Košnice Voja
Pčelinji proizvodi => Med => Temu započeo: aleksandar arsenijevic Avgust 10, 2013, 19:50:20
-
Molim iskusnije kolege da iznesu svoja iskustva sa medljikom',kako je najlakse prepoznati?
Pre 7 dana sam izvrcao nesto meda od ovogodisnja 3 roja, danas kad sam pogledao jednu kosnicu koja je na dva nastavka imala je samo jedan ram sa zatvorenim leglom a ostali 19 ramova bili su dupke puni meda,sto me je prilicno iznenadilo. dali se radi o medljici i sta dalje da radim?
-
Александре, твоје питање је очигледно некако промакло, пошто видим да ниси добио одговор. Много тога у вези медљике може се наћи у литератури, на овом и другим форумима а ево нешто из мог искуства од ове године.
Имао сам значајан унос храстове медљике у другој половини јула. Мед је помијешан са дивљом купином али је ипак остао јако таман. Пчеле га највећим дијелом нису поклапале а током септембра и октобра сам примијетио дјелимичну кристализацију у саћу која није прелазила 10%. Те кристале сам често налазио на улошку подњаче у том периоду, дакле пчеле га избацују.
Нисам га вадио из плодишта али сам у задњој декади августа сва друштва прихранио са по 4 кг шећера кроз сируп у концентрацији 1,5:1. Хране је већина друштава имала и више него довољно а допунска прихрана је управо из разлога присуства медљике јер ће пчеле у првом дијелу зиме по теорији прво трошити храну која је последња депонована. Ако знамо да се потрошња у зимским мјесецима креће од 900 до 1500 грама мјесечно пчеле медљиковац не би требале почети трошити прије средине или краја јануара. То би у добром дијелу требало смањити проблем оптерећења пробавног тракта несварљивим остацима до периода за већу могућност за прочисне излете.
-
Ако знамо да се потрошња у зимским мјесецима креће од 900 до 1500 грама мјесечно пчеле медљиковац не би требале почети трошити прије средине или краја јануара.
Radoje, odakle ti ovaj podatak o zimskoj potrošnji ? I za koje područje (geografsko) važi ?
-
Marko, napisao sam po sjećanju i malo promašio. Ipak ne značajno. Odnosi se na karniku (kranjsku, krajinsku pčelu) za sva područja.
Evo podataka*,
Potrošnja hrane jednog jakog pčelinjeg društva u toku jeseni i zime:
Oktobar................. 1,1 kg
Novembar...............0,9 kg
Decembar...............1,0 kg
Januar....................1,2 kg
Februar...................1,6 kg
Mart........................2,3 kg
UKUPNO..................8,1 kg
* Todorović V. i D., Praktično pčelarstvo, NOLIT, Beograd, 1985, str. 336.
Pozdrav
-
Marko, napisao sam po sjećanju i malo promašio. Ipak ne značajno. Odnosi se na karniku (kranjsku, krajinsku pčelu) za sva područja.
Evo podataka*,
Potrošnja hrane jednog jakog pčelinjeg društva u toku jeseni i zime:
Oktobar................. 1,1 kg
Novembar...............0,9 kg
Decembar...............1,0 kg
Januar....................1,2 kg
Februar...................1,6 kg
Mart........................2,3 kg
UKUPNO..................8,1 kg
* Todorović V. i D., Praktično pčelarstvo, NOLIT, Beograd, 1985, str. 336.
Pozdrav
Moj prijatelju, ovo je video jedan mladi pčelar i sada on mene uči, da je dovoljno i 10kg hrane za zimu, zamisli :)
-
Da, dovoljno je zaista da društvo preživi... ali nema prolećnog niti bilo kakvog razvoja pčelinje zajednice
Kolega Radoje je naveo prosečnu zimsku potrošnju, a ne i kolliko treba da bude ostavljeno hrane u zazimljenoj košnici. On je bio jako precizan i dileme nema
-
Mislim da je ipak dosta značajan faktor (pored jačine društva, tipa košnice i načina zazimljavanja) geografsko področje. Razlike u potrošnji mogu biti veće od 100% .
Kod nas od prošle godine na oko 20 stanica postavljene su automatske vage i svaki dan javljaju podatke o težini - znači približno i o potrošnji zaliha hrane.
Sakupio sam podatke za 7 stanica za ovogodišnji novembar i rezultati su ovakvi:
0,6kg, 0,2kg, 1,0kg, 0,3kg, 1,0kg, 0,8kg i 0,3kg .
Jedan moj prijatelj već niz godina meri potrošnju i baš mi je pre neki dan rekao, da je u novembru, decembru i januaru kod njega potrošnja oko 0,5kg .
Tako da u nekim rejonima od oktobra do februara verovatno prosečno društvo ne potroši više od 3kg dok u drugim, toplijim krajevima može da iznosti i duplo više.
Zato treba ove podatke uzeti sa rezervom i tačno znati uslove u kojima se pčelari da bi znali koliko hrane je pčelama dovoljno - ne samo da prežive zimu nego i kakav će biti prolećni razvoj - što je još bitnije.
Pozdrav svima.
-
Zanimljivi podaci Marko.
Dosadašnji prosjek potrošnje za mjesec novembar je dakle 0,6 kg. Biće takođe zanimljivo da napišeš konačne podatke na kraju mjeseca.
Mislim da je ipak dosta značajan faktor (pored jačine društva, tipa košnice i načina zazimljavanja) geografsko področje. Razlike u potrošnji mogu biti veće od 100% .
Uz dužno poštovanje ne bih se složio da geografsko područje i tip košnice značajnije utiču na potrošnju hrane u zimskom periodu.
Tip košnice prvenstveno utiče da hrana bude manje ili više dostupna pčelinjem klubetu. Poznato nam je da pčele ne griju košnicu nego se grije klube. Zbog toga je i logično da će pčele najbolje zimovati u košnicama višeg i kraćeg rama (Alpska, RV, DB...) gdje je hrana lakše dostupna, a lošije kod dužeg ili nedovoljno dubokog (Farar, LR...).
Što se tiče geografskog područja, razlika u potrošnji kod iste rase (pričamo o karniki) moguća je u onoj mjeri koja definiše postojanje legla zbog viših temperatura. Ako se zbog toplijih uslova leglo produži do u novembar, potrošnja će biti značajno veća od prosjeka.
Imam jedno društvo koje je uradilo tihu smjenu matice tokom jula. Nova mlada nije prekidala sa leglom do skora, prije sedam dana nalazio sam izbačene jednodnevne larve na ulošku podnjače a zatvorenog legla je bilo na dva rama. Sva društva su početkom septembra imala od 15 (rojevi) do 25 kg hrane (stara društva). Rezultat kod ovog sa mladom maticom je takav da sam nedavno morao dodati dva puna rama zatvorenog meda sa strana do klubeta jer rezerve nikako nisu bile veće od 6-7 kg. Dakle leglo može biti razlog velike potrošnje (neki rado prepisuju priče o tihoj grabeži što teško da ima veze s vezom). Inače radi se o DB košnici.
Geografsko područje kao parametar treba posmatrati kroz prizmu srednjih dnevnih i mjesečnih temperatura a tu odstupanja od Slovenije do Srbije ne prelaze više od 2 stepena C, što zanemarljivo povećava potrošnju energetskih resursa.
Ovo što si napisao u vezi načina zazimljavanja nije mi baš najjasnije.
-
Ja na mom pčelinjaku imam LR. i RV. košnice. Težinu kontrolišem vagom sa
kojom mogu izvagati svaku košnicu na pčelinjaku za manje od jednog minuta.
Ako se tako izvaga onda se lako dođe do zaključka da vaganjem samo jedne košnice
ne možemo doći do tačnog podatka o potrošnji na nekoj lokaciji. Evo ukratko
situacije na mome pčelinjaku. Po završetku prihrane u avgustu izvagao sam kompletan pčelinjak, a pošto pod krovom i ne kisne ja kredom upišem težinu svake košnice.
04.10. ponovo sam sve izvagao i prosječna potrošnja za nešto više od mjesec
bila je oko 2 kg. Pojedinačno od 1. do 3.kg. 04.11. htio sam da izvagam desetak komada
da vidim prosjek. Vagajući LR. i RV. naizmjenično potrošnja je bila oko kilogram po društvu. Kod jedne je bila nula pa opet -1, pa onda+2kg. Posle toga sam morao nastaviti dalje tako da sam izvagao pola pčelinjaka, gdje je većina potrošila oko
kilogram. Kod još dvije bilo je nula i kod još jedne 2 kg u u plusu. Da sam vagao
samo jednu imao bi krivu procjenu o potrošnji.E sada me više interesuje otkuda
kod ove dvije višak, dali je upitanju pljačka ili medljika. Početkom decembra ponovo ću daprekontrolišem situaciju. Pozdrav sa Pala.
-
Zdravo, Radoje
Malo smo mojom krivdom skrenuli sa teme ali nadam se da urednici neće biti strogi :)
Geografsko područje kao parametar treba posmatrati kroz prizmu srednjih dnevnih i mjesečnih temperatura a tu odstupanja od Slovenije do Srbije ne prelaze više od 2 stepena C, što zanemarljivo povećava potrošnju energetskih resursa.
Baš sam imao u mislima postojanje legla recimo u oktobru in novembru, kakda se radi o toplim geo područjima i sa tim povezanu potrošnju hrane.
Moram da kažem da kod nas u Sloveniji ima toliko velikih razlika u klimatskim uslovima u odnosu na geografski položaj da je to prosto neverovatno.
Kod jednog mog prijatelja u Kopru leglo praktički i ne prestaje dok samo nekoliko desetina km od njega obično u oktobru nema ga više.
Zato kado uporedimo Srbiju i Sloveniju moramo imati u vidu barem približno isto geo i klimatsku sliku. Ali da ne dužimo oko toga :) .
Ovo što si napisao u vezi načina zazimljavanja nije mi baš najjasnije.
Mislio sam na tip podnjače (od pune do žičane otovrene), na oblik i položaj leta, na broj nastavka, na krov i material ispod njega ...
Pozdrav svima.
-
Juce sam tretirao oksalnom i primetio sam u jednom drustvu kome je klube jos u prvom nastavku i vemoma malo zahvata drugi da su centralna 4 ramova sa otvorenim medom.
Da li je to moze da bude medljika ?