Košnice Voja
Bolesti i lečenje pčela-Štetočine i borba protiv njih => Bolesti pčela => Nozemoza => Temu započeo: momamilosevic Januar 01, 2011, 20:21:27
-
Nozemoza je bolest odraslih pčela koja se najčešće manifestuje u proleće.U tipičnim slučajevima,krajem marta meseca,pčelinja društva izgledaju još jaka i zdrava.Imaju dosta legla,meda i polena.Izgledaju tako kao da su dobro prezimela.Ali,već u aprilu i maju,kad pčelar očekuje da iz dana u dan vidi jačanje društava,nastaje njihovo "zagonetno"slabljenje.Pri tome se neprimećuju leševi pčela u košnicama ili pčele nesposobnr za letenje.
Zatim se zapaža nesklad između veličine legla i broja pčela.Leglo,koje već pokriva veliku površinu saća i izgleda zdravo,zaposeda samo mali broj pčela.Ova pojava je pouzdan znak nozemoze.Ovakva društva ubrzo izumiru.Starije pčele izumiru,što usled starosti a zbog bolesti,a prinove nema,jer leglo ugine od gladi i hladnoće.U ovom periodu srećemo se sa velikim brojem uginulih pčela.
U nekim slučajevima,kad su društva jača,ona prežive do leta.U junu u većini slučajeva bolest sama po sebi prestaje.Ali,ovakva društva ostaju cele godine slaba i daju male prinose.
Međutim,valja istaći da je nozemoza oboljenje koje nema tako izrazite znake prema kojima bi se već pri prvom pregledu društva moglo reći da je u pitanju ova bolest.Ipak, na osnovu nekih znakova može se posumnjati da je posredi nozemoza.Pored spomenutog smanjenja pčela,nozemoza može biti praćena prolivom ili zatvorom pčela.U početku zaražene pčele nastavljaju da rade i ne razlikuju se od nezaraženih.
Ali,uskoro se kod zaraženih pčela zapaža opšta slabost izražena u gubljenju moći letenja.Jako zaražene pčele vuku se po zemlji ispred košnice,ne mogu da uzlete i obično se nagomilavaju u vidu klupčeta na travi.Tu umiru oduzete u grču.Aki se pčela pojedinačno posmatra
kod nje se zapaža jaka uznemirenost,ona kao da trči,pokušavajući da uzleti.Najzad nastupa oduzetost i smrt.Kada postoji proliv-podnjača košnice,njeni zidovi,okviri,saće poprskani su sitnim žućkasto-mrkim mrljama od izmeta.Katkad nozemoza nije praćena prolivom,već postoji zatvor kod bolesnih pčela.U tom slučaju kod njih se zapaža naduven i tvrd zadak.
Uzročnik nozemoze je parazit-MIKROSPORIDIJA-koji se razmnožava u ćelijama zida srednjeg creva.Svojim prisustvom,razmnožavanjemi stvaranjem otrova oštećuje i razara ćelije,usled čega dolazi do propadanja i smrti tih ćelija.Kada ćelije izumru one se odlepe od crevnog zida i zajedno sa parazitom dospevaju u sadržaj creva.a sa njim u spoljnu sredinu.Oblik uzročnika nozemoze-NOSEMA APIS-je jajolik i vrlo lepo se pod mikroskopom razlikuje od drugih čestica crevnog sadržaja.Ovaj oblik uzročnika nazvan je s p o r a.U tom obliku uzročnik može vrlo dugo da se održi u spoljnoj sredini.Na njega štetno deluje temperatura viša od 40*C,a na 60*C propada za 5 minuta.
Uzročnik nozemoze se nalazi u crevu i crevnom sadržaju bolesnih pčela.Odatle dospeva u spoljnu sredinu,tj.na sve delove košnice,na saće pa i u med.Isto tako, on se nalazi i izvan košnice na onim površinama na kojima su boravile bolesne pčele,a naročito ima mnogo uzročnika u leševima uginulih pčela.
Pretpostavlja se, da se uzročnik nozemoze može naći i kod drugih vrsta domaćina,na primer u organizmu bumbara,osica,nekih dvokrilaca,pa i nekih leptirova.Na razvoj uzročnika i same bolesti povoljno utiče sve ono što nepovoljno deluje na normalan i pravilan razvoj pčelinjeg društva,kaona primer,kiša i hladna godišnja doba,nagle promene temperature,povećana vlažnost,loša hrana,prezimljavanje na medljici i drugo.
Prema zapažanjima nekih istraživača i jedno i drugo oboljenje pčela-amebnabolest-ima uticaja na razvoj i tok nozemoze pčela.
S obzirom na velike mogućnosti zaražavanja pčela uzročnikom nozemoze i širenje ove bolesti treba voditi računa o sledećem:da se ne kupuju rojevi i matice iz zaraženih pčelinjaka,da se ne uzimaju košnice u kojima su bila nozemozna društva,da se ne koristi saće i okviri koji potiču iz košnica u kojima je bilo bolesno društvo i da se ne upotrebljava pribor sa kojima je rađeno na pčelinjaku gde je ova bolest vladala.Takođe trba na vreme preduzimati sve ono što unapređuje pčelinje društvo.Ne treba izgubiti iz vida potrebe:utopljavanja legla,sprečavanje prevelike vlage,obezbeđenje dovoljne količine lako svarljive hrane i mir.Da se pčele ne bi uznemiravale za vreme razvoja legla treba na vreme učiniti napred pomenuto,kako se ne bi remetila harmonija u radu pčela i mikroklima u košnici.
Kada se bolest pojavi u društvu,pored spomenutih mera,bez sumnje valja preduzeti i lečenje,tj.vršiti prihranjivanje lekovitim sirupom.Lečenje društava obolelih od nozemoze vršei se u proleće ili na kraju leta.
-
Doktori veterinarske medicine, specijalisti za pčelinje bolesti, tvrde da se posmatranjem golim okom samo može postaviti i to vrlo nesigurna sumnja da su pčele obolele od nozemoze. To se može utvrditi samo u laboratorijama, pod specijalnim elektronskim mikroskopima.
Doktori tvrde da je bilo slučajeva kad su pčele imele proliv a nalaz na nozemozu je bio negativan, ali i obrnuto.
U društvu pčelara Užice godinama vodimo akciju slanja uzoraka pčela u martu mesecu, na kontrolni pregled u VSI Kraljevo. Naravno pčele uzimamo iz društava koja izgledaju potpuno zdravo da bi dobili odobrenje za seobu.
Moram da vam kažem da je oko 70% tih uzoraka pozitivno na nozemu. Takođe moram da vam kažem da se društva, koja su bila pozitivna na nozemu, normalno razvijaju, mnoga od njih uđu vrlo rano u rojev nagon. Dakle ništa od znakova koji su u prethodnom postu navedeni nije prisutno a spore nozeme su prisutne u abdomenu pčela.
Naravno to nikako ne znači da društva u stanju opisanom u gornjem postu nisu obolela od nozemoze i da nisu sumljiva. Ali neki od tih znakova karakteristični su za neke druge bolesti pre svega virusnog porekla, kao što je pčelinja paraliza, akaroza i sl.
Ima i takvih koji tvrde da nema većeg pčelinjaka u kome nije prisutna nozema cerana.
Pozdrav.
-
Dr Zoran Stanimirović je na predavanju rekao da se smatra da nosema apis živi zajedno sa svojim domaćinom pčelama oko 60 miliona godina. To znači da je ona uvek prisutna u pčelama, a bolest će da se ispolji kad se steknu uslovi za to. Uslove najčešće stvore sami pčelari. Sad neki opet tvrde da više nema noseme apis nego da je na njeno mesto došla (iako je bila) nosema cerana koja je mnogo opasnija.To ima da zahvali pre svega fumagilinu koji se nemilice koristio u tretiranju pčela protiv noseme apis. Ja prošle godine nisam slao uzorke na pregled jer nisam planirao da selim. Ove godine ću poslati uzorke na pregled pa ćemo videti koliko su efikasni bili KAS i NOZEVOJ. Pozdrav.
-
To znači da su tvoje dosadašnje tvrdnje, da tvoje pčele nemaju nozemozu izrečene na osnovu činjenica da nemaju proliva, da se dobro razvijaju, da ne puze ispred košnica, da se ne skupljaju u gomilice i sl. Dakle, na osnovu vizuelnog utiska a ne na osnovu nepobitnih laboratorijskih pregleda.
Nadam se da nećeš zameriti ako ti prenesem ono što nam je na Savetovanju o pčelinjim bolestima u Užicu saopštio Dr Vlado Mlađen sa Veterinarskog instituta u Beogradu, čija je doktorska disertacija rađena na temu nozeme (doktorirao u Americi). On je rekao doslovce: "Ako ja na osnovu vizuelnog pregleda pčelinjih društava i pčela ne mogu da postavim ni ozbiljnu sumnju a kamo li ozbiljnu tvrdnju da li je u pitanju nozema, onda to vi kao pčelari praktičari još manje možete. To se može utvrditi isključivo laboratorijskim pregledom pod jakim elektronskim mikroskopom". To je bilo pre petnaestak godina. Isto vredi i danas.
Ne zameri ako si možda znao za ovo. Pozdrav.
-
Ne, nisam znao za to Savetovanje, jer se tada nisam bavio pčelarstvom. Pozdrav.
-
Zašto je zastala kvalitetna tema? O njoj bismo stalno morali govoriti, mislim.
Pozdrav!
-
Nozema cerana se razlikuje od nozeme apis u tome sto sa ne vidi njeno prisustvo u kosnici a razvija se u kasnu jesen sa smanjenjem legla matice. Nozema apis se u prolece manifestovala prolivom i uginucem zajednice, a nozema cerana deluje u toku cele godine a do uginuca drustva dolazi pre zime kada matica smanjuje i prestaje sa leglom. Postojanje bilo koje nozeme moze se utvrditi samo laboratorijskim pregledom i zato u prolece treba odneti uginule pcele sa podnjace na pregled.
-
Sreća u nesreći je što se lakše sanira i dezinfikuje: +50 stepeni, mravlja kiselina, iako spašavanje zaraženih zajednica liči na radnje kod ATL-a, a za ovo, Nikola, da pčele s ceranom umru prije zime, nisam čuo, znao niti doživio. Znam da je u sezoni, osim što se društva slabije razvijaju, teško primijetiti bolest jer bolesne pčele ugibaju vani. Slažem se, samo laboratorij, a to i radim svake godine, samo ne kao neki koji šalju uzorke iz najboljih društava, nego iz najslabijih ili uginulih jer i šaljem da bih saznao istinu. Sve dokumente čuvam (imao sam slabiju i srednju zartaženost, mislim da oni stručno kažu: invadiranost)..
Pozdrav, svako dobro!
-
Ovo je sa predavanja prof.Stanimirovica kada je bio u Subotici.
-
Čast Stanimiroviću,
U svojoj struci u kojoj je povezao teoriju i praksu, zaista je jak. Imao sam ga prilike slušati baš na temu bolesti, a nedavno sam zbog svoje bolesti propustio susret s Goranom Mirjanićem iz Banjaluke, koji ovdje kod nas na širem prostoru biva često.
Pozdrav, svako dobro!
-
Esade juče sam bio na predavanju mr Mirjanića, i kod mene je čest gost, ali tema nije bila nosema iako je u mom okruženju bilo značajnih jesenjih gubitaka.
Lijep pozdrav!
-
Esade juče sam bio na predavanju mr Mirjanića, i kod mene je čest gost, ali tema nije bila nosema iako je u mom okruženju bilo značajnih jesenjih gubitaka.
Lijep pozdrav!
Ma, gdje si ti, Azeme?
Znaš šta je najbolje kod svih predavanja? Pitanja na kraju. Je li i vama dijelio brošurice po 10,00 KM? Koja je tema bila? Kaži nam ponešto. I oko mene (i kod mene) je bilo gubitaka, no "Bez muke nema nauke!", rekli su naši stari.
Pozdrav, svako dobro!
-
Jeste i nama je prodavao brošure po istoj cijeni koju si ti naveo (10 KM).Tema je bila Proljećni razvoj pčelinjh društava.Tema uvijek ista i uvijek zanimljiva,samo što je sada bilo i korekcija u odnosu na prethodna predavanja na istu temu.
Ako si pratio njegova predavanja on sve radove oko pčelinjih društava veže za prirodu (cvjetanje džanarike,šljive,kruške,trešnje, itd), ne prati kalendar, nego buđenje u prirodi.
Što se tiče gubitaka njih uvijek ima, ali treba da su u dozvoljenim granicama.Kod mene je to ispod 2%. Negdje sam ironično napisao (znaš sigurno gdje) da je kod mene sve u redu izgleda da nešto nisam dobro radio.
Ljudi kriju gubitke, nerado o tome govore, ne znam zbog čega,ako se otvoreno govori onda postoji mogićnost da se problem riješi-otkloni.
Lijep pozdrav svima!
-
Jeste i nama je prodavao brošure po istoj cijeni koju si ti naveo (10 KM).Tema je bila Proljećni razvoj pčelinjh društava.Tema uvijek ista i uvijek zanimljiva,samo što je sada bilo i korekcija u odnosu na prethodna predavanja na istu temu.
Ako si pratio njegova predavanja on sve radove oko pčelinjih društava veže za prirodu (cvjetanje džanarike,šljive,kruške,trešnje, itd), ne prati kalendar, nego buđenje u prirodi.
Što se tiče gubitaka njih uvijek ima, ali treba da su u dozvoljenim granicama.Kod mene je to ispod 2%. Negdje sam ironično napisao (znaš sigurno gdje) da je kod mene sve u redu izgleda da nešto nisam dobro radio.
Ljudi kriju gubitke, nerado o tome govore, ne znam zbog čega,ako se otvoreno govori onda postoji mogićnost da se problem riješi-otkloni.
Lijep pozdrav svima!
Ja cijenim stručnjake, ali je s tih 10 KM, pretjerao je i time ruši sam sebe jer postoje prave knjige jeftinije od te cijene. Naime, on je nekoliko stranica svojih stručnih radova jednostavno prekopirao i prodao, a sve to i puno više imaš i na forumu besplatno.
Skontao sam šta si rekao i zašto. Ah, pa šta možemo, u Božjoj bašti svašta ima.
Pozdrav i svako dobro!
-
Azeme,
Neki me đavo večeras tjera da opet bacim oko na Forum, a kad te đavo povede: ne pušta. Naumpade mi Stanimirović. Probaj provjeriti kakvo je njegovo mišljenje o tretiranju amitrazom. Hajde, neka tema živne.
Pozdrav, svako dobro!
-
Ako spore nozeme cerane uginu na plus 50 stepeni , da li je dozvoljeno od meda iz drustava koja su uginula od nozeme cerane praviti sirup za prehranu rojeva . Voda kljuca na sto stepeni i mislim da bi spore nozeme uginule.
-
Ako spore nozeme cerane uginu na plus 50 stepeni , da li je dozvoljeno od meda iz drustava koja su uginula od nozeme cerane praviti sirup za prehranu rojeva . Voda kljuca na sto stepeni i mislim da bi spore nozeme uginule.
spore nozeme cerane izdrazavaju do 120 stepeni, do 50 stepeni izdrzava nozema apis
-
spore nozeme cerane izdrazavaju do 120º
Треба кувати у добром експрес лонцу.
Повећањем притиска повећава се температура кључања воде. Обрнут случај је кад планинари кувају чај на великој висини где вода прокључа на око 50º. Тешко је да се поверује па смо сви гурали прст у воду кад кључа.
-
Ako spore nozeme cerane uginu na plus 50 stepeni , da li je dozvoljeno od meda iz drustava koja su uginula od nozeme cerane praviti sirup za prehranu rojeva . Voda kljuca na sto stepeni i mislim da bi spore nozeme uginule.
spore nozeme cerane izdrazavaju do 120 stepeni, do 50 stepeni izdrzava nozema apis
Hajde da malo obnovimo temu.
Dobro bi bilo ispitati na nekom institutu kako Nozevoj deluje na spore nozemoze.
Poznato nam je da svaka zajednica koja je obolele od nozemoze posle dva tretmana-prskanja Nozevojom bude potpuno izlečena.
Pozdrav svima.....
-
Vojo,
Ova tvoja tvrdnja povlači za sobom drugu, a to je da si pouzdana i poštena ličnost. Zbog toga jedva čekam da probam tvoje preparate zajedno s kolegama iz mog bližeg i šireg okruženja, a ako bi se pokazalo tačnim, potrudio bih se da tvoj lijek dospije u bar 5 ovdašnjih udruženja.
Pozdrav, svako dobro!
-
Kolega Esade,
Imamo dosta slučajeva da su pčelari posle dijagnostikovane nozemoze na uzorcima koje su spremali na institute, upotrebili Nozevoj i njime u dva navrata po mojim preporukama preprskali svoje pčelinje zajednice i da su im sledeći poslati uzorci bili potpuno ispravni sa potvrdom od strane instituta da su pčele izlečene.
Još pre tri godine iz Veterinarskog Specijalističkog Instituta u Zrenjaninu zvao me tadašnji dirktor Instituta Vladimir Bursać da mi zahvali za Nozevoj i saopšti da svi oni pčelari koji koriste Nozevoj u lečenju pčela od nozemoze a koji su poslali uzorke na ispitivanje na institut imaju uredne rezultate i zdrave pčele.
Prošle godine ako ne već i pretprošle godine dugogodišnji i iskusni pčelar Slobodan Topalović iz Šabca spremio je 6 uzoraka na ispitivanje na institut (valjda u Šabac) i za svih 6 je dobio pozitivan rezultat što znači da su mu pčele bile obolele. Nakon toga od mene je poručio Nozevoj i posle samo dva tretmana to jest prskanja Nozevojom ponovo je spremio uzorke na institut na ispitivanje. Za svih 6 uzoraka dobio je negativan rezultat na prisustvo nozemoze, to jest uredan rezultat i potvrdu da su mu pčele izlečene.
Posle dobijenih rezultata Slobodan me nekoliko puta zvao telefonom da mi se zahvali što su mu pčele nakon višegodišnjih problema sa nozemozom potpuno izlečene.
Do danas u svetu ne postoji delotvorniji lek na nozemozu ceraneu od Nozevoja.
To se lako može proveriti na bilo kom veterinarskom institutu.
Sve će to vreme da dovede na svoje mesto.
Pozdrav svima....
-
Vojo,
Vjerujem da nisi pogrešno protumačio moj post.
Nemam razloga da ti ne vjerujem, ali ipak jedna sugestija: čuvaj u pisanom obliku sve te dokaze o kojima si govorio. Zatrebaće, to znaš, jer ljudi su takvi da će ti i poslije 30 godina poznanstva tražiti ličnu kartu. Bar ti si to leđima i dušom iskusio i platio.
Moja ponuda, naravno, s najboljim namjerama - ostaje i pripomoći ću koliko mognem.
Pozdrav, svako dobro!
-
Sve je u redu Eso, ja sam sve navode napisao sa namerom da i oni pčelari koji sumnjaju u dejstvo Nozevoja, naprave isti po opisanoj recepturi, upotrebe opet na opisan način, uzmu uzorke sa svih pčelinjaka i pošalju na neki od instituta a zatim da uporede rezultate pre i posle upotrebe Nozevoja.
Pozdrav svima.....
-
Danas je Vojo najteže dokazati i pokazati očigledne stvari.O Nozevoju sam se već pozitivno izjasnio.
Danas sam primijetio da pčele posjećuju mjesto gdje sam bacio trop poslije estrakcije.
Još jedno pitanje:Da li se može sa jednom čajnom mješavinom dva puta vršiti estrahovanje?
Lijep pozdrav i svako dobro!
-
Kolega Azeme, mislim da se značajno gubi na kvalitetu ako se ponovo vrši ekstrakcija. Posle dobrog ceđenja ostaje veoma malo lekovitih sastojaka u bilju.
Pozdrav svima....
-
U galonu su svi dodaci stavljeni prije tri dana ,
a oko nedelje ce biti spremno za dodavanje u sirup 2% ,
i jos jedno tretiranje po ramovima ali razblazeno ,
pozdrav
-
Prošple nedelje sam prihranjivao pčele sirupom u koji sam dodao KAS-81. Za KAS lako nabavim sirovine, a čaj je lakše pripremiti od ekstrakta. Ove godine, jednostavno imam manjka vremena, ali do kraja septembra napraviću i nozevoj kojim ću da povremeno pršćem pčele. Pozdrav.
-
Zdravo Vojo,imas li mozda Nozevoj na prodaju
-
Zdravo Vojo,imas li mozda Nozevoj na prodaju
Dobro veče kolega Lorant.
Samo mi na PP javi koliko ti treba.
Pozdrav iz Novog Miloševa za Bačku Topolu.
Pozdrav takođe i svim ostalim kolegama.......
-
Pitao bih iskusnije kolege danas sam na pčelinjaku primjetio par pčela kako skakuču a nemogu da polete.Kad izvučem zaoku u crijevu je nagomilano izmeta veličine zrna rize boje mutno zute. Molio bi da mi neko objasni sta je to.Zimska hrana spremna prskano i u sirup dodat nozevoj.
-
Jasmine, ovo su simptomi nozemoze.
Preporučio bih Vam da što pre pčele preprskate Nozevojom u dva navrata u razmaku od 3-5 dana.
Bilo bi dobro da uzorke pčela spremite na neki institut na ispitivanje.
Možete li nam reći čime, kako i kada ste iz prskali protiv nozemoze?
Pozdrav svima....
-
Pitao bih iskusnije kolege danas sam na pčelinjaku primjetio par pčela kako skakuču a nemogu da polete.Kad izvučem zaoku u crijevu je nagomilano izmeta veličine zrna rize boje mutno zute. Molio bi da mi neko objasni sta je to.Zimska hrana spremna prskano i u sirup dodat nozevoj.
Kolega, s obzirom da si uspeo da pčelu uhvatiš u ruke, možeš proveravati ono što sam ovde napisao (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=219.msg9456#msg9456) i postavio dva video snimka (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=219.msg9458#msg9458). Vrlo često varoa spadne (ili se premesti sa pčele) uglavnom usled dejstva nekog materijala koji joj ne odgovara. Tako da se ne može uvek zaključiti šta se dešava sa pčelom. I dalje tvrdim da je to većinom posledica dejstva varoe i čak i ako varoa ode sa te pčele, ostaju povrede koje su verovatno bolne i parališu grupe mišića koje pokreću krila. Ne mora da znači da parališu određene mišićne grupe (to je samo moja pretpostavka), ali postoji uzrok zašto pčela ne može leteti – jak bol koji nanose pokušaji da poleti (takođe moja lična pretpostavka).
Zato bi bilo dobro da više puta hvataš te pčele koje puze ispred košnica. Naći ćeš varou na nekima (čak i dve) i one su ispod trbušnih prstenova.
Razlog uznemirenosti varoe i nanošenja jačih povreda pčeli je, kao što sam rekao, uticaj nekog sredstva kojim se tretiraju pčele (moguć je i uticaj nekih vrsta propolisa i sl.). Ako si tretirao pčele Nozevojem, onda verovatno znaš šta je u sastavu tog sredstva. Vrlo je moguče da je to uticalo na uznemirenost varoe.
U suprotnom, ne verujem da je varoa puno „nestašna“ i da želi da izazove domaćina koji je predmet parazitiranja, na reakciju. Znamo kako se krpelj lagano i oprezno namesta i prodire u kožu ljudi. Verujem da su svi imali ta iskustva i da su ga primetili par satikasnije, kada se već učvrstio na koži. Ne verujem da varoa postupa suprotno tome.
Malo je verovatno da je ovo sušno leto bilo pogodno za razvoj nozeme. Sadržaj koji si video u crevu je polen. I to neki tumače majskom bolešću, a neki gladovanjem (nedostatkom nektarske paše). U ovo doba godine je sasvim normalno da se mlade pčele obilno hrane polenom. Tako da je taj sadržaj creva uobičajen „ishod“ ovakve pojačane ishrane.
Kod mene se to dešavalo ispred košnica koje sam juče i preključe tretirao timolom. Nije bilo puno tih pčela koje puze po tlu, a na jednoj sam našao varou. Kod ostalih košnica nema ni jedne pčele koja hoda po tlu i ne može da poleti.
Tako da mislim da je ipak uzrok varoa.
-
Kolega Vojo pčele sam tretirao nozevojom u vise navrata tokom prolječa i ljeta.Uprihrani rojeva i jesenjem prihranjivanju uvijek sam u sirup dodavao nozevoj,nekad čaj od pelina nekad rastvor propolisa u dozvoljenim dozama.Kolega Dragane u par navrata drzeci oboljelu pčelu primjetio i varou na njoj ili na nekima i dve.Prilikom zadimljavanja iznenadio sam se količinom varoe u par kosnica gdje imam visoke podnice za kontrolu varoe.Dimio sam sa varolikom u tri navrata od po pet dana i pokazalo se nedovoljno jer varoa i dale opada pa sam ponovio ciklus i danas sam nasao samo par kom u svim kontrolnim podnicama.Sad dali je uzrok skakutanja pčela varoa ili nozema neznam danas nisam vidio nijednu oboljelu na zemlji.
-
Sad nam je sve jasno.
Dragan je bio potpuno u pravu. U pitanju su pčele koje je poprilično oštetila varoa.
Verujem da su održale zahvaljujući višekratnoj upotrebi Nozevoja.
Možete li nam kolega Jasmine reći koliko je to mnogo varoe što ste videli u podnjačama?
Na osnovu količine oborene varoe možemo proceniti stepen zaraženosti zajednica i uspešnost prezimljavanja pčelinjih zajednica.
Pozdrav svima.....
-
Na osnovu opisanog sam iznosio svoje pretpostavke.
Kada se kod mene nešto slično dešava, mogu biti siguran samo tamo gde sam video varoe na pčeli, koje su dobro prikrivene ispod trbušnih prstenova (http://spos.info/forum/index.php?topic=1836.msg128193#msg128193). Tako da sam i pretpostavio da su i ostale imale na sebi varou koja je u međuvremenu, ili spala usled tretmana ili se desilo nešto drugo.
I pčele uopšte nisu puno oštećene parazitiranjem varoe. Da jesu, to bi bilo očigledno i ne bi trebalo pretpostavljati ništa. Imali bi jasnu kliničku sliku.
Naprotiv, pčele su normalno građene i po sadržaju creva (obilno hrane se polenom) može se reći i da su prilično snažne. Mislim da bi one i relativno dobro obavljale svoju funkciju. Ali povrede učine svoje.
Te pčele najverovatnije postaju žrtve osa, stršljenova ili mrava i ne mogu se posmatrati u nekom dužem periodu.
Brojnost varoe u ovom slučaju ne mora biti merilo. Neka ima samo 100 varoa koje su parazitiranje već usmerile ka odraslim pčelama (jer legla već i nema – što ne znači da ga neće biti ponovo), one će nanositi povrede pčelama.
Kada je reč o brojnosti varoe, mogu reći da je ima prilično u društvima koja do sada nisam tretirao ničim. Samo što u njima nema legla i sa samo jednim tretmanom se obori puno varoe.
Nije tema, ali bih dodao da i od sredstava kojima se dimi mogu otpadati i mlade (svetlije) jedinke varoe. Uglavnom mislim na sredstva na bazi amitraza i sl. To izgleda potvrđuje moju pretpostavku o mehanizmu delovanja mirisnih supstanci ili kiselina na varou u leglu. U stvari radi se o snazi određenog signala koji se javlja u leglu pri vrlo jakoj zaposednutosti varoom. Što ima više varoe, taj signal je jači, pčele prepoznaju da sa leglom nije nešto u redu i otklapaju ćelije legla iznoseći i lutku pčele i varoe kao nečistoću (jer je verovatno tako prepoznaju, a ne kao napasnika kojeg treba ukloniti).
S obzirom da postoji vrlo malo zatvorenog legla u nekim društvima, pčele u nedostatku drugih obaveza temeljno prate svaku ćeliju legla i mogu da utvrde postojanje nekih nepravilnosti u zatvorenom leglu i da ga uklone. Tako da mislim da prepoznaju i najmanji znak koji je izazvalo sredstvo kojim se dimi na varou u leglu, ako ima malo legla. U vreme pune sabiračke delatnosti npr. ovo se manje dešava. Pčele se jednostavno posvete prečem poslu koji je bitan za celu zajednicu i manje pažnje poklanjaju pojedinačnim ćelijama legla. Ovde uticaj ima i stanje okruženja. Npr. pri jakim društvima se smanjuje gustina i brojnost pčela u oblasti legla i to otežava posao detaljne i idealne brige o leglu.
Na fotografijama se vidi nešto što takođe spada u pogrešne “dijagnoze”. To je odlazak pčela iz košnice. U ovom slučaju se radi o napuštanju oplodnjaka i kada se pažljivo pogleda, ne može se videti ni jedna varoa na pčelama. Jednostavno nije bilo hrane u oplodnjaku. Obično se neka dešavanja proglašavaju posledicom dejstva raznih “boleština”, što često nije tačno.
PS
Na SPOS forumu sam par puta predlagao da neko izvrši pregled ovakvih pčela u utvrdi postoje li povrede koje je nanela varoa (neko ko je u mogućnosti i pri tome mislim na stručnjake koji to mogu videti mikroskopom i imaju titulu mr ili dr). Dosadašnji rezultati su “epohalni”. Nikoga ne zanima da utvrdi šta se dešava. Jaki stručnjaci. Onda se pronosi priča da je to Nosema ceranae, jer se po nekim simptomima svojstvenim delovanju mikroorganizama koji izazivaju bolest ovakav zaključak nemeće sam po sebi. Zato se donose pogrešni zaključci i trpa razna “hemija” koja pomaže pčelama da savladaju “bolest”. Zaboravlja se pri tome da pčela ima jake mehanizme zaštite, ako je odgajena u povoljnim uslovima.
-
Kolega Vojo tretirao sam sva pčelinja drustva početkom sept.Sobzirom da prilikom rada sa pčelama i povremenim pregledima nisam primjetio nijednu varou na pčelama nisam ni obračao paznju na količinu opale varoe u kontrolnim podnicama.Kada sam nakon desetak dana izvukao lim iz podnice nisam brojao ali u sve četri kontrolne podnice bilo je sigurno oko 150-200 varoa.Počistio sam limove ponovo ubacio u podnice ponovo tretirao i za dva dana ponovo brojao oko 100 kom.I svaki dan kontrola i uvijek ima.Mada sada dosta manje danas kontrola dvije po 15-20 a dvije ispod 10.Pitanje koliko puta smijem vrsiti tretiranje varolikom jer varoe ima jos opada.Kolega Dragane hvala na ovim informacijama i uopste ucestvovanj na ovom forumu vase kom entare i sugestije kolegama uvjek rado citam hvala jos jednom i srdacan poz.izBugojna.
-
Kolega Vojo tretirao sam sva pčelinja drustva početkom sept.Sobzirom da prilikom rada sa pčelama i povremenim pregledima nisam primjetio nijednu varou na pčelama nisam ni obračao paznju na količinu opale varoe u kontrolnim podnicama.Kada sam nakon desetak dana izvukao lim iz podnice nisam brojao ali u sve četri kontrolne podnice bilo je sigurno oko 150-200 varoa.Počistio sam limove ponovo ubacio u podnice ponovo tretirao i za dva dana ponovo brojao oko 100 kom.I svaki dan kontrola i uvijek ima.Mada sada dosta manje danas kontrola dvije po 15-20 a dvije ispod 10.Pitanje koliko puta smijem vrsiti tretiranje varolikom jer varoe ima jos opada.Kolega Dragane hvala na ovim informacijama i uopste ucestvovanj na ovom forumu vase kom entare i sugestije kolegama uvjek rado citam hvala jos jednom i srdacan poz.izBugojna.
Ovo i nije tako mnogo varoe koja preti uništenju zajednica i sigurno nije toliko mnogo koliko može da bude u ovom delu godine.
Ne znam kolega Jasmine koliko puta se sme dimiti sa varolikom, jer ga nikada nisam koristio, valjda da piše na uputstvu.
Preporučio bih Vam da stupite u kontakt sa kolegom Zdravkom pa da nabavite Brstivar i tada ćete moći vršiti koliko god želite tretmana u toku godine. Brstivarom se može tretirati i svaki drugi dan po potrebi ali za tako nešto uopšte nema potrebe ako se pčele tretiraju tokom aprila, maja, juna, jula po dva do tri puta.
Da ne pišem ovde u ovoj temi o Brstivaru imate teme o Brstivaru ovde na Forumu pa možete detaljnije da se informišete o upotrebi i dejstvu a za dejstvo je najbolje kada zaključak donesete iz ličnog iskustva.
Što se nozemoze tiče ovolika količina varoe verovatno da nije prouzrokovala nozemozu ako je zajednica utopljena i ako u košnicama ima dovoljno hrane.
Preporučio bih Vam da uradite još dva tretmana Nozevojom.
Pozdrav svima.....
-
Kolega Vojo kontaktirao sam kolegu Reljica za brstivar trazio sam 200ml a on mi je javio da nadjem jos 3-4 pčelara pa da uzmemo litar jer je navodno cjena brze poste skupa.Ovde kod mene je to malo teze jer i noe koje poznajem vjeruju samo u varolik bajerove letvice itd .Jednog kolegu sam nasao pa ako više nebude niko uzečemo po pola litre pa vam javljam djelovanje brstivara kod nas poz.iz Bugona.
-
Ma kolega Jasmine,uzmite pola litra,nek se nađe...Brstivarom možete tretirati bilo kada tokom sezone,nema opasnosti za med i pčele,ima zato opasnosti za varou :)
U korenu većine problema i stradanja pčelinjih zajednica leži taj mali monstrum,ubeđen sam 100%.
Naravno tamo gde ima avionskih prskanja raznim hemikalijama,GM biljaka,kao u USA,velika je i ta vrsta opasnosti,ali varoa je suštinski problem.Ko uspešno i na vreme izlazi na kraj sa njom,neće imati problema ni gubitaka,pod uslovom da ostavlja pčelama dovoljno kvalitetne hrane,tj meda i polena.
Veliki pozdrav,Aca
-
Kolega Pericu imam oko 30 drustava i ne namjeravam se siriti tako da bi mi pola litra bilo nesto puno.Ali ako uzmem vjerovatno cu malo i nekim kolegama malo donirat bar za 1-2 tretiranja tako da brstivar akobogda se probije i u srednju bosnu naravno ako se pokaze efikasan poz. iz Bugojna
-
Kolega Pericu imam oko 30 drustava i ne namjeravam se siriti tako da bi mi pola litra bilo nesto puno.Ali ako uzmem vjerovatno cu malo i nekim kolegama malo donirat bar za 1-2 tretiranja tako da brstivar akobogda se probije i u srednju bosnu naravno ako se pokaze efikasan poz. iz Bugojna
I?
Jesi li riješio problem? Kakvo je sad stanje? Zadovoljan?
Hmm, više puta sam mislio o tebi, ali sam šutio. No, sad se odlučih ipak javiti. Naime, šta će reći svi ovi članovi? Obojica iz Bugojna, a nijednu riječ još nisu razmijenili, možda obojica ne valjaju.
Ovo je kao ono kad su uvedeni telefoni pa Haso doziva Husu:
- Huso-ooo!
- Šta je?!
- Hajde proviri malo kroz pendžer da ti nešto kažem!
- Šta je?
- Budi kraj telefona, sad ću te nazvati da malo popričamo.
Pozdrav, svako dobro!
-
Eso problem rijesen od 97god. pčelarim nikad vise varoe jesen je bas nesto pogodovala razvoju pa su mi i drustva mnogo slabija nego raniji godina.Cujem da je registracija udruženja pri kraju i da smo dobili i nesto sredstava.Citam ovo oHasi i Husi i smijem se pa mi naumpade dok sam radio u hr.kolega domene hoče da nazove brata i umjesto njega igrom slucaja dobije mene ja se javim a on stoji do mene i kaze jebiga sad haj da se ispričamo svakako če mi naplatit minutu.
-
Eso problem rijesen od 97god. pčelarim nikad vise varoe jesen je bas nesto pogodovala razvoju pa su mi i drustva mnogo slabija nego raniji godina.Cujem da je registracija udruženja pri kraju i da smo dobili i nesto sredstava.Citam ovo oHasi i Husi i smijem se pa mi naumpade dok sam radio u hr.kolega domene hoče da nazove brata i umjesto njega igrom slucaja dobije mene ja se javim a on stoji do mene i kaze jebiga sad haj da se ispričamo svakako če mi naplatit minutu.
Dobro je da si riješio problem.
Bio sam neki dan s prezidentom i dao mu L.K. da kopira i ide u Travnik. Od tada ga nisam vidio. Pošteno govoreći, ja ti u tim stvarima volim zabušati.
Čekaj, jesi li možda i ti bio na Osnivačkoj skupštini?
Pametan ti taj kolega, trošak je trošak.
Pozdrav, svako dobro!
-
I od mene je uzeo ovjerenu kopiju lk i ja sam ti u tom upravnom odboru a naravno bio sam na Osnivačkoj poz.