku takođe treba dva do tri puta preprskati Nozevojom i bolest se neće širiti.
Svakih desetak do petnaestak dana kad god vršimo neke radove ili kontrolu pčelinjih zajednica opet trebamo koristiti Nozevoj.
Ako ovako radimo NIKADA NEĆEMO IMATI NOZEMOZU NA PČELINJAKU.
Nema potrebe pretapati saće u ovom periodu.
Tokom jeseni kada ulazimo u zimu nikada ne smemo dodavati saće sa medom od obolelih zajednica zdravim zajednicama jer će i zdrave zajednice oboleti u periodu kada nemamo mogućnosti lečenja.
Obzirom da je sada vreme sa dužim hladnim periodima iza nas kao što sam naveo nema nikakve potrebe pretapati uprljano saće, posebno je šteta pretapati ramove sa medom, saće se očisti, preprska i slobodno dodaje zdravim i preprskanim zajednicama!
Pozdrav svima....
-
Što se tiče NOZEVOJA, Ja sam totalni početnik i zato kolega Vojo čitam sve vaše savete i počinjem da ih koristim u praksi, jer sam veliki protivnik korišćenja hemije u pčelarstvu i žao mi je što pre nisam saznao za vaše preparate. Prešao sam na kolega, jer i vi mene tako oslovljavate. Ukoliko grešim primite izvinjenje. Pozdrav
-
znaci kada dobro isprskam te ramove nozevojom, mogu ih dati ostalim drustvima???
-
znaci kada dobro isprskam te ramove nozevojom, mogu ih dati ostalim drustvima???
Прскање рамова "нозевојом" који садржи доста алкохола ће доста помоћи али неће уништити баш све споре јер до неких неће доћи.
Прочитај у децембарском "Пчелару" на 729 страни чланак о ноземози. Пише колико у разним условима опстају споре ноземе церане.
Угину тек после 4 месеца у замрзивачу или после пола сата у раствору хлора. Међутим, чак и ако потопиш рам на пола сата, хлор неће да продре у затворени мед.
-
Ne razumem što ti je žao taj med iskoristiš na bilo koji drugi način osim da ga daš pčelama? Očigledno je veliki rizik, pa zašto se onda ne osigurati jednostavnim ne davanjem toga pčelama.
-
Мед за који сумњаш да садржи споре ноземе не треба давати пчелама. Стави га у свој чај. Пчелама је боље дати шећерни сируп. Нисам сигуран ни да замрзавање помаже, овај чланак (http://books.google.com/books?id=Sq4S2htWSpMC&pg=PA92&dq=trichinella+nativa+freezing+temperatures&hl=en&sa=X&ei=OqpNUZOeCcGFrQG7sYCoAw&ved=0CDYQ6AEwAA#v=onepage&q=trichinella%20nativa%20freezing%20temperatures&f=false) тврди супротно. Кажу да ће неки микроорганизми преживети замрзавање у зависности од брзине замрзавања и температуре. Прилично је компликовано.
-
Nikola, što se tiče NOZEVOJA, kolega Vojo je lepo objasnio. Ja kod mene vodim računa svakog proleća da delove košnice i ramove kod kojih menjam saće dobro dezinfikujem, pa onda ih dalje koristim. Nebi da bksuziram ali nisam odavno imao problema sa nozemozom. Koristio sam povidon jod. Savete od kolege Voje treba probati, što da ne. Ova naša majka zemlja je već dosta zatrovana, pa ne bi bilo loše da nam se probudi savest i ako je nekako moguće da se okrenemo prirodi. Zato podržavam kolegu Voju. Nadam se da nisam bio dosadan.
-
A što se tiče šećer mesto meda, nisam za, jer ja mislim da je on i doveo do ovog stanja u pčelarstvu. Dok su pčele živele bez mešanja čoveka, sam vršile selekciju, bile su i zdrave. Ne tvrdim da ne koristim šećer u pčelarstvu, koristim ga samo kao stimulaciju, stim da mora imati dosta meda u košnici. Nije džaba izreka da med na medu rađa.
-
A što se tiče šećer mesto meda, nisam za, jer ja mislim da je on i doveo do ovog stanja u pčelarstvu.
Ово се слажем, не дајем шећер, осим ако ухватим рој у невреме. Али је то друга тема.
Питање је да ли је паметније дати сумњив мед или шећер а нема треће?
(има али је и то различита тема: јаворов сируп - пчеле га воле али је прескуп; малтекс - избегавају га пчеле, кошта неоправдано као мед; инвертовани шећер - занимљиво али компликовано)
-
Jeste kolega Rajko, zanimljivo, skupo a još i komplikovano, pogotovo za mlade pčelare. Ti si jedan od malobrojnih koji se slaže u vezi šećera. Ovde u mom okruženju govore, ali ne meni u oči, da sam lud jer šećer je mnogo jeftiniji a posle zime pričaju koliko ko imao gubitke a moje pčele sve na broju. I ko je lud pitam se, možda ja. Pozdrav
-
Što se tiče NOZEVOJA, Ja sam totalni početnik i zato kolega Vojo čitam sve vaše savete i počinjem da ih koristim u praksi, jer sam veliki protivnik korišćenja hemije u pčelarstvu i žao mi je što pre nisam saznao za vaše preparate. Prešao sam na kolega, jer i vi mene tako oslovljavate. Ukoliko grešim primite izvinjenje. Pozdrav
Samo opušteno kolega Jano, nema razloga niti potrebe za bilo kakava izvinjenja, mi smo kolege pčelari.
znaci kada dobro isprskam te ramove nozevojom, mogu ih dati ostalim drustvima???
Upravo tako kolega Nikola..
znaci kada dobro isprskam te ramove nozevojom, mogu ih dati ostalim drustvima???
Прскање рамова "нозевојом" који садржи доста алкохола ће доста помоћи али неће уништити баш све споре јер до неких неће доћи.
Прочитај у децембарском "Пчелару" на 729 страни чланак о ноземози. Пише колико у разним условима опстају споре ноземе церане.
Угину тек после 4 месеца у замрзивачу или после пола сата у раствору хлора. Међутим, чак и ако потопиш рам на пола сата, хлор неће да продре у затворени мед.
Kolega Rajko, nije u pitanju alkohol, nego sastav i kurativno dejstvo Nozevoja. O Nozevoju u tom tekstu ništa nisu napisali.. Ima vremena, u nekim godinama ispred nas sigurno će biti dosta toga napisano. Vreme sve dovede na svoje mesto... ;)
Pozdrav svima...
-
Kolega Vojo, ja sam tako isto shvatio, da NOZEVOJ ne samo što uništava spore nozemd, nego čini da budu pčele vitalnije i jače pa samim tim i otpornije na nozemozu. Pozdrav
-
Želeo bi jednu informaciju od kolege Voje ali ću dati prvo jedan primer: jedne godine kada sam bio na bagremu a posle ostao na lipi u Markovcu, upoznao sam se sa majčinom dušicom. Čaj od nje je bio izvanredan. Malo kiseo. Tu istu biljku kasnije nađem u mom kraju ali ukus čaja ni blizu kao od one iz Markovca. Sada me interesuje dali je žalfija ista pa bilo gde da se kupi u radnjama zdrave hrane? Pozdrav
-
Нозевој се доказао у пракси као одлично средство за превенцију и лечење ноземе. Многи пчелари су то потврдили а уверио сам се и ја излечивши два заражена друштва која нисам стигао јесенас да превентивно третирам, нозема се намножила и почео пролив. На вет. Факултету су установили нозему церану. После три третмана, које је блага зима дозволила, симптоми су нестали, пчеле су постале много активније. Планирам да третмане поновим чим отопли али ако и не урадим, чини ми се да их је нозевој ојачао довољно да могу да се изборе са преосталом ноземом.
Дезинфекција земљишта око кошница кречом је могућа али нисам сигуран у 100% ефекат тога. Могуће је да нозевој дезинфикује саће и од спора али би ваљало да то провери неки јачи институт. Например Чеси.
Споре већине гљивица имају јак омотач отпоран на високе и ниске температуре и дезинфектанте. Например:
- Неки аутори тврде да потапање наставака у врућ парафин, на преко 100°Ц, не уништава споре већ их само зароби у парафин и тако онеспособи
- У Француској већина скијаша изнајмљује опрему. Да избегну инфекције гљивицама користе уређај који скијашке ципеле греје пар сати на 80°Ц (уништи гљивице али не и споре) па пар сати на 30°Ц (да се развију гљивице из спора) па опет на 80°Ц па 30°Ц и тако неколико дана!
- Стручњаци предлажу власницима кућа, у чије зидове су увукла буђ, као најбоље решење, да обију малтер до цигле и омалтеришу поново.
-
Koldga Rajko, slaždm se sa tobom što se tiče spora. Ja sam to ovako shvatio: šta NOZEVOJ uništi, uništi a ostalo pčele konzumiraju i postaju vitalne i samo one znaju kako se dalje izbore sa nozemozom. Znamo da i grip kod ljudi, nekoga prikuje za postelju dve nedelje a neko to sve savlada za tri dana. Malo sam izašo iz teme. Pozdrav. Ovo vreme napolju ubija.
-
Želeo bi jednu informaciju od kolege Voje ali ću dati prvo jedan primer: jedne godine kada sam bio na bagremu a posle ostao na lipi u Markovcu, upoznao sam se sa majčinom dušicom. Čaj od nje je bio izvanredan. Malo kiseo. Tu istu biljku kasnije nađem u mom kraju ali ukus čaja ni blizu kao od one iz Markovca. Sada me interesuje dali je žalfija ista pa bilo gde da se kupi u radnjama zdrave hrane? Pozdrav
Kolega Jano, žalfija nije ista ako se ne bere na istom području i u istom vremenskom periodu.
Kvalitet žalfije i njen sadržaj zavisi od mnoštva faktora ali sve žalfije koje daju plave cvetove a posebno takozvana primorska žalfija (salvija officinalis) koja živi na balkanskom području imaju izuzetno jako antibakterijsko i antigljivično dejstvo.
Pozdrav svima....
-
Hvala kolega Vojo. Ja se nadam da sam koristio dobru za NOZEVOJ. Kupio sam u prodavnici gde se čajevi prodaju na merenje a u buduće planiram koristiti žalfiju koju imam u bašti. Cvetovi su krupni plavi a listovi mesnati i imaju zelenu boju kota prelazi u sivu. Nadam se da je dobra ako ne valja, kolega Vojo dajte mi savet gde bi mogao kupiti valjanu. Voleo bi da u buduće u pčelarstvu izbacim iz upotrebe svu hemiju, jer su i tako pčele okružene sa dosta hemije. Mislim na na razna prskanja svega u prirodi. Danas ne možeš videti motiku na njivi, samo traktori sa prskalicama, ko da se održavaju trke kada dođe proleće. Dođe mi da im izbušim sve te žute, crvene, zelene... I još kojekakve rezervoare prskalica i ciklona. Pardon, malo sam se zaneo. Pozdrav
-
kolege, hvala Vam na savetima i sto ste prodiskutovali o mom problemu...
uvazavam sve vase savete i svi su mi od velike koristi i zato vam hvala puno , pcelar sam pocetnik i sve upijam, svaki savet, sugestiju...
-
Nikola, odgovor na ovakvo pitanje je neugodnost za svakog pčelara. Ja bih znao šta sa njima mogu da uradim
Тема, дакле остаје као једна од недоумица. Напиши нам Драгане шта ти радиш?
Свој поступак који следи а и остало што радим на пчелињаку и понекад напишем, да проверим са искуснијима не препоручујем никоме јер сам приправник у пчеларству, мада имам скоро 60 година:
Буђаве рамове и оне где сумњам на нозему оперем прво сапуном, добро исперем шмрком са водом, затим потопим на пар минута у хлороводоничну киселину (отприлике пола флаше солне киселине, пола воде; обавезно радити са наочарима, рукавицама, чизмама и у радном оделу); ако је ожичење инокс продужим на десетак минута потапање у киселину; остатак до пола сата у хлор (отприлике пола флаше варекине, пола вода). Пар рамова сам омашком оставио три сата у хлору и ништа им није фалило.
Онда исперем цревом, потопим у воду, поново цревом, па избацивање воде истресањем или врцаљком, сушење на сунцу или промаји. На крају их стављам на дно замрзивача на 4-6 месеци. Није ни тада 100% сигурно али ценим да после оваквог третмана нема више никаквих спора.
-
Već sam napisao da je neogodno dati nekome savet da slobodno ubaci u košnicu potencijalni izvor zaraze. I dalje ostajem pri tome da treba biti oprezan sa sadržajem košnice koja je ostala po stradanju pčela nakon bolesti.
Kao i kod bolesti, pitanje je do kojeg stadijuma su zaprljani ramovi (ili zaposednuti plesnima). Već sam napisao da postojanje izazivača bolesti (ili nastanak infekcije – zaraze) nije znak da je došlo do pojave bolesti. Puno je uslova koji utiču na pojavu bolesti. Odavno nisam imao ramove sa flekama koje ukazuju na loše zimovanje pčela i moguću pojavu nozemoze. Poslednji put se to desilo pre možda pet-šest godina u košnici koja nije imala maticu. U ovakvim slučajevima, sve ramove ubacujem u jednu košnicu. Ta košnica je u posebnom stanju nadzora. Ništa posebno ne preduzimam, što ne radim kod ostalih košnica: jedina razlika je što se njeni ramovi ne mešaju sa ostalim košnicama. Ovo radim da bih potvrdio poznate odbrambene mogućnosti pčelinjeg društva bez ikakvih radnji lečenja ili pomaganja na bilo koji način. Nisu mi slabila ta društva ni rojevi sačinjeni od njih. Hoću da kažem da takve ramove slobodno dodajem određenim društvima. Ponavljam, ovo nije savet koji treba sprovoditi na svom pčelinjaku (ako niste dovoljno ovladali radom oko košnica ili imate nepovoljnije prirodno okruženje). Razlog je u postupku sa društvima i mogućnosti da se prenese zaraza na druge košnice. Ja ne dezinfikiujem takve ramove, ali je to poželjno.
Plesnjivi ramovi mogu takođe biti opasni u određenom smislu. Razgovarao sam, nedavno o nečem sličnom sa kolegom koji je pčelar profesionalac. Obrazovani pčelar profesionalac: poljoprivredni fakultet. Što se tiče plesni, on smatra da se radi o ekskrementima (suvišna izlučevina ili produkt varenja) ovih mikroorganizama i da ne bi trebalo biti naročitih opasnosti po pčelinje proizvode, pre svega (to je bio smisao razgovora). Međutim, mi slabo poznajemo te mikroskopske gljive i samim tim ne znamo šta se dešava (bar ja ne znam). A ne radi se samo o ekskrementima, već o digestivnim enzimima i ne znam kako oni mogu uticati na pčelinje proizvode. Ovo je bitno ako je poznato da takvi mikroorganizmi stvaraju antibiotike ili mikotoksine (a ovo je u žiži javnosti zbog „politikantske“ naravi naših političara).
U zaključku mogu reći da ramove sa medom koji potiču iz košnice na koju se sumnja da ima nozemu smem dodati pčelinjem društvu i ono ostaje pod, da tako kažem prismotrom. Ovde je jako bitno da se ne primenjuje pravilo: ja samo pišem kako radim i zato sam naglasio da je ovo odgovor na pitanje šta bih ja uradio i da to nije preporuka. To pravilo - ja samo pišem kako radim je tako providno pravilo, to je zloupotreba i to je pranja „prljave savesti“ pri prekomernom korišćenju nekih sredstava ili, praktično zloupotreba pri korišćenju tih sredstava u neznanju. Imamo ovih dana prolećne tretmane superstripsom (baš sa krilaticom: ja pošteno trujem, tj. ’ladno pišem kako trujem i savest mi je mirna zbog te iskrenosti). Plesnjivi ramovi sa medom se mogu koristiti ako ih je plesan malo zahvatila (ne tvrdim da nije rizično po pčelinje proizvode). Uslov je da se med otklopi i tragovi plesni uklone. U ovome nisam za previše hemije: ili ih odbaciti ili korstiti sa što manje hemikalija. Med bi trebalo sečivom nešto „dublje“ otklopiti (nikako oštetiti viljuškom za otklapanje).
Razlog ovakvim mojim postupcima je poverenje u MOĆ PČELINJE ZAJEDNICE.
PS
Što se tiče hemije ili lečenja antibioticima, došlo je do greške. Fumagilin (antibiotik) sam koristio poslednji put 1984 (prvi i poslednji). A par puta sam napisao da je to bilo 1989 i to je pogrešan datum. Hoću da kažem da sam koristio fumagilin samo u prvoj godini pčelarenja. Tada sam već shvatio da je to nepotrebno. I danas tako mislim. Krajem decembra 1985, pri povratku iz Poljske, svratili smo u institut u gradu Gedele (Gödöllő) u Mađarskoj. Tu smo kupili 3 kutije fumagilina (bilo je to baš mnogo bočica). Nisam ostavio sebi ni jednu bočicu (moj rođak je tražio jednu za sebe, a ostale smo prodali – dobra lova 8)). To je moj stav prema antibioticima. Osim suzbijanja varoe, ne koristim ništa u cilju preventive ili lečenja nozemoze. Naravno, ima kolega koji „serviraju“ priču kako proizvođači matica koriste fumagilin. Ovo je priča koju pronose, uglavnom da ponekome nanesu neke sitnije pakosti. Ne znam gde je to propisano da se koristi fumagilin (ili nešto slično) pri odgoju matica.
-
Kolega Rajko ajde da ti i ja napišem kako radim jer ja već oko sedam godina nisam primetio isflekane ramove u košnicama a imam ih oko pedeset. Prvo zazimljavam jaka društva koja su jako malo prihranjivana sa šećerom. Da bi dobio mnogo zimskih pčela radim tako što ih ne prihranjujem, stimulativno u avgustu već imam iznad svakog osnovnog društva roj. Tako imaju ukupno oko osam ramova legla iz kojih će se izleći zimske pčele. U septembru ih spojim i dobijem jaka društva za zimu bez stimulativnog prihranjivanja u julu i avgustu. Još da dodam da pčele zazimim na jedan LR nastavak. Ne znam dali to valja, ali ja već sedmu zimu izlazim bez gubitaka. Za dezinfekciju koristio sam povidon jod, sada ću probati NOZEVOJ. Ramove obavezno dezinfikujem detaljno sa plamenom a ranije sam koristio i masnu sodu. Ali ako si mladi pčelar moj moto ti je: jaka društva, zdrava društva. Pozdrav
-
Kolega Rajko po meni mnogo truda i rada a i sredstava trošiš za dezinfekciju ramova, ja mislim na ramove koje spremam za satne osnove pa u košnice. Ako mislimo na iste ramove, onda ti je dovoljno da ih potapaš u rastvor masne sode, posle dobro ispereš vodom, osušiš i još odradiš sa plamenom. Sa rastvorom masne sode nisam odavno radio, tako da ti ne mogu reći odnos vode i masne sode. Nisam prestao da koristim ovaj način dezinfekcije zato što nije dobar, već smatram da za sada ne moram a ako zatreba ja ću ga ponovo koristiti. Mnogo trošiš truda, jr ti to sve odradiš perfektno a onda u okolin se nađe izvor zaraze, i eto džaba ti trud. Mislim da sam u pravu. Pozdrav
-
Колега Драгане, хвала ти на коментару, као и увек је поучан. Лепо је кад можемо да дискутујемо без да се ико љути.
Колега Јано, описани поступак радим са рамовима који имају изграђено саће и понегде поклопљен мед. Није скупо, киселина и хлор су по око 100 дин литар. Посао није велик, потопим 5-6 рамова, притиснем циглом па одем да радим нешто друго. Много је већи посао куповати и стављати поново СО, градња саћа...
Недавно сам извадио из замрзивача рамове са саћем који су прошли горњи процес; у наставку су у мојој соби и чекају да отопли. Миришу на чист восак.
Простор, 5-10м око кошница поспем на пролеће кречом. Добар је за земљу и дезинфикује је после прочисних летова. Приметио сам да пчеле понекад, без обзира на појилицу, сисају влагу из земље. Циљ је да смањим вероватноћу заразе. Јасно ми је да ће ипак вероватно покупити негде поново нозему, зато имам нозевој.
Остаје за почетника дилема да ли све то радити или се поуздати у имуни систем пчела и третмане. Искусни пчелари познају пчеле, на основу њиховог понашања на време доносе дијагнозе и предузимају неопходне мере. Церана, за разлику од Ноземе апис, најчешће не оставља флеке по кошници. Заражене пчеле одлећу да умру напоље да помогну друштву.
Ја, за сада, морам да на вароу и нозему пуцам из топова јер сумњам да сам имао од њих губитака.
-
Kolega Rajko moje izvinjenje, ali nadam se da će moj trud nekom pomoći. Ja nemam plesnive ramove a imam ih puno i prazne i sa dosta meda, koje vraćam u martu, kad vreme dozvoli, pčelama i tada izvršim i prvo prskanje povidom jodom po svim satonošama a ove godine probaću NOZEVOJ. Pozdrav. Nego šta ćemo sa ovim vremenom?
-
Pre svega, treba izbegavati korišćenje plesnjivog saća. Ja sam imao u vidu da je ram sa većim količinama meda i da je malo pobuđao. Jako pobuđali ramovi, prazni ili sa medom se uklanjaju. Zato treba težiti tehnici rada koja obezbeđuje da se ne pojavi plesan u košnici. Pod tehnikom se može podrazumevati i postupak oko uzimljavanja (postupak rada sa košnicom), ali i mesto gde se postavlja pčelinjak. To je u svakoj knjizi navedeno i može se smatrati tehnikom rada (kao što smatram da je i seoba deo tehnike pčelarenja).
Slažem se sa Janom da je najbolje dobro očistiti ramove i ugraditi satnu osnovu, ako su ramovi sa izgrađenim saćem na neki način neupotrebljivi.
Što se tiče imunog sistema i uticaja pčelara, postoji nešto što se zove singapurski sindrom. To je uticaj stalne dezinfekcije i apsolutne higijene. To ima svoje posledice na otpornost dece, koja su neotporna i na najbezazlenije infekcije. Isto je i kod pčela. Dovoljno je što ih maltretiramo sredstvima za uklanjanje varoe, pa im ne treba i „hemija za svaku sitnicu“. Kažem, pčela je moćna, samo joj ne treba „odmagati“ preteranim pomaganjem.
Zato je najbolje pažljivo postupati sa društvima, ne dovoditi ih u stanje da su podložne bplestima i neće biti ni potrebe za hemijom i straha od izvora zaraze. To ne podcenjujem, ali tim izvorima ne pridajem nikakav značaj. Hoću da kažem, Rajko da ti ne tebaju nekakve posebne mere: prati društva i prirodu i trudi se da ih ti ne ugrožavaš i biće dobro. Ja ne koristim ništa od tih pomoćnih sredstava, ne godinama, već mogu reći decenijama :D (ali poznajem ta sredstva i mogu postojati momenti kada se nešto može primeniti).
Iskusan pčelar (koji dobro poznaje svoj posao) neće dati savet da se gnezdo proširuje pri prvom pregledu (http://spos.info/forum/index.php?topic=21194.msg396309#msg396309). To smo imali na zvaničnom sajtu. Bilo je prilike (prilično toplih dana) da se obavi detaljniji pregled, koji je potreban da se utvrdi stanje društva, pa i uklone plesnjivi ramovi npr. Ako je neko tada poslušao savet da proširi gnezdo sa dva prazna rama između legla i polena, imaće potrebu za hemijom, nakon ovakvih talasa zahlađenja sa očiglednim nedostatkom polena i udaljenom hranom od gnezda. Jasno je da je čovek svestan posledica koje mogu nastati ako se gnezdo neprimereno proširi i ima mlo polena (http://spos.info/forum/index.php?topic=20508.msg398248#msg398248), ali zabole ga uvo, nisu pčele njegove. Zato ipak pazite na postupak sa pčelinjim društvima. Često insistiram (i znam da sam već dosadan) na tome da se prate uslovi u okruženju, stanje društava i da ne treba požuriti. Kažem i da je bolje zakasniti nego požuriti. Naročito tokom ranog proleća. Nisam bez veze napisao Miroslavu da nema bojazni od blokade matice polenom u ovo doba (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=164.msg23612#msg23612).
Nemaš gubitaka samo od varoe ili nozeme. Uticala je i suša. Predlagao sam i način koji koristi Jano (mada sam predlagao pogrešnoj osobi). To su pomoćna društva koja se pridodaju osnovnim i imaćeš dobra društva. Imaš već spomenuti i jedan od osnovnih principa u pčelarstvu, a to je jako društvo. Pri tome, odvajanje ranog roja ti daje mogućnost da roj potpuno očistiš od varoe. Prihrana u vrlo sušnim godinama takođe daje rezultat, ali ako se započne na vreme (ako se sećaš, 18. jula sam pisao da je potrebno pripremati „zimnicu“ (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=543.msg18504#msg18504) ako je priroda već bila slabo darežljiva). Nađi nešto u ova dva postupka i imaćeš sjajna društva.
Inače, manje obraćaj pažnju na savete onih pčelara, koji čim se pojavi neko „sredstvo“ pitaju koliko košta i gde ima da se kupi.
PS
Rajko, nadam se da nije bilo preoštrih diskusija, jer si napisao da "...možemo da diskutujemo bez da se neko ljuti".
-
Kolega Dragane raduje me da se mogu još pronaći pravi pčelari i hoće da podele svoje iskustvo i znanje sa ostalim pčelarima. Hteo bi još dodati, iako se ne tiče ove teme jer smatram da ovu temu čita dosta mladih pčelara, da pročitaju obavezno 54 stranu u pčelaru iz 2007 februarskom. Neću da pišem temu, da ne ispadne reklama a da je prepišem mnogo je. Normalno ako imaju mogućnosti da dođu do pčelara. Pozdrav
-
U kojoj razmeri koristim Nozevoj za prskanje ramova koji su već umazani prolivom a puni meda ?
Ili ga uopšte ne razblažujem ?Koristim ga već 3 godine i ovo mi je prva košnica koja je zaražena .
Hvala
-
U kojoj razmeri koristim Nozevoj za prskanje ramova koji su već umazani prolivom a puni meda ?
Ili ga uopšte ne razblažujem ?Koristim ga već 3 godine i ovo mi je prva košnica koja je zaražena .
Hvala
Дејо пријатељу, највероватније да се ради о проливу који је узрокован преотерећености дебелог црева код пчела вероватно услед лошег јесењег меда, медљиковца или услед прераде погаче.
Не мора да значи да је у питању Ноземоза.
Истом концентрацијом треба прскати као и до сада. Његова алкохолна вредност треба да је од 30-35 степени. Уколико наиђе који топли дан са температурама изнад 7-8 степени пчеле се могу препрскати.
такође и рамове треба препрскати истом концентрацијом.
Поздрав драгим пријатељима...