Sistematikа: Tip (Divizija): Magnoliophyta Klasa (Razred): Magnoliopsida Podklasa: Rosidae Red: Cornales Porodica: Cornaceae Rod: Cornus Vrsta: Cornus mas
Dren je drvo grmastog izgledasa mnogo nasuprotnih grancica. Raste na brdovitim, oceditim, karbonantim i suncanim terenima. Na sitnim grancicama izrastu grudaste cvatovi, poput stita, s mnogo zutih cvjetova. Posto cvjetanje dolazi pre listanja, impresivno deluje u sumarcima i na padinama dok ostalo drvece jos nije zapocelo sa listanjem. Obicno cveta u mart mesec.
Ako je vreme povoljno, pcele na drenu skupe mnogo polena i nektara, pa zato je korisna kao stimulativna rana pasa za razvitak legla. Dren cveta oko dve nedelje.
Opore (tanini) i poliuronske (pektini) materije povoljno deluju na sluznicu creva, zbog čega se sok, pekmez, čaj i drugi proizvodi spravljeni od zrelih drenjina daju kao za lečenje proliva i drugih oboljenja organa za varenje. Sličnog je dejstva i kora drena. Slatko, kompot, džem i pogotovo sok od zrelih drenjina su jedna od najprijatnijih poslastica a istovremeno su i lek koji svako rado uzima...
Ovde u okolini Subotice drena nema. Međutim znam da ga ima dosta u mom rodnom kraju (Suvodol, Smederevo), a znajući njegov značaj kao rane polenarice, ja sam preneo nekoliko sadnica pre 10-tak godina i evo kako izgledaju plodovi od njih. Ove godine po prvi put imam i rakije drenovače, pa ko voli nek izvoli. :)
Vojo prijatelju, može! Trampa će biti dren za BRSTIVAR! ;)
Kolega Žiko, Dva pitanja: 1. Ko je ono napisao onu divnu pjesmu "Smederevo, grade od starina" (sada je već star čovjek, veeeeeliki muzičar)? 2. Zanima me pitomi drijen (divljeg tik do mog pčelinjaka ima za izvoz pa kad dođe jesen, da nisam oženjen, mogao bih se 30-ak puta oženiti, toliko ženskadije danima beru drijenjke iznad pčelinjaka; uh, kakve tad sve priče čujem jer me ne vide na pčelinjaku). Pozdrav.
Eeeeeeeeeh kolega Esade, gde mi postavi baš takvo 1. pitanje? Tu predivnu pesmu koju i ja često zapevam, a prijatelji mi na nju gledaju kao da je moja, autobiografska, je komponavao moj zemljak rođeni smederevac Jovica Petković, pravi virtouz na harmonici, učenik čuvenog Drage Keca. Pošto je kod nas najteže biti "popa u svom selu", Jovica je svoju najveću afirmaciju stekao u Radio TV Sarajevu, prateći na harmonici legende pravih sevdalinki: Zaima Imamovića, Nadu Mamulu, Safeta Isovića, kasnije Slobodana Lalića itd. Čak je i čuvenog Safeta on primio na audiciju! Ipak, svome rodnom kraju odužio se pesmom Smederevo grade od starina. Ne znam da li znaš da je i poznata pesma Sa Igmana pogledat je lijepo takođe autorsko njegovo delo. Zamisli smederevca kako je stvorio pesmu po svim kriterijumima sevdalinki?
Na žalost ne znam da li je živ, samo znam da je na početku rata iz Sarajeva otišao u Beč i da je pre par godina doživeo (i nekako preživeo) moždani udar.
Inače, moj pok. otac mi je davno pričao kako je Jovica stigao u Sarajevo sa drugarom koji je bio bolji od njega na harmonici (da li taj Kec ili neko drugi, ne sećam se više), ali da su njega "slatki izazovi" Sarajeva odveli u drugom pravcu i da se ubrzo vratio u Smederevo, a Joca je ostao sve do 1992. godine.
Esade, malo odoh od teme, nadam se da nam urednici neće zameriti, ali evo Jocine (a možda i moje) lične karte:
Uz pitanje br. 2: Pitomi dren se gaji, postoji više vrsti, znam da su mu plodovi krupniji i teži. Ipak pravog odgovora ćeš možda naći ovde: http://www.svetbiljaka.com/Forums/viewtopic/t=10000.html
Žiko, odgovor za vrlodobar jer ima još toga. Idi na google, ukucaj Jovica i Nedeljko Mujo kuje, i vidjećeš šta radi moj zemljak Nedeljko zajedno sa Jovicom. Mislim da ni o kome ne znam više nego o Jovici. Hvala za video. Pozdrav.
evo jos malo opisa Za štampu Preporuči DREN - Cornus mas Opis biljke: Dren je listopadni grm ili nisko drvo, do 8 m visine, sa zaobljenom gustom krošnjom. Mlade grancice su zelenkastosmede i vecinom fino dlakave. Listovi su naspramni, jajasti, sa dugacko izvucenim vrhovima. Cvetovi su žuti. Javljaju se rano, pre listanja, sakupljeni u štitaste cvasti, pravilni su i cetvoroclani. Cveta u februaru i martu. Žutim cvetom okicene krošnje drena ukrase prirodu u to vreme". . . . , Stanište: . Raste svuda, a najviše po suvim, suncanim, kamenitim stranama svetlih listopadnih šuma zajedno s drugim grmljem i šibljem . .. . Lekoviti deo biljke: Uzgaja se i u vrtovima i parkovima zbog lepih žutih cvetova i jestivih plodova, korisno je gajiti ga u blizini pcelinjaka. Najbolje uspeva na krecnjackim toplim i suvim staništima. Zadovoljava se i plitkim zemljištem Lekovito delovanje: . : Opore (tanini) i poliuronske (pektini) materije povoljno deluju na sluznicu creva, zbog cega se sok, pekmez, caj i drugi proizvodi spravljeni od zrelih drenjina daju kao vrlo prijatan lek za lecenje proliva i drugih oboljenja organa za varenje. Slicnog je dejstva i kora Slatko, kompot, džem i pogotovo sok od zrelih drenjina su jedna od najprijatnijih poslastica a istovremeno su i lek koji svako rado uzima. Šteta je što se kod nas drenjine malo koriste. Drugi nazivi: bila svibovina, drenak, drenic, drenka, drenovina, drenj, drijen, drijenak, drinika, drin, drinovina, drnjulic, žuti drenak, kuroslipnik, rumeni dren, tvrdi drijen, crveni drijenak. Plod drena narod naziva: drenka, drenjina, drenjka, drenjula .
Danas sam bio u gostima kod deda Nikole. Pogledali smo onu njegovu dvomatičnu i dodali pogaču. U blizini njegove kuće, u njegovom voćnjaku ima jedan dren koji se lepo rascvetao, a na njemu pčele samo tutnje. Napravio sam više od 50 fotografija ali mi je uspelo tek 20-tak. Napravio sam i jedan kratki video zapis. Evo kako je to danas izgledalo. Pozdrav.
Pre tri godine sam pored pčelinjaka u Makovištu zasadio nekoliko sadnica drena, a jedan je ove godine procvetao, ima desetak cvetova. Nisam ga slikao, zato prilažem ovu fotografiju od pre desetak dana koju sam napravio u okolini Užica. Pozdrav.
Kako je zakišilo, nisam imao prilike da obidjem okolne brežuljke da vidim u kojoj je fazi cvetanje drena. Prve cvetove snimio sam 16. februara a posle toga sam išao u potrazi za ostalim polenaricama. Kada se prosuše zemljane staze kojim obilazim ove okolne brežuljke posetiću mesta gde sam nalazio stabla drena. Za sada evo jedne slike od navedenog datuma. Pozdrav iz Aleksinca
Dren je cvetao u mom kraju, takodje i kajsija dok dzenerika jos nije. Pcele ih masovno posecuju. Do skoro nisam znao da kao izdasna polenarica i medi. Sto se drena tice, ima ga dosta u mom kraju i poznat je kao lekovit. Zreli(kada ugnjile) plodovi su mu jako ukusni. Rado se jede, sprema slatko od njih, kao i dzem i sok a osuseni plodovi se koriste za kuvanje caja. Drenovina je tvrda, zilava i cvornovata. Prutevi od drena se koriste za kostur vrskara pri pletenju istih. Postoji prica u narodu ZASTO JE DREN ONAKO CVORNOVAT: zbog ukusnih plodova kada sazru a kako cveta medju prvim vockama, mecka je se ponadala da ce i prvi da stigne na rod i sazri, pa je zauzela busiju ispod njega, dezurajuci da bi ih samo ona pojela. Medjutim, posto drenjine sazrevaju relativno kasno u odnosu da prvi cveta, zbog dugog cekanja, naljutila se na njega, dohvatila neku mocugu i dobro ga izudarala. Kao posledice od batina dren je dobio "dozivotne" cvorove. Pozdrav iz Sumadije
Личанима је добро позната дреновача, ракија изузетно лепог мириса и исто таквог укуса. Ко није навикао може му се мирис и укус учинити жестоким. Уколико неко има стомачних поблема (болове у желуцу, или проблем са варењем и слично, а да није у вези са неком озбиљном болести) или дијареју ракија те проблеме решава за петнаестак минута. Пекмез је одличан против дијареје такође. То је код нас у кући редован лек и тако се и конзумира. С обзиром да се добија врло мало ракије са тако добрим лековитим својствима грехота је да се пије на велико.
П.С.: Г. Свето, лепо је видети поново ваше слике на форуму...